UTJECAJ PROMJENA NA TRŽIŠTU NAFTE NA GOSPODARSTVO

završni rad

• Naslov (engleski): THE EFFECTS OF CHANGES IN THE OIL MARKET ON THE ECONOMY
• Autor: Vlado Sutlović
• Mentor: Marija Penava (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Ekonomski fakultet; (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Ekonomija

Sažetak

Naftna industrija je zadnjih stotinu godina bila ključni globalni gospodarski sektor. Od očite primjene kao gorivo i sredstvo za grijanje do proizvodnje umjetnih gnojiva i pesticida, lijekova i plastike, nafta je temelj modernog doba. Unatoč tome, naftno bogatstvo, samo po sebi, nije garancija prosperiteta. Zemlje poput Saudijske Arabije, Katra i Ujedinjenih Arapskih Emirata uspjele su svoje rezerve unovčiti, ali svi pokušaji korištenja tog novca u svrhu diverzifikacije lokalne industrije i osiguranja budućnosti nakon nafte završili su u neuspjehu. Zemlje poput Iraka, Irana, Kuvajta i Venezuele trpile su građanske ratove, državne udare i strane invazije kao direktnu posljedicu svog mineralnog bogatstva. Očito je da svaka zemlja s bitnijim rezervama nafte mora u svakom trenu imati na umu svoj vanjskopolitički položaj. Žrtvovati odnose s drugim zemljama kako bi se naftom kratkoročno usrećilo domaće stanovništvo opasna je strategija.
Na primjeru Norveške, jasno se vidi korisnost dugoročnog planiranja i štednje. Ogromne novčane rezerve Norveškoj daju stabilnost, a stvaranje stručnog znanja i izgradnja industrije u mid- i downstreamu sprječavaju nastajanje monotonog gospodarstva. Rusija pak pokazuje posljedice planiranja s pretpostavkom da cijena nafte i plina neće padati. Društvo kojemu visoka cijena treba za puki opstanak zaziva katastrofu. Mineralno bogatsvo je nepouzdano i po svojoj prirodi ograničeno. Nužno je iskoristiti ga za stvaranje drugih izvora prihoda i nikako se ne smije rabiti za punjenje proračunskih rupa i držanje na životu neprofitabilnih gospodarskih sektora.

• Ključne riječi: tržište nafte; proizvođači nafte; OPEC; energetska politika; hrvatska naftna industrija; INA
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:148:340440
• Studijski program: Naziv: Poslovna ekonomija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ.bacc.oec.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Javna napomena: Sažetak preuzet iz Zaključka rada. Ključne riječi dodijelio knjižničar.
• Repozitorij: REPEFZG
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-07-07 13:28:56