Dabar

U repozitorijima sustava Dabar u siječnju 2024. objavljeno ukupno više od 250.000 digitalnih objekata, a taj broj kontinuirano svakodnevno raste.

Najveći broj objavljenih objekata odnosi se na završne, diplomske i specijalističke radove kojih je objavljeno više od 212.800. Po količini objavljenih objekata slijede radovi u časopisu kojih je objavljeno više od 9200, a na trećem mjestu su doktorske disertacije i znanstveni magistarski radovi kojih je objavljeno više od 8100. Ostalih vrsta objekata (rad u zborniku, knjiga, poglavlje u knjizi, fotografija, izlaganje na skupu, audio objekt, umjetnički završni i diplomski rad, audiovizualni objekt, skup podataka i obrazovni objekt) objavljeno je manje.

U Dabru je trenutno 50.3% objekata pohranjeno u otvorenom pristupu. Kroz objavu u otvorenom pristupu ustanove podupiru načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, povećavaju transparentnost svoga rada i vidljivost svojih rezultata te ubrzavaju primjenu znanosti u gospodarstvu. Vidljivo je kako treba nastaviti aktivnosti na promociji otvorenog pristupa i tumačenju institucijama i pojedincima prednosti koje njima, ali i cijelom društvu donose otvoreni pristup i otvorena znanost.

Tijekom lipnja i srpnja 2023. provedeno je korisničko testiranje sustava Dabar zbog izrada nove verzije sustava Digitalni akademski arhivi i repozitoriji. Svrha provedbe testiranja korisničkog iskustva odrađena je s ciljem poboljšanja sustava Dabar, a temelji se na metodi promatranja stvarnog načina upotrebe proizvoda, u ovom slučaju repozitorija u sustavu Dabar, pomoću testnog korisnika. Testiranje je proveo UX voditelj testiranja iz Srca, koji je upoznao i vodio korisnike kroz zadatke koje su izvršavali tijekom testiranja na sustavu Dabar. Korisnici koji su sudjelovali u korisničkom testiranju bili su studenti, urednici i korisnici sustava Dabar. Testiranje je obuhvatilo dva područja, pretraživanje podataka te postupak arhiviranja i samoarhiviranja objekata. Zbog vremenskog ograničenja testirao se unos četiri vrste objekta, skup podataka, obrazovni sadržaj, rad u časopisu i ocjenski rad.

Testiranje je pružilo neposredan uvid u to kako korisnici komuniciraju sa sustavom Dabar prije redizajna i izrade nove verzije sustava Dabar te su se dobili podaci o onome što je u procesu korištenja sustava potrebno doraditi, kao i ono što je dobro i treba zadržati.

Rezultati testiranja sustava Dabar pokazuju pozitivan subjektivni dojam korisnika, koji su uspješno obavljali zadatke, ali su se pojavile određene dileme i potrebe za unaprjeđenjem sustava. Neka od  unaprijeđena odnose se na izradu vizualni dizajn koji će biti više prilagođen korisniku, a podrazumijeva sakrivene mogućnosti preuzimanja podataka, nepraktične izbornike te smještaj poveznica. Rezultati testiranje pokazali su da informativnost sustava treba poboljšati kako bi se korisnicima olakšalo razumijevanje polja i povećao osjećaj sigurnosti. Jasno označavanje obaveznih i neobaveznih polja, te razmatranje uklanjanja suvišnih polja, trebalo bi pospješiti unos podataka.

Cijeli izvještaj dostupan je u Digitalnom repozitoriju Srca.

Tijekom listopada reimplementirana je funkcionalnost u sustavu Dabar vezana uz pohranu objekta radovi u časopisu. Ponovno je omogućeno je preuzimanje cjelovitih radova iz sustava Hrčak.

Od sada je moguće prilikom pohrane objekata osim metapodataka preuzeti i datoteku rada iz Hrčka. Da bi se preuzeo cjeloviti rad iz Hrčka potrebno je prilikom pohrane u repozitoriju odabrati gumb Pohranjivanje. Na vrhu stranice prikazat će se dio za preuzimanje podataka iz vanjskih baza. Kod stavke Baza potrebno je odabrati stavku Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, a u stavku Identifikator unijeti službeni identifikator (ID) zapisa iz Hrčka te odabrati gumb Pronađi. Na sučelju će se prikazati pronađeni rad nakon čega je potrebno odabrati gumb Preuzmi. Popunit će se svi podaci o radu osim polja Vrsta recenzije koju je potrebno samostalno ispuniti. Dolaskom na koraka 4 Datoteke kod stavke Unos datoteke nalazit će se PDF datoteka rada koja je preuzeta s Hrčka. U završnom koraku potrebno je još odabrati odgovarajuću licenciju iz izbornika Uvjeti korištenja.

Osim preuzimanje cjelovitih radova iz Hrčka u repozitorije mogu se preuzeti radovi objavljeni u Crosbiju – Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji, Crossrefu putem DOI broja te iz NSK Z39.50 putem ISBN-a.

Tijekom listopada tim Dabar proveo je prijavu 16 repozitorija u Directory of Open Access Repositories (OpenDOAR). Glavni cilj uključivanja u OpenDOAR je povećanje vidljivosti ustanova, njihovih repozitorija te sadržaja repozitorija.

Prijave su odrađene temeljem povratnih informacija dobivenih od osoba odgovornih za uspostavu i održavanje repozitorija. S prijavama repozitorija koji nemaju ili imaju jako mali udio radova u otvorenom pristupu će se pričekati s obzirom da su otvoreno dostupni sadržaji jedan od kriterija po kojima OpenDOAR validira prijave. Očekujemo da će prijave biti obrađene tijekom studenog.

Preduvjet za prijavu u OpenAIRE je uspješna registracija u OpenDOAR-u. Nakon što je repozitorij uključen u Open DOAR dobiva se mogućnost prijave u OpenAIRE (Open Access Infrastructure for Research in Europe) koji urednici repozitorija moraju samostalno odraditi. Na stranicama Dabra možete pronaći više informacija o postupku prijave i važnosti uključivanja repozitorija u OpenAIRE.

U sustavu Dabar omogućena je pohrana nove vrste objekta, a odnosi se na pohranu Plana upravljanja istraživačkim podacima (PUP). Ta je opcija pohrane omogućena jer će Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) od voditelja projekata tražiti da pohrane i objave planove upravljanja istraživačkim podacima u svojim institucijskim repozitorijima.

Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) 2022. godine, temeljem Odluke Upravnog odbora sa 14. sjednice održane 21. prosinca 2021. godine, u postupak praćenja provedbe projekata uvela je Plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP).

Izmijenjeni Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) stupio je na snagu 25. lipnja 2022. prema kojem istraživački podaci financirani javnim sredstvima moraju biti javno dostupni.

Prenosimo predmetni stavak 6. članka 28. Izmijenjenog Zakona o pravu na pristup informacijama:

(6) Tijela javne vlasti dužna su istraživačke podatke financirane javnim sredstvima i već javno dostupne putem institucijskih i tematskih repozitorija objaviti za ponovnu uporabu u strojno čitljivom i otvorenom obliku u skladu s otvorenim standardima.

Nastavno na promjene u Zakonu, od 15. travnja 2023. godine Obrazac „Plana upravljanja istraživačkim podacima“ mora biti otvoreno dostupan u repozitoriju uspostavljenom u nacionalnom sustavu Dabar.

Prilikom dostave redovnih Izvješća, obrazac PUP više se ne mora dostavljati u .docx ili .pdf formatu već je dovoljno dostaviti poveznicu na PUP koji je objavljen u repozitoriju.

Digitalni akademski arhivi i repozitoriji od sada pružaju podršku svim repozitorijima koji su uspostavljeni u sustavu Dabar za trajnu pohranu planova upravljanja istraživačkim podacima za sve znanstvenike i istraživače. Svakom pohranjenom PUP-u dodijelit će se jedinstveni trajni identifikator, URN:NBN, koji će istraživači moći priložiti prilikom predaje izvještaja. Kako je PUP „živi“ dokument koji se tijekom cijelog projekta mijenja i nadograđuje istraživači imaju mogućnost verzioniranja PUP-a te objave novih verzija u institucijski repozitorij. Promijenjene podverzije unose se na način da se na postojećem PUP-u ažurira metapodatak o verziji i datoteci PUP-a. Preporuka je da se nove verzije istog PUP-a unose kao dodatne datoteke uz već postojeći zapis.

Preporuka je da se PUP objavljuje u otvorenom pristupu pod licencijom CC0 Creative Commons, jer se time omogućuje drugima da koriste i prenamjenjuju dobre elemente PUP-a u kombinaciji s drugima pod istom licencijom, slobodno i bez prepreka.

Upute za samoarhiviranje Plana upravljanja istraživačkim podacima nalaze se na mrežnim stranicama Dabra.

Sadržaj dostupan u Digitalnim akademskim arhivima i repozitorijima (Dabar) uključen je u Summon discovery servis koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) omogućila za sva javna sveučilišta, javna veleučilišta i javne znanstvene institute.

Summon discovery servis omogućuje obilje akademskog sadržaja putem jednostavnog sučelja prilagođenog korisniku. Pažljivo osmišljen kako bi zadovoljio potrebe posjetitelja i knjižničara, Summon poboljšava otkrivanje zbirki i institucionalnih resursa knjižnice.

Uključivanjem u Summon, Dabar je još jednom potvrdio da je kao platforma interoperabilan te implementiran na način da omogućuje diseminaciju i putem drugih servisa (tražilica, agregatora i slično) čime jamči veću vidljivost ustanovama koje imaju repozitorije u Dabru i njihovih autora.

Odabirom repozitorija Dabar u Summon sustavu pretraživanja, prikazat će se svi sadržaji institucijskih i tematskih digitalnih repozitorija i arhiva ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa, itd.).

Više o uključivanju Dabra u Summon možete pronaći i na mrežnim stranicama NSK.

Srce je u suradnji s Hrvatskom zakladom za znanost i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu izradilo novi online tečaj o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom Dokumentacija i anonimizacija istraživačkih podataka koji je dostupan na portalu obrazovnih programa Srca.

Tečaj je namijenjen istraživačima, profesorima te studentima svih smjerova svih fakulteta koji žele saznati više o izradi Plana upravljanja istraživačkim podacima (PUP) koji je potreban pri prijavi projekata Hrvatske zaklade za znanost, zatim dokumentiranju i opisivanju te anonimizaciji istraživačkih podataka. Također, tečaj je namijenjen i knjižničarima koji pružaju podršku svojim korisnicima u prijavi znanstvenih projekata.

Sadržajno se tečaj sastoji od tri cjeline:

• izrada Plana upravljanja istraživačkim podacima
• dokumentiranje istraživačkih podataka
• anonimizacija istraživačkih podataka.

Svatko može pratiti tečaj te se od polaznika ne zahtijevaju posebna predznanja i vještine, ali ako se žele bolje upoznati s materijom tečaja preporuka je da prvo prođu kroz tečaj Upravljanje istraživačkim podacima koji se nalazi u kategoriji “Platforme, alati i dobre prakse u životnom ciklusu istraživanja“. U toj se kategoriji mogu pronaći sve potrebne informacije i popis trenutno dostupnih tečajeva povezanih s upravljanjem istraživačkim podacima tijekom životnog ciklusa podataka.

Tijekom tečaja polaznici će steći dodatna znanja o procesu izrade i pripreme Plana upravljanja istraživačkim podacima, izradi i važnosti popratne dokumentacije kao što je ReadMe datoteka te različitim procesima provedbe anonimizacije istraživačkih podataka.

Upis i trajanje tečaja nisu vremenski ograničeni te polaznici tečaj mogu pohađati vlastitim tempom. Sve cjeline tečaja istovremeno su otvorene, a polaznici mogu prolaziti kroz sve cjeline tečaja redom ili pregledati samo dijelove tečaja koji ih zanimaju.

Polaznicima koji su tečaj pregledali u cijelosti i prošli sve provjere znanja dodjeljuje se potvrda o završenom tečaju i digitalna značka.

Tečaj je dostupan putem sustava za online tečajeve Srca u kategoriji „Tečajevi o platformama, alatima i dobrim praksama u životnom ciklusu istraživanja“.

Webinar Registracija v4 sučelja u OpenAIRE-u za urednike repozitorija u sustavu Dabar u organizaciji Srca, Instituta Ruđer Bošković i Sveučilišne knjižnice u Splitu održan je 4. srpnja 2022 te je okupio 26 polaznika. Tijekom webinara prikazan je postupak registracije v4 sučelja koje je usklađeno sa smjernicama "OpenAIRE Guidelines for institutional and thematic Repository Managers v4" . Webinar je bio namijenjen urednicima čiji su repozitoriji registrirani u OpenAIRE-u gdje su za vrijeme trajanja webinara mogli uz vodstvo predavačice registrirati v4 sučelje svojih repozitorija u OpenAIRE-u. Postupak registracije nove verzije sučelja mogli su napraviti isključivo urednici čiji su repozitoriji registrirani u OpenAIRE-u.

Webinar je bio povod za izradu i objavu upute za urednike repozitorija čiji su repozitoriji registrirani u OpenAIRE-u kako bi što jednostavnije odradili registraciju v4 sučelja u OpenAIRE-u. Ukoliko repozitorij nije registriran registraciju v4 sučelja nije moguće napraviti. Upute su dostupne na mrežnim stranicama Dabra u odjeljku Kako registrirati v4 sučelje u OpenAIRE-u?.

Molimo urednike repozitorija da odrade registraciju v4 sučelja sukladno objavljenim uputama.

Temeljem povećanog broja korisničkih upita ustanovljeno je da ustanove imaju potrebu unositi cjelovita izdanja svojih publikacija (časopisi, bilteni...) u institucijske repozitorije, stoga je Koordinacijski odbor donio odluku da se omogući unos dodatnih publikacija u okviru postojećeg objekta Ostale vrste dokumentata. 

Dodatne publikacije koje su dodane u objekt Ostale vrste dokumenata su:

1. Brošura
2. Glasilo
3. Časopis
4. Novine

Ustanovama je ovom implementacijom omogućen unos cjelovitih publikacija iz navedenog popisa koje ustanova izdaje ili je izdavala. Prilikom unosa je i dalje potrebno voditi brigu o tome da se u institucijski repozitorij pohranjuju publikacije u kojima je većina autora tekstova s ustanove te poštivati autorska prava istih.

Podsjećamo da je, osim novododanih publikacija, u okviru objekta Ostale vrsta dokumenata moguće pohraniti sljedeće vrste publikacija i dokumenata:

• Izvještaj
• Tehnički izvještaj
• Interni izvještaj
• Projektni izvještaj
• Projektni prijedlog
• Tehnička dokumentacija
• Elaborati i studije
• Plan rada
• Dokumentarna građa
• Ostalo

U Dabru je implementirana podrška za aktualnu verziju smjernica OpenAIRE Guidelines for institutional and thematic Repository Managers v4.1-rc1.

OpenAIRE (Open Access Infrastructure for Research in Europe) je H2020 projekt Europske komisije (EC) koji promiče provedbu otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima i  gradi europsku znanstveno-istraživačku infrastrukturu za pohranu, pronalaženje i ponovno korištenje rezultata istraživanja te na taj način unaprjeđuje vidljivost rezultata istraživanja projekata Europske komisije.

Metapodaci za objekte dostupni su putem protokola za harvestiranje metapodataka (OAI-PMH). OAI-PMH je protokol koji definira mehanizam pobiranja metapodataka čime osigurava važno svojstvo digitalnih repozitorija - interoperabilnost.

Radna skupina za interoperabilnost Dabra raspravila je i definirala mapiranje metapodataka te kontroliranih rječnika za novu verziju v4.1-rc1 OpenAIRE smjernica, nakon čega je tim Dabra prilagodio OAI-PMH sučelje, čime su svi repozitoriji u sustavu Dabar postali usklađeni s novom verzijom OpenAIRE smjernica. Dorađeno OAI-PMH sučelje uspješno je validirano pomoću službenog OpenAIRE validatora.

Verzija 4.1 OpenAIRE smjernica posebnu pažnju posvećuje i usklađenosti s FAIR načelima, što će repozitorijima u Dabru u budućnosti osigurati dodatnu usmerjenost FAIR načelima u kontekstu interoperabilnosti s OpenAIRE sustavom.

U ponedjeljak 10. siječnja počinje preseljenje opreme unutar hale u Srcu, koje će trajati do 23. siječnja.

Preseljenje opreme ne bi trebalo uzrokovati prekide u radu usluga Srca, osim tijekom vikenda 15. i 16. siječnja, kad su neizbježni povremeni prekidi u radu usluga Srca.

Srce kao koordinator nacionalnog Research Data Alliance (RDA) čvora u suradnji s autoricama iz Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izradilo je online tečaj „Upravljanje istraživačkim podacima“.

Tečaj je namijenjen istraživačima, studentima i nastavnicima svih smjerova na svim fakultetima, knjižničarima i podatkovnim entuzijastima koji žele saznati više o upravljanju istraživačkim podacima tijekom životnog ciklusa podataka. Po završetku tečaja polaznici će steći potrebna znanja o upravljanju istraživačkim podacima nevezano za znanstvenu disciplinu kojom se bave i unutar koje djeluju. Tečaj je koncipiran na način da ga svatko može pratiti, te ne zahtjeva od polaznika potrebna predznanja i vještine. Riječ je o osnovnom tečaju tijekom kojeg polaznici stječu znanja o osnovnim koracima, pojmovima i načinima upravljanja istraživačkim podacima.

Upis i trajanje tečaja nisu vremenski ograničeni te polaznici tečaj mogu pohađati vlastitim tempom. Sve cjeline tečaja su istovremeno otvorene pa polaznici mogu prolaziti kroz cjeline redom ili mogu pregledati samo dijelove tečaja koji ih zanimaju.

Polaznicima koji su tečaj pregledali u cijelosti i riješili sve provjere znanja, dodjeljuje se potvrda o završenom tečaju i digitalna značka.

Tečaj prati sve faze životnog ciklusa istraživačkih podatka te je podijeljen u 6 cjelina: Uvod u upravljanje istraživačkim podacima, FAIR načela i podaci, Imenovanje, organizacija, verzioniranje datoteka i formati istraživačkih podataka, Dokumentacija i pouzdano čuvanje istraživačkih podataka, Upravljanje osobnim i osjetljivim istraživačkim podacima te Objava i ponovno korištenje istraživačkih podataka.

Tečaj je dostupan u kategoriji pod nazivom „Tečajevi o platformama, alatima i dobrim praksama u životnom ciklusu istraživanja“.

U petak, 10. rujna 2021. godine iznenada je, u 59. godini, preminuo naš kolega, dugogodišnji pomoćnik ravnatelja Srca za informacijsku i posredničku infrastrukturu i voditelj mnogih timova i nacionalnih projekata mr. sc. Miroslav Milinović. Izniman je i neizbrisiv doprinos koji je Miroslav Milinović dao Srcu, rezultatima Srca, a time i akademskoj i istraživačkoj zajednici kojoj Srce služi kao i međunarodnim timovima i projektima.

Teško je povjerovati da našeg Mire, kako su ga svi poznavali i zvali, više nema. Neizmjerno će nam nedostajati njegova ogromna radna energija, njegove poruke koje su dolazile u svako doba dana i noći bez obzira na blagdane i neradne dane, njegova neupitna stručnost, ali jednako tako i njegova upornost i profesionalna predanost u branjenju svojih stavova i vizija, što nas je ponekad vodilo u žustre rasprave... ali uvijek s ciljem da se ostvare što bolji, što kvalitetniji, što relevantniji rezultati. Hvala mu za sve što je učinio za Srce i za mnoge od nas, na tome ćemo mu biti vječno zahvalni.

Ispraćaj Miroslava Milinovića bit će u srijedu, 15. rujna 2021. u 10.50 sati na groblju Mirogoj.

Upišite se u knjigu žalosti na web-stranici Srca.

U ime uprave Srca i svih zaposlenika Srca izražavamo najdublju i iskrenu sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima.

Na godišnjoj konferenciji Dani e-infrastrukture - SRCE DEI 2021 u sklopu tematskog bloka Informacije i podaci u znanosti održana je dodjela priznanja repozitorijima u Dabru za promicanje otvorenog pristupa. Dobitnici priznanja za promicanje otvorenog pristupa su sljedeći repozitoriji:

• Repozitorij Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
• Repozitorij Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku
• Repozitorij Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku
• Repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
• Repozitorij Međimurskog veleučilišta u Čakovcu
• Repozitorij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
• Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Repozitorij Ekonomskog instituta, Zagreb

Otvorenost u sustavu Dabar

U Repozitorijima sustava Dabar trenutno je 47% objekata u otvorenom pristupu, 40% u institucijskom pristupu, 12% radova je nedostupno, a oko 1% objekata je dostupno nakon isteka embarga ili samo uz autorizirani pristup.

Udio objekta u otvorenom pristupu s obzirom na godinu nastanka je u kontinuiranom rastu te je tako 2016. godine bilo 46% objekata u otvorenom pristupu, 2017. bilo ih je 47%, 2018. bilo ih je 48%, 2019. bilo ih je 47%, 2020. bilo ih je 51%, dok se u 2021. udio objekta u otvorenom pristupu povećao na 61%.

U otvorenom pristupu u manjoj su mjeri zastupljeni ocjenski radovi (43%), slikovna građa (34%), audiovizualna građa (14%) i ocjenski umjetnički radovi (14%). Otvoreno je dostupno nešto više od polovice disertacija, priloga i poglavlja u knjigama (54-58%). Slijede obrazovni sadržaji (71%), knjige (78%) te skupovi podataka i audio građa (88%), a s udjelom otvorenosti većim od 90% predvode radovi u časopisima, izlaganja na skupovima, radovi u zbornicima, virtualne zbirke te ostale vrste dokumenata.

Čestitamo još jednom svim repozitorijima, njihovim vlasnicima, urednicima, odgovornim osobama, autorima, studentima i čelnicima koji svojim radom i djelovanjem potiču objavu objekata u otvorenom pristupu.

U Dabru, sustavu digitalnih akademskih arhiva i repozitorija koji Srce razvija u suradnji s akademskom i istraživačkom zajednicom, implementirana je podrška za okupljanje raznih vrsta pohranjenih digitalnih objekata u virtualne zbirke. Na taj način korisnici mogu prethodno objavljene objekte okupiti, dodatno opisati i prezentirati u repozitorijima kao jednu cjelinu.

Metapodatkovni opis novog objekta Virtualna zbirka definirao je Koordinacijski odbor Dabra. Implementirane funkcionalnosti uključuju mogućnost opisivanja zbirke, dodavanja pohranjenih objekata u zbirku i njihovo uklanjanje iz zbirke te promjenu poretka objekata u zbirci, mogućnost samoarhiviranja zbirki, dodavanje zbirki putem programskog sučelja REST API te isporuku opisa zbirke kao jednog zapisa putem OAI-PMH sučelja repozitorija. U virtualne zbirke korisnici mogu isključivo dodavati objekte koji su prethodno pohranjeni u istom repozitoriju u kojem kreiraju virtualnu zbirku, a razmatra se i uvođenje mogućnosti da zbirke uključuju objekte iz drugih repozitorija u Dabru. Objavu virtualne zbirke odobrava, jednako kao i sve ostale vrste objekata, urednik repozitorija.

Primjer zbirke može biti umjetnička izložba koja osim umjetničkih fotografija kao komponente ocjenskog rada uključuje i teorijski dio rada, fotografije sa same izložbe, pozivnice, recenzije i slično. Također, kao primjer može poslužiti i istraživački projekt u sklopu kojeg članovi projektnog tima izrade skupove podataka, razne vrste radova, prezentacije te projektnu dokumentaciju, izvještaje i sl. Svi ti rezultati rada na projektu mogu se objediniti u virtualnoj zbirci.

Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković u sklopu aktivnosti uspostave podrške upravljanja istraživačkim podacima aktivirao je podatkovni repozitorij na Dabru te u njega migrirao postojeće skupove podataka s EPrints platforme. Budući je Dabar usklađen s DataCite metapodatkovnom shemom, FULIR Data je uspješno registriran i u katalogu podatkovnih repozitorija Re3Data. S obzirom da je OAI-PMH sučelje repozitorija u Dabru usklađeno s OpenAIRE smjernicama za podatkovne repozitorije sljedeći korak je registracija repozitorija u OpenAIRE platformu.

Podsjećamo da svi repozitoriji u Dabru imaju dostupnu mogućnost pohrane skupa podataka o kojoj više možete saznati u objavljenim video uputama za objavu skupova podataka.

Sadržaj platforme Dabar uključen je u EBSCO Discovery System (EDS) koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) omogućila za javna sveučilišta i Institut Ruđer Bošković. Omogućena je pretraga svih digitalnih repozitorija u sustavu Dabar u okviru platforme objedinjenog pretraživanja svih dostupnih e-izvora (EDS). EBSCO je vodeći svjetski pružatelj istraživačkih baza podataka, e-časopisa, e-knjiga, pretplata za časopise te ostalih usluga za knjižničare. Riječ je o sveobuhvatnom sustavu za pretraživanje koje olakšava i pojednostavljuje proces produbljenih istraživanja.

Uključivanjem u EDS, Dabar je potvrdio kako je kao platforma interoperabilan te implementiran na način da omogućuje diseminaciju i putem drugih servisa (tražilica, agregatora i slično) čime jamči veću vidljivost ustanova koje imaju repozitorije u Dabru i njihovih autora.

Odabirom repozitorija Dabar u EDS sustavu pretraživanja, prikazat će se svi sadržaji institucijskih i tematskih digitalnih repozitorija i arhiva ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa, itd.).

Više o uključivanju Dabra u EBSCO možete pronaći na mrežnim stranicama NSK.

Na Dabru, nacionalnoj infrastrukturi za repozitorije i arhive, trenutno je uspostavljeno više od 140 repozitorija na mrežnim domenama ustanova. Većinom je riječ o institucijskim repozitorijima u koje ustanove pohranjuju produkciju svojih djelatnika i studenata, a postoje i tzv. zbirni repozitoriji poput Nacionalnog repozitorija završnih radova (ZIR) i Nacionalnog repozitorija disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR), te repozitoriji četiri sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Splitu) koji prikazuju sadržaje institucijskih repozitorija svojih sastavnica.

Implementacijom središnjeg pretraživanja i pregledavanja sadržaja svih repozitorija korisnici na jednom mjestu mogu pretraživati sve digitalne objekte pohranjene u bilo kojem od repozitorija u Dabru te preuzeti datoteke objekta iz izvornog repozitorija. Time se povećava vidljivost sadržaja repozitorija i korisnicima olakšava uvid u produkciju ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ujedno se olakšava drugim sustavima automatizirano preuzimanje metapodataka jer se sada kroz jedinstveno OAI-PMH sučelje mogu preuzeti metapodaci svih objekata u Dabru. 

Kako bi korisnicima repozitorija bili jasni uvjeti korištenja i pohrane sadržaja repozitorija, definirane su i politike repozitorija. Politike je, kao i funkcionalnost središnjeg pretraživanja, definirao Koordincijski odbor Dabra (KO; pregled zapisnika: zapisnik 9.12.2020., zapisnik 13.1.2021.). U podnožje stranica svih repozitorija dodana je poveznica na politike repozitorija od kojih su trenutno donesene i objavljene politika podatka, metapodataka, sadržaja i pohrane, a u izradi su još i politika očuvanja te politike privatnosti. Politike repozitorija KO Dabra donio je temeljem optimalnih preporuka OpenDOAR-a, politika koje imaju repozitoriji Instituta Ruđer Bošković (FULIR) i Filozofskog fakulteta Sveučlišta u Zagrebu (DARHIV) te politika generiranih pomoću alata RePol (Repository Policy Generator) koji je nastao u sklopu projekta NI4OS-Europe.

Nakon dodavanja funkcionalnosti pretraživanja svih repozitorija u Dabru na stranicama Dabra očekuje se značajnija promjena strukture posjetitelja pa je napravljena i prilagodba izbornika kako bi se krajnji korisnici mogli lakše snaći.
 

S obzirom da je prilikom pokretanja repozitorija potrebno podesiti određene postavke, za urednike repozitorija tim Dabar organizira edukativne radionice s ciljem pružanja pomoći novim urednicima repozitorija da što lakše urede svoje repozitorije i započnu unositi objekte. Zbog epidemiološke situacije radionica se održala online u obliku webinara u srijedu 16. prosinca 2020. godine na kojoj je sudjelovalo 30 sudionika. Radionicu, zajedno s članovima tima Dabar, vodila je i Ivana Dorotić Malič sa Sveučilišne knjižnice Rijeka koja je svoje iskustvo s radom na repozitorijima podijelila s polaznicima.

Tijekom webinara urednici su imati priliku čuti više o osnovnim informacijama koje se odnose na proceduru prijavu promjena urednika i/ili odgovornih osoba, prijavu bugova i/ili novih zahtjeva, postupak dodjeljivanje uredničkih ovlasti suradnicima, podešavanje postavki repozitorija te dodjeljivanje i mijenjanje ovlasti drugim korisnicima repozitorija. Webinar je obuhvatio i demonstraciju unosa digitalnog objekta gdje je prikazano na koji način se može upravljati objektima, kako dodavati i uređivati tekstove na repozitoriju te upravljati s profilnim stranicama. Svi zainteresirani mogu preuzeti prezentaciju s webinara.

U suradnji Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) i Srca omogućeno je urednicima repozitorija u Dabru pohađanje e-tečaja „Digitalna pristupačnost“. Tečaj je upisalo ukupno 43 polaznika dok je njih 23 uspješno završilo tečaj te ispunjenjem svih obveza steklo digitalne značke. Cilj suradnje bio je omogućiti urednicima repozitorija da steknu širi pogled na digitalnu pristupačnost od toga što i od kad mora biti pristupačno do toga tko je odgovoran i koje iznimke mogu raditi.

Tečaj za urednike repozitorija održan je u razdoblju od 03.11.2020. do 08.11.2020. te se sastoji od šest cjelina. Prvih pet cjelina sadrže edukativne materijale u obliku lekcija i pitanja za ponavljanje kroz koje su polaznici upoznati s digitalnom pristupačnošću, zakonskim odredbama i obavezama, načelima i preporučenim zahtjevima pristupačnosti te smjernicama za izradu početne procjene i izjave o usklađenosti. Šesta cjelina sadrži praktičnu vježbu koju su polaznici trebali ispuniti i predati za uspješno savladavanje tečaja. Za dobivanje digitalne značke i potvrde o odslušanom tečaju polaznici su trebali odraditi sve zadane aktivnosti. Polaznici su mogli pohađati tečaj vlastitim tempom, ali u zadanom razdoblju u kojem su upisali tečaj.

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., te izradio izjavu o pristupačnosti. S tim doradama sadržaji svih repozitorija postali su pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće.