Na temelju iznesenih demografskih trendova i projekcija može se zaključiti da će se Europa i ostale razvijene države kao što su Sjedinjene Američke Države i Japan i u budućnosti nastaviti suočavati s demografskim starenjem stanovništva. Nažalost, takva sudbina neće zaobići ni mnogo manje gospodarski razvijenu Hrvatsku koja će bez odgovarajuće natalitetne politike doživjeti enormno smanjenje broja stanovnika, što će voditi u daljnje starenje stanovništva. Sve veći broj starijeg stanovništva koje uslijed novih trendova želi održavati društveni, intelektualni, kulturni život te aktivno biti uključeno u sve aspekte života diktira tržištu da ponudi sveobuhvatnije programe i osigurateljne proizvode koji će biti stvarani za pojedince i kreirani prema individualnim potrebama, a ne za široku masu. Sve izraženije želje starijeg stanovništva da u trećoj dobi ostanu u svojim domovima ukazuju na potrebu provođenja dugoročne skrbi na lokalnim razinama, uz poticanje i savjetovanje članova obitelji starih osoba koji se nalaze u ulozi pružatelja skrbi. Navedeno ukazuje na činjenicu da je potrebno poticati razvoj izvaninstitucijske skrbi koja bi omogućila starijim osobama da se osjećaju korisnima i ne zanemare svoje mentalne sposobnosti, što bi ujedno značilo i odgađanje potrebe za korištenjem institucijske skrbi.