Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 6 hours 14 min ago

U spomen na Paju Kanižaja

Thu, 07/22/2021 - 08:26

Jedan je leptir
strašno tužan bio,
zbog bijelih krila
uvijek se je krio!

Bojao se svih leptira
što imaju šare i pruge,
a kad bi vidio admirala,
umirao bi od tuge.

Kad je jednog dana,
nabavio dosta para,
sretan je odlepršao
do najboljeg slikara.

Obojao mu slikar krila,
sretan se u zrak vinuo,
od prevelike sreće
gotovo uginuo!

A onda je postajao
umišljen sve više,
i tako je to trajalo
sve do prve proljetne kiše!

(Najšareniji leptir)

Čitajući pjesmu Najšareniji leptir, prisjećamo se pisca našega djetinjstva Paje Kanižaja.

Hrvatski književnik Pavao Pajo Kanižaj rođen je 22. srpnja 1939. godine u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Nakon završene mature budući književnik odlazi iz Koprivnice u Zagreb. U Zagrebu je 1967. godine diplomirao jugoslavistiku na Filozofskome fakultetu, a poslije je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa Paradoks i Žalac. Uređivao je i humorističku rubriku u Studenskome listu, Vjesniku, Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne i humoristične emisije za djecu. Među knjigama za djecu i mladež ističu se Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi, Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao i Ta divna čudovišta. Za književni rad nagrađen je književnim nagradama, uključujući nagrade za dječju književnost Ivana Brlić Mažuranić (Bila jednom jedna plava) i Grigor Vitez (3čave pjesme) te za humoristično-satiričko stvaralaštvo Zlatno Kerempuhovo pero i Zlatna sirena. Autor je scenarija za cjelovečernji animirani film Čudnovate zgode šegrta Milana Blažekovića prema romanu Ivane Brlić Mažuranić.

Osvojio je prvu nagradu na Međunarodnome festivalu humora u Italiji i nagradu za haiku u Japanu. Grad Koprivnica dodijelio mu je 2006. godine nagradu za životno djelo.

Osim toga, podario je hrvatskoj mladeži i odraslima mnoštvo knjiga romana, slikovnica, kazališnih komada, televizijskih emisija, crtanih filmova i dr.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 260 zapisa o njegovim djelima.

Pavao Pajo Kanižaj preminuo je 4. studenoga 2015. godine.

Zahvaljujući limačima, imam veliku povlasticu da sam mlađi od svoje osobne iskaznice. To i djeca vrlo često osjete kad se s njima sretnem. Tako su mi jednom prije podosta godina počela govoriti Pajo i tikati me, na što je direktorica zarežala: „Nije on za tebe Pajo, već drug Kanižaj“, a ja sam joj vratio: ‘Djeco, za vas sam ja i dalje Pajo, a za vas, drugarice, gospodin Kanižaj…’“

(Pajo Kanižaj)

The post U spomen na Paju Kanižaja appeared first on .

U Granadi održan završni međunarodni sastanak na projektu „TRACE“

Wed, 07/21/2021 - 14:58

Treći te ujedno i završni međunarodni sastanak partnera na EU projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE održan je 15. i 16. srpnja 2021. godine u Granadi u Španjolskoj. Sastanak je sastavni dio projektnih aktivnosti, a održan je u organizaciji španjolskoga partnera na Projektu – Euroarapske fondacije za visoko obrazovanje (Fundación Euroárabe de Altos Estudios). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je projekta TRACE, a sastanku su nazočile djelatnice Knjižnice, i to koordinatorica Projekta Frida Bišćan te suradnice na Projektu Karolina Holub i Nela Marasović. Ostali su partneri Projekta Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), Sveučilište u Peloponezu (Corinth, Grčka) i Udruga Kreativne ideje (Riga, Latvija).

Na sastanku su partneri podrobno analizirali aktivnosti provedene u sklopu intelektualnih rezultata obrazovnoga paketa iO1TRACE i e-platforme iO2TRACE za tradicionalne dječje priče. Svaki je partner predstavio završno događanje na Projektu održano u njihovoj zemlji te način na koji su ga predstavili javnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dala je primjer kako izraditi izvješće o diseminaciji te predstavila elemente koje ono treba sadržavati. S obzirom na to da se bliži završetak Projekta, razgovaralo se i o izradbi završnoga izvješća.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u rujnu 2018. godine odobren je projekt TRACE iz Erasmus+ programa Europske unije. Projekt vrijedan 178.330,00 eura počeo se provoditi 1. rujna 2018. i traje do 31. srpnja 2021. godine.

Projekt TRACE namijenjen je djeci u dobi od šest do dvanaest godina, učiteljima i knjižničarima. Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, nastavnike i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i dvanaest godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja, te tako promicati europsku kulturnu baštinu, poticati čitanje i kritičko razmišljanje kod djece, istaknuti važnost cjeloživotnoga učenja, razvijati komunikacijske i društvene vještine kod djece te istaknuti bogatstvo i raznolikost europske kulturne baštine. Bajke, mitovi i legende uče djecu o životu, moralnim vrijednostima, izborima koje imamo u životu te ih potiču na kritičko razmišljanje.

E-platforma i pojedinosti o projektu Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

The post U Granadi održan završni međunarodni sastanak na projektu „TRACE“ appeared first on .

Sjećanje na Frana Galovića

Tue, 07/20/2021 - 07:00

Došle su denes. Videl sem dve.
Iščo si gnezdo okraj hiže.

Lete polako.
I pitam sako:
“Kaj ste nam donesle, male drage ftice?
Vi z vetrom letite
Čez široko morje, gde me nigdar ne bo,
Gde je navek sonca i leta pono nebo.
Kaj ništ ne velite?”

Onkraj kleti lečo mlade lastavice
I gnezda glede.

Kaj so nam donesle? Sonce, srećo, mladost.
Žito, vino, cvetje, pesme i staro radost!

Dok išle su čez tuđi nekud svet,
Tu čakala je na nje stara klet.
I zato čkome,
Samo lete,
Pone sreće,
I sonce i nebo i brege glede!

(Lastavice)

U 27 godina života, Fran Galović, istaknuti hrvatski pjesnik, pripovjedač, književnik i kazališni kritičar – pripadnik drugoga naraštaja hrvatske moderne, ostvario je vrlo raznolik i sadržajno bogat literarni opus.

Fran Galović rodio se 20. srpnja 1887. godine u Peterancu, selu blizu Koprivnice. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Zagrebu, gdje završava i studij slavistike i klasične filologije. Pripadao je mladohrvatskomu, liberalnopravaškomu pokretu pa je zbog sudjelovanja u đačkome štrajku četvrti semestar studirao u Pragu. Godine 1909. dobrovoljno se javlja u vojsku, a 1913. završava studij klasične filologije i postaje namjesni učitelj II. realne gimnazije u Zagrebu, a u travnju 1914. završava studij hrvatskoga jezika. Bogatu književnu i kritičarsku djelatnost započeo je već za vrijeme studija, kada je pokretač i urednik pravaškoga glasila Mlada Hrvatska (1908. – 1909.). Bio je uvršten i u svojevrsnu Wiesnerovu antologiju suvremenoga pjesništva, danas znamenitu Hrvatsku mladu liriku iz 1914. godine.

Fran Galović mobiliziran je početkom Prvoga svjetskog rata. Iako je počeo kao pjesnik štokavskih stihova, najveću umjetničku razinu dosegao je poetskim kajkavskim, nedovršenim ciklusom Z mojih bregov, koji je objavljen posmrtno 1948. godine. Taj poetski ciklus komponiran je kao četiri godišnja doba. Vraćajući se iskonskim izvorima života, i poistovjećujući s rodnim krajem (Podravinom), Galović se predstavio kao autohtoni pjesnik. Njegova je poezija elegična, sva u zloslutnu osjećaju straha, tjeskobe i smrti. Smirenje, premda i prividno, Galović pronalazi u vjerovanju da smrt nije ništa drugo do ponovno stapanje s prirodom, s rodnim krajolikom. Po širini zanimanja i intelektualnoj radoznalosti Galović podsjeća na Ivana Gorana Kovačića, a od starijih hrvatskih književnika na Šenou i Kumičića. Nekoliko posljednjih godina zrelijega književnog stvaranja pokazalo je kako je riječ o piscu u stvaralačkome traženju, koji je za života objavio tek četiri omanje knjige. Poznate su mu antologijske pjesme Crn-bel, Childe Harold, Jesenski veter i dr. Među njegovim proznim djelima ističe se Začarano ogledalo (1913.) i Ispovijed (1914.). U novelama je prikazivao gradske i seoske sredine te vojnički život. Ostavio je nedovršen roman Mrtva domovina. Kao dramski pisac predstavio se dramama Tamara, Grijeh, Mors regni, Pred smrt, Mati i dr.

Svake godine, njemu u čast, održavaju se u Koprivnici Galovićeve jeseni – festival književnosti u novim medijima, jedan od poznatijih simbola grada Koprivnice koji je izrastao u kulturnu manifestaciju prepoznatu širom države.

Fran Galović bio je autor velikih književnih pretenzija, ali i velikih mogućnosti, koje je prekinula tragična smrt. Poginuo je 26. listopada 1914. godine između 10 i 11 sati iz hica strojne puške kod mjesta Radenkovići u Mačvi. Dan prije javio se prijatelju, književniku Milanu Ogrizoviću, dopisnicom:

„Moj dragi, još jednom Te pozdravljam. Jutro je i u 10 sati imamo navaliti. Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto želio umrijeti u ovako sunčan dan. Reci Sanctissimi da se pomoli za upokoj moje duše ako me više ne bude. Ljubi te tvoj Fran.“
(Napomena: Sanctissima je Ogrizovićeva supruga)

Na temelju toga pisma neki zaključuju da je Galović sam potražio smrt. Drugi to opovrgavaju, pozivajući se na neka njegova druga pisma i dopisnice s bojišta. Tako je Galović u jednome prijašnjem pismu napisao Ogrizoviću: „Želio bih ne poginuti samo radi toga da sve ovo iznesem jer je svaki dojam dragocjen.“

Iz pisama koje je Galović s fronta pisao poznanicima i prijateljima vidljivo je da je imao velike planove za svoj budući književni rad.

Fran Galović, veliki književni talent, prerano nas je napustio – njegov je život ugašen u vihoru rata. Tako je to valjda kada čovjek ima planove veće od svojega vremena – prestigne čak i vlastiti život.

Galovićevo mrtvo tijelo dopremljeno je u Zagreb 31. listopada 1914. godine i pokopano na Mirogoju.

Podatak kako je poginuo s točno 27 godina, svrstava ga se u takozvani Klub 27, odnosno skupinu utjecajnih i poznatih ljudi koji su pod nerazjašnjenim okolnostima umrli sa 27 godina, kao što su Brian Jones, Jimi Hendrix, Janis Joplin, Jim Morrison, Kurt Cobain i dr.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se njegove bilješke, fragmenti, članci, album crteža, notes kao i jedan dio vrijedne književne ostavštine.

The post Sjećanje na Frana Galovića appeared first on .

„Hrvatska je evo spašena da živi!“ – uz 160. obljetnicu rođenja Augusta Harambašića

Wed, 07/14/2021 - 07:00

Sa tebe su strgli kraljevsko odijelo,
Izranili tvoje božanstveno tijelo,
Robinja si tužna, mučenica prava;
Izdajom i zlobom svezali ti ruke,
Stvorili te žrtvom sebičnosti puke, –
Al te moje srce ipak obožava.

Bijedna si sirota kraj obilja svoga,
Od uresa davnih nemaš ni jednoga,
Doli krasne zemlje, divne grudi tvoje,
Doli bistrih rijeka, tvojih suza sjajnih,
Dol’ u gorah gvožđa, osvetnika tajnih,
Za njimi odavno gine srce moje.

Ah, to mene boli! Ti nemaš slobode,
Nemaš svoje soli, kruha, niti vode,
A kraj svoga divnog i tolikog blaga;
U naroda vijeću tvoj se glas ne broji,
Al su tomu krivi zli sinovi tvoji, –
Ipak si mi mila, ipak si mi draga.

Od Jadranskog mora do hladna Timoka,
Od Balkana pa do Triglava visoka,
Svud su tvoji sinci i svud sreća huda;
Tu se oni krste raznimi imeni,
Al su zato redom sužnji zarobljeni,
Jer razdiru sami tvoja divna uda.

Oh, gdje ti je slava, kruna, mač i žezlo?
Zar je tvoje tijelo u krvi ogrezlo,
Da vijek čamiš jadna posred ropskog čama?
Gdje su sada tvoji nekadanji dani,
Gdje su Krešimiri, Zrinjski, Frankopani?
Odavno ih, jao, krije grobna tama.

Ipak hman me pute: Slaba si, malena,
Od rođene djece podlo ostavljena:
Ta i ja sam vazda trpio i strado!
Na lagodi slabić, znadem, živi rađe,
Al slobodu sticat mnogo li je slađe
I žrtvovat za nju svoje žiće mlado.

Nek se diče Rusi svojom veličinom,
Il Francezi svojom slavnom otadžbinom,
Il Englezi svojim svesilnim mornarstvom!
Ne zaviđam njima sve vrline ote:
Van Hrvatske za me ne ima ljepote,
Ja se dičim njome i njenim “barbarstvom”.

Klevetnici pusti, ptice zlokobnice,
Podlost im je duša, nepoštenje lice,
Vrijeđaju te tako, moja majko zlata!
A ne znadu jadni da si tisuć ljeta
Prosvjeti i vjeri apoštolka sveta, –
Al Hrvatska ti si, sad im nepoznata!

Jest, Hrvatska ti si! Meni sve na svijetu,
I zanosan evo duši u poletu
Slavim tebe pjesmom, tebi posvećenom;
A jedanput valjda dočekat ću zgodu,
Da se mogu borit za tvoju slobodu,
Pa da jednoć bar te vidim osvećenom!

Ali miruj, srce! Miruj, dušo čista,
Najdivnija nada ko zora se blista:
Budućnost je naša, ma se tko protivi!
Hrvat već i sada ropske lance stresa,
Vesela mu klika ori do nebesa:
„Hrvatska je evo spašena da živi!”

(Hrvatskoj)

Mnogo je lijepih domoljubnih stihova ispisano stoljećima. Stihovima pjesme Hrvatskoj prisjećamo se nekih od njih kao i svojedobno najpopularnijega rodoljubnog pjesnika Augusta Harambašića.

Pola stoljeća Harambašićeva života ispunjavaju uglavnom tužni događaji, nesporazumi s okolinom, ljubavne patnje i razočaranja, političke trzavice, uhićenja i suđenja, borba za egzistenciju, bolesti i sl. Toliko se toga splelo oko ovoga darovitog pjesnika koji je romantičarski poimao život i literaturu, ne uspjevši se othrvati kolopletu vremena prema kojem nije znao načiniti odmak ni pronaći građansku ni ljudsku ravnotežu. Bio je na određen način tragičan junak hrvatske političke i književne zbilje u sutonu 19. stoljeća i njegovih ideala poistovjećenja umjetnika i javnoga djelatnika.

Hrvatski pisac, pjesnik, publicist, političar, odvjetnik i prevoditelj August Harambašić rođen je 14. srpnja 1861. godine u Donjem Miholjcu. S nepunih 20 godina postao je najpopularniji hrvatski pjesnik druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od četiriju najpoznatijih hrvatskih pjesnika toga doba, uz Šenou, Kovačića i Kranjčevića.
Kao gimnazijalac u Požegi susreće prvu veliku ljubav svojega života, dvanaestogodišnju djevojčicu Tugomilu, sestru svojih prijatelja Vatroslava i Dobroslava Brlića.
Ta strastvena, ali platonska dječačka ljubav probudila je pjesnički talent i tako nastaju prve ljubavne pjesme.
Nažalost, ubrzo dolazi do tragičnoga kraja. Već u ljeto iste godine 1877. kada su se dvoje mladih ugledali u gimnazijskoj kapelici i zaljubili, Tugomila umire od upale mozga, a August svoje stihove počinje objavljivati u omladinskome listu Smilje. Bio je tada učenik 5. razreda gimnazije. Sedmi i osmi razred gimnazije završava u Osijeku, gdje je maturirao 1879. godine.
August Harambašić već je kao gimnazijalac oduševljeno prihvatio nacionalni i politički program Stranke prava. U osmome razredu gimnazije uređuje osječki učenički politički časopis Hrvat, surađuje u zagrebačkome Viencu i postaje stalnim dopisnikom sušačke Slobode, koja je tada objavljena pod pokroviteljstvom Ante Starčevića.
Pravni fakultet pohađa u Zagrebu, no zbog demonstracija dobiva izgon sa Sveučilišta te zbog toga odlazi u Sušak gdje radi na svojem stranačkom časopisu.
Godine 1883. vraća se u Zagreb te iste godine piše zbirke pjesama Ružmarinke i Slobodarke.
Od 1884. do 1885. godine služi kao jednogodišnji dobrovoljac u austrijskoj vojsci. Godine 1886. objavljuje zbirku Bugarske pjesme, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pravne znanosti završava 1892. godine te je promoviran u doktora prava.

Njegove pjesme govore uglavnom o ljubavi prema domovini i ženi. Ekstremnim i buntovnim domoljubnim pjesmama poticao je nacionalne težnje svojih suvremenika. Nacionalnu energiju tražio je i nalazio u slavnoj hrvatskoj prošlosti, a motiv je samo jedan – nacionalna sloboda i spas domovine.
Stihove je bilježio kako su mu izvirali iz srca, ne mareći puno o formi i stilu, a često je njima neuvijeno izražavao pravaški program. U nekim pjesmama Harambašić poziva na oružje kojim se treba suprotstaviti općoj apatiji, priziva slavne uzore iz prošlosti, prije svih bana Petra Zrinskoga u pjesmi Mučenici. Napisao je i nekoliko zbiraka pjesama i priča za djecu, kao što su Mali raj, Smilje i kovilje, Zlatna knjiga za djecu, te libreta koja je uglazbio I. Zajc – Zlatka, Kraljev hir i Armida. Pisao je i satiru, feljtone, libreta te književne i kazališne kritike. Prevodio je s bugarskoga, češkoga, poljskoga, ruskoga, francuskoga, talijanskoga i njemačkoga jezika.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Slobodarke iz 1883. godine.

Hrvatski pjesnik i pravaški političar August Harambašić, čiji su vatreni domoljubni stihovi oduševljavali čitavu hrvatsku naciju, doživljava potpuni slom svojih mladenačkih ideala i pomračenje uma te umire sam i zaboravljen u duševnoj bolnici u Stenjevcu 16. srpnja 1911. godine.

Kad laž ima lijepo ruho,
A istina ružno,
Tad laž svuda dobro prođe,
A istina tužno.

(Pjesma Trnu)

The post „Hrvatska je evo spašena da živi!“ – uz 160. obljetnicu rođenja Augusta Harambašića appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja

Tue, 07/13/2021 - 09:11

Radi kolektivnoga godišnjeg odmora djelatnika Studentskoga centra Restoran i caffe bar NSK bit će zatvoren u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza, sa zadnjim radnim danom 15. srpnja 2021. godine.

U srijedu 1. rujna 2021. godine Restoran i caffe bar NSK bit će ponovno otvoren prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Ivana Gorana Kovačića

Mon, 07/12/2021 - 09:54

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dodje, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.

(Moj grob)

Pjesnik, novelist, kritičar, esejist i prevoditelj Ivan Goran Kovačić preminuo je 12. srpnja 1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme Moj grob. Zauzimao je značajno mjesto u hrvatskoj književnosti u razdoblju od tridesetih godina prošloga stoljeća do svoje tragične smrti.

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. godine u Lukovdolu u Gorskome kotoru, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine. Od tada se posvetio književnomu i novinarskomu radu. Bio je suradnik i urednik u Hrvatskome dnevniku (1936. – 1940.) i Novostima (1939. – 1941.). Jedno je vrijeme djelovao kao pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči. Potkraj 1942. godine s Nazorom odlazi u partizane.

Unatoč fizičkim naporima, intenzivno se bavi pisanjem. Nakon što se bolestan sklonio u istočno-bosansko selo Vrbnicu, ubili su ga četnici. U književnost je ušao 1929. godine kao srednjoškolac, proznim zapisom Ševina tužaljka, objavljenim u časopisu Omladina. Poslije svoje radove objavljuje u mnoštvu časopisa. Piše na štokavskome i kajkavskome narječju.

U pripovjednome opusu, ovaj je književnik prije svega zaokupljen motivima smrti. Svoju socijalnu osjetljivost izražava okrenutošću slabima i potlačenima, što je osobito vidljivo u zbirci pripovijedaka Dani gnjeva (1936.). U njoj, između ostaloga, obrađuje problematiku svojega užeg zavičaja uz koji je jako vezan (nadimak Goran uzeo je kao znak pripadnosti svomu rodnom kraju). Prikazuje život seljaka, seoske inteligencije i poluinteligencije te prodor kapitalizma u Gorski kotar, odnosno u njegovo rodno mjesto Lukovdol.

Goran je i autor nedovršenih romana Brod na potoku (Hrvatska revija, 1937.i 1939.) i Božji bubanj (Republika, 1946.). Svojevrsni je tematsko-motivski nastavak pripovjednoga ciklusa pjesnička zbirka Ognji i rože (priređena 1943., tiskana posmrtno 1945.), napisana na gorskokotarskoj kajkavštini.

U njegovu štokavskom pjesničkom opusu izdvajaju se programska pjesma Pjesniku i svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob.

No, vrhunac je pjesničkoga opusa Ivana Gorana Kovačića proturatna, vizionarska poema Jama (1943.). Ona je, prema riječima Miroslava Šicela, njegov najveći umjetnički, istodobno i ljudski, duboko humani domet. Jamu mnogi smatraju najznačajnijim književnim ostvarenjem nastalim u tijeku narodnooslobodilačke borbe. U njoj se suprotstavljaju i isprepliću svjetlo i tama, ljepota i zločin, halucinantnost i nadrealističke preciznosti, ljudsko i neljudsko i sl.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2013. godine obilježila je 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića prigodnom izložbom nazvanom Sve Goranove Jame, a iste je godine NSK darovano vrijedno izdanje Goranove Jame na francuskome jeziku.

Godine 1993. izdana je poštanska marka njemu u čast, a svake godine se u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće kako bi se održalo sjećanje na čovjeka koji je dao mnogo svomu kraju.

Riječ po riječ na papir teče,
Neizrečena, napisana.
I motrim je: gle, već ne peče –
Ne peče, zvučna, zakovana.

I tko će vagnut sve te riječi,
Nanizane, preboljene.
Zar posao ja nemam preči,
No te riječi nevoljene? (…)

(Starinski stihovi)

 

The post Uz obljetnicu smrti Ivana Gorana Kovačića appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Fri, 07/09/2021 - 09:40

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik III. vrste – domar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. srpnja 2021.

Fri, 07/09/2021 - 09:28

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Obrada
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu Zaštita i pohrana
– rukovoditelj Odsjeka Održavanje u Odjelu Zajednički poslovi
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– specijalist suradnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Financijski i računovodstveni poslovi
– namještenik III. vrste – domar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. srpnja 2021. appeared first on .

Objavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“

Thu, 07/08/2021 - 09:18

Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) objavljen je online u sunakladništvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Muzejskoga dokumentacijskog centra.

Pravilnik KAM namijenjen je standardizaciji opisa građe u svim vrstama baštinskih ustanova. Svrha mu je omogućiti dijeljenje i povezivanje podataka o građi, a time i sveobuhvatno predstavljanje nacionalne baštine u digitalnome okruženju različitim mrežnim uslugama poput skupnih kataloga, portala i sl.

Pravilnik je rezultat višegodišnjega rada u sklopu programa Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (2013. – 2019.) koji je potekao iz triju baštinskih zajednica – knjižnične, arhivske i muzejske te akademske zajednice (odjeli/odsjeci informacijskih i komunikacijskih znanosti). Od 2019. godine programom Razvoj i održavanje Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima koordinaciju daljnjega rada i održavanja Pravilnika preuzele su tri središnje baštinske ustanove, i to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv i Muzejski dokumentacijski centar. Oba su programa neprekidno novčano potpomognuta sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U izradbi Pravilnika sudjelovalo je stotinjak stručnjaka iz različitih ustanova, strukovnih društava i akademske zajednice. Rezultati rada predstavljeni su nizom stručnih skupova, a održana su i tri ciklusa radionica (2018. – 2020.) radi edukacije edukatora.

Više pojedinosti o Pravilniku, uključujući dokumentaciju, bibliografiju radova i raspored edukacija.

 

The post Objavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“ appeared first on .

U NSK otvoren šahovski turnir „Grand Chess Tour (GCT) 2021“

Wed, 07/07/2021 - 13:02

U Kongresnome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 11. srpnja 2021. godine održava se veliki šahovski turnir iz serije Grand Chess Tour (GCT) 2021 koja obuhvaća pet turnira u četirima različitim gradovima – Bukureštu, Parizu, Zagrebu i završna dva u Saint Louisu. Riječ je o nadmetanjima ponajboljih svjetskih šahista koji se ogledaju u klasičnome, ubrzanome i brzopoteznome šahu. Turnir je 6. srpnja 2021. godine otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković tako što je simbolički povukao prvi potez protiv velikana šaha Garija Kasparova.

Zagreb je prvi put ugostio GCT 2019. godine. Na turniru igranome klasičnim tempom pobijedio je svjetski prvak Magnus Carlsen. Ove godine odigrat će se dva turnira na kojima sudjeluje deset igrača koji igraju po principu svatko sa svakim, a rezultati se turnira zbrajaju kako bi se dobio konačan poredak. Prva tri dana igra se ubrzani (rapid) šah, uz tempo igre od 25 minuta po igraču te dodatnih 10 sekundi za svaki odigrani potez. Posljednja dva dana vidjet ćemo turnir u brzopoteznome šahu (18 kola, 5 min + 2 s).

Popis sudionika predvodi po mnogima najveći šahist u povijesti, dugogodišnji svjetski prvak (1985. – 2000.) Rus Garry Kasparov koji danas nastupa pod hrvatskom zastavom. Kasparov ne igra klasični šah još od 2005. godine. Bavi se promidžbom šaha širom svijeta te pisanjem knjiga o povijesti šaha i svojoj karijeri. Njegova su najbitnija djela višesveščane edicije My Great Predecessors, Modern Chess i Kasparov on Kasparov. Indijac Viswanathan Anand drugo je čuveno ime zagrebačkoga turnira. Bivši prvak svijeta (2007. – 2013.) poznat je po originalnoj i brzoj igri. Čak četvorica sudionika turnira nalaze se među najboljih deset na najnovijem rejting-popisu FIDE: Rusi Nepomniachtchi i Grischuk, Azerbajdžanac Mamedyarov te Nizozemac Giri. Ian Nepomniachtchi četvrti je igrač svijeta. Sjajnim igrama i pobjedom na Turniru kandidata stekao je status izazivača svjetskoga prvaka Carlsena, a njihov dvoboj trebao bi se odigrati krajem ove godine. Grischuk i Mamedyarov igraju izrazito agresivan, napadački šah, zbog čega ih šahovska publika iznimno cijeni, dok je Giri na glasu kao igrač iznimno čvrstoga stila koji teško gubi igre. U Zagrebu igraju i najbolji francuski igrač Vachier-Lagrave, ukrajinski reprezentativac Korobov i dvojica najmlađih sudionika, Poljak Duda i Nizozemac Van Foreest, senzacionalni pobjednik ovogodišnjega Wijk aan Zeea. Poseban začin turniru daje nastup našega najboljeg igrača Ivana Šarića koji se, uz četiri naslova hrvatskoga prvaka, može pohvaliti i osvojenom europskom krunom 2018. godine. Šarić će nastupiti na ubrzanome turniru te će se njegov rezultat pribrojiti učinku Kasparova koji igra samo brzopotezni turnir.

Nažalost, zbog epidemiološke situacije nije dopuštena nazočnost publike u dvorani za igru. Prijenosi igara moći će se pratiti na popularnim šahovskim portalima kao što su Chess24, ChessBomb, Chesspro, Kasparovchess i dr.

Podroban raspored i ostale pojedinosti šahovskoga turnira Grand Chess Tour (GCT) 2021.

The post U NSK otvoren šahovski turnir „Grand Chess Tour (GCT) 2021“ appeared first on .

Glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević izabrana u Izvršni odbor CENL-a

Tue, 07/06/2021 - 14:02

Zaklada CENL (The Conference of European National Librarians = Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica) provela je 2021. godine izbore za Izvršni odbor, a u članstvo je izabrana i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. CENL je zaklada koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica Europe i broji 49 članova iz 45 europskih zemalja. Svrha joj je jačati suradnju te promicati djelovanje europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju i čine dostupnom vrijednu kulturnu baštinu.

U Izvršni odbor na mandat od tri godine izabrani su: Frank Scholze (Njemačka nacionalna knjižnica – predsjednik), Janne Andresoo (Nacionalna knjižnica Estonije – potpredsjednica), Karin Grönvall (Nacionalna knjižnica Švedske – blagajnica) te ostali članovi: Vadim Duda (Ruska državna knjižnica (Moskva)), Laurence Engel (Nacionalna knjižnica Francuske), Sara Lammens (Kraljevska knjižnica Belgije), Hans Petschar (Austrijska nacionalna knjižnica) i Ivanka Stričević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu). Novi Izvršni odbor započinje s radom nakon godišnjega sastanka CENL-a u studenome 2021. godine.

Činjenica da će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) biti zastupljena u Izvršnome odboru CENL-a osnažit će njezin položaj među nacionalnim knjižnicama Europe i ojačati mogućnosti suradnje u sklopu CENL-a kao i s drugim knjižnicama i ustanovama u Europi i svijetu. U svijetu stalnih promjena, potrebne su nove ideje i brza prilagodba nacionalnih knjižnica koje su istodobno čuvarice baštine i tradicije kao i središnje točke razvoja i promidžbe novih ideja i standarda u svojim zemljama i šire.

Nastavak je to dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u tijekom niza godina. Potrebno je istaknuti:

– Organizaciju 22. redovitoga godišnjeg sastanka CENL-a, Zagreb, 2008.
– Sudjelovanje u programima koje podupire CENL: Europska knjižnica (The European Library – TEL koja je djelovala od 2005. do 2016.) i Europeana. Od 2012. godine NSK redovito dostavlja Europeani metapodatke s izravnim poveznicima na digitalne jedinice građe.
– NSK je u suradnji s CENL-om i Europeanom koordinirala projekt Collections of the South and East Europe in Europeana (Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani). Kako bi se predstavili rezultati projekta te bogata kulturna baština nacionalnih knjižnica iz osam država južne i istočne Europe, izrađena je i na portalu Europeani prikazana virtualna izložba Picture This! Vintage postcards of Southeastern Europe.
– Sudjelovanje u projektu prikupljanja digitalnih objekata povezanih s temom migracija pod nazivom Europeana Migracije u povodu Europske godine kulturne baštine 2018.
– Predstavljanje portala Glagoljica.hr na 32. sastanku CENL-a 2018. godine, nakon kojega je s europskim nacionalnim knjižnicama koje posjeduju hrvatsku građu na glagoljici dogovoreno ustupanje prava objave digitalnih preslika građe te su i te jedinice dostupne na portalu.
– Preko različitih fondova CENL-a NSK je dobila financijsku potporu uz pomoć koje je ostvarila brojne programe. Ističemo organizaciju izložbe Book Art in Croatia u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Slovenije 2018. godine, sudjelovanje djelatnika NSK na konferenciji Use of Digital Cultural Heritage in Research and Education u Nacionalnoj knjižnici Estonije 2019. godine te projekt novoga sustava za obavješćivanje korisnika novčano potpomognut iz novoosnovanih fondova za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) (2020. – 2021.) te virtualnu izložbu o romskoj zajednici u Hrvatskoj The Rroma on the Road / Rroma pe Droma novčanu potpomognutu projektom Hidden Stories Support Fund (2021.).

 

 

 

The post Glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević izabrana u Izvršni odbor CENL-a appeared first on .

„Leti ko lišće što vir ga vije…“ – uz 130. obljetnicu rođenja Tina Ujevića

Mon, 07/05/2021 - 09:52

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu 130. obljetnice njegova rođenja, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.“

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba isticanja literarne vrijednosti koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. godine u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

The post „Leti ko lišće što vir ga vije…“ – uz 130. obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on .

U sklopu 10. festivala Miroslav Krleža predstavljen izbor iz Krležine rukopisne ostavštine

Mon, 07/05/2021 - 08:37

U petak 2. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je tematski susret uz izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Okupljene uzvanike u ime Knjižnice pozdravila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica, osvrnuvši se na moć Krležine riječi, koja i danas ima snagu da ošine, odzrcali, natjera na promišljanje i istovremeno gaji potencijal za nova tumačenja i interpretacije. Goran Matović, organizator i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, najavio je ovogodišnji program jubilarnog, 10. izdanja festivala.

U tematskom susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sudjelovala je dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, koja je okupljene upoznala s građom iz Krležine ostavštine koja je u ovoj prilici izložena u velikom predvorju Knjižnice; dr. sc. Lada Čale Feldman, koja je izlagala s naglaskom na Krležinu dramu U agoniji, profesor Igor Medić, koji se posebno osvrnuo na Krležinu Salomu te dr. sc. Suzana Marjanić, koja je izlaganje posvetila Krležinu djelu Magyar királyi honvéd novela / Kr. ug. domobranska novela, koju su o 100. obljetnici ponovno izdali nakladnička kuća Jesenski i Turk, Teatar poezije i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Među izloženom građom našli su se rukopisi Djetinjstvo u Agramu, Maskerata, Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, transkript intervjua Razgovor s Krležom koji je 25. svibnja 1980. godine s autorom vodio Predrag Matvejević i dr. Od tiskanih izdanja, dio izložbe bilo je i djelo Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela iz 1921. godine.

Ulomke iz teksta Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela interpretirali su dramski umjetnici Žarko Savić i Nikša Marinović.

Podsjetimo, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pohranjena je rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić. Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila 2003. godine.

Deseti festival Miroslav Krleža trajat će do 7. srpnja, a detaljan program može se pogledati na stranici Festivala na Facebooku.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U sklopu 10. festivala Miroslav Krleža predstavljen izbor iz Krležine rukopisne ostavštine appeared first on .

Izložba posvećena hrvatskoj kulturi otvorena u Nacionalnoj knjižnici Koreje

Fri, 07/02/2021 - 11:30

Izložba Hrvatska književnost i kulturna baština od srednjeg vijeka do modernog doba otvorena je 28. lipnja 2021. godine u Nacionalnoj knjižnici Koreje u Seulu.

Brojni izlošci povezani s hrvatskom kulturnom baštinom moći će se razgledati u glavnome gradu Republike Koreje do 25. srpnja 2021. godine.

Glavnina izložbe utemeljena je na građi pristigloj iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a sastoji se od panoa izložbe Hrvatska glagoljica i faksimila glagoljaških kodeksa. Osim građe koja je posuđena iz NSK, izložba se sastoji od sadržaja koje je ustupio Etnografski muzej, fotografija ruralnih dijelova Hrvatske koje je snimio Tošo Dabac, hrvatskih tradicijskih obrta i folklora u obliku narodnih nošnji, drvenih igračaka, licitarskih srca i sl. te dijela povezanoga s književnošću, gdje je naglasak stavljen na djela koja su s hrvatskoga prevedena na korejski jezik, kao što su djela Ivane Brlić Mažuranić, Mire Gavrana i Ive Andrića. Izložena su i djela korejskih autora koja su prevedena na hrvatski jezik.

The post Izložba posvećena hrvatskoj kulturi otvorena u Nacionalnoj knjižnici Koreje appeared first on .

Uz osmu obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji

Thu, 07/01/2021 - 08:42

Republika Hrvatska 1. srpnja 2021. godine obilježava osmu obljetnicu članstva u Europskoj uniji. Postavši 28. članicom te obitelji, Hrvatska je ostvarila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva i omogućila svojim građanima budućnost u sklopu jedne od najrazvijenijih zajednica u svijetu koja počiva na vrijednostima koje i sama dijeli. Članstvo u EU izravno utječe na svakodnevni život građana u svim područjima, ponajprije gospodarstvu, poljoprivredi, prometu, zaštiti okoliša, zaštiti potrošača, obrazovanju, mogućnostima putovanja i rada, omogućavajući i Hrvatskoj da štiti i promiče vlastite ciljeve i interese. Hrvatska istodobno aktivno pridonosi razvitku Europske unije te daljnjemu procesu njezina jačanja, daljnjega približavanja i povezivanja.

Premda „najmlađa“ članica Europske unije, Hrvatska je spremno preuzela organizacijske i političke djelatnosti koje omogućuju djelovanje Unije te je u izazovnome razdoblju prve polovice 2020. godine prvi put predsjedala Vijećem EU-a. Upravo u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u ozračju pandemije koja je potisnula sve ostalo, ali i u razdoblju  nakon izbora za Europski parlament, formiranja nove Europske komisije i povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, Hrvatska je, što u fizičkome obliku, što virtualno, bila domaćin sastanka na vrhu europskih lidera kao i organizator velikoga broja radnih sastanaka na kojima se odlučivalo o djelovanju Unije.

O važnosti informiranja građana, kao i pripadnika akademske zajednice, svjedoči i smještanje Europskoga dokumentacijskog centra u prostor NSK, u Zbirku službenih publikacija. Europski dokumentacijski centar djeluje kao referentna točka za sve informacije povezane s djelovanjem Europske unije, omogućuje pristup publikacijama i dokumentima koje objavljuje Ured za publikacije EU te nudi ostale informacije povezane s djelovanjem Unije. Kako bismo obilježili obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, djelatnici Europskoga dokumentacijskog centra NSK priredili su odabrana mrežna izdanja publikacija i dokumenata, s poveznicama na cjelovite tekstove, na temu postupka pristupanja i članstva Hrvatske u toj važnoj zajednici. Predstavljene publikacije, ali i mnoge druge na navedenu temu, u fizičkome su obliku dostupne u Zbirci službenih publikacija na četvrtom katu Knjižnice.

 

 

The post Uz osmu obljetnicu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji appeared first on .

Citat 1. srpnja 2021.

Thu, 07/01/2021 - 02:00

Uspravno treba ići! Treba reći sve jasno!

The post Citat 1. srpnja 2021. appeared first on .

Započinje 10. festival Miroslav Krleža

Wed, 06/30/2021 - 15:55

U četvrtak 1. srpnja započinje 10. izdanje Festivala Miroslav Krleža. Kao i prošle godine, centralno mjesto događanja bit će atrij Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža umjesto potresom pogođenog Krležina Gvozda. No Krležina riječ i ambijetalni teatar koji se na njoj temelji zaživjet će i na Krležinim zagrebačkim adresama, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, kao i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u čijem je trezoru pohranjena rukopisna ostavština ovog enciklopedista, društvenog kroničara i vizionara, jednog od najvećih hrvatskih književnika svih vremena.

U bogati program ovogodišnjeg Festivala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključuje se tradicionalnom jednodnevnom izložbom Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Izložba na svjetlo dana iznosi rukopisnu, strojopisnu i tiskanu građu koja prati festivalski program: Djetinjstvo u Agramu, Kraljevo, Maskerata, Vučjak, Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza, Pismo iz Koprivnice, putopis Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha, Deset krvavih godina, Intervju s M. Krležom (bilješke Predraga Matvejevića) i dr. U okviru tematskog susreta, koji će se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održati u petak 2. srpnja u 12 sati, promovirat će se i pretisak Krležine knjige Magyar királyi honvéd novela/Kr. ug. domobranska novela, Zagreb 1921. Riječ je o devetoj knjizi u Biblioteci Festivalski Krleža, koja svake godine, uoči 100. obljetnice pojedinog Krležina teksta, donosi njegovo faksimilno izdanje. Nakladnici su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nakladnička kuća Jesenski&Turk i Teatar poezije – Festival Miroslav Krleža.

Na tematskom susretu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu govorit će dr sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža; dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, dr. sc. Lada Čale Feldman, profesor Igor Medić te Suzana Marjanić. Dramski umjetnici Žarko Savić i Nikša Marinović čitat će ulomke pojedinih Krležinih tekstova.

“Krležina pobuna, dramatičnost, verbalna okretnost napajaju njegovo djelo neprolaznom živošću i aktualnošću. Uronjen je u povijest koja se neprekidno ponavlja. Mi svjedočimo uvijek, nanovo, o Krleži danas. Ponovno smo na Krležinoj antitetičkoj vrtešci – u viru nepogoda i neizvjesnosti” ističe u uvodnoj riječi programske knjižice Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala. Za njegovo vizualno rješenje ove se godine pobrinuo Mirko Ilić, grafički dizajner svjetskog glasa, domišljato se poigravši Krležinim likom i njegovim najmonumentalnijim proznim tekstom – romanom Zastave.

10. festival Miroslav Krleža trajat će do 7. srpnja, a detaljan program može se pogledati na Facebook stranici Festivala.

The post Započinje 10. festival Miroslav Krleža appeared first on .

Objavljeni statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini

Wed, 06/30/2021 - 12:14

Objavljeni su statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini. Statistički podaci spremni su za preuzimanje u MS Excel formatu na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, na sljedećoj poveznici: http://maticna.nsk.hr/statistika/preuzimanje/.

Omogućen je i pregled statističkih podataka prema vrsti knjižnice s mogućnošću usporedbe više godina, županija i pokazatelja uspješnosti kojem se može pristupiti putem sljedeće poveznice: http://161.53.241.16:3333/.

Uslijed iznimne situacije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 tijekom 2020. godine uzorkovanje za procjenu godišnjeg broja posudbi u knjižnici, broja fizičkih posjeta i broja općih upita i informacijsko-referalnih usluga provelo se samo unutar jednog referentnog tjedna. Zbog zatvaranja knjižnica za javnost (lockdown) u prvoj polovici 2020. godine, ali i razornog zagrebačkog potresa od 22. ožujka 2020., otkazano je planirano uzorkovanje u travnju 2020. godine. Drugo, ujedno i jedino prošlogodišnje uzorkovanje koje je bilo predviđeno za kraj studenog 2020. godine, s pogoršanjem epidemiološke situacije premješteno je na kraj listopada – od 26. do 31. listopada 2020. godine.

Hrvatski zavod za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odaslao je knjižnicama poziv za unos statističkih podataka 14. siječnja 2021. godine. Knjižnice su unosile podatke o svom poslovanju u 2020. godini od 18. siječnja do 26. veljače 2021. godine. Od ožujka do kraja svibnja 2021. godine sveučilišne matične službe kontrolirale su unesene podatke o poslovanju knjižnica u svojoj nadležnosti.

Više informacija nalazi se na Portalu matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj: http://maticna.nsk.hr/novosti/objavljeni-statisticki-podaci-o-poslovanju-hrvatskih-knjiznica-u-2020-godini/.

The post Objavljeni statistički podaci o poslovanju svih vrsta hrvatskih knjižnica u 2020. godini appeared first on .

NSK predstavila rezultate Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE

Wed, 06/30/2021 - 07:16

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jučer su predstavljeni rezultati Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Rezultate projekta predstavili su koordinatorica projekta, knjižničarska savjetnica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Frida Bišćan, predsjednik zadarske Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija dr. sc. Bruno Ćurko i Ivana Kragić iz Udruge Mala filozofija, učiteljica razredne nastave iz omiške Osnovne škole Josip Pupačić Bernarda Klarić kao i suradnice na Projektu iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i Karolina Holub.

Prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima na predstavljanju projekta obratili su se glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Vesna Šerepac, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Jelena Glavić-Perčin te voditeljica Odjela za odgoj i opće obrazovanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tea Režek.

U programu su sudjelovali i književnica Nada Mihaljević čitanjem nekih od odabranih priča u projektu, knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba Keti Krpan s biblioterapijskom radionicom na temu priče Mandino vrelo kao i predstavnici partnerskih ustanova iz Španjolske i Grčke s online prezentacijom odabranih priča iz svojih zemalja, a u organizaciji Knjižnice Selčina prikazana je i lutkarska predstava na temu priče Žabica divojka.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE financiran je u sklopu programa Erasmus+. Koordinira ga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima, Udrugom Mala filozofija iz Zadra, Osnovnom školom Josip Pupačić iz Omiša, Sveučilištem u Peloponezu iz Grčke, Udrugom Kreativne ideje iz Latvije i Euroarapskom fondacijom za visoko obrazovanje iz Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završava 31. srpnja 2021. godine. Cilj je projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore kao i drugu zainteresiranu javnost koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja te na taj način promovirati europsku kulturnu baštinu, poticati čitanje i kritičko razmišljanje kod djece, ukazati na važnost cjeloživotnog učenja, razvijati komunikacijske i društvene vještine kod djece te ukazati na bogatstvo i raznolikost europske kulturne baštine.

U sklopu projekta odabrana je 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Španjolske i Latvije. Riječ je o bajkama, mitovima i legendama koje su dio povijesti, tradicije i folklora jednog naroda i koje djecu uče moralnim vrijednostima. Sve su priče prevedene na jezike partnerskih zemalja kao i na engleski jezik, a besplatno su dostupne na e-platformi nastaloj u sklopu projekta.

Osim priča, e-platforma sadrži i koristan vodič za učitelje i knjižničare, ali i roditelje i sve one koje zanima rad s djecom, a koji je također jedan od rezultata projekta, zatim e-knjige, galeriju s dječjim radovima nastalim u projektu te tzv. download zonu s brojnim vrijednim materijalima nastalima tijekom provedbe ovog projekta.

E-platforma kao i sve pojedinosti o projektu TRACE mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama http://www.trace-portal.eu/.

The post NSK predstavila rezultate Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE appeared first on .

Predstavljanje rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE

Mon, 06/28/2021 - 12:18

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak, 29. lipnja 2021. godine u 11 sati u dvorani Judita u novouređenom dijelu Knjižnice organizira završno predstavljanje intelektualnih rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE.

Rezultate projekta predstavit će koordinatorica projekta, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Frida Bišćan, predsjednik zadarske Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija dr. sc. Bruno Ćurko i učiteljica razredne nastave u omiškoj Osnovnoj školi Josip Pupačić Bernarda Klarić kao i suradnice na Projektu iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik i Karolina Holub. Prigodnim obraćanjem okupljenim uzvanicima na predstavljanju Projekta obratit će se glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Vesna Šerepac, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Jelena Glavić-Perčin te voditeljica Odjela za odgoj i opće obrazovanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tea Režek. U programu će sudjelovati i književnica Nada Mihaljević čitanjem jedne od odabranih priča u Projektu Priče o Plitvičkih jezerah, knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba Keti Krpan s biblioterapijskom radionicom na temu priče Mandino vrelo kao i predstavnici partnerskih ustanova iz Španjolske i Grčke s online prezentacijom odabranih priča iz svojih zemalja, a u organizaciji Knjižnice Selčina bit će prikazana i lutkarska predstava na temu priče Žabica divojka.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE financiran je u sklopu programa Erasmus+. Koordinira ga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima – javnim ustanovama i udrugama iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završava 31. srpnja 2021. godine. Cilj je projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore kao i drugu zainteresiranu javnost koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja, a s kojima se želi potaknuti djecu na čitanje, kritičko razmišljanje te vlastito istraživanje europskih zemalja kao i bogate i raznolike europske baštine. Detaljnije informacije o projektu dostupne su na mrežnim stranicama http://www.trace-portal.eu/.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojim djelovanjem kontinuirano promovira hrvatsku kulturnu baštinu te promiče otvorenost prema drugim kulturama, a upravo raznolikost i bogatstvo nacionalne kulture kao i europskih kultura promiče i slavi i ovim projektom.

The post Predstavljanje rezultata Erasmus+ projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE appeared first on .

Pages