Sveučilište u Zagrebu

Svečano otvorenje izložbe Šangaj – grad budućnosti održat će se u ponedjeljak 20. svibnja 2024. u 10 sati u predvorju svečane dvorane Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Izložba donosi šezdesetak fotografija prikazanih na velikim panelima koje govore o Šangaju kao gradu budućnosti. Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića izložbu će svečano otvoriti zamjenica gradonačelnika Grada Šangaja gospođa Liu Duo u nazočnosti visokih uzvanika i suradnika te predstavnika akademske zajednice. Domaćin izložbe je Sveučilište u Zagrebu, a u njezinoj organizaciji sudjeluju Veleposlanstvo Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj i Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Gradskom upravom za kulturu i turizam u Šangaju, Agencijom za kulturu u Šangaju, IP Shanghai, Konfucijevim institutom Sveučilišta u Zagrebu i Kinesko-hrvatskom udrugom za kulturu i ekonomsku suradnju. Izložba Šangaj – grad budućnosti ostvaruje se u okviru suradnje između Zagreba i Šangaja kao dvaju prijateljskih gradova, a prethodila joj je izložba koju je Hrvatska turistička zajednica organizirala u Šangaju u travnju 2024. Između ostaloga, izložba Šangaj – grad budućnosti organizira se kako bi predstavnici dvaju gradova i Sveučilišta razmijenili međusobna iskustva, posebice u području razvoja sveučilišnih kampusa u sklopu koncepta sveučilišta budućnosti. U okviru suradnje, delegacija Sveučilišta u Zagrebu boravila je u službenom posjetu Kini i Šangaju u travnju ove godine u svrhu daljnjega razvoja partnerstva između Sveučilišta i kineskih institucija visokoga obrazovanja. Izložba Šangaj – grad budućnosti ostaje otvorena tijekom tri dana, a posjetitelji je mogu razgledati u ponedjeljak 20. svibnja od 11 do 17 sati, a u utorak i srijedu, 21. i 22. svibnja od 9 do 17 sati.  

Osma redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 14. svibnja 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na pravilnike o ustroju radnih mjesta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima: - Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je dva pravilnika: Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika i Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja namjenskih prihoda proračunskih korisnika. Javno savjetovanje o navedenim pravilnicima bilo je otvoreno do 5. do 13. travnja 2024., a Sveučilište u Zagrebu i njegovih 14 sastavnica uputili su svoje komentare na predložene pravilnike. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u kratkom je roku zatvoreno, a komentari Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica nisu prihvaćeni. Nakon što su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs dopisom obaviješteni o nejasnoćama i komentarima koje je Sveučilište uputilo vezano uz pravilnike, njihovo je donošenje privremeno zaustavljeno. Slijedom toga, održan je sastanak u Vladi RH na kojemu su sudjelovali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, glavna tajnica Vlade RH Ivona Ferenčić i rektor Stjepan Lakušić. Nakon toga sastanka, održan je i sastanak s dekanima sastavnica koji su svoje komentare dostavili Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Sastanku su nazočili ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, glavna državna rizničarka Ministarstva financija Danijela Stepić, dekani sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i rektor Stjepan Lakušić. S obzirom na to da na sastanku nije donesen konkretan zaključak o daljnjem postupanju, rektor Stjepan Lakušić predložio je izradu uputa za korištenje navedenih pravilnika kako bi se ispravno tumačile njihove odrednice na koje je upozoreno na sastancima i dostavljenim očitovanjima. - 26. travnja održan je sastanak s Marcom Buzolićem, počasnim konzulom Republike Hrvatske u Čileu i članom Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Jedna od tema bila je i mogućnost studiranja čileanskih studenata hrvatskoga podrijetla na Sveučilištu u Zagrebu te unaprjeđenje suradnje dolaskom studenata na Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture. - 30. travnja održano je predstavljanje novoga medijskoga projekta Sveučilišta u Zagrebu i prvoga broja Akademskoga lista. Cilj pokretanja uspostava je kvalitetne komunikacijske platforme za što učinkovitije predstavljanje aktivnosti sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu svoje je aktivnosti do sada predstavljalo u listu Universitas, projektu koji dijeli sa Sveučilištem u Splitu. Universitas izlazi kao prilog u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji, a Akademski list izlazit će u Večernjem listu i od svibnja i u Novom listu. Rektor je najavio i novi portal Akademski.hr.

- 8. svibnja 2024. održan je Rektorski zbor RH, na kojemu se razgovaralo i o hrvatskim sveučilištima koja su dio europskih alijansi. Sveučilište u Zagrebu predložilo je točku dnevnog reda: Zajednički izazovi hrvatskih visokih učilišta u provedbi projekata alijansi europskih sveučilišta. Ove alijanse okupljaju visoka učilišta iz različitih europskih zemalja radi zajedničkog rješavanja izazova u visokom obrazovanju i predviđaju institucijsko povezivanje i sveobuhvatnu suradnju između uključenih visokih učilišta. Uz financijsku potporu koju Europska komisija pruža alijansama europskih sveučilišta, sufinanciranje od nacionalnih vlada ključno je za uspješnu provedbu aktivnosti alijansi kako bi se osigurala njihova održivost i dugoročni utjecaj. Dosadašnja potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja sveučilištima u Republici Hrvatskoj iznosi 33.180,70 EUR (250.000,00 kn) godišnje, što se pozdravlja, no nedostatno je za postizanje ciljeva alijansi. Naime, inozemna sveučilišta, koja su također dio europskih alijansi, sufinancirana su na nacionalnoj razini iznosom koji je jednak ugovorenim. Također, sredstva koja ugovaraju hrvatska sveučilišta u programima EU sveučilišta puno su manja s obzirom na visinu plaća koje su puno manje u odnosu na europska sveučilišta. Rektorski zbor predložio je mogućnost da se kroz pakete mjera pomoći u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali osiguraju dodatna sredstva. Za navedeni program mjerodavno je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Također, razgovaralo se o prihvaćanju elemenata nacionalnih sveučilišnih znanstvenih i umjetničkih kriterija koje je izradila i predstavila radna skupina, a koji su nakon rasprave i prihvaćeni. Jedna od tema bila je i postojeći Pravilnik o studiranju studenata sportaša na visokim učilištima te izrada novoga pravilnika. S obzirom na to da je postojeći Pravilnik na snazi već duže vrijeme, a sve je veći broj aktivnih i uspješnih studenata športaša, predlaže se izrada novoga pravilnika kako bi se omogućilo studentima športašima kvalitetnije i učinkovitije studiranje.

- 10. svibnja održan je sastanak sa savjetnikom Svjetske turističke organizacije prof. dr. sc. Jafarom Jafarijem sa Sveučilišta u Wisconsinu te s profesorom Williamom Gartnerom sa Sveučilišta u Minessoti u SAD-u o pokretanju rada Centra za održivi turizam pri Sveučilištu u Zagrebu. Ministarstvo turizma i sporta RH i Svjetska turistička organizacija potpisali su Memorandum o međusobnoj suradnji i osnivanju Centra, a Sveučilište u Zagrebu partner je na tom projektu. Profesori Jafari i Gartner borave u Hrvatskoj u okviru programa ITHAS ‒ međunarodni program edukacije za studente smjera Turizam koji se provodi na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U nastavku sjednice Senat je potvrdio Prijedlog za imenovanje članova povjerenstava za ocjenu prijedloga izbora predloženika sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u počasni naslov professor emeritus Universitatis Zagrabiensis u ak. godini 2023./2024. Predloženi su sljedeći kandidati i povjerenstva: prof. art. Tonči Žarnić, predloženik Arhitektonskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Bojan Baletić (predsjednik povjerenstva), prof. art. Igor Franić i prof. art Leo Modrčin (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Melita Kovačević, predloženica Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Rea Fulgosi Masnjak (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Marta Ljubešić i professor emerita Mirjana Lenček (članice povjerenstva); prof. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrmann, predloženik Fakulteta hrvatskih studija, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Pavo Barišić (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Velimir Piškorec i professor emeritus Alojz Jembrih (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Morana Čale, predloženica Filozofskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić, Sveučilište u Zadru (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević, Sveučilište u Zadru, i prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović (članice povjerenstva); prof. dr. sc. Miljenko Jurković, predloženik Filozofskoga fakuleta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sanja Cvetnić (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Franjo Dulibić i professor emeritus Nikola Jakšić, Sveučilište u Zadru (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Branka Matković, predloženica Kineziološkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Lana Ružić Švegl (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Alida Salihagić Kadić i akademik Marko Pećina (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Predrag Sikirić, predloženik Medicinskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sven Seiwerth (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Miloš Judaš i akademik professor emeritus Ivica Kostović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Hrvoje Banfić, predloženik Medicinskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sven Seiwerth (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Miloš Judaš i akademik professor emeritus Ivica Kostović (članovi povjerenstva); prof. art. Vlatka Oršanić, predloženica Muzičke akademije, povjerenstvo u sastavu: prof. art. Lidija Horvat Dunjko (predsjednica povjerenstva), prof. art. Mladen Tarbuk i prof. art. Matijaž Robvas, Sveučilište u Ljubljani (članovi povjerenstva); prof. art. Branko Mihanović, predloženik Muzičke akademije, povjerenstvo u sastavu: prof. art. Marina Novak (predsjednica povjerenstva), prof. art. Milko Pravdić i prof. art. Karolina Šantić Zupan (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Marina Ajduković, predloženica Pravnoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Siniša Zrinščak (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Branka Sladović Franz i prof. dr. sc. Gordana Keresteš (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Dalibor Čepulo, predloženik Pravnoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Jasna Omejec (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Ivan Koprić i prof. dr. sc. Berislav Vukas, Sveučilište u Rijeci (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Zoran Vondraček, predloženik Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Hrvoje Šikić (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Siniša Slijepčević i prof. dr. sc. Vesna Županović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, predloženica Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Dražen Balen (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Nenad Tomašić i prof. dr. sc. Dunja Aljinović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Marko Tadić, predloženik Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Goran Muić (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc. Andrej Dujella i prof. dr. sc. Vesna Županović (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Dubravko Rogale, predloženik Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Sandra Bischof (predsjednica povjerenstva), prof. dr. sc. Tanja Pušić i prof. dr. sc. Siniša Fajt (članovi povjerenstva); prof. dr. sc. Velimir Sušić, predloženik Veterinarskoga fakulteta, povjerenstvo u sastavu: prof. dr. sc. Željko Pavičić i prof. dr. sc. Marcela Šperanda, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (članovi povjerenstva). Na temelju Odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja o isplati 2. akontacijske rate sredstava za financiranje javnih visokih učilišta za ak. g. 2023./2024. od 11. travnja 2024., definiran je iznos isplate sredstava za financiranje temeljne znanstvene i umjetničke djelatnosti u iznosu od 4.628.528,50 eura. Ovaj iznos određen je u visini 60 % obračunatog iznosa za temeljno financiranje materijalnih troškova znanstvene i umjetničke djelatnosti i financiranja znanstvene i umjetničke djelatnosti, temeljenog na rezultatima za ak. god. 2022./2023. Stoga je donesena i Odluka o raspodjeli 2. akontacijske doznake za temeljno financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. u iznosu od 4.628.528,50 eura. Sredstva se raspoređuju sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao 2. akontacijska rata za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima za ak. god. 2023./2024. Raspodjela po sastavnicama utvrđena je kao postotni iznos od iznosa sredstava doznačenih sastavnicama za ak. god. 2022./2023., a konačnu raspodjelu utvrdit će Senat posebnom odlukom kada bude isplaćen ukupan iznos za temeljno financiranje materijalnih troškova za ak. god. 2023./2024. Donesene su i sljedeće odluke: odluku o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (većih od 40 %) za sveučilišni diplomski studijski program Anglistika (jednopredmetni); smjerovi: nastavnički, lingvistički, prevoditeljski, književno-kulturološki i sveučilišni diplomski studijski program Anglistika (dvopredmetni) smjerovi: nastavnički, lingvistički, prevoditeljski, književno-kulturološki Filozofskoga fakulteta i odluku o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (većih od 40 %) za sveučilišni diplomski studijski program Španjolski jezik i književnost  (dvopredmetni), smjerovi: nastavnički, prevoditeljski, znanstveni Filozofskoga fakulteta. Senat je suglasan s potvrdom Ministarstva znanosti i obrazovanja, kojom se potvrđuje upis u Upisnik studijskih programa za sveučilišni diplomski studij Studij jugoistočne Europe Filozofskoga fakulteta, a prihvaćena su i rješenja o izmjeni i dopuni Dopusnice studijskih programa Filozofskoga fakulteta. Također, usvojen je prijedlog za prihvaćanje izmjena i dopuna (do 20 %) za studijske programe doktorskih studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskoga fakulteta i Predmoderna povijest Filozofskoga fakulteta. Usvojen je prijedlog Povjerenstva za doktorske radove za odobrenje postupka i pokretanje stjecanja doktorata znanosti za sve predložene kandidate. Članovi Senata dali su suglasnost na programe rada predloženika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: program izv. prof. dr. sc. Ivane Ivanić za dekanicu Metalurškoga fakulteta te programe prof. dr. sc. Marija Dumančića, prof. dr. sc. Blaženke Filipan-Žignić, prof. dr. sc. Tomislava Krznara, izv. prof. dr. sc. Tina Perkova i prof. dr. sc. Vatroslava Zovka za dekana Učiteljskoga fakulteta. U nastavku sjednice članovi Senata potvrdili su i odluke Fakultetskih vijeća o izboru dekana sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. godine: prof. dr. sc. Aleksandra Mešića za dekana Agronomskoga fakulteta, prof. art. Davora Švaića za dekana Akademije dramske umjetnosti, prof. art. Siniše Justića za dekana Arhitektonskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Domagoja Tončinića za dekana Filozofskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Darija Nikića za dekana Fakulteta političkih znanosti, izv. prof. dr. sc. Ivane Grčić za dekanicu Geotehničkoga fakulteta, prof. dr. sc. Domagoja Damjanovića za dekana Građevinskoga fakulteta, prof. dr. sc Slavka Oreškovića za dekana Medicinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Marina Vodanovića za dekana Stomatološkoga fakulteta. Također, potvrđena je i odluka Fakultetskoga vijeća Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta o izboru obnašateljice dužnosti dekanice Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta prof. dr. sc. Branke Levaj za razdoblje od 18. svibnja 2024. do 30. rujna 2024. godine. Na današnjoj sjednici usvojeni su i sljedeći prijedlozi: Pravilnik o dodjeli počasnoga naslova professor emeritus Universitatis Zagrabiensis i professor emeritus sastavnica, Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnik o priznavanju prethodnog neformalnoga i informalnoga učenja Sveučilišta u Zagrebu. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Fostering the innovation capacities and skills for marine robotics deployment for monitoring and prevention of marine pollution; dekanici Stomatološkoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za kupnju nekretnine na adresi Selska 136, Zagreb, i dekanu Pravnoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i na račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora nakon provedene javne nabave o izvođenju građevinskih radova prilikom cjelovite obnove zgrade Pravnoga fakulteta na adresi Ćirilometodska 4, u sklopu projektne operacije FSEU.2022.M20.054. Također, prihvaćen je Sveučilišni kalendar za 356. akademsku godinu 2024./2025. te plan događanja, sa sjednicama Senata, važnijim obljetnicama i proslavama dana fakulteta i akademija u akademskoj godini 2024./2025 te su odobreni i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Gljive Gorskog kotara, Wholesale and Retail Business i Priručnik za laboratorijske vježbe iz kemije.

Sveučilište u Zagrebu u srijedu 15. svibnja 2024. posjetili su predstavnici Veleposlanstva države Katar u Republici Hrvatskoj. Katarsko izaslanstvo predvodila je veleposlanica Nj. E. gospođa Asma Naji H. S. Al-Amri. Svoju dužnost u Hrvatskoj preuzela je u prosincu prošle godine.  Na Sveučilištu ih je srdačno dočekao domaćin rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić sa svojim prorektorima prof. dr. sc. Dubravkom Majetićem, prorektorom za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Juricom Pavičićem, prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Na zajedničkom sastanku razmotrene su mogućnosti za uspostavu i razvoj suradnje našega Sveučilišta i Državnoga sveučilišta u Kataru (Qatar University), posebno u području mobilnosti nastavnika, istraživača i studenata, kao i u sklopu mogućih zajedničkih projekata.

Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu poziva sve zainteresirane da posjete 19. izdanje manifestacije Cash & Carry – Dan otvorenih vrata umjetnosti u subotu 11. svibnja 2024. od 10 do 21 sat, ove godine prvi put na novoj adresi Nastavničkoga odsjeka: Lastovska ulica 23 (naselje Savica).

Cilj je ove kulturno-likovne, glazbene i promotivno-edukacijske manifestacije, u organizaciji studenta treće godine Nastavničkoga odsjeka Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, stvaranje komunikacije između mladih umjetnika i javnosti te predstavljanje radova studenata s kojima posjetitelji tom prilikom mogu porazgovarati u okružju njihovih atelijer-klasa.

Cash & Carry – Dan otvorenih vrata umjetnosti događaj je humanitarne prirode pa posjetitelji svojim dolaskom i kupnjom radova izravno podupiru udruge poput Centra za autizam. Program uključuje izložbe, glazbu, kulturne i edukacijske sadržaje te hranu i piće.

PROGRAM

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja 2024. u Knjižnici HAZU-a svoj dan i 163. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom dodijeljene i nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2023. godinu. Svečanoj sjednici nazočio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, uz ostale visoke uzvanike.

Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dodjeljuju se svake godine za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, a ovom je prigodom nagrađeno i troje profesora sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Uz ostale dobitnike, u području prirodnih znanosti nagradu je dobila prof. dr. sc. Sanja Faivre s Geografskoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za istraživanja koja su znatno unaprijedila metodologiju korištenja algnih vijenaca kao markera morske razine visoke razlučivosti te tako omogućila distinkciju i kvantifíkaciju lokalnih, regionalnih i globalnih procesa koji utječu na relativnu promjenu morske razine.

U području filoloških znanosti nagrađen je prof. dr. sc. Šime Demo s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za znanstvenu cjelinu označenu nazivom Studije o latinskoj makaronskoj književnosti, koju čine objavljene znanstvene knjige i znanstveni članci u razdoblju 2019. – 2023.

U području glazbene umjetnosti i muzikologije dobitnik je red. prof. Srećko Bradić s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu za skladbu Druga simfonija, praizvedenu 19. listopada 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na koncertu Simfonijskoga orkestra HRT-a u Majstorskom ciklusu, pod ravnanjem Christiana Arminga.

Čestitamo dobitnicima na ovoj prestižnoj nagradi!

Više informacija o ostalim dobitnicima pogledajte ovdje.

U prostorima Sveučilišta u Zagrebu u utorak 30. travnja 2024. održano je predstavljanje novoga medijskoga projekta Sveučilišta u Zagrebu i prvoga broja Akademskoga lista. Novi medijski projekt predstavili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale prof. dr. sc. Tibor Pentek i glavni urednik Akademskoga lista dr. sc. Petar Bilobrk. Akademski list promicat će neprocjenjivo važna iskustva, spoznaje, nalaze i ekspertize studenata, sveučilišnih nastavnika i istraživača. Cilj pokretanja Akademskoga lista uspostava je kvalitetne komunikacijske platforme za što učinkovitije predstavljanje akademskih dosega i spoznaja najširoj publici. Rektor Stjepan Lakušić tijekom predstavljanja novoga medijskoga projekta istaknuo je važnost tema visokoga obrazovanja, znanosti, istraživanja, umrežavanja, suradnje s gospodarstvom, inovacija i transfera tehnologije. „Kada govorimo o modernome trenutku, to je naravno digitalna transformacija, umjetna inteligencija, razvijanje talenata“ naglasio je rektor Lakušić. Akademski list tek je prvi dio novoga medijskoga projekta, a osim njega, rektor je najavio i novi portal akademski.hr te podcast kako bi se pored klasičnih medija pratili i moderni načni komunikacije koji osiguravaju da se na pravi način prezentiraju istraživanja, ideje i dostignuća sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, njihovih nastavnika i studenata. Novi medijski projekt predstavio je i prorektor Pentek, predsjednik Nakladničkoga savjeta Akademskoga lista riječima: „O novome, prilično sveobuhvatnom medijskom projektu Sveučilišta, kojega je Akademski list tek prva faza, u krugu uprave Sveučilišta počeli smo razmišljati od samoga stupanja na dužnost, početkom listopada 2022. godine. Akademski list potpuno je nova tiskovina, koja nije sljednik novine Universitas. Izlazit će u pravilu u drugom ili trećem tjednu svakoga mjeseca kao prilog Večernjega lista, a od svibnja ove godine i Novoga lista, dok će Universitas izlaziti, kao i do sada, u Jutarnjem listu i u Slobodnoj Dalmaciji, i to zadnji ponedjeljak u mjesecu“. „Nadam se dobroj budućoj suradnji sa svim sastavnicama Sveučilišta, sa Studentskim zborom Sveučilišta kao i sa studentskim zborovima naših sastavnica, jer jedino zajedništvom i suradnjom unutar sveučilišne zajednice našega funkcionalno integriranoga Sveučilišta u Zagrebu, najvećega, najutjecajnijega i najstarijega Sveučilišta s neprekinutim djelovanjem u Republici Hrvatskoj, možemo svakim danom biti sve bolji, snažniji i uspješniji“ istaknuo je prorektor Pentek. Prvi broj Akademskoga lista predstavio je i dr. sc. Petar Bilobrk, glavni urednik: „Želja nam je ovim projektom omogućiti širenje vijesti, istraživanja i događanja koja oblikuju akademsku zajednicu. Kroz suradnju sa studentima i sveučilišnim nastavnicima nastojat ćemo istaknuti bogatstvo, ali i raznolikost Sveučilišta, potaknuti interakciju i dijalog unutar akademske zajednice te povezati sve sastavnice Sveučilišta u zajedničkom cilju promicanja znanja i kulture“ naglasio je Bilobrk. Novina počinje i završava tekstovima o studentskom životu i aktivnostima, jer kako je naglasio glavni urednik Bilobrk, uz predstavljanje rada Sveučilišta i njegovih sastavnica, vijesti će biti usmjerene na studente, njihove aktivnosti, mogućnosti i studiranje. Akademski list u ovome broju donosi teme kao što su novi vizualni identitet Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, izvješće o znanstvenom skupu Dies historiae, podjela nagrada Centra za bioetiku Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, posjet premijera Plenkovića ZUK Borongaju, završena obnova Škole narodnoga zdravlja „Andrija Štampar“, reportažu o Danima potresnoga inženjerstva, Forumu hrvatskoga šumarstva kao i druge važne vijesti, koje možete pročitati u novome broju Akademskoga lista.

Upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA U AK. GODINU 2024./2025. Tekst Natječaja za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2024./2024. (.pdf)

Datum objave Natječaja: 30. travnja 2024. Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 7. redovitoj sjednici u 355. ak.god. (2023./2024.) održanoj 9. travnja 2024.  donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2024./2025.  Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2024./2025.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnoga studija. Upis studenata u I. godinu PRIJEDIPLOMSKIH i INTEGRIRANIH (prijediplomskih i diplomskih) studija u ak. godinu 2024./2025. 

Tekst Natječaja za upis studenata u I. godinu sveučilišnih prijediplomskih, integriranih (prijediplomskih i diplomskih) te stručnih prijediplomskih studija u akademsku godinu 2024./2025. Datum objave Natječaja: 30. travnja 2024. Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 6. redovitoj sjednici u 355. akademskoj godini (2023./2024.) održanoj 12. ožujka 2024. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu prijediplomskih i integriranih prijediplomskih i diplomskih  studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2024./2025.  Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu prijediplomskih i integriranih (prijediplomskih i diplomskih) studija u ak. god. 2024./2025.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija. 

Sveučilište u Zagrebu je sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH potpisalo Sporazum kojim je predviđeno poticanje donošenja upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem povratka Hrvata i potomaka Hrvata u Hrvatsku te pozitivnog djelovanja na ostanak mladih u hrvatskome društvu, čime se dugoročno jača demografski, gospodarski i opći napredak hrvatskoga društva. 

Stoga je Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio posebnu kvotu za ove kandidate te će sastavnice provoditi razredbene postupke za njih po posebno utvrđenim uvjetima upisa (Posebni dio Natječaja).

Predviđene posebne upisne kvote odnose na dvije kategorije definirane člankom 2. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11, 16/12): na pripadnike hrvatske manjine u europskim državama (u Republici Austriji, Republici Srbiji, Republici Sloveniji, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj, Republici Makedoniji, Mađarskoj, Talijanskoj Republici, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Republici Kosovo i Republici Bugarskoj) i na Hrvate iseljenike u prekomorskim i europskim državama i njihove potomke. 
U navedenoj upisnoj kvoti moći će se upisati samo oni kandidati koji uz definirane uvjete upisa, u ak. god. 2024./2025. prvi puta upisuju prvu godinu studija. 

U petak 26. travnja 2024. na Sveučilištu u Zagrebu u zgradi SEECEL-a, privremenom sjedištu Sveučilišta, održan je sastanak počasnoga konzula Republike Hrvatske u Čileu i člana Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske Marka Buzolića i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Sa Sveučilišta je bio prisutan i prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije. Neke teme bile su u središtu razgovora, poput postojećega zajedničkoga ugovora koji nije nikada u potpunosti zaživio te potrebe za njegovanjem hrvatskoga jezika i, shodno tomu, zainteresiranost za hrvatske lektore i prevoditelje. S obzirom na to, predloženo je osnivanje centra Croaticuma u Čileu, po uzoru na osnivanje istoga na Sveučilištu u Regensburgu, te je dogovoreno da će se pripremiti potrebna dokumentacija.  Razgovaralo se i o preferencijama čileanskih studenata, posebice budućih doktoranada za studiranjem u inozemstvu, i činjenicom da manji dio njih odlazi u Europu na studij, a veći dio ipak u Sjedinjene Američke Države. Po pitanju gospodarstva razgovaralo se o četiri ključne teme na temelju kojih se očekuje suradnja, a to su voda i kvaliteta vode, rudnici litija, bakra, ekstrakcija rude i slične teme, agronomija, posebice vinogradarstvo te turizam. Od tema koje su sugovornici uspjeli ovaj put dotaknuti još su i transport poput brodskoga, željezničkoga i kamionskoga prijevoza te proizvodnje električnih autobusa i vozila na vodik te zelene i održive energetike, odnosno korištenje energije iz prirodnih izvora. Na kraju razgovora predložen je posjet rektora Sveučilišta u Antofagasti, grada i luke na sjeveru Čilea, našemu Sveučilištu i eventualni uzvratni posjet našega izaslanstva čileanskomu.                

Bogatim, raznovrsnim, dinamičnim i nadasve zanimljivim programom, koji se sastojao od kolaža umjetničkih izvedbi i panel-rasprave, ispunjeno je bilo prestavljanje novoga broja Umjetničkoga kalendara UniART, održano u četvrtak 25. travnja 2024. u zgradi Sveučilišta u Zagrebu (Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL).

Sveučilište je prepoznalo potrebu objedinjenja i predstavljanja svih aktivnosti umjetničkoga područja (od pojedinačnih produkcija do složenih zajedničkih interdisciplinarnih projekata) akademskoj zajednici i široj kulturnoj javnosti. Umjetnički kalendar, dakle, prikazuje sve aktivnosti umjetničkoga područja na Sveučilištu po semestrima akademske godine.  U kreativnoj izvedbi i predstavljanju radova sudjeluju studenti akademija i fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Muzičke akademije, Arhitektonskoga fakulteta, Grafičkoga fakulteta, Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta.

Posjetitelji su mogli doživjeti "dozivanje" Romea i Julije, razne plesne improvizacije, kostimirane vodiče u kreativnu budućnost, izložbu likovnih, modnih, grafičkih i video radova te još puno toga.

Moći ćete doživjeti "dozivanje" Romea i Julije, razne plesne improvizacije, kostimirane vodiče u kreativnu budućnost, izložbu likovnih, modnih, grafičkih i video radova te još puno toga.

U okviru programa održana je i zanimljiva panel-rasprava pod nazivom UniART kreativna budućnost - umjetnik i umjetnost na tržištu, na kojemsu gostovali istaknuti alumni Sveučilišta u Zagrebu: Rene Bitorajac, Davor Bruketa, Ivan Krpan, Petra Slobodnjak, Damir Begović i prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković. U panelu su sudjelovali i prof. dr. sc. Damir Ljubotina te prof. dr. sc. Davor Horvatić, kao članovi Odbora za budućnost. Moderatorica panela bila je Ida Prester.

PROGRAM

UniART umjetnički kalendar za akademsku godinu 2023./2024., ljetni semestar UniART letak UniART mrežna stranica

Svečana dodjela Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu održana je 22. travnja 2024. u prostorijama Društva u Frankopanskoj 5a. Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu djeluje od 1919. godine, tada pod nazivom Udruženje visokoškolskih nastavnika u Zagrebu, i jedna je od najstarijih udruga neprekinutog djelovanja koja doprinosi razvitku Sveučilišta u Zagrebu i hrvatskoj znanosti. Društvo je i ove godine dodijelilo tradicionalnu Godišnju nagradu mladim znanstvenicima i umjetnicima za izuzetna postignuća u znanstvenom i umjetničkom radu u 2023. godini. Treba istaknuti da je od 1998. godine do danas ovu nagradu primilo 278 laureata. I ove se godine na natječaj za nagradu prijavilo 49 kandidata, te je od svih njih izvanrednih odlukom recenzenata izabrano 10 najboljih radova. Ovogodišnji su laureati:

1. dr. sc. Marijana Bubanić, Fakultet organizacije i informatike, za rad iz područja društvenih znanosti, polje ekonomija
2. Petar Filipović, mag. ing. mech., Fakultet strojarstva i brodogradnje, za rad iz područja tehničkih znanosti, polje strojarstvo
3. dr. sc. Mirna Gržanić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, za rad iz područja tehničkih znanosti, polje elektrotehnika
4. dr. sc. Ivan Perkov, Fakultet hrvatskih studija, za znanstvenu monografiju iz područja društvenih znanosti, polje sociologija
5. dr. sc. Najda Rudman, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, za rad iz područja prirodnih znanosti, polje biologija
6. Ana Selak, mag. ing. geol., Hrvatski geološki institut, za rad iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo
7. Danijela Šeremet, mag. ing., Prehrambeno-biotehnološki fakultet, za rad iz područja biotehničkih znanosti, polje biotehnologija
8. Nikša Vojvoda, mag. iur., Pravni fakultet, za rad iz područja društvenih znanosti, polje pravo
9. dr. sc. Ema Vrbanović, Stomatološki fakultet, za rad iz područja biomedicine i zdravstva, polje dentalna medicina
10. dr. sc. Alen Žunić, Arhitektonski fakultet & Petra Vlahek, mag. ing. arch., Arhitektonski fakultet, za umjetnički projekt iz umjetničkog područja, polje likovne umjetnosti

Okupljene je kratkim govorom pozdravio predsjednik Društva, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, a skupu su se obratili i prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu te Darko Tot, pomoćnik pročelnika za fondove, mlade i tehničku kulturu iz Gradskoga ureda za obrazovanje, sport i mlade. Dodjelu su svojom nazočnošću uveličali i prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Branka Levaj, o. d. dekanice Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, prodekanica za znanost, inovacije, transfer znanja i cjeloživotno obrazovanje Pravnog fakulteta. Ovogodišnje laureate po svoje diplome pozivao je prof. emer. Mladen Franz, predsjednik Povjerenstva za Godišnju nagradu Društva. U ime dobitnika ovogodišnjih nagrada riječi zahvale uputio je Nikša Vojvoda, mag. iur. Za vrhunski glazbeni ugođaj pobrinuo se pijanist Viktor Čižić, mag. mus., a akademsku himnu Gaudeamus igitur ovom prilikom je uz klavirsku pratnju izvela publika.

Iznimno bogatim i zanimljivim programom, koji se sastoji od kolaža umjetničkih izvedbi i panel-rasprave, održat će se predstavljanje Umjetničkoga kalendara UniART Sveučilišta u Zagrebu. Predstavljanje je organizirano u četvrtak 25. travnja 2024. u 19 sati u zgradi Sveučilišta u Zagrebu (Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL), Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Sveučilište je prepoznalo potrebu objedinjenja i predstavljanja svih aktivnosti umjetničkoga područja (od pojedinačnih produkcija do složenih zajedničkih interdisciplinarnih projekata) akademskoj zajednici i široj kulturnoj javnosti. Umjetnički kalendar prikazuje sve aktivnosti umjetničkoga područja na Sveučilištu po semestrima akademske godine. 

U kreativnoj izvedbi i predstavljanju radova sudjeluju studenti akademija i fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Muzičke akademije, Arhitektonskoga fakulteta, Grafičkoga fakulteta, Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta.

Moći ćete doživjeti "dozivanje" Romea i Julije, razne plesne improvizacije, kostimirane vodiče u kreativnu budućnost, izložbu likovnih, modnih, grafičkih i video radova te još puno toga. U okviru programa, održat će se i zanimljiva panel-rasprava pod nazivom UniART kreativna budućnost - umjetnik i umjetnost na tržištu, na kojem gostuju istaknuti alumni Sveučilišta u Zagrebu: Rene Bitorajac, Davor Bruketa, Ivan Krpan, Petra Slobodnjak, Damir Begović i prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković. U panelu će gostovati i prof. dr. sc. Damir Ljubotina te prof. dr. sc. Davor Horvatić, kao članovi Odbora za budućnost. Moderatorica panela bit će Ida Prester.

PROGRAM

UniART umjetnički kalendar za akademsku godinu 2023./2024., ljetni semestar UniART letak
Fotografija: Leon Ginder, student 2. god. diplomskog studija na Grafičkom fakultetu

Sedmo izdanje konferencije Dani e-infrastrukture - Srce DEI 2024 svečano je otvoreno u četvrtak 18. travnja 2024. na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a na Kajzerici, čime je započeo drugi dan programa konferencije. Prvi dan Konferencije, u utorak 16. travnja, protekao je u održavanju brojnih radionica u Srcu na adresi J. Marohnića 5. Pozdravnim govorom Konferenciju je otvorio ravnatelj Srca Ivan Marić spomenuvši neraskidivu vezu Srca i zajednice te je u kratkoj prezentaciji predstavio projekte koji se tiču Hrvatskoga centra kompetencija, Informacijskoga sustava znanosti RH (CroRIS) i sustava evidencija u visokom obrazovanju (ISeVO), te je napravljen prikaz podatkovne infrastrukture i usluga i virtualnih podatkovnih centara. Također, ravnatelj Srca iskazao je veliku podršku primjeni otvorene znanosti i digitalnom obrazovanju te ponosno naglasivši da je prošlo godinu dana od puštanja u rad novoga hrvatskoga akademskog oblaka. Provedbom projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) uspostavljena je jedinstvena nacionalna zajednička e-infrastruktura koja je potrebna za daljnji razvoj istraživačkih, inovacijskih i poslovnih kapaciteta znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Uvodni je govor održao prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča u ime suorganizatora Sveučilišta u Zagrebu rekavši da je Srce jedno od glavnih institucionalnih dijelova Sveučilišta u Zagrebu, bitno za sva sveučilišta i za državu. U kontekstu budućnosti spomenuo je zeleno gospodarstvo i digitalnu tehnologiju te tri glavna izazova pred nama: manjak kadrova jer samo financiranje nije dostatno, stvoriti dobru znanost te kako s ljudima i dobrom znanošću doći do napretka, odnosno kreirati intelektualno vlasništvo i surađivati s gospodarstvom. Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoje Meštrić nabrajao je projekte financirane od Europske unije te naglasio važnost jačanja suradnje znanosti i inovacija s gospodarstvom te također spomenuo strateški koncept otvorene znanosti koji treba ohrabrivati. Potom je predsjednik programskog odbora dr. sc. Slaven Mihaljević detaljno predstavio PROGRAM KONFERENCIJE. Uslijedilo je pozvano predavanje u kojem glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivan Güttler koji je pojasnio neraskidivu vezu između računarstva visokih performansi i postizanja što je moguće veće preciznosti u modeliranju atmosfere, voda i kvalitete zraka. Također, okupljenima je pokazana i kakvu su revoluciju u hidrometeorologiji izazvale pojava radarskih snimki i satelitskih mjerenja te upotreba superračunala koja omogućavaju brzu i učinkovitu obradu enormnih količina podataka. Nakon pozvanog predavanja održan je panel "Istraživački podaci – kako iskoristiti njihov puni potencijal?" tijekom kojega su panelisti raspravljali o iskorištavanju punoga potencijala istraživačkih podataka, načinima na koje javno financirane istraživačke infrastrukture i podaci koje te infrastrukture generiraju mogu podržati nove prilike i koristi za društvo. Panelisti su bili: dr. sc. Damir Aumiler, voditelj Centra za napredne laserske tehnike CALT na Institutu za fiziku, akademik Sven Lončarić, suvoditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave i voditelj Istraživačke jedinice za znanost o podatcima na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom na Sveučilištu u Zagrebu, Igor Ljubi, načelnik Sektora za razvoj digitalnog društva u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, dr. sc. Vanja Škurić, Senior Solution Architect u Compingu i dr. sc. Kruno Vukušić, član istraživačke grupe Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković. Panel je moderirala dr. sc. Inga Patarčić, menadžer znanstvenih podataka, s Max Delbrück Centra u Berlinu. U poslijepodnevnom dijelu programa istovremeno se odvijaju četiri tematska bloka. Resursi za napredno računanje u Srcu i iskustva znanstvenika i nastavnika s korištenjem tih resursa istraživačkim projektima i provedbi nastave bit će predstavljeni u bloku "Superračunala u istraživanju i nastavi: Kako vam Srce može pomoći?". U bloku "Europska sveučilišta – Alijansa UNIC" saznat ćemo više o aktivnostima u izgradnji virtualnog kampusa koji je temeljna informacijska infrastruktura za podršku mobilnosti studenata, a koju razvija Srce. Tematski blok "Znanstveno izdavaštvo i dobre uređivačke prakse" bavit će se mogućnostima koje veliki jezični modeli i umjetna inteligencija otvaraju u području znanstvenog izdavaštva, ali i etičkim pitanjima koja dolaze s njima. O važnosti, razvoju i primjeni kvantne kriptografije i kvantne distribucije ključeva te kako se njima štiti komunikacija u okruženjima kao što su kritična infrastruktura (industrija, transport, zdravstvo, itd.) i druga sigurnosno osjetljiva okruženja u Hrvatskoj, Europi i svijetu razgovarat ćemo tijekom tematskog bloka "Vrli novi svijet - jesmo li spremni za nove vrste kibernetičkih prijetnji i napada?". Također, saznat ćemo i što radi Hrvatska po pitanju zaštite komunikacije i kibernetičke sigurnosti u kvantnoj eri te kako napreduje projekt CroQCI. Nakon tematskih blokova održat će se pet radionica tijekom kojih će prijavljeni sudionici imati priliku saznati kako suzbiti napredne napade, kako funkcionira DCIM sustav, upoznati se s načinima omogućavanja dvostupanjske autentikacije u svojim aplikacijama, unaprijediti korištenje portala CroRIS i izvještajnog sustava CroRIS, dok će uredništva znanstvenih i stručnih časopisa koji koriste OJS za objavljivanje svog časopisa imati priliku unaprijediti svoje vještine u korištenju OJS. Konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2024 održava se 16., 18. i 19. travnja 2024. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagreb i Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, rektorski zbor Hrvatske i Grad Zagreb. AKD, Comping i Del Technologies te Storm Grupa su zlatni sponzori, Axians Hrvatska, Elsevier i MEP su srebrni, a Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium i Odašiljači i veze su sponzori ovogodišnjeg izdanja konferencije.

Treći MUZZA Tjedan znanosti, koji je trajao od 12. do 14. travnja 2024. u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, privukao je više od 13 tisuća posjetitelja, označivši epicentar znanstvene euforije. Ovaj događaj, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i mnogih gospodarstvenika, omogućio je sudionicima da zarone u fascinantni svijet znanstvenih otkrića.

Interaktivni izložbeni prostor, 100 radionica i sedam panela koji su pokrivali različita područja znanosti pružili su posjetiteljima nevjerojatno iskustvo susreta s modernim tehnologijama, istraživačkim projektima i inspirativnim programom. MUZZA Tjedan znanosti postao je prilika za zajednicu da na zanimljiv i zabavan način doživi znanost.

Organiziran u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, ovaj događaj predstavlja korak prema jačanju veza između znanstvene zajednice i visokog obrazovanja.

"Iznimno sam ponosna i zahvalna svima koji su sudjelovali na MUZZA trećem tjednu znanosti. Ovaj projekt predstavlja vrhunac naše posvećenosti popularizaciji znanosti i izgradnji mostova između akademske zajednice i društva. Ovo nam je pokazatelj da je Zagrebu potrebna izgradnja Centra za popularizaciju znanosti", izjavila je Đurđica Protić, predsjednica udruge MUZZA.

Posjetitelji su imali priliku zaviriti u tajne robotike, istražiti beskonačne prostore svemira, upoznati se s najnovijim tehnologijama i bolje razumjeti tijelo i njegove funkcije. Kroz sve ove aktivnosti, posjetitelji su ne samo naučili nešto novo, već su i aktivno sudjelovali te se zabavili istražujući svijet znanosti i tehnologije.

MUZZA Tjedan znanosti pružio je nezaboravno iskustvo koje spaja znanost, tehnologiju, umjetnost i zabavu, stvarajući prostor za učenje i istraživanje na najkreativnije načine.

Više detalja o Tjednu znanosti i udruzi MUZZA možete pronaći na mrežnoj stranici i Facebooku ili Instagramu.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 12. travnja 2024. potpisan je Memorandum o razumijevanju između Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske i Svjetske turističke organizacije (UN Tourism) o međusobnoj suradnji i osnivanju Centra za održivi turizam u Hrvatskoj. Prema pravilima Svjetske turističke organizacije Centar će se osnovati kao samostalna javna ustanova koja će, u suradnji s akademskom zajednicom, voditi brojne inicijative i projekte usmjerene na istraživanje i razvoj održivih politika u turizmu, a Sveučilište u Zagrebu bit će partner u tom projektu. Centar, čije osnivanje je inicijativa Svjetske turističke organizacije, nastao je iz prepoznavanja Republike Hrvatske kao predvodnice u kreiranju održivih politika turizma na globalnoj razini. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je kako je osnivanje Centra fantastična prilika za jačanje prepoznatljivosti Hrvatske u održivom turizmu te za unaprjeđenje globalne suradnje u područjima koja utječu na razvoj turizma. Glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikashvili pozdravio je suradnju ističući kako Hrvatska prednjači kao primjer u razvoju održivoga turizma, što je bio ključan faktor u odluci o lokaciji Centra. "Novi istraživački centar u Zagrebu pridonijet će kreiranju politika utemeljenih na podacima, osiguravajući odgovoran i uključiv razvoj turizma za dobrobit zajednica posvuda", rekao je Pololikashvili. Sveučilište u Zagrebu, kao partner u projektu, ima ključnu ulogu u povezivanju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih istraživanja neophodnih za razvoj održivoga turizma. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izrazio je zadovoljstvo što Sveučilište ima priliku sudjelovati u kreiranju i promociji održivih turističkih praksi. "Ovo partnerstvo će doprinijeti akademskoj izvrsnosti i ugledu našega Sveučilišta, ali i imati širi društveni i ekonomski utjecaj, promičući Hrvatsku kao odredište predano održivosti i inovacijama", naglasio je rektor Lakušić. Potpisivanju Memoranduma prisustvovali su i predstavnici hrvatskoga turističkoga sektora, koji su izrazili podršku reformi upravljanja razvojem turizma.  

Sedma redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. održala se 9. travnja 2024., a osim uobičajenih točaka dnevnoga reda o izborima u zvanja, financijskim pitanjima i davanju suglasnosti na pravilnike o ustroju radnih mjesta sastavnica, izdvajamo nekoliko važnih zaključaka i odluka. Na početku sjednice i nakon prihvaćenoga zapisnika, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić izvijestio je članove Senata o sljedećim aktivnostima: - Od 12. do 14. travnja 2024. u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održavat će se treći MUZZA tjedan znanosti u organizaciji Udruge za popularizaciju znanosti, tehnologije, kulture, edukaciju i održivi razvoj društva – MUZZA i Sveučilišta u Zagrebu. U projekt su uključene 24 sastavnice Sveučilišta, a u tri dana posjetitelji će moći uživati u 50 radionica koje će im omogućiti interaktivni susret s različitim područjima znanosti i znanstvenicima.      - 15. ožujka 2024. održana je konstituirajuća sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o tijelu koje je osnovano na temelju odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 23. siječnja 2024. Gospodarski savjet čini 12 predstavnika gospodarsko-financijskoga sektora, odnosno tvrtki i institucija: Adris grupa d. d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ericsson Nikola Tesla d. d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d. d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d. o. o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d. d., Orbico d. o. o., Pliva Hrvatska d. o. o. i Podravka d. d.       - 19. ožujka 2024. predstavnici gradišćanskih Hrvata posjetili su Sveučilište u Zagrebu, a tema razgovora bila je pomoć koju Sveučilište u Zagrebu može pružiti Knjižnici „Filip Kaušić“. Knjižnica nosi ime isusovca i prvoga rektora Sveučilišta u Zagrebu koji se 1667.  godine obratio rimskom caru i ugarsko-hrvatskom kralju Leopoldu I. s molbom da se zagrebačka Isusovačka akademija uzvisi na sveučilište. Izaslanstvo je predvodio dr. Herbert Gassner.      - 20. ožujka 2024. održan je sastanak s gđom Marinom Gršković, zaposlenicom Europske komisije na poslovima financiranja sveučilišta. Na sastanku se razgovaralo o programskim ugovorima koje potpisuju sveučilišta u Republici Hrvatskoj te o smjernicama koje se nalaze u okviru Europske komisije.       - 27. ožujka 2024. rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić sudjelovao je na trećem Hrvatsko-slovenskom poslovnom forumu u Opatiji. Glavne teme ovogodišnjega foruma bile su ulaganja u građevinarstvo, novi načini gradnje radi postizanja Europskoga zelenog plana, digitalizacija, dekarbonizacija i izazovi povezani s radnom snagom, s težištem na željeznici, za koju se najavljuju velika ulaganja, a rektor Lakušić predstavio je najvažniji strateški projekt Republike Hrvatske – Znanstveno-učilišni kampus Borongaj.        - 8. travnja 2024. predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković obišao je Znanstveno-učilišni kampus Borongaj te podupro projekt njegova razvoja. Istaknuo je kako je Sveučilište u Zagrebu kičma hrvatskoga obrazovnog sustava i važno za razvoj zemlje. Zaključio je da će njegova realizacija osvježiti glavno hrvatsko sveučilište, doprinijeti razvoju gospodarstva i zadržavanju mladih u Hrvatskoj. Na predstavljanju ZUK Borongaj rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić predstavio je planirane projekte te je istaknuo njegovu važnost za samo Sveučilište, Grad Zagreb, ali i hrvatsko gospodarstvo. Istaknuo je da je gospodarski razvoj države potrebno bazirati na snažnom istraživanju nastalom povezivanjem sveučilišta i gospodarstva, a izgradnje gospodarstva ne može biti bez sveučilišta s razvijenim kampusima. Kampusi moraju biti žarišta inovacija i novih tehnologija. Potpora Vlade ključna je za uspješnu suradnju akademske zajednice i gospodarstva.         - 22. ožujka 2024. održan je skup Dani potresnog inženjerstva 2024: Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom'. Na samu 4. obljetnicu zagrebačkoga potresa Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo (HCPI), a pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatske komore inženjera građevinarstva, organiziralo je skup na kojemu je detaljnije predstavljena problematika cjelovite obnove zgrada javne namjene iz različitih perspektiva te je napravljen osvrt na protekle godine aktivnosti i ostvarene rezultate. U nastavku sjednice Senat je donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2024./2025.  U  ukupnoj upisnoj kvoti od 8388 upisnih mjesta njih 6998 predviđeno je za redovite studente (hrvatske i državljane EU-a), 910 za izvanredne i 480 mjesta za strane studente. Ukupna upisna kvota umanjena je za 153,5 upisnih mjesta (1,8 %)u odnosu na prošlu akademsku godinu, kada je iznosila 8541,5. Donesene su i odluke o ustroju i izvedbi novih sveučilišnih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta: za sveučilišni diplomski studijski program Računarstvo i matematika; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Biologija i kemija, smjer: nastavnički; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Fizika i kemija, smjer: nastavnički; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Matematika i fizika, smjer: nastavnički; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Fizika i informatika, smjer: nastavnički. Također, prihvaćene su i sljedeće odluke: odluka o prihvaćanju izmjena i dopuna (do 20 %) za studijski program sveučilišnoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Poslovno upravljanje u graditeljstvu MBACon Sveučilišta u Zagrebu;  odluka o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (od 20 % do 40 %) za sveučilišni diplomski studijski program Švedski jezik i kultura (dvopredmetni), smjerovi: lingvistički i prevoditeljski Filozofskoga fakulteta, te odluke o prihvaćanju bitnih izmjena i dopuna (više od 40 %) za sljedeće studijske programe Filozofskoga fakulteta: za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Ukrajinski jezik i književnost (dvopredmetni), smjerovi: nastavnički, prevoditeljsko-kulturološki; za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Ruski jezik i književnost (dvopredmetni), smjerovi: nastavnički i prevoditeljski; za sveučilišni prijediplomski (dvopredmetni) i diplomski (jednopredmetni) studijski program Filozofija. Senat je donio i odluku o ustroju i izvedbi sveučilišnoga kolegija na engleskome jeziku: Trans-sectoral Collaborative Governance in Urban Settings / Međusektorsko i kolaborativno javno upravljanje u urbanim područjima Pravnoga i Arhitektonskoga fakulteta. Senat je suglasan i s potvrdama Ministarstva znanosti i obrazovanja o upisu u Upisnik studijskih programa za sljedeće studijske programe Akademije likovnih umjetnosti: za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Animirani film te za sveučilišni prijediplomski i diplomski studijski program Slikarstvo. Senat je prihvatio i prijedlog Fakultetskoga vijeća Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta za pokretanje postupka za dodjelu počasnoga doktorata prof. dr. sc. Hrvoju Tkalčiću te imenovanje stručnoga povjerenstva. Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić redoviti je profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri te najugledniji živući seizmolog hrvatskoga podrijetla. Članovi Senata dali su suglasnost na programe rada predloženika za dekane sljedećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: program prof. art. Davora Švaića za dekana Akademije dramske umjetnosti, program prof. dr. sc. Domagoja Tončinića za dekana Filozofskoga fakulteta, programe izv. prof. dr. sc. Ivane Grčić i prof. dr. sc. Sanje Kovač za dekanicu Geotehničkoga fakulteta, program prof. dr. sc. Domagoja Damjanovića za dekana Građevinskoga fakulteta, programe prof. dr. sc. Ivana Karlića i prof. dr. sc. Tomislava Kovača za dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta i program prof. dr. sc. Slavka Oreškovića za dekana Medicinskoga fakulteta. U nastavku sjednice članovi Senata potvrdili su i odluke Fakultetskih vijeća o izboru izv. prof. dr. sc. Ante Bilića Prcića za dekana Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Vedrana Bilasa za dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Zdenka Tonkovića za dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Zrinke Rajić za dekanicu Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta i prof. dr. sc. Verice Dragović-Uzelac za dekanicu Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta. Odobreni su i sljedeći naslovi za sveučilišnu nastavnu literaturu: Multirezistentne bakterije – odabrana poglavlja i Uvod u makroekonomsko modeliranje. Prihvaćena je i odluka da se prof. dr. sc. Tomislavu Josipu Mlinariću, prorektoru za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, produlji mandat privremenoga voditelja Stručnoga vijeća Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu za šest mjeseci. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt Elektronički senzorski sustavi s niskom potrošnjom energije za detekciju akustičnih događaja, dekanu Fakulteta prometnih znanosti za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za realizaciju projekta Snimanje stanja kolnika državnih cesta i obrada podataka te izrada izvješća s naručiteljem Hrvatskim cestama d. d. i dekanu Građevinskoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i na račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za realizaciju projekta ASCCENT – Active storage of captured CO2 in net zero construction, HORIZON-WIDERA-2023-ACCESS-02.

Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, Arhitektonski fakultet (Studij dizajna i Studij arhitekture i urbanizma), Grafički fakultet, Katolički bogoslovni fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet (studij Modnoga dizajna) sastavnice su Sveučilišta u Zagrebu koje imaju umjetničku komponentu te organiziraju i izvode različite oblike umjetničke djelatnosti koje kroz nastavne procese i projekte pripremaju i realiziraju studenti i njihovi mentori. Sveučilište je prepoznalo potrebu objedinjenja i predstavljanja svih aktivnosti umjetničkoga područja, od pojedinačnih produkcija do složenih zajedničkih interdisciplinarnih projekata akademskoj zajednici i široj kulturnoj javnosti kako bi bila pravodobno informirana o širokoj paleti najraznovrsnijih umjetničkih događanja. Stvaranje umjetničkoga kalendara rezultat je rada sveučilišne Radne skupine za prikupljanje i objedinjavanje podataka o umjetničkoj djelatnosti u sklopu pilot-projekta čiji je cilj prikaz svih aktivnosti umjetničkoga područja na Sveučilištu po semestrima akademske godine. Umjetnički kalendar Sveučilišta u Zagrebu sadržava aktivnosti, djelatnost i programe svake navedene sastavnice te kalendarski prikaz s datumima događanja. Pripremljen je u digitalnom obliku, a pripadajući kratak prikaz događanja s uključenim datumima izrađen je u tiskanom obliku letka. Ovim važnim iskorakom želimo cijelu akademsku zajednicu i javnost približiti umjetničkom djelu, činu i području, doprinijeti vidljivosti umjetničkoga područja, razvijati svijest o umjetnosti i otvorenost prema specifičnostima umjetničkoga izražavanja, poticati praćenje umjetničkih programa i razvoj publike s osobitim naglaskom na studente Sveučilišta u Zagrebu, kao i na svu mladu populaciju, dotaknuti svaku osobu idejama i emocijama koje proizlaze iz stvaranja, prakticiranja ili jednostavno uživanja u umjetnosti, a možda potaknuti i njihovu osobnu kreativnost. UniART umjetnički kalendar za akademsku godinu 2023./2024., ljetni semestar UniART letak

Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 8. travnja 2024. održano je predstavljanje Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj kao najvažnijega strateškoga projekta Republike Hrvatske. Kampus je obišao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u pratnji akademika Željka Reinera, potpredsjednika Hrvatskoga sabora, prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, ministra znanosti i obrazovanja RH i mr. sc. Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika Ureda Predsjednika Vlade. Uz domaćina Fakulteta prometnih znanosti dekana izv. prof. dr. sc. Marija Šoštarića, upravu Sveučilišta u Zagrebu predstavljali su prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor, te prorektori: red. prof. art. Jasenka Ostojić, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prof. dr. sc. Tibor Pentek i prof. dr. sc. Tomislav Bolanča. Događanju su prisustvovali dekani i prodekani, te studenti na čelu s predsjednicom Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivonom Josipović. Nazočili su i brojni profesori i znanstvenici, predstavnici Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu s predsjednikom Berislavom Horvatom i predstavnici Gospodarskoga savjeta, zatim predsjednik Akademije tehničkih znanosti prof. dr. sc. Vedran Mornar, ravnatelj Studentskoga centra Mirko Bošnjak, predsjednik Saveza alumnija prof. dr. sc. Mario Šafran te brojni drugi gospodarstvenici i uglednici. Od 2008. godine kada je inicijalno pokrenut projekt Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, u njegovoj je provedbi izostao sustavni pristup i kontinuitet. Aktualna Uprava Sveučilišta u Zagrebu krenula je stoga u konačnu realizaciju razvoja i izgradnje ovoga projekta kao najvažnijega strateškog cilja. Rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić održao je prezentaciju u kojoj je naglasio važnost ZUK-a Borongaj za Sveučilište, grad Zagreb, ali i općenito hrvatsko gospodarstvo, rekavši: „Gospodarski razvoj države potrebno je bazirati na snažnom istraživanju nastalom povezivanjem sveučilišta i gospodarstva, a izgradnje gospodarstva ne može biti bez sveučilišta s razvijenim kampusima. Kampusi moraju biti žarišta inovacija i novih tehnologija. Također, potpora Vlade ključna je za uspješnu suradnju.“ Rektor je nabrojao projekte u pripremi, odnosno centre u nastajanju unutar ZUK Borongaj te iznio dinamički plan realizacije projektno-tehničke dokumentacije prometne infrastrukture po fazama, kao ključnog uvjeta prometne povezanosti Borongaja s gradom. Predsjednik Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu Berislav Horvat govorio je o podršci kvalitetnim projektima i utjecaju visokoga obrazovanja na gospodarstvo jer cilj je imati odlične stručnjake koji dolaze sa Sveučilišta, naglasivši „u Hrvatskoj se može uspjeti - važna je energija i strategija i, naravno, suradnja“. Premijer Andrej Plenković podržao je projekt razvoja kampusa na Borongaju, naglasio da je više ministarstva s kojima sveučilište intenzivno surađuje također pozitivno ocijenilo projekt te zaključio da će njegova realizacija osvježiti glavno hrvatsko sveučilište, doprinijeti razvoju gospodarstva i zadržavanju mladih u Hrvatskoj. Premijer je istaknuo da Vlada snažno podupire projekt znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj te je naglasio kako je Hrvatska trenutno na razini 76 posto razvijenosti EU, te da će uskoro i povećanje toga postotka doći do zaustavljanja iseljavanja, odnosno demografskoga preokreta. „Sveučilište u Zagrebu kičma je hrvatskog obrazovnog sustava i važno za razvoj zemlje, te je jako važno za četiri strateške teme razvoja Hrvatske do kraja desetljeća, a to su demografski razvoj, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje“, kazao je Plenković te podsjetio da je Hrvatska povećala ulaganja u znanost s 1.6 milijardi eura 2016., na 3.3 milijarde eura danas, odnosno s 0.96 posto BDP-a 2016. na 1.43 posto BDP-a danas. Prije središnjega događanja na Fakultetu prometnih znanosti premijer je sa suradnicima obišao cjelovito obnovljenu zgradu Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u čiju je obnovu nakon potresa uloženo gotovo 15 milijuna eura. Foto: Studio IPIK

Veleposlanik Narodne Republike Kine u Republici Hrvatskoj Nj. E. gospodin Qi Qianjin, zajedno s gospodinom Wangom Pengom, otpravnikom poslova Veleposlanstva te gospodinom Zhaom Chenom, ravnateljem političkoga odjela Veleposlanstva, ugostio je 28. ožujka 2024. izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu. Izaslanstvo su činili: rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dok su s Kineziološkoga fakulteta bili dekan prof. dr. sc. Mario Baić i prodekan za međunarodnu suradnju, unaprjeđenje i osiguranje kvalitete izv. prof. dr. sc. Ivan Segedi. Tom su prigodom Veleposlanik Nj. E. gospodin Qi Qianjin i prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potpisali sporazum o donaciji vrijedne znanstvene opreme Veleposlanstva Kineziološkom fakultetu za potrebe rada i unaprjeđenja nastave, a posebice u svrhu ostvarivanja novih znanstvenih postignuća. Dekan prof. dr. sc. Mario Baić zahvalio se prigodnim govorom Njegovoj Ekselenciji na donaciji i dosadašnjoj dugogodišnjoj suradnji koja postoji još od 2010. godine, te izrazio želju za nastavkom uspješne suradnje u znanstvenom, ali i u sportskom području. Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić također se zahvalio te nakratko osvrnuo i na podatak da je Sveučilište u Zagrebu već dvije godine za redom najuspješnije sportsko sveučilište u Europi. Oprema će biti na raspolaganju svima zaposlenicima Fakulteta s ciljem daljnjeg razvijanja znanstvenih radova i održavanja nastave u sklopu postojećih znanstvenih laboratorija. 

Protekla dva vikenda u prostorima Rektorata održana je pripremna radionica za studente polaznike kolegija "Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom". Radi se o sveučilišnom izbornom kolegiju čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a izvoditelj Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj kolegija je osposobiti studente za pružanje kvalitetne vršnjačke potpore studentima s invaliditetom u akademskom okruženju. Kolegij je dostupan za upis svim studentima koji su upisani na bilo koju sastavnicu (fakultet/akademiju) Sveučilišta u Zagrebu na prijediplomskoj, diplomskoj ili poslijediplomskoj razini studija. Kolegij se može upisati kroz 3 modela (A, B, C):
A. Pripremna radionica (15P+30V) i pružanje vršnjačke potpore (75V + grupne konzultacije): 5 ECTS bodova
B. Pružanje vršnjačke potpore (75V + grupne konzultacije): 3 ECTS boda (uvjet: završen model A ili C)
C. Pripremna radionica (15P+30V): 2 ECTS boda Trajanje kolegija je jedan semestar. Pripremna radionica se odvija početkom semestra (tijekom dva vikenda), a pružanje vršnjačke potpore i grupne konzultacije u modelu A i B realiziraju se tijekom semestra prema potrebi i dogovoru. U ljetnom semestru ak. god. 2023./2024. kolegij su upisala 43 studenta sa 6 sastavnica Sveučilišta (Akademija dramske umjetnosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Fakultet hrvatskih studija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Grafički fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet). Pripremna radionica održana je 16., 17., 23. te 24. ožujka 2024. u prostorima Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Na radionici studenti imaju priliku učiti o općim značajkama osoba s invaliditetom te specifičnostima različitih vrsta invaliditeta, etici pružanja vršnjačke potpore, multikulturalnosti, stavovima prema osobama s invaliditetom, vještinama vršnjačke potpore i o drugim vezanim temama. Raspored radionice Kolegij "Vršnjačka potpora" nastao je kao jedna od mjera izjednačavanja mogućnosti za studente s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Educirani i senzibilizirani studenti asistenti, pružajući osnove vršnjačke potpore, mogu kreirati takve uvjete za studente s invaliditetom kojima će se prevladati čitav niz prepreka koje organizacijski i objektivno postoje u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istodobno, kroz znanja i vještine stečene u pripremnoj radionici te provođenjem vršnjačke potpore sami studenti asistenti stječu neprocjenjivo iskustvo i razvijaju čitav niz socijalno poželjnih vještina i sposobnosti.

Svim studenticama i studentima, alumnima, nastavnicima, djelatnicima i prijateljima našega Sveučilišta sretan Uskrs uz obilje mira i zdravlja želi Sveučilište u Zagrebu!