Iako je kriza započela u SAD-u sredinom 2007. godine, već krajem iduće godine postala je globalna, odnosno zahvatila je i uzdrmala svjetsku ekonomiju. Uzroci krize najbolje se mogu opisati doktrinama i pragmatičnim rješenjima koja su već dugo prevladavala na Zapadu, a okidač krize, odnosno „kap koja je prelila čašu“ bio je slom tržišta drugorazrednih kredita. Poslijedice pojedinaca, koji su pritom ugrabili veliko bogatsvo, mora trpjeti cijeli svijet. Ogromne državne intervencije u financijskom, ali i realnom sektoru, morale su se poduzeti kako bi spiječili daljnu katastrofu. Banke koju su „zakuhale“ ovu krizu, uglavnom su platile minimalnu novčanu svotu te one dan danas posluju, ali u strožijim uvijetima.75 Ova kriza je specifična iz razloga što danas vlada potpuna globalizacija, sve zemlje su međusobno povezane, pa tako i u financijskom smislu i upravo zato se kriza rapidno raširila svijetom. Krah američkom financijskog sustava povukao je sve ostale za sobom jer su sve ekonomije kupovale i poslovale s vrijednosnim papirima koji su onu izdali i odobrili kao sigurne. Financijska nestabilnost i nestabilnost samih ekonomija, osobito onih u razvoju, itekako je pogodovalo propasti. Unatoč visokoj povezanosti, učinak krize u različitim zemljama nije jednak. Tako je u Hrvatsku kriza nastupila mnogo kasnije nego u ostatku svijeta. Reakcijom monetarnih vlasti i raznim mjerama se pokušalo utjecati na održanje likvidnosti i oslobađala su se novčana sredstva smanjivanjem stopa obvezne pričuve ne bi li se poduzeća potaklo na povećanje investicija i zapošljavanja kao generator izlaska iz krize. Hrvatsko gospodarstvo pati od dugoročne strukturne neravnoteže koja neće uskoro biti ispravljena. Jedan od velikih problema je financijska nepismenost društva. Upravo zbog ovog nastaju konstantni problemi potrošaća s bankama. Naglasak bi također trebalo staviti na pojednostavljivanju općih uvijeta poslovanja prilikom kreditiranja. Upravo zbog financijske nepismenosti,a li i pohlepe banka u prošlosti, povjerenje društva u financijski sustav opada iz godine u godinu. Trebalo bi strože nadzirati rad financijskih institucija i pobrinuti se da svojim potrošaćima objasne na njima razumljivom jeziku jer ako se nastavi ovakav trend ljudi će se počet međusobno kreditirati što će potaknuti propast banaka i financijskog sustava