| Sažetak | U ovom radu analizirana je platna bilanca kao sistematizirani sustav izvještaja svih
gospodarskih transakcija Hrvatske sa inozemstvom u razdoblju od 1995. do 2011. godine.
Platna bilanca svih zemalja članica MMF-a, sastavlja se prema jedinstvenoj
metodologiji. Kao što je u radu prikazano, platna bilanca Republike Hrvatske sastoji se od
tekućih, kapitalnih i financijskih transakcija. Unutar tekućih transakcija postoje stavke roba i
usluga, dohodak i tekući transferi.
Ukoliko vrijednost izvoza premašuje vrijednost uvoza, unutar platne balance imamo
stanje suficita, za razliku od situacije, u kojoj uvoz premašuje vrijednost izvoza, tada je platna
bilanca u deficitu.
Analizom tekućih transakcija, ustanovljeno je da je platna bilanca Hrvatske svake
godine u deficitu. No međutim, važno je istaknuti i njezinu drugu stranu, njezine prihode.
Najveći se prihodi ostvaruju stavkom usluga, podstavka putovanja-turizam. S gospodarskog
gledišta, višestruka je važnost upravo ovih navedenih kategorija. Usluga prijevoza, zajedno
sa stavkom putovanja-turizam ostvaruje veće prihode nego što su joj rashodi,
Tekući transferi također pridonose prihodima platne balance Hrvatske. U promatranom
razdoblju vidljiv je njihov kontinuirani rast od 2007.-2011.godine.
Potrebe za robom, koje Hrvatska ne može proizvesti, nastoji podmiriti uvozom tih roba.
A to kompenzira na način da izvozi druge proizvode svog prerađivačkog ili uslužnog sektora.
Zbog krize koja je pogodila sve zemlje, pa tako i Hrvatsk, pale su vrijednosti
investicijskih aktivnosti.
Promatra li se dohodak platne bilance, vidljivo je da je njegova najznačajnija stavka
naknade zaposlenima. Naknade zaposlenima rastu iz godine u godinu, te na kraju
promatranog razdoblja ostvaruju najveće prihode.
Može se zaključiti, da bi Hrvatska država trebala uložiti još više napora s ciljem
stvaranja što boljeg gospodarstva, odnosno gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Naglasak je
na poticanju međunarodne trgovine i ostvarenju efikasnosti u izvozu. |
