OBITELJSKE POLITIKE U EUROPI U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA

završni rad

• Naslov (engleski): FAMILIES POLITICS IN EUROPE AND CHOSEN COUNTRIES
• Autor: Viktorija Đurkan
• Mentor: Anđelko Akrap (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za demografiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-09-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Demografija

Sažetak

Na kraju rada vidljivo je kako se obiteljska politika nalazi pod velikim utjecajem raznih
promjena koje se događaju unutar neke zemlje i njenog društva. Te promjene mogu biti
demografske, ekonomske, kulturne ili se jedonostavno mogu odnositi na promjene u strukturi
rada. Slijedom toga zaključujem kako se obiteljska politika svake zemlje razlikuje.
Prva zemlja koja je definirala obiteljsku politiku je bila Francuska, a slijedile su je
ostale europske zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Kako se sve to odvijalo u postratnom
razdoblju, situacija u kojoj su se pojedine zemlje našle su bile različite, a u skladu s time i
njihove obiteljske politike. U konačnici, može se reći da su im zajedničke determinante
prema kojima se promatra obiteljska politika određene zemlje, a to su rodiljni dopust, dječji
doplatci, porezne olakšice, subvencioniranje predškolskog odgoja i druge mjere obiteljske
politike.
U ovom radu su odabrane tri zemlje u kojima se promatrala obiteljska politika,
Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Svaka zemlja je karakteristična s obzirom na povijesni
razvoj i trenutno ekonomsko stanje zemlje, a prema dostupnim podacima smatram kako
najbolje uređenu obiteljsku politiku ima Slovenija.
Također smatram kako se Hrvatska postupno mora pripremati za novu obiteljsku
politiku kojom se više mora ulagati u nove generacije koje su budućnost zemlje. Radi
trenutačne loše gospodarske situacije, Hrvatska nažalost najčešće intervenira samo u korist
siromašnih slojeva društva. Također je potrebno angažirati i šire resurse te uz državani
uključiti i privatni sektor jer Slovenija po tim pokazateljima ima povoljnije rezultate. Ona
naime posvećuje jako veliku pažnju razvijanju i poboljšanju usluga za cjelokupnu obitelj.
Njemačka se s druge strane, kao i Hrvatska, suočava s potrebom provođenja brojnih reformi.
Naime, ona je darežljiva s novcem i poreznim olakšicama za obitelj, ali troši manje na dječju
skrb i stoga je potrebno ispraviti tu neravnotežu.

• Ključne riječi: demografija; obiteljske politike; EU; Europska Unija; rodiljni dopust; dječji doplatak; porezne olakšice; predškolski odgoj
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:899525
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Repozitorij: REPEFZG
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-09-21 07:00:04