Dabar

U sklopu obilježavanja Tjedan otvorenog pristupa (19.10.2020. – 25.10.2020.) održan je webinar „Kako kvalitetno organizirati i upravljati istraživačkim podacima“.

Na webinar je predstavljen nedavno objavljen priručnik o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ te su se na praktičnim primjerima prikazali načini organizacije podataka i smjernice za kvalitetno upravljanje podacima koje obuhvaćaju dodjeljivanje naziva datotekama, organizaciju datoteka, mapa i podmapa te upravljanje s različitim verzijama podataka.

Priručnik je nastao u sklopu aktivnosti na projektu RDA Europe 4.0 u suradnji s djelatnicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Webinaru su prisustvovali autori priručnika: Draženko Celjak (Srce), Ivana Dorotić Malič (Sveučilišna knjižnica Rijeka), Marta Matijević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Ljiljana Poljak (Sveučilišna knjižnica u Splitu), Kristina Posavec (Srce), Ivana Turk (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

Svi materijali s webinara dostupni su na RDA stranicama.

Srce je 06.10.2020. održalo webinar na temu pripreme i objave objekta Obrazovni sadržaj u repozitorijima u Dabru.

Webinaru su prisustvovali članovi Radne skupine za obrazovne sadržaje koji su sudionike upoznali s aktivnostima radne skupine, povezivanju sustava Merlin i Dabar te su pojasnili što je obrazovni objekt i koje su mogućnosti njegovog korištenja ukoliko je pohranjen u repozitorij. Nadalje, iznijeli su prikaz i objašnjenje međunarodnog otvorenog standarda za opis obrazovnih objekata (Learning Object Metadata, LOM) koji se koristi u Dabru. Nakon izlaganja održana je demonstracija unosa digitalnog objekta u repozitorij putem obrasca za pohranu.

Mogućnosti objave obrazovnih sadržaja u otvorenom pristupu i mogućnosti višekratne uporabe takvih sadržaja postaju sve važnije u modernim obrazovnim sustavima i u društvu koje brine za široku dostupnost obrazovanja i obrazovnih sadržaja te je važno raditi na diseminaciji i edukaciji korisnika o prednostima sadržaja u otvorenom pristupu.

Svi zainteresirani mogu pogledati prezentaciju i snimku webinara koja se nalazi ispod.

Srce je objavilo priručnik o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji donosi najbolje prakse upravljanja istraživačkim podacima u svrhu njihovog učinkovitog dijeljenja te ponovne upotrebe u skladu s FAIR (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) načelima. Sadržaj priručnika prikladan je za studente, knjižničare i sve koji su zainteresirani za temu upravljanja istraživačkim podacima.

Priručnik prati životni ciklus istraživačkih podataka te pruža smjernice istraživačima za upravljanje s podacima prije, tijekom i nakon istraživanja. Prvi dio priručnika bavi se temom izrade plana upravljanja podacima, tzv. DMP (engl. Data Management Plan) koji osigurava da podaci budu očuvani i iskoristivi i nakon završetka projekta. Drugi dio bavi se fazama prikupljanja, obrade i analize podataka te uključuje teme imenovanja i organizacije, verzioniranja, formata za pohranu, dokumentacije, metapodataka te pouzdanog čuvanja istraživačkih podataka tijekom istraživanja. Treći dio pokriva teme koje se odnose na upravljanje istraživačkim podacima nakon završetka istraživanja, a odnose se na faze trajne pohrane, dijeljenja i korištenja podataka te obrađuje upravljanje osobnim i osjetljivim podacima, definiranje prava korištenja (licencije) podataka, aspekte trajne pohrane poput preporuka za odabir odgovarajućeg repozitorija te pravilne načine citiranja istraživačkih podatka.  Svako poglavlje priručnika uključuje popis korisnih alata koji olakšavaju upravljanje i rad s istraživačkim podacima.

Priručnik je nastao u sklopu aktivnosti na projektu RDA Europe 4.0 u suradnji s djelatnicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je predstavljen u sklopu ovogodišnje PUBMET2020 konferencije o znanstvenoj komunikaciji i izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti.

Srce je objavilo video upute za pohranu skupa podataka na svome službenom YouTube kanalu.

U svrhu poticanja otvorene znanosti i upravljanja istraživačkim podacima, Srce je izradilo video upute o pohrani digitalnog objekta skupa podataka u repozitorije sustava Dabar. Upute su nastale u tijekom razvoja priručnika „Istraživački podaci – što s njima?“.

Video prikazuje pohranjivanje skupa podataka unutar repozitorija te je namijenjen istraživačima koji svoje podatke žele pohraniti i objaviti u repozitorij te urednicima repozitorija koji taj unos rade za istraživače. Izradom  i objavom edukativnih materijala povezanih s otvorenom znanosti Srce želi motivirati i potaknuti hrvatsku istraživačku zajednicu na objavu i dijeljenje istraživačkih podataka.

Upute možete pogledati na videu ispod.

Na današnji dan prije pet godina Dabar je pušten u produkcijski rad. Tijekom tog perioda u Dabru su uspostavljena 142 digitalna repozitorija te je objavljeno 127.716 objekata.

Na početku svoga rada Dabar je, zbog provedbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, podržao pohranu završnih radova i doktorskih disertacija, a zahvaljujući kontinuiranom razvoju podrške za nove vrste objekata sada je moguće pohraniti radove objavljene u časopisima i zbornicima, knjige i poglavlja u knjigama, izlaganja na skupovima, slikovnu, audio i audiovizualnu građu, FAIR skupove podataka, obrazovne sadržaje te ostale vrste dokumenata koje svojim oblikom ne pripadaju u niti jednu od ponuđenih kategorija poput izvještaja, projektnih prijedloga, elaborata i sl. Dabar je time postao rješenje za sveobuhvatnu brigu o istraživačkoj, stručnoj i obrazovnoj produkciji ustanova u digitalnom obliku.

U razvoj Dabra uključen je niz ustanova i pojedinaca iz akademske i istraživačke zajednice kroz aktivnosti Koordinacijskog odbora i radnih skupina. Tim Srca programski je dio Dabra izgradio pomoću platforme Islandora koja uključuje sustav za upravljanje sadržajem Drupal, repozitorijsku platformu Fedora te sustav za indeksiranje i pretraživanje Solr.

U Dabru je trenutno 45.4% objekata pohranjeno u otvorenom pristupu. Kroz objavu u otvorenom pristupu ustanove podupiru načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, povećavaju transparentnost svoga rada i vidljivost svojih rezultata te ubrzavaju primjenu znanosti u gospodarstvu.

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti. S tim doradama su sadržaji svih repozitorija postali pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su upute za izradu pristupačnih tekstualnih dokumenata. Navedene promjene i upute će vlasnicima repozitorija pojednostavniti ispunjavanje obaveze propisane Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora RH.

Dorade sučelja 

Izrađen je, i u sučelje uključen, poseban widget koji omogućava jednostavno mijenjanje veličine slova bez gubitka okolnog teksta te podešavanje odgovarajućeg kontrasta u odnosu na pozadinu stranice. Pomoću widgeta može se uključiti podcrtavanje poveznica te promijeniti font teksta u font pogodan za osobe s disleksijom.

Na stranice repozitorija i Dabra je na sve slike i složene prikaze poput grafova dodan prikladan tekstualni opis korištenjem alt atributa (engl. the alternative text attribute). HTML forme su oblikovane tako da omogućavaju logično kretanje unutar aplikacije, a sadržaj se prilagođava različitim dimenzijama uređaja s kojih im se pristupa. Koristi se vizualni indikator fokusa kako bi se bolje usmjerila pozornost korisnika i omogućilo čitaču zaslona utvrđivanje fokusa.

Prilagođen je i prikaz multimedijalnih sadržaja pa je uz video dodana informacija da video može sadržavati bljeskajuće elemente koji mogu izazvati smetnje kod osoba s poremećajem senzorne integracije i drugim neurološkim smetnjama. Vlasnicima repozitorija je omogućeno dodavanje prikladnih titlova, tekstualnih opisa ili/i prijepisa audio i video sadržajima.

Pristupačnost dokumenata

Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su Upute za kreiranje i provjeru pristupačnosti dokumenata u kojima je pojašnjeno kako urediti dokumente u skladu s dobrim praksama pristupačnosti. Dodatno je pojašnjeno na koji način korisnik može provesti provjeru pristupačnosti postojećih PDF dokumenata odnosno kako napraviti PDF dokument iz Microsoft Office dokumenta.

Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja

Tijela javnog sektora obavezna su osigurati pristupačnost svojih mrežnih lokacija u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., kojim se u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.

Navedene dorade sučelja učinile su repozitorije u Dabru usklađenima s dobrim praksama pristupačnosti, ali je odgovornost vlasnika repozitorija da i sadržaji koje pohranjuju budu pristupačni. Zasigurno ima prostora za unapređenje i sučelja repozitorija i uputa pa molimo da svoje konstruktivne prijedloge javite timu Dabra.

SRCE kao hrvatski nacionalni RDA čvor u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Rijeci, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu održat će seriju webinar pod nazivom „Istraživački podaci-što s njima?“.

Prvi webinar održat će se 25. svibnja 2020. godine s početkom u 10:00 sati te je namijenjen prvenstveno knjižničarima. Svi zainteresirani imat će priliku čuti više o temama vezanim uz RDA smjernice i rezultate kao što je dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“, FAIR načela i podaci, poticanju istraživača na dijeljenje istraživačkih podataka te certificiranju repozitorija.

Drugi webinar održat će se 01. lipnja 2020. s početkom u 10:00 sati te je namijenjen istraživačima, ali i svima ostalima koji su zainteresirani za teme vezanu uz istraživačke podatke. Svi sudionici imat će priliku čuti više o uvođenju predaje obveznog plana upravljanja istraživačkim podacima kod projektne prijave od strane Hrvatske zaklade za znanost. Nadalje, naglasak će biti stavljen na važnost upravljanja i dijeljenja istraživačkih podataka gdje će biti prezentirani primjeri dobre prakse te će se govoriti o licenciranju podataka i različitim vrstama licencija.

Više o programu, trajanju webinara, registraciji i izlagačima možete saznati na službenim stranicama hrvatskog RDA čvora.

Podsjećamo, Research Data Alliance (RDA) je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. Početkom ožujka 2020. RDA je imala više od 9.960 individualnih članova iz 144 zemalja.

CoreTrustSeal (CTS) je međunarodna, nevladina i neprofitna organizacija koja promiče održive i pouzdane podatkovne infrastrukture te zainteresiranim podatkovnim repozitorijima nudi mogućnost certificiranja temeljem kriterija Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Taj popis kriterija odražava karakteristike pouzdanih repozitorija, a nastao je pod okriljem organizacije Research Data Alliance (RDA) kroz spajanje dva postupaka certificiranja koje su zasebno provodile World Data System of the International Science Council (WDS) i Data Seal of Approval (DSA).

Kroz postupak certificiranja podatkovni repozitorij dokazuje svoju održivosti i pouzdanosti te postaju jasnije jake i slabe strane repozitorija što omogućava njegovo unaprjeđivanje. Certificiranje koje provodi neovisna organizacija potvrđuje da repozitorij, odnosno ustanova koja ga podupire, slijedi dobre prakse pa takav repozitorij postaje atraktivniji i istraživačima i financijerima. Istraživačima koji objavljuju svoje podatke u repozitoriju, ali i onima koji koriste te podatke, certifikat daje sigurnost da će podaci u repozitoriju biti sačuvani, razumljivi i upotrebljivi u budućnosti što doprinosi i očuvanju reproducibilnosti istraživanja na kojem su podaci korišteni. Financijerima certifikat također daje sigurnost da će rezultati financiranih istraživanja ostati dugoročno sačuvani i dostupni. Važnost CTS certificiranja prepoznata je i među europskim istraživačkim infrastrukturama pa npr. Common Language Resources and Technology Infrastructure (CLARIN) i Consortium of European Social Science Data Archives (CESSDA) očekuju od centara odnosno pružatelja servisa da prođu postupak CTS certificiranja.

Certificiranje je primjenjivo za razne vrste repozitorija: domenske ili tematske repozitorije, institucijske repozitorije, nacionalne repozitorije (uključujući vladine), repozitorije knjižnica, muzeja i arhiva, repozitorije projekata, a u budućnosti možemo očekivati i mogućnost certificiranja alata i servisa.

Certificiranje repozitorija provodi se temeljem 16 kriterija pod nazivom Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Uz svaki kriterij CTS daje pojašnjenje što sve kriterij obuhvaća i uputu na koji način treba dokazati ispunjavanje kriterija. 16 kriterija organizirano je u tri grupe:

• organizacijska infrastruktura - obuhvaća kriterije: misija/djelokrug, licence, plan kontinuiteta, povjerljivost/etika, organizacijska infrastruktura, stručna podrška
• upravljanje digitalnim objektima - obuhvaća kriterije: integritet i autentičnost podataka, kriteriji prihvata, dokumentiranost postupaka pohrane, plan dugoročnog očuvanja, kvaliteta podataka, radni procesi, otkrivanje i identifikacija podataka, ponovno korištenje podataka
• tehnologija - obuhvaća kriterije: tehnička infrastruktura, sigurnost.

Repozitorij za svaki od kriterija mora dati izjavu na koji način ispunjava kriterij i takvu izjavu argumentirati poveznicama na on-line dokumentaciju. Sve izjave moraju biti na engleskom jeziku dok on-line dokumentacija ne mora nužno biti na engleskom jeziku, ali mora sadržavati minimalno sažetak (engl. summary) preveden na engleski jezik. U postupku certificiranja nije potrebno otkrivati povjerljive podatke, a ako su oni dio dokaza onda se takvi dokazi mogu priložiti prijavi za certificiranje. Podnositelj zahtjeva za certificiranje za svaki kriterij radi samoprocjenu razine usklađenosti repozitorijima s kriterijem ocjenom od 0 do 4: 0 - Nije primjenjivo, 1 - Repozitorij to nije još razmatrao, 2 - Repozitorij ima teorijski koncept, 3 - Repozitorij je u fazi implementacije, 4 - Kriterij je u potpunosti implementiran u repozitoriju. Svrha tih odgovora je prvenstveno da podnositelj zahtjeva shvati je li repozitorij spreman za certifikaciju, dok će u postupku evaluacije ispunjavanje pojedinog kriterija biti procijenjeno temeljem izjava za kriterije i podupirućih dokaza. Za uspješno certificiranje repozitorij mora imati razine usklađenosti s kriterijima 4 ili eventualno za neke kriterije 3 te detaljno obrazloženje ako je razina usklađenosti 0 za neki kriterij. Razine usklađenosti 1 i 2 znače da repozitorij nije spreman za certificiranje.

Certifikat se izdaje na rok od 3 godine nakon čega repozitorij ponovno mora proći postupak provjere usklađenosti prema aktualnim kriterijima. Kriterije i pravila za certificiranje određuje CoreTrustSeal odbor za period od 3 godine i tijekom tog perioda pravila se ne mijenjaju, a aktualna verzija kriterija vrijedi za razdoblje od siječnja 2020. do prosinca 2020. godine.

Trenutno 82 repozitorija imaju CTS certifikat, a uz to još 72 repozitorija imaju neki od certifikata koji su prethodili CTS-u (WDS, DSA) pa je za očekivati da će oni po isteku tih certifikata pokušati ishoditi CTS certifikat. Popis certificiranih repozitorija, kao i kriteriji te obrazac prijave, dostupni su na adresi: https://www.coretrustseal.org.

Više o certificiranju repozitorija u Dabru imat ćete priliku čuti na webinaru pod nazivom "Istraživački podaci – što s njima?" koji će se održati tijekom mjeseca svibnja.

RDA (Research Data Alliance) interesna skupina Libraries for Research Data proizvela je podržano rješenje „23 Things: Libraries For Research Data“, a riječ je o pregledu praktičnih i besplatnih online izvora i alata koje korisnici mogu odmah iskoristiti uključivanjem upravljanja istraživačkim podatcima u svoj profesionalni knjižnični rad. Uspješnom suradnjom SRCA kao hrvatskog nacionalnog RDA čvora, te partnera Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu nastala je prilagođena verzija dokumenta prikladna za hrvatsku zajednicu pod nazivom “23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima”. Svi zainteresirani hrvatsku inačicu dokumenta mogu pronaći putem DOI broja 10.15497/rda00047 te na službenim stranicama SRCA i hrvatskog RDA čvora. 

Osim na hrvatskom jeziku dokument je dostupan na još 11 jezika – arapski, kineski, engleski, francuski, njemački, hindu, japanski, korejski, portugalski, ruski i španjolski.

Dokument sadrži prikaz 9 kategorija smjernica za rad s istraživačkim podacima koje uključuju izvore za učenje, informiranje i uključivanje istraživača, planove upravljanja istraživačkim podacima, metapodatke, citiranje istraživačkih podataka, licenciranje podataka i zaštitu privatnosti, digitalno očuvanje, repozitorije istraživačke podatke te uključivanje u zajednicu.

Kroz sugestije i smjernice, dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima” savjetuje knjižničare kako naučiti primijeniti načela knjižničarstva za rješavanje problema i razvijanje novih usluga povezanih s istraživačkim podacima, kroz primjerice, online tečajeve za knjižničare vezane uz teme o upravljanju istraživačkim podacima, o komunikaciji s istraživačima ili načinima upoznavanja s novom terminologijom te dostupnim digitalnim alatima. Nadalje, dokument upoznaje knjižničare kako mogu pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima, predlaže upoznavanje sa zahtjevima financijera i alatima kako bi knjižničari mogli savjetovati istraživače o pisanju i korištenju planova upravljanja istraživačkim podacima. Naglašena je važnost pravilnog opisivanja istraživačkih podatke sukladno FAIR načelima kako bi se pridonijelo boljem razumijevanju metapodatkovnog opisa.

„23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“ zalažu se za poticanje pravilnog citiranjem istraživačkih podataka, koristeći pritom trajne identifikatore te povezivanje istraživačkih podataka s radovima koji se temelje na tim podacima, kao i korištenje prikladne licencije prilikom prikupljanja i dijeljenja podataka. Neophodna je suradnja sa zajednicom arhivista u svrhu razvoja i implementacije infrastrukture i prakse koje će osigurati dostupnost i upotrebljivost zbirki podataka te korištenje institucijskih i tematskih repozitorija za objavu i arhiviranje skupova podataka. Također je važna povezanost sa zajednicom – istraživača, financijera, izdavača, knjižničara te sudjelovanje u dijeljenju ideja i razvoju rješenja za upravljanje istraživačkim podacima.

Više o dokumentu "23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima" svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Tim Dabra izvršio je nadogradnju aplikativne podrške na kojoj je izgrađen Dabar - Islandora verzije 7.x-1.12 nadograđena je na verziju 7.x-1.13. Nakon nadogradnje repozitoriji u Dabru rade stabilno.

Podsjećamo, Islandora je platforma otvorenog programskog koda za upravljanje digitalnim objektima temeljena na Drupal CMS-u, Fedora repozitoriju i Apache SOLR-u.

Kako pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima (Research Data Management – RDM) te da iste dijele, jedan je od ciljeva RDA.

U svrhu ostvarenja toga cilja, jedan od rezultata rada organizacije RDA kojim se želi potaknuti istraživače na dijeljenje istraživačkih podataka jest knjiga „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“  koja pruža primjere dobre prakse za uključivanje istraživača u upravljanje istraživačkim podacima. Knjigu je sastavila interesna skupina RDA Libraries for research data te joj je glavni cilj potaknuti promijene unutar društva u svrhu boljeg upravljanja podacima. 

Knjiga sadrži 24 primjera o istraživačima, knjižničarima i znanstvenicima s različitih institucija diljem svijeta koji na uspješan način promiču RDM načela i potiču upravljanje istraživačkim podacima. Na jasan i praktičan način daje smjernice za educiranje znanstvene i istraživačke zajednice o upravljanju podacima tijekom provedbe istraživanja.

Neki od savjeta koji se spominju za veću uključenost istraživača u proces i praksu upravljanja istraživačkim podacima odnose se ponajviše na:

• intenzivnu diseminaciju ciljanoj publici putem društvenih mreža (npr. Twitter, LinkedIn, Slack)
• povezivanje i umrežavanje istraživača iz različitih institucija
• međusobnu suradnju sveučilišta
• održavanje radionica, tečajeva i webinara
• stvaranje navika za upravljanje istraživačkim podacima, primjerice pojedina sveučilišta uvela su zakonsku obvezu koja obvezuje istraživače da prije provedbe projekta predaju plan upravljanja istraživačkim podacima (Data Management Plan — DMP),
• razvoj RDM predložaka unutar sveučilišta koje će istraživači koristiti tijekom svojih istraživanja
• stvaranje zajednice praktičara
• diseminaciju primjera dobre prakse i najuspješnijih istraživača u upravljanju istraživačkim podacima.

Najučinkovitijim načinom za podizanje motivacije istraživača pokazala se organizacija radionica i webinara tijekom kojih se istraživači upoznaju sa strategijama organizacije podataka u svrhu podizanja kvalitete svojih istraživanja. Sadržaj koji je uključen u radionice odnosi se na pravilno imenovanje datoteka, ispravno pisanje README datoteke, strukturiranje podmapa i datoteka u istraživačkoj dokumentaciji. Kao primjer dobre prakse istaknule su se radionice gdje istraživači donose vlastite istraživačke podatke na kojima rade.  

Pojedina sveučilišta su uspjela integrirati edukaciju o strukturiranom upravljanju istraživačkim podacima u sklopu izbornih kolegija o otvorenoj znanosti i akademskom integritetu na poslijediplomskim doktorskim studijima. Nadalje, pojedina sveučilišta su zaposlila facilitatore koji individualnim pristupom istraživačima pružaju pomoć kod upravljanja podacima.

Drugi primjeri izdvajaju neformalne oblike motiviranja istraživača putem organizacije tzv. data conversations gdje se okuplja istraživače kako bi u opuštenoj atmosferi uz kavu ili zalogaj podijeli svoja iskustva i spoznaje o upravljanju podacima.

Detaljan pregled svih aktivnosti i smjernica nalazi se u knjizi „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“.

Više o temama veznim za istraživačke podatke svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Ovogodišnji 15th RDA Plenary Meeting pod nazivom „Data for Real-World Impact“ trebao se održati u Melbourneu, Australiji, ali zbog novonastalih okolnosti uzrokovanih COVID-19 virusom događanje se preselio u virtualno okruženje pod novim nazivom RDA Virtual Plenary 15 (VP 15). Događanje je započelo 18. ožujka 2020. i traje do 10. travnja 2020. Svi koji su zainteresirani mogu se besplatno prijaviti na bilo koju od brojnih sesija, panel diskusija, izlaganja i rasprava koje se održavaju ovih dana u virtualnim RDA prostorima. RDA Virtual Plenary 15 pruža istraživačima i stručnjacima za upravljanje i rad s podacima mogućnost za upoznavanje s radom i aktivnostima RDA zajednice kao i uključivanje u istu. Nadalje, stručnjaci i istraživači imaju jedinstvenu priliku za upoznavanje sa aktivnostima i razvojem okruženja podataka (engl. data landscape) u Australiji.

Raznovrsni program nudi pregršt tema i praktičnih primjera vezanih uz upravljanje i dijeljenje istraživačkih podataka, predstavljanje planova upravljanja podacima, upoznavanje s FAIR podacima i standardima, pravilima citiranosti, te značajkama data stewardshipa, znanstvene komunikacije, monitoringa podataka, metapodataka za istraživačke podatke, platformi za repozitorije i sl.

Zadnji dan događanja, 9. travnja 2020. za sve zainteresirane sudionike organizirane su dvije virtualne pauze za kavu tijekom kojih će se sudionici imati priliku družiti i upoznati s ostalim RDA članovima u obliku neformalnog online druženja u sobama za razgovore (engl. chat rooms).

U sklopu RDA Virtual Plenary 15 svi zainteresirani imaju mogućnosti vidjeti izložene postere u virtualnom okruženju na https://www.rd-alliance.org/p15-virtual-poster-session te dati svoj glas najboljem. Jedan od postera dolazi iz Hrvatske s Medicinskog fakulteta u Osijeku čija je autorica Marta Balog u kojem izlaže svoje istraživanje iz neuroznanosti. Više o istraživanju te sam poster moguće je vidjeti na https://bit.ly/3aOTRA5.

Cijeli program RDA Virtual Plenary 15 sa svim potrebnim poveznicama za registraciju na sesije dostupan je na https://www.rd-alliance.org/rda-virtual-plenary-programme.

Podsjetimo, RDA je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. U okviru projekta RDA Europe 4.0 koji je započeo u rujnu 2019. Srce je postalo hrvatski nacionalni RDA čvor u sklopu kojeg pruža podršku za istraživačke podatke na nacionalnoj razini, djeluje kao kontakt između nacionalnih istraživača, globalne RDA zajednice i nacionalnih tijela za financiranje znanosti i doprinosi definiranju europskih politika uz istraživačke podatke te strategije RDA.

Informacije o aktivnostima i događanjima hrvatskog RDA čvora možete pronaći na https://www.srce.unizg.hr/rda/.

Za sva pitanja slobodno se možete obratiti na rda@srce.hr

Na službenom YouTube kanalu Srca objavljen je prvi webinar tima Dabar o načinu korištenja nove korisničke funkcionalnosti, Moje liste, dostupne u svim repozitorijama.

Uvođenjem organizacije webinara u plan rada tima Dabar željeli smo izaći u susret svima zainteresiranim korisnicima repozitorija kako bi se što jednostavnije uključili u provedbu online edukacije o novoj funkcionalnosti.

Webinaru je prisustvovalo 37 korisnika i urednika različitih repozitorija gdje im se prezentirala nova funkcionalnost. Sadržaj webinara prikazuje kako ispravno koristiti Moje liste unutar repozitorija putem koje krajnji korisnici mogu označavati i organizirati objekte prema vlastitom nahođenju. Funkcionalnost omogućuje stvaranje i upravljanje listama, označavanje, pohranjivanje, uklanjanje i dijeljenje objekata unutar lista te podjelu cijelih lista sa suradnicima.

Važno je istaknuti kako je riječ o prvoj funkcionalnosti koja je namijenjena i krajnjim korisnicima, a ne isključivo urednicima repozitorija.

Snimku webinara možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/W8tOTvhojyU

U repozitorijima u Dabru implementirana je podrška za pohranu objekta Ostale vrste dokumenata.

Ovaj objekt namijenjen je pohrani raznih vrsta dokumenata poput izvještaja (tehnički, interni, projektni), tehničke dokumentacije, projektnih prijedloga, elaborata i studija, planova rada i sl. Specifikaciju za metapodatkovni opis i kontrolirane rječnike za navedeni objekt sastavila je Radna skupina za opis znanstvenih i srodnih radova, kontrolirane rječnike i identifikatore.

Primjer prva dva objekta te metapodatkovni opis objekta Ostale vrste dokumenata mogu se vidjeti na Digitalnom repozitoriju Srca.

Podrška je uključena na svim repozitorijima u Dabru.

Dabar REST API programsko sučelje nadograđeno je novim funkcionalnostima koje vlasnicima repozitorija otvaraju mogućnost automatizirane dostave novih vrsta objekata u repozitorije.

Objekti koji se mogu pohranjivati preko REST API sučelja od sada uključuju i Radove objavljene u časopisima, Radove objavljene u zbornicima, Poglavlja u knjigama, Izlaganja na skupovima i Knjige.

Detaljnije informacije o REST API sučelju, kome je ta funkcionalnost namijenjena, kako zatražiti pristup i kako ga koristiti možete pronaći na stranicama REST API dokumentacije.

U repozitorijima sustava Dabar je u listopadu 2019. objavljeno ukupno 100.000 digitalnih objekata, a taj broj kontinuirano svakodnevno raste.

Najveći broj objavljenih objekata zauzimaju završni, diplomski i specijalistički radovi kojih je objavljeno više od 90800. Po količini objavljenih objekata slijede radovi u časopisu kojih je objavljeno više od 4600, a na trećem mjestu su doktorske disertacije i znanstveni magistarski radovi kojih je objavljeno više od 3200. Ostalih vrsta objekata (rad u zborniku, knjiga, poglavlje u knjizi, fotografija, izlaganje na skupu, audio objekt, umjetnički završni i diplomski rad, audiovizualni objekt, skup podataka i obrazovni objekt) objavljeno je značajno manje.

Iako je Dabar od samog početka zamišljen kao nacionalna infrastruktura za otvorenu znanost i otvoreno obrazovanje u Hrvatskoj, od ukupnog broja objavljenih objekata u otvorenom je pristupu dostupno samo 42.8%, odnosno oko 42900 objekata. U tom smislu treba nastaviti aktivnosti na promociji otvorenog pristupa i tumačenju institucijama i pojedincima prednosti koje njima, ali i cijelom društvu donose otvoreni pristup i otvorena znanost.

U ponedjeljak, 9.9.2019., u Srcu je održana prva radionica namijenjena pripremi i objavi najnovijeg implementiranog digitalnog objekta u Dabru - Obrazovni sadržaji.

Digitalni objekt Obrazovni sadržaji obuhvaća različite vrste sadržaja s naglaskom na njihov obrazovni karakter – vježbe, simulacije, ankete, dijagrami, eksperimenti, tečajevi, demonstracije, baze pitanja, testovi… Nastavnicima je tako omogućena sigurna pohrana obrazovnih sadržaja, ali isto tako lakši pronalazak ostalih obrazovnih sadržaja koji se izrađuju u zajednici. Ako su obrazovni sadržaji objavljeni pod otvorenom licencijom, nastavnicima će biti olakšana ponovna uporaba pojedinog obrazovnog sadržaja i primjena u nastavnom procesu.

Voditeljice radionice bile su Sabina Rako, članica Radne skupine za obrazovne sadržaje i Ljiljana Jertec Musap, članica tima Dabra. Radionica je započela kratkim predstavljanjem Radne skupine za obrazovne sadržaje, te se nastavila predstavljanjem metapodatkovnog opisa objekta Obrazovni sadržaji. Istaknuto je da su specifikacija metapodatkovnog opisa te pripadajući kontrolirani rječnici nastali prilagodbom međunarodno prihvaćenog standarda za opis obrazovnih sadržaja LOM (Learning Object Metadata). Nakon prezentacije održana je demonstracija unosa online tečaja Izrada interaktivnog sadržaja u alatu H5P, te se povela zanimljiva rasprava.

Radionici je prisustvovalo 15 sudionika na čijim je repozitorijima tom prilikom uključena podrška za pohranu objekta Obrazovni sadržaj.

• Prezentacija održana na radionici
• Tablica - popis metapodataka potrebnih za unos Obrazovnog sadržaja u Dabar

U repozitorijima u Dabru implementirana je podrška za pohranu i prikaz digitalnog objekta Obrazovni sadržaj.

Ovaj digitalni objekt omogućuje unos sadržaja kao što su vježbe, simulacije, ankete, dijagrami, eksperimenti, demonstracije, baze pitanja itd., a cijeli popis je dostupan u kontroliranom rječniku.
Metapodatkovnu specifikaciju, hodogram unosa i kontrolirane rječnike definirala je Radna skupa za obrazovne sadržaje.

Podrška za pohranjivanje obrazovnih sadržaja trenutno je uključena na repozitorijima:
- Repozitorij Fakulteta organizacije i informatike,
- Repozitorij Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
- Repozitorij Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
- Digitalni repozitorij Srca.

Na Digitalnom repozitoriju Srca uneseni su i objavljeni prvi takvi objekti.

Podrška za pohranjivanje obrazovnih sadržaja inicijalno će se uključivati na zahtjev odgovorne osobe repozitorija poslan na adresu dabar@srce.hr. Podrška će za ove objekte biti uključena na svim repozitorijima nakon proširenja REST-API podrške čiji završetak je predviđen za rujan. Po uključivanju podrške na svim repozitorijima planirano je održavanje radionice za urednike repozitorija.

U repozitorijima u Dabru implementirana je mogućnost izrade vodenog žiga (watermarka) za radove u zatvorenom ili ograničenom pristupu.

Vodeni žig automatski se dodaje na svaku stranicu PDF-a cjelovitog teksta kojeg preuzima korisnik koji je zatražio primjerak dokumenta. Vodeni žig je oblika "Isključivo za osobnu upotrebu - Ime Prezime".

Podsjećamo da zahtjev za pristup objektima koji su u zatvorenom ili ograničenom pristupu omogućava korisnicima da bez prijave u repozitorij podnesu zahtjev za pristup traženom objektu te da nakon odobravanja traženi objekt i preuzmu. Zahtjev za pristup objektu odobrava autor rada, odnosno urednik repozitorija. Urednici ovu funkcionalnost mogu uključiti ili isključiti u postavkama repozitorija.

Za sva dodatna pitanja slobodno nas kontaktirajte na dabar@srce.hr.

Na Medicinskom fakultetu u Splitu 18. lipnja 2019. održana je radionica „Objava istraživačkih podataka u sustavu Dabar“, organizirana u suradnji s prof.dr.sc. Damirom Sapunarom, koji je ujedno i član Radne skupine za istraživačke podatke.

Voditelji radionice bili su, također članovi spomenute Radne skupine, Marijana Glavica (Filozofski fakultet u Zagrebu), Draženko Celjak (Srce) i Ljiljana Jertec Musap (Srce). Na radionici se okupilo 14 polaznika, većinom studenata poslijediplomskog studija TRIBE (Translational Research in Biomedicine) Medicinskog fakulteta u Splitu, a osim njih prisustvovale su i urednice Repozitorija Medicinskog fakulteta u Splitu, Repozitorija Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te Repozitorija Kineziološkog fakulteta u Splitu.

Na radionici se razgovaralo o važnosti pripreme i pohrane istraživačkih podataka u svrhu njihovog ponovnog korištenja, o izradi i elementima Data Management Plana (DMP), o FAIR data načelima te kako istraživačima i stručnjacima koji rade s podacima može pomoći globalna zajednica okupljena u okviru organizacije Research Data Alliance (RDA). Nadalje, polaznicima je predstavljen sustav Dabar te je demonstriran unos digitalnog objekta Skup podataka u repozitorij u Dabru.

Radionica je bila vrlo interaktivna, polaznici su pripremili primjere svojih projekata te se povela zanimljiva rasprava o načinu i mogućnostima upravljanja i objave podataka koje prikupljaju.

Nakon radionice, zaključeno je da će Medicinski fakultet u Splitu početi pohranjivati svoje istraživačke podatke u Repozitorij MEFST.