| Abstract | Politika Janukoviča da se približi Rusiji, veliki prosvjedi u Ukrajini i aneksija Krima,
glavni su uzroci koji su doveli do gospodarske krize u Rusiji i velikih promjena u
međunarodnoj razmjeni. Reakcija Europske unije i SAD-a je bilo oštro osuđivanje poteza
Vladimira Putina. Kako se problem nije mogao riješiti međusobnim dogovorom i
odustajanjem od vlastitih stavova vladajućih s obje strane, jedini način da se ne dogodi
svjetski rat je bilo ekonomskim restrikcijama u smislu nametanja sankcija, što neki nazivaju
novim „hladnim ratom“. Sankcije je prvi počeo uvoditi Barack Obama, a za njime je krenula i
Europska unija. Sankcije su uvodili u tri vala u kojima je bilo zahvaćeno sve više osoba i
poduzeća, te gospodarskih grana koje su ograničene. Kao odgovor na sankcije Zapada, Putin
je vratio istim mjerama i sankcionirao sve zemlje koje su bile uključene u sankcije protiv
Rusije, na isti način. Ruske kompanije koje su imale značajne prihode od djelovanja na
zapadnim tržištima gubile su znatne prihode, ali sankcije su isto tako pogodile i zapadna
poduzeća.
Uz sve to, uslijedio je i veliki pad tržišnih cijena sirove nafte, što mnogi teoretičari
smatraju djelovanjem Zapada da uništi rusko gospodarstvo, budući da SAD nikada nije imao
veći rast gospodarstva i potrošnje. Kao rezultat pada cijena nafte i nametnutih sankcija,
uslijedio je i pad vrijednosti ruske rublje, koja je rezultirala većom cijenom uvoznih dobara,
smanjenom kupovnom moći građana, koji su onda smanjili državnu potrošnju, a time je i
gospodarski razvoj zemlje usporen, te su smanjena porezna primanja. Referentne kamatne
stope su podignute na najviše razine, a inflacija je rasla i više od 10 % u nekoliko mjeseci.
Kao odgovor na ovakvo stanje u gospodarstvu, ruska vlada i centralna banka činile su sve što
je bilo moguće, stoga su osim navedenog povećanja kamatnih stopa, ulagali devizne rezerve
kako bi spasili tečaj rublja, koje su se rapidno topile. Usporen je pad tečaja rublja, koji je čak
i neko vrijeme rastao, no danas opet ima tendenciju pada. |
