Sveučilište u Zagrebu

Na svečanosti održanoj u 18 sati na pozornici u dvorani Zimski vrt dodijeljena su priznanja najuspješnijim sudionicima 29. Smotre Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja je najuspješnijim sudionicima dodijelio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore Sveučilišta u Zagrebu, svečanosti su nazočili dekani, prodekani, koordinatori Smotre na fakultetima i akademijama, profesori, studenti, predstavnici sponzora i medijskih pokrovitelja te zainteresirani posjetitelji. Priznanje za doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja dobilo je Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ za predstavljanje vojnih studija. Za komunikativnost i susretljivost priznanja su dodijeljena Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje uređeni izložbeni prostor dobio je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U kategoriji inovativnost u predstavljanju priznanjem je nagrađen Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje promidžbene materijale na Smotri dobili su Grafički fakultet i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za izniman doprinos u organizaciji Smotre dobio je Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Program svečanoga zatvaranja ovogodišnje Smotre vodili su Katja Knežević i Marko Kralj, studenti novinari Televizije Student, koja djeluje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Podsjetimo, Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, održavala se od 14. do 16. studenoga 2024. u Kongresnoj dvorani te dvoranama Zimski vrt i Cres u Kongresnom centru na Zagrebačkom velesajmu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu najstarija je manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj, a ove je godine održana u okviru Tjedna Sveučilišta. Riječ je o nizu događanja kojima je Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježavalo 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima su sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljeni mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Na ovogodišnjoj su se Smotri predstavljale sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Program ovogodišnje Smotre bio je sastavljen od različitih sadržaja – predstavljanja sastavnica na izložbenim prostorima u Kongresnoj dvorani, kratkih razgovora sa studentima i predstavnicima fakulteta i akademija u dvorani Zimski vrt, te predstavljanja različitih područja u kojima djeluju sveučilišne službe i pružaju podršku kako sastavnicama na institucionalnoj razini tako i studentima i nastavnicima na individualnoj razini (npr. Savjetovalište za studente, programi mobilnosti, inovacije, djelatnost u području umjetnosti i sporta, rad različitih centara i dr.) u dvorani Cres. Novost ovogodišnje Smotre bilo je pružanje posjetiteljima, odnosno korisnicima, upotrebe usluge WhatsApp AI asistenta. Pomoću internetske poveznice ili kodova korisnik ulazi u dijalog preko aplikacije WhatsApp i na jednostavan način dobiva odgovore na postavljena pitanja vezano za samo događanje (Smotra) ili o Sveučilištu u Zagrebu i njegovim fakultetima i akademijama. Također, za posjetitelje Smotre koji su još uvijek neodlučni oko odabira studija tijekom Smotre bilo je organizirano pružanje savjeta o profesionalnoj orijentaciji. Studenti Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bili su dostupni maturantima za razgovor kako bi im pomogli u odabiru budućega zanimanja i razvoja karijere. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola programe Smotre pratili su srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji su na manifestaciju dolazili u organiziranim skupinama. Smotru je tijekom tri dana posjetilo preko 30 000 posjetitelja. Glavni sponzori ovogodišnje Smotre bili su Zagrebačka banka d.d. i OTP banka d.d., zlatni sponzor Studentski centar u Zagrebu, srebrni sponzor Studentski centar u Varaždinu, a partner Sveučilišna tiskara d.d. Medijski partneri Smotre bili su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, Akademski list, portal akademski.hr, te Universitas. Podsjećam da se Sveučilište u Zagrebu objedinjeno i ove godine predstavlja i na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Izložbeni prostor Sveučilišta smješten je u paviljonu 6 na Zagrebačkom velesajmu (štand 10b). Cilj je zajedničkoga predstavljanja Sveučilišta u Zagrebu na Interliberu upoznati javnosti s izdavačkom djelatnošću Sveučilišta.

Na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), održan je skup o cjeloživotnom obrazovanju u međunarodnom okruženju. Riječ je o još jednom u nizu događanja u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu kojima se od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Tijekom skupa u okviru kojega je održan i panel Cjeloživotno obrazovanje u međunarodnom okruženju: doprinos sveučilišta i drugih obrazovnih institucija osnaživanju gospodarstva i društva govorilo se o važnosti cjeloživotnoga obrazovanja i potrebama suvremenoga tržišta rada, akreditacijama studijskih programa i pogodnostima koje se nude studentima i zaposlenicima u privatnom i javnom sektoru u ovome području,  formalnim i neformalnim oblicima učenja za odrasle, kao i o uvjetima stjecanja kvalifikacija i unaprjeđivanja kompetencija potrebnih za rad. Skup je započeo pozdravnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. „Cjeloživotno obrazovanje vrlo je važna tema kada govorimo o razvoju gospodarstva. Uspješne tvrtke danas pristupaju fakultetima i Sveučilištu s pitanjima o mogućnostima razvijanja posebnih studijskih programa u specifičnim područjima u kojima djeluju, a koji se trenutno ne izvode na sveučilišnoj razini. Te su tvrtke spremne osigurati i sredstva potrebna za pripremu i organizaciju takvih programa koji će biti konkurentni na međunarodnom tržištu“., rekao je rektor. Na skupu je uslijedilo održavanje panela u kojem su sudjelovali: načelnica Sektora za razvoj visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, predsjednica Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala mr. sc. Loredana Maravić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mario Vučić, načelnica Sektora za tržište rada u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Irena Bačelić, ravnatelj Ustanove za obrazovanje odraslih Dante u Rijeci Andrej Marušić, izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić s Učiteljskoga fakulteta i dr. sc. Tihomir Žiljak, stručnjak za cjeloživotno učenje, umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalivši Upravi Sveučilišta u Zagrebu što je temu cjeloživotnoga obrazovanja uvrstila u program Tjedna Sveučilišta, mr. sc. Loredana Maravić rekla je kako je riječ o prioritetnoj aktivnosti politike visokoga obrazovanja na europskoj razini. „Tu ponajprije mislim na programe cjeloživotnoga učenja koji se nude onima koji su već prethodno stekli kvalifikacije prije pet ili deset godina i sada imaju potrebu za dodatnim usavršavanjem.“ Istaknuvši kako Zakon o visokom obrazovanju ne navodi izričito termin mikrokvalifikacija, rekla je da ipak daje pravni temelj za izvođenje programa cjeloživotnoga učenja. Također, rekla je kako je jedan od ciljeva strateškoga dokumenta Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. upravo poticaj razvoja što većega broja programa u okviru cjeloživotnoga učenja. U nastavku panela sudionici su govorili o načinima provođenja programa cjeloživotnoga obrazovanja i učenja, formalnim i neformalnim oblicima učenja za   odrasle u Hrvatskoj, te uvjetima stjecanja kvalifikacija i unaprjeđivanja kompetencija potrebnih za rad. „Veseli me činjenica što visoka učilišta prepoznaju ulogu cjeloživotnoga učenja i sve se više uključuju u aktivnosti u ovom području. Dobro je što je Zakonom o obrazovanju odraslih omogućena provedba programa na razini pet i niže svima koji su registrirani kao ustanove za obrazovanje odraslih, što obuhvaća akreditaciju programa i dobivanje stručnoga mišljenja Agencije, nakon čega mogu započeti provoditi program za odrasle polaznike.“, rekao je pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mario Vučić. Nakon panel rasprave predstavljena je knjiga Lifelong Learning for Green Skills and Sustainable Development: Southern European Perspectives autora Tihomira Žiljka, Phillipea Ristorda, Nikše Alfirevića i Jurice Pavičića (Palgrave Macmillan, 2024.). Skup su moderirali prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku prof. dr. sc. Anamarija Musa i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić.

U okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, kojom se od 4. do 16. studenoga nizom događanja obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu, održan je skup pod nazivom Sveučilište velikoga srca. Na događanju su predstavljene brojne humanitarne djelatnosti i volonterske aktivnosti sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te je održan panel pod nazivom Studij i humanitarni rad – put do inkluzivnoga društva. Na početku ovoga događanja koje je pobudilo zanimanje brojnih studenata, profesora, dekana i prodekana, nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. „Mi koji dolazimo iz akademske zajednice moramo prvi prepoznavati i uočavati potrebu kako možemo pomoći onima koji su najugroženiji te kako unaprijediti društvo i zajednicu u kojoj živimo i radimo. Ako naša pomoć, naš humanitarni rad i aktivnosti izmame nekome osmijeh na licu, to će umnogome unaprijediti i naše živote.“, poručio je rektor. Prof. art. dr. sc. Jasminka Končić s Tekstilno tehnološkoga fakulteta, predsjednica radne skupine Sveučilište velikoga srca Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu, rekla je kako su aktivnosti koje provode studenti na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu uglavnom usmjerene na poboljšanje kvalitete življenja, te na pomaganje različitim ugroženim skupinama i pojedincima. Neke od njih predstavljene su na panelu Studij i humanitarni rad – put do inkluzivnoga društva. U panelu su sudjelovali: prodekan za studije i studente Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Luka Bonetti, dekan Stomatološkoga fakulteta prof. dr. sc. Marin Vodanović, voditeljica Centra za volontiranje i humanitarni rad Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu prof. dr. sc. Sandra Lovrenčić, dr. sc. Iva Kirac, dr. med., iz Kliničkoga bolničkoga centra Sestre milosrdnice, Klinike za tumore, viša savjetnica za znanost pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jedna od idejnih začetnika Centra za umjetnost i medicinu, Antonela Perši, predsjednica Studentskoga zbora Učiteljskoga fakulteta i prof. dr. sc. Damir Ljubotina s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta. Panel je moderirala novinarka Hrvatskoga radija Nikolina Devčić. U programu Sveučilište velikoga srca sudjeluje 16 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a sastavnica s najviše humanitarnih aktivnosti koje provodi je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. „Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet jako je angažiran u provedbi  brojnih aktivnosti u kojima se promiče volontiranje, pomaganje drugima i humanitarni rad. Naši studenti su vrlo osviješteni i sudjeluju u različitim projektima. Nabrojat ću samo neke od akcija u kojima su dali svoj veliki doprinos: projekti OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi!, Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, Spektar (ne)znanja o autizmu, Kroz ruke do srca, prikupljanje igračaka i slikovnica, Humanitarni koncert u Žapcu, Dan crvenih halja, projekt Kako da učenik ne postane mučenik – disleksija, disgrafija, diskalkulija, snimanje filma Hear me out, Međunarodni mjesec svjesnosti o potpomognutoj komunikaciji… Kao što vidite, vrlo su angažirani.“, rekao je prodekan za studije i studente Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Luka Bonetti. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu potiče svoje studente na volontiranje i njegovi studenti provode brojne akcije u cilju prevencije oralnoga zdravlja, npr. Zubna putovnica, Oral cancer week, projekti Zubić i Geronto, predstava Dentakl, koncerti koje priprema Z(u)bor i kviz Zubaritanac. „Već desetljećima nastojimo dati svoj doprinos zajednici kroz naše volonterske aktivnosti kako bismo ukazali na važnost prevencije oralnoga zdravlja počevši od najmlađih u dječjim vrtićima i osnovnim školama pa do građana starije životne dobi.“, rekao je dekan Stomatološkoga fakulteta prof. dr. sc. Marin Vodanović. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu humanitarne aktivnosti se provode od 2010. godine. Centar za volontiranje i humanitarni rad organizira brojne akcije i projekte kojima se promiče dobrota, plemenitost i doprinos za boljitak zajednice. „Tradicionalno provodimo akciju dobrovoljnoga darivanja krvi u kojoj sudjeluju naši studenti volonteri, organiziramo humanitarnu božićnu akciju, sudjelujemo u nacionalnoj manifestaciji Hrvatska volontira, te ekološkim akcijama čišćenja okoliša. Također, naši studenti sudjeluju kao volonteri na Festivalu znanosti i tehnologije te čitaju priče najmlađima u gradskoj knjižnici.“, istaknula je prof. dr. sc. Sandra Lovrenčić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. O dobrobiti volontiranja i humanitarnoga rada te njegovu utjecaju na pojedinca na panelu je govorio prof. dr. sc. Damir Ljubotina s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Ova je tema za Sveučilište jako važna jer moramo razmišljati kakvo je ono u sadašnjici i kakvo ćemo ga ostaviti budućim generacijama. Kao Sveučilište moramo širiti optimizam i ustrajno raditi na vrijednostima poput humanosti, ljudskosti, dobrote i poštivanja ljudskoga dostojanstva. Ono što ne možete kupiti novcem su ljubav, prijateljstvo i ugled, a to se gradi svojim djelovanjem. Onaj tko pronađe svoj put, slijedeći put humanosti i pomaganja drugima, može biti sretan i ispunjen čovjek.“, naglasio je profesor Ljubotina. Antonela Perši, predsjednica Studentskoga zbora Učiteljskoga fakulteta predstavila je projekt Advent Sveučilišta u Zagrebu, osmišljen s ciljem osnaživanja božićnoga duha. Okupljanjem sastavnica Sveučilišta, svaka od njih priprema svoju kućicu i nudi različitu ponudu. Sva prikupljena sredstva namijenjena su svake godine drugoj ustanovi. „Željeli smo osvijestiti studente da postoje ljudi kojima treba pomoći. Zato u projektu Advent u Zagrebu organiziramo dječje predstave, radionice, a studenti izrađuju i različite ukrasne predmete.“ Projekt Site-specific art provodi Akademija likovnih umjetnosti koja sudjeluje u radu Centra za umjetnost i medicinu pri Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice. „Projekt je inspiriran praksom u Clevelandu. Nastavnici i studenti Akademije oslikali su prostor Klinike te organizirali niz izložbi u Galeriji Panacea. Centar za umjetnost i medicinu počeo je s radom 2011. godine. Od tada smo uveli plesnu terapiju, muzikoterapiju i art terapiju za naše pacijente kojima to znači puno više nego što smo mogli pretpostaviti.“, rekla je dr. sc. Iva Kirac s Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice. Predstavljanju humanitarne djelatnosti sastavnica Sveučilišta nazočili su prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenka Ostojić, koja je inicirala i koordinira program Sveučilište velikoga srca, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, te profesori i studenti koji provode humanitarne akcije i volonterske projekte na svojim sastavnicama.

29. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente u Republici Hrvatskoj, otvorena je u četvrtak 14. studenoga 2024. na Zagrebačkom velesajmu. Riječ je o manifestaciji koju Sveučilište u Zagrebu organizira svake godine kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima, upisnim uvjetima i studentskom životu, kao i o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet i odabiru svoga budućega zanimanja.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu najstarija je manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj, a ove se godine održava u okviru Tjedna Sveučilišta. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.

Na ovogodišnjoj Smotri predstavljaju se sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije.

Smotra je otvorena na svečanosti koja je danas, s početkom u 10 sati, održana u dvorani Zimski vrt u Kongresnom centru Zagrebačkoga velesajma. Program svečanoga otvaranja Smotre započeo je pozdravnim govorima uzvanika.

Prva se skupu obratila novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripremi ovogodišnje Smotre – djelatnicima fakulteta i akademija, a posebice studentima, koji su s velikim entuzijazmom uključeni u predstavljanje svojih fakulteta i akademija i studijskih programa na ovogodišnjoj Smotri, predsjednica SZ-a poručila je budućim studentima: „Pozivam sve naše buduće kolege koji će doći na Smotru da nam se obrate bez straha te pitaju sve što ih zanima o svim aspektima studiranja. Na Smotri smo zbog vas i za vas! Nakon upisa na željeni fakultet ili akademiju nadam se da ćete se uključiti i u aktivnosti Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.“ Uzvanicima na svečanom otvaranju Smotre potom se obratila direktorica Zagrebačkoga velesajma Renata Suša. „Smotra Sveučilišta u Zagrebu jedinstveno je mjesto za sve mlade ljude koji su na pragu donošenja važnih odluka o svojem obrazovnom i profesionalnom putu. Ovdje ne samo da upoznaju svoja potencijalna buduća zvanja nego i ulaze u interakciju sa članovima akademske zajednice koji im mogu prenijeti svoja znanja i iskustva.“ Također, u svome je govoru posebno istaknula da Zagrebački velesajam već dugi niz godina ostvaruje dobru suradnju s mnogim sastavnicama te sa Sveučilištem u Zagrebu na realizaciji mnogih manifestacija. „Time se jačaju veze između akademske zajednice i poslovnoga sektora ali se istovremeno stvara i platforma za predstavljanje najboljih postignuća u znanosti, tehnologiji i inovacijama.“ Na svečanom otvaranju uslijedila su potom obraćanja glavnih sponzora Smotre – predstavnika OTP banke i Zagrebačke banke. Član Uprave OTP banke Nikola Mikša istaknuo je kako je Smotra Sveučilišta u Zagrebu važno mjesto za sve one koji moraju donijeti jednu od najvažnijih odluka u svojem životu, a riječ je o odabiru budućega zanimanja. Rekavši kako OTP banka i ove godine podupire Smotru Sveučilišta u Zagrebu, najveću manifestaciju toga tipa u Republici Hrvatskoj, posebno je istaknuo da su znanje, kontinuirano obrazovanje te stjecanje vještina najveća vrijednost za svakoga mladoga čovjeka. „Smotra je prava prilika da svi svoju pažnju usmjerimo upravo na mlade ljude jer su oni naša budućnost. Ovdje smo kako bismo im pružili potporu na njihovom obrazovnom putu tijekom kojega će se razviti u buduće stručnjake. Iskoristite program Smotre kako biste se povezali sa starijim kolegama studentima te već danas donijeli odluku o budućem zanimanju.“ Skupu se potom obratio direktor Alternativnih kanala Zagrebačke Ivan Hećimović. Istaknuvši kako je Zagrebačka banka prisutna na Smotri Sveučilišta u Zagrebu i ove godine, te da će to činiti i u sljedećim godinama, rekao je da je Sveučilište u Zagrebu centar izvrsnosti u Republici Hrvatskoj, jednako važan za razvoj akademske zajednice ali i za razvoj cijeloga društva. „Smotra je izuzetno važna manifestacija, ne samo zbog velikoga broja fakulteta i akademija te brojnih studijskih programa koji se ovdje predstavljaju, nego i zbog velikoga broja posjetitelja koji svake godine dolaze na Smotru.“ Istaknuvši kako su „studenti budući nositelji inovacija i gospodarskoga rasta i održivosti naše zemlje“, izrazio je svoje uvjerenje da će „program Smotre, kao i proteklih godina, opravdati očekivanja maturanata i pomoći im u konačnoj odluci o odabiru studija i budućega zanimanja.“ U nastavku programa svečanoga otvaranja nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuvši događanja koja su tijekom proteklih desetak dana održani u okviru Tjedna Sveučilišta u svrhu predstavljanja različitih aktivnosti koje provodi Sveučilište u Zagrebu u prigodi obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta te 356. akademske godine kontinuiranoga djelovanja, rektor se posebno osvrnuo na velik broj studijskih programa koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu. „Smotra je izuzetno važno mjesto na kojem predstavljamo fakultete i akademije te njihove studijske programe, govorimo o tome što oni nude svojim studentima, kako razvijaju nastavne procese, što studenti mogu očekivati upisom na određeni studijski program te gdje se po njegovu završetku mogu zaposliti.“ Naglasivši kako se na Sveučilištu u Zagrebu izvode 152 prijediplomska studijska programa, 50 integriranih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa, 188 diplomskih, skoro 70 doktorskih te 220 specijalističkih studijskih programa, rektor je rekao: „Kada sve te informacije objedinjeno predstavite na jednom mjestu, kada pogledate taj sustav koji brine o razvoju Republike Hrvatske i onome što naša zemlja treba, onda je vidljivo da je Sveučilište u Zagrebu strateško sveučilište i strateški partner jer bez znanja i ekspertize naših profesora nije moguće donositi važne odluke i javne politike na nacionalnoj razini.“ Rekavši kako se nada da će na temelju informacija dobivenih na Smotri maturanti donijeti odluku da svoje obrazovanje nastave upravo na Sveučilištu u Zagrebu, rektor je ovogodišnju Smotru proglasio otvorenom. Nakon svečanoga otvaranja, u nastavku programa Smotre, na pozornici u dvorani Zimski vrt u 10.30 sati održan je panel pod nazivom Kako studentima olakšati (studentski) život? Uz rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, na panelu su sudjelovali ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić, bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti te novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Voditeljica panela bila je dugogodišnja urednica i novinarka na Hrvatskoj televiziji Sunčica Findak. Tijekom panela Kako studentima olakšati (studentski) život? sudionici su govorili o načinima na koje studenti mogu uskladiti studijske obveze i slobodno vrijeme, pitanjima vezanima uz studentski standard i brige za zdravlje studenata, važnosti razvoja interdisciplinarnih studijskih programa koji će studentima omogućiti stjecanje specifičnih znanja i vještina iz više različitih znanstvenih područja i polja, stipendiranju na nacionalnoj i sveučilišnoj razini, upotrebi novih tehnologija u procesima učenja i poučavanja, kao i izazovima koje donosi umjetna inteligencija. Također, tijekom rasprave panelisti su govorili i o konkurentnosti budućih stručnjaka koji se obrazuju na Sveučilištu u Zagrebu na tržištu rada, te suradnji Sveučilišta i gospodarstva, posebice vezano uz studentsku praksu. Uz prorektore, dekane i prodekane, profesore i studente, svečanom otvaranju Smotre te panelu nazočili su brojni uzvanici i gosti, predstavnici sponzora i medijskih partnera. U glazbenom dijelu programa otvaranja ovogodišnje Smotre sudjelovali su studenti Muzičke akademije, a program otvaranja vodili su studenti novinari Televizije Student koja djeluje u okviru Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo, Smotra je za posjetitelje otvorena od 14. do. 16. studenoga u vremenu od 10 do 19 sati. Ulaz na Smotru je besplatan.

Program ovogodišnje Smotre sastavljen je od različitih sadržaja – predstavljanja sastavnica na izložbenim prostorima u Kongresnoj dvorani, kratkih razgovora sa studentima i predstavnicima fakulteta i akademija u dvorani Zimski vrt, te predstavljanja različitih područja u kojima djeluju sveučilišne službe i pružaju podršku kako sastavnicama na institucionalnoj razini tako i studentima i nastavnicima na individualnoj razini (npr. Savjetovalište za studente, programi mobilnosti, inovacije, djelatnost u području umjetnosti i sporta, rad različitih centara i dr.). Novost na ovogodišnjoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu je pružanje posjetiteljima, odnosno korisnicima, upotrebu usluge WhatsApp AI asistenta. Riječ je o korištenju umjetne inteligencije putem WhatsApp platforme za poboljšanje komunikacije, brže davanje konkretnih ili općenitih informacija i unaprjeđenje korisničkoga iskustva. Pomoću internetske poveznice ili kodova korisnik ulazi u dijalog preko aplikacije WhatsApp i na jednostavan način dobiva odgovore na postavljena pitanja vezano za samo događanje (Smotra) ili o Sveučilištu u Zagrebu i njegovim fakultetima. Analizom razgovora Sveučilište pak može vidjeti koja pitanja najčešće postavljaju korisnici te sukladno tome prilagoditi svoje djelovanje i aktivnosti. U atriju Kongresnoga centra otvorena je i suvenirnica Sveučilišta u Zagrebu u kojoj posjetitelji po popularnim cijenama mogu kupiti različite suvenire. Detaljan program Smotre dostupan je OVDJE. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola programe Smotre prate srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji će na manifestaciju dolaze u organiziranim skupinama. Glavni sponzori ovogodišnje Smotre su Zagrebačka banka d.d. i OTP banka d.d., zlatni sponzor Studentski centar u Zagrebu, srebrni sponzor Studentski centar u Varaždinu, a partner Sveučilišna tiskara d.d. Medijski partneri Smotre su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, Akademski list, portal akademski.hr, te Universitas. Osim na službenoj mrežnoj stranici manifestacije smotra.unizg.hr, program Smotre pratite i na društvenim mrežama: ikTok
LinkedIn
Facebook
Facebook Smotra
Instagram
Instagram Smotra
Twitter
YouTube Podsjetimo, Sveučilište u Zagrebu objedinjeno se i ove godine predstavlja i na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Izložbeni prostor Sveučilišta smješten je u paviljonu 6 na Zagrebačkom velesajmu (štand 10b). Cilj je zajedničkoga predstavljanja Sveučilišta u Zagrebu na Interliberu upoznati javnosti s izdavačkom djelatnošću Sveučilišta. 

Na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), u petak 15. studenoga u 11 sati održat će se Dan sveučilišne knjige. Riječ je o još jednom u nizu događanja u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu kojima se od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Dan sveučilišne knjige započet će uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, nakon čega će uslijediti dodjela posebnih priznanja najproduktivnijim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u stvaranju djela sveučilišne nastavne literature u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Program skupa nastavit će se panelom pod nazivom Od korica do ekrana. U panelu će sudjelovati: prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta, voditeljica poslijediplomskoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Intelektualno vlasništvo, doc. dr. sc. Tanja Jurin s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta i Katja Popović, novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.   U okviru panela sudionici će govoriti, između ostaloga, o korištenju knjiga u nastavi, ulozi sveučilišne nastavne literature u internacionalizaciji sveučilišta, generacijskim razlikama i utjecaju tehnološkoga napretka u kontekstu učenja i razumijevanja sadržaja, a problematizirat će se i pitanje autorskih prava i slobodnoga pristupa obrazovnim sadržajima. U drugom panelu pod nazivom Perspektive uspješnih autora sudjelovat će autori i recenzenti sveučilišne nastavne literature: prof. dr. sc. Dražen Begić, akademik Andrej Dujella, prof. emer. Ivo Alfirević i prof. dr. sc. Marin Vodanović. Tijekom panela sudionici će s okupljenima podijeliti svoja iskustva u stvaranju sveučilišne nastavne literature, problematizirati izazove s kojima su se susretali, govoriti o postizanju međunarodne vidljivosti nastavne literature te budućim autorima dati savjete. Također, u okviru skupa, predavanje pod nazivom Utjecaj citiranosti na akademsku zajednicu i sveučilište održat će doc. dr. sc. Ivan Obadić s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dan Sveučilišne knjige završnim će riječima zaključiti prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu i ove godine sudjeluje na međunarodnom sajmu knjiga Intreliber predstavljajući objedinjeno izdanja svojih sastavnica, Hrvatske sveučilišne naklade te Sveučilišne tiskare. Izložbeni prostor Sveučilišta smješten je u paviljonu 6 na Zagrebačkom velesajmu (štand 10b). Cilj je sudjelovanja Sveučilišta u Zagrebu upoznati javnost s izdavačkom djelatnošću Sveučilišta. Predstavljanje Sveučilišta počelo je u utorak 12. studenoga, kada su na glavnoj pozornici Interlibera javnosti prikazane obljetničke monografije Agronomskoga i Filozofskoga fakulteta. Posjetitelji mogu na izložbenom prostoru Sveučilišta kupiti knjige po popularnim cijenama te pratiti predstavljanja pojedinih novih sveučilišnih izdanja. Od utorka do nedjelje bit će predstavljena brojna izdanja priručnika, zbornika radova, zbirki, raznih časopisa, stručnih i znanstvenih projekata te održani razgovori i paneli s mnogo zanimljivih tema. Zadnji dan, u nedjelju 17. studenoga, pod nazivom Studenti u središtu, što je ujedno i moto sveučilišnih događanja, bit će predstavljeni projekti studenata Sveučilišta u Zagrebu. Sedmero studenata s Filozofskoga fakulteta predstavit će autorske pjesme studenata i održati glazbeni nastup pod nazivom Stand up poetry, Interliber edition, a studenti Medicinskoga fakulteta predstavit će Sekciju za pedijatriju – radionice za najmlađe, mlade i odrasle. Podsjetimo, objedinjeno predstavljanje Sveučilišta u Zagrebu na Interliberu organizirano je kao jedno od aktivnosti u okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, manifestacije kojom se nizom događanja od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Detaljan program predstavljanja U vrijeme Interlibera, u Kongresnom centru na Zagrebačkom velesajmu, u četvrtak, 14. studenoga bit će otvorena najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, popularna Smotra Sveučilišta u Zagrebu.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente koja se održava 29. puta, otvorit će ponovno svoja vrata posjetiteljima od 14. do 16. studenoga 2024. Kao i prošle godine, Smotra će se održavati tijekom tri dana u Kongresnoj dvorani te dvoranama Zimski vrt i Cres na Zagrebačkom velesajmu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu ove se godine održava u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 355. akademsku godinu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu najstarija je manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj. U okviru Smotre posjetiteljima će se predstavljati sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Smotra će za posjetitelje biti otvorena svakoga dana od 10 do 19 sati, a ulaz na manifestaciju je besplatan. Smotra će biti otvorena u četvrtak 14. studenoga na svečanosti koja će se održati u 10 sati u dvorani Zimski vrt, a otvorit će je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore, dekane i prodekane, profesore i studente, očekuje se da će svečanom otvaranju Smotre nazočiti brojni uzvanici i gosti.  Nakon svečanoga otvaranja, u nastavku programa Smotre, u 10.30 sati, u dvorani Zimski vrt, održat će se panel pod nazivom Kako studentima olakšati (studentski) život? Uz rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, na panelu će sudjelovati ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić, bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti te novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Voditeljica panela bit će dugogodišnja urednica i novinarka na Hrvatskoj televiziji Sunčica Findak. Sveučilište u Zagrebu Smotru organizira već dugi niz godina kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet i odabiru svoga budućega zanimanja. Program ovogodišnje Smotre sastavljen je od različitih sadržaja koji će se održavati u trima prostorima. Posjetitelji će na izložbenim prostorima, smještenima u Kongresnoj dvorani, u izravnom kontaktu sa studentima i zaposlenicima pojedinoga fakulteta i akademije dobiti informacije o mogućnostima studiranja na svim studijskim razinama – prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj. Na pozornici u dvorani Zimski vrt održavat će se predstavljanja kroz kratke razgovore sa studentima i predstavnicima sastavnica kako bi se posjetitelji upoznali s aktivnostima fakulteta i akademija o kojima nema informacija u brošurama, na mrežnim stranicama ili društvenim mrežama. U dvorani Cres posjetiteljima će prvi puta objedinjeno biti predstavljena različita područja u kojima djeluju sveučilišne službe i pružaju podršku kako sastavnicama na institucionalnoj razini tako i studentima i nastavnicima na individualnoj razini (npr. Savjetovalište za studente, programi mobilnosti, inovacije, djelatnost u području umjetnosti i sporta, rad različitih centara i dr.). Iz programa ovogodišnje Smotre posebno izdvajamo program koji priprema Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, a koji će se održavati u subotu 16. studenoga od 14.15 do 16 sati u dvorani Zimski vrt, kao i predstavljanje novootvorenoga Savjetovališta za studente koji na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a, radi od početka ove akademske godine, a posjetiteljima će se predstaviti u subotu od 14 do 14.15 sati. Detaljan program Smotre dostupan je OVDJE. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola očekuje se da će programe Smotre pratiti srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji će na manifestaciju stići u organiziranim skupinama. Glavni sponzori ovogodišnje Smotre su Zagrebačka banka d.d. i OTP banka d.d., zlatni sponzor Studentski centar u Zagrebu, srebrni sponzor Studentski centar u Varaždinu, a partner Sveučilišna tiskara d.d. Medijski partneri Smotre su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, Akademski list, portal akademski.hr, te Universitas. Osim na službenoj mrežnoj stranici manifestacije smotra.unizg.hr, program Smotre pratite i na društvenim mrežama: TikTok
LinkedIn
Facebook
Facebook Smotra
Instagram
Instagram Smotra
Twitter
YouTube

U predvorju aule Sveučilišta danas je svečano otvorena izložba pod nazivom 355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu.   Riječ je o izložbi na kojoj se prikazuje bogata akademska baština Sveučilišta u Zagrebu sačuvana u brojnim i raznovrsnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama. Izložbu o počecima djelovanja i razvoju modernoga Sveučilišta priredio je Središnji ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, a  svečano otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u nazočnošću brojnih uzvanika i gostiju iz kulturnoga, crkvenoga i javnoga života, te članova akademske zajednice. Prisjetivši se duge povijesti Sveučilišta u Zagrebu, najstarijega sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedne je od najznačajnijih i najvećih akademskih institucija, rektor je posebno istaknuo datum 23. rujna 1669. godine. Tada je car i kralj Leopold I. Poveljom priznao status i povlastice sveučilišne ustanove Isusovačkoj akademiji i njezinu studiju filozofije u slobodnome kraljevskom gradu Zagrebu, koji su potvrđeni 3. studenoga 1671. godine u Hrvatskom Saboru. „Zbog toga, godinu 1669. uzimamo kao godinu utemeljenja Sveučilišta, a 3. studeni kao Dan Sveučilišta u Zagrebu.“, istaknuo je na početku svoga govora rektor Sveučilišta u Zagrebu. Biskup Josip Juraj Strossmayer najznačajnija je osoba za modernu povijest Sveučilišta u Zagrebu, rekao je rektor. On je pokrenuo velike nacionalne projekte poput utemeljenja akademije znanosti i osnivanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu na čiji je poticaj 1861. godine Hrvatski sabor donio zakonsku osnovu o sveučilištu s četiri fakulteta: Pravnim, Medicinskim, Bogoslovnim i Filozofskim. Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu otvoreno je 19. listopada 1874. godine, a za njegovog prvoga rektora izabran je profesor Matija Mesić. „S radošću se prisjećamo ovih događanja i ističemo povijesne činjenice na ovoj prigodnoj izložbi u povodu 356. obljetnice akademske kontinuirane tradicije i 150. godišnjice djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu. Prvi rektor Sveučilišta bio je profesor Matija Mesić, čiji je portret ovdje izložen. Ovom izložbom na kojoj javnosti predstavljamo odabrane povijesne izvore pohranjene u Sveučilišnom arhivu, jedinstvenom informacijskom izvoru, želimo pokazati kontinuitet sveučilišne priče započete davne akademske godine 1874./1875. i kompleksnost sveučilišnoga rada koji uključuje znanstvene, nastavne, kulturne, društvene i brojne druge aktivnosti. Također, ovom izložbom želimo prenijeti duh akademske tradicije Sveučilišta u Zagrebu novim generacijama koje se na njemu obrazuju.“, rekao je rektor Lakušić. Skupu se na svečanom otvaranju izložbe obratila i prof. emer. Mirjana Polić Bobić koja se dugi niz godina bavila sveučilišnom poviješću i koja je bila urednica monografije izdane u povodu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. „Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega višestoljetnoga djelovanja ostavilo je tragove u svim područjima nacionalnoga javnoga, kulturnoga i znanstvenoga života. Oni su dokumentarni u arhivskim zapisima koji prate povijest, organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta. Ovom izložbom predstavljaju se neki od najvažnijih dokumenata Sveučilišta u Zagrebu – od njegova utemeljenja i priznavanja Sveučilišta, imenovanja prvoga rektora profesora Matije Mesića, proglašenja prve akademske godine te sačuvanih zapisa u brojnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama“, rekla je prof. emer. Mirjana Polić Bobić. Izložba 355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu ostaje otvorena za javnost do 15. studenoga 2024. U nastavku programa svečanoga otvaranja izložbe, danas i sutra u auli Sveučilišta u zgradi SEECEL-a održava se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu. Podsjetimo, od 4. do 16. studenoga održava se Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o manifestaciji kojom se nizom događanja obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.

U okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, manifestacije kojom se nizom događanja od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu, u velikoj dvorani zgrade SEECEL-a, 8. studenoga održan je svečani sveučilišni gala koncert. Uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Davora Kelića, na gala koncertu nastupile su sopranistica Josipa Bilić i tenor Roko Radovan, a na programu su bile uvertire, arije, dueti i ulomci iz najpoznatijih opernih ostvarenja Lisinskoga, Puccinija, Verdija, Gounoda, Bizeta i Lehára. Uz umjetničku vrijednost, na sveučilišnom je gala koncertu, koji je pratilo prepuno gledalište svečane dvorane u zgradi SEECEL-a, još jednom pokazana duga tradicija Sveučilišta u Zagrebu. Naime, bogat glazbeni program izveli su vrsni glazbenici koji su većinom potekli upravo s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. U svome pozdravnom govoru, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rekao je da bi „život bez kulture, umjetnosti i glazbe bio pogreška.“. Istaknuvši kako je Sveučilište u Zagrebu visokoobrazovna i znanstvena institucija koja ima dugu i bogatu tradiciju, rektor je rekao da je Simfonijski orkestar HRT-a kao jedan od najstarijih orkestara u Europi, osnovan još davne 1929. godine, upravo zbog toga i odabran za nosioca ovoga iznimno važnoga sveučilišnoga kulturnoga događanja. „Tradicija i briga oko umjetnosti naša je dužnost i čuvamo ih upravo kroz naše umjetničke akademije.“, poručio je rektor. Uz predstavnike Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, koncertu su nazočili bivši predsjednik Republike Ivo Josipović, bivši rektori i ostali visoki uzvanici, kao i brojni članovi akademske zajednice. Koncert je organiziran u suradnji sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, a za njegov su koncept i realizaciju zaslužne prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Jasenka Ostojić i rukovoditeljica Radne jedinice Glazba HRT-a Ivana Kocelj. Svečani program vodila je Jana Haluza.

U auli Sveučilišta u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) održan je skup na kojem su sveučilišnoj zajednici predstavljena tri nova dokumenta Sveučilišta u Zagrebu – Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Strateške smjernice znanstvenoistraživačke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2023. do 2026., te Strateške smjernice digitalne transformacije za razdoblje do 2032. godine. Riječ je o strateškim dokumentima na kojima je Uprava Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s dvama sveučilišnim tijelima – Odborom za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju i Povjerenstvom za digitalizaciju i digitalnu transformaciju, radila u proteklom razdoblju kako bi se iznjedrile nove politike i strategije za daljnji razvoj Sveučilišta, ali i za aktualne izazove s kojima se susreće društvo u kojem Sveučilište djeluje. Kako je u svom pozdravnom govoru istaknuo rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, „Sveučilište u Zagrebu raspolaže ogromnim kapacitetom za izvrsnost, kreativnost i inovacije, a kao najveće i najstarije hrvatsko sveučilište ima ključnu ulogu u razvoju i unaprjeđenju znanstvene zajednice u Hrvatskoj.“ Stoga je bilo važno, upravo u trenutku obilježavanja 356. obljetnice neprekinutoga djelovanja te 150. obljetnice modernoga Sveučilišta, predstaviti dokumente kojima „pokazujemo da upravo na Sveučilištu u Zagrebu postoje znanja i kapaciteti bez kojih na nacionalnoj razini nije moguće provesti ni jednu reformu u društvu, unaprijediti postojeće javne politike i razvijati gospodarstvo u Republici Hrvatskoj.“ U svome govoru rektor je posebno istaknuo da se snaga Sveučilišta u Zagrebu nalazi u njegovoj sveobuhvatnosti, odnosno u njegovu djelovanju u svim znanstvenim te umjetničkom području. Iako takav institucionalni okvir ponekad predstavlja izazov za kreiranje zajedničkih krovnih politika i strategija, predanim radom pojedinaca koji su uložili velik napor da bi ovi dokumenti bili spremni za usvajanje na Senatu, a potom i za predstavljanje akademskoj zajednici i različitim dionicima, pokazuje se da svi dijelovi Sveučilišta, unatoč svojim specifičnostima, mogu postaviti zajedničke ciljeve te ih zajedničkim mjerama i aktivnostima ostvariti. „Vrijednosni okvir Sveučilišta temelji se na načelima izvrsnosti, transparentnosti, odgovornosti, etičnosti, uključivosti, održivosti i suradnje, bez čega nije moguće djelovati u globalnom svijetu i biti otporan na promjene u okruženju. Sa svojom bogatom tradicijom i odgovornošću za više od 50 % hrvatske znanstvene produkcije, ovim dokumentima želimo unaprijediti svoju znanstvenu produktivnost i znanstvenu izvrsnost te potaknuti razvoj inovacija kroz interdisciplinarni rad, a sve kako bismo unaprijedili obrazovne i istraživačke procese te pomogli društvu u kojem djelujemo. Svjesni smo da je naša odgovornost stvarati nove, moderne studijske programe, što nije moguće bez kvalitetnoga istraživačkoga rada naših znanstvenika. Sve je to preduvjet i za suradnju s gospodarstvom s ciljem njegova daljnjega razvoja i ostvarivanja prosperiteta za sve članove društva.“, rekao je rektor Lakušić. Nove dokumente Sveučilišta u Zagrebu predstavili su prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep s  Fakulteta organizacije i informatike koja je sudjelovala u svojstvu predsjednice ili članice u oba sveučilišna tijela. Sva tri strateška dokumenta razvijena su u skladu s metodologijom u okviru koje su definirani ciljevi, razvijene SWOT analize, određene strategije po područjima, te definirane i opisane specifične mjere. Dokumenti donose najvažnije kvantitativne i kvalitativne indikatore, akcijske planove s prioritetnim mjerama, aktivnostima, rokove i nositelje aktivnosti te alocirane resurse. Događanje je održano u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.

U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, u četvrtak 7. studenoga 2024. održana je svečana dodjela Rektorove nagrade za ak. god. 2023./2024., kao i nekoliko događanja u kojima sudjeluju studenti dobitnici toga važnoga priznanja. Cjelodnevno događanje vezano uz Rektorovu nagradu održano je u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu kojim se obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta i kojim se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Istaknuvši kako je Rektorova nagrada najveće i nerijetko prvo veliko priznanje studentima za njihova postignuća u istraživanjima i društveno korisnom radu, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u svome je govoru posebno istaknuo spremnost nagrađenih da se već u ranim fazama studija posvete znanstvenom radu, istraživanju i inovacijama bez kojih nema napretka gospodarstva i društva u cjelini. „Izuzetno smo ponosni na sve nagrađene studente, ali i na sve one koji su sudjelovali u Natječaju za dodjelu Rektorove nagrade ali ju nisu osvojili, jer su svojim radom i trudom iskazali izvrsnost koju nastojimo prepoznati kod naših studenata.“ U razgovoru sa studentima, rektor je posebno naglasio kako je biti student jedinstven način života mladoga čovjeka. „To je trajna potraga za znanjem i odgovorima te predstavlja najveću moguću avanturu. To je otkrivanje, stvaranje, ali i spoznaja onoga što jesmo i onoga što možemo postati, kao pojedinci i kao društvo. Izradom rada za Rektorovu nagradu studenti zakoračuju u akademski svijet u kojem su jedine granice, granice spoznaje, a studenti ih mogu širiti i pomicati stjecanjem znanja na Sveučilištu u Zagrebu.“, poručio je rektor. Čestitavši svim dobitnicima nagrada, rektor je posebno zahvalio i njihovim mentorima koji studentima posvećuju puno vremena i pažnje, uključujući ih u svoja istraživanja kako bi tijekom studija potaknuli njihovu želju za znanjem te istraživačku znatiželju. „Mentori dobitnika Rektorove nagrade vrhunski su znanstvenici i nastavnici Sveučilišta u Zagrebu koji uvijek nađu vremena da u svoja istraživanja uključe svoje studente, dakle ono najvrjednije što imamo na našem Sveučilištu. Stara poslovica kaže: Ako želite biti sretni cijeli život, radite ono što volite. Naši profesori, mentori dobitnika Rektorove nagrade, upravo to i čine, a tajna njihove sreće je očaravajuća obuzetost poslom koji rade, a to je posao sveučilišnih profesora.“ Svoju zahvalnost rektor je uputio i roditeljima i bližnjima nagrađenih studenata, koji ih bezuvjetno podupiru tijekom akademskoga obrazovanja i njihove pripreme za tržište rada. U skladu s rektorovom odlukom i Pravilnikom o dodjeli Rektorove nagrade, ove je godine na svečanosti dodijeljeno ukupno 110 Rektorovih nagrada u pet kategorija: 79 nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvoje autora, 12 nagrada za timski
znanstveni i umjetnički rad triju do deset autora, pet nagrada za znanstveni i umjetnički rad većih razmjera – timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora), tri nagrade za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova (na prijedlog čelnika sastavnice ili rektora) te 11 nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici (na prijedlog čelnika sastavnice ili rektora). U ime nagrađenih studenata na svečanosti se obratila studentica Katja Popović, predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, čiji je projekt nagrađen Rektorovom nagradom. „Danas stojim pred vama, duboko ponosna, zahvalna i počašćena što imam priliku zahvaliti vam u ime svih studenata i studentica koji su dobitnici Rektorove nagrade. Ovaj je trenutak za nas veliko priznanje koje je odraz truda i snage, zalaganja i frustracije, volje i strasti posvećene kreaciji i realizaciji projekta vrijednoga ovakve nagrade. Zahvaljujem našem Sveučilištu što nam je dalo priliku da u njemu rastemo i razvijamo se, da stasamo. Hvala vam jer ova nas nagrada motivira da i dalje ustrajemo na putu obrazovanja, da širimo svoje obzore, pridonosimo zajednici i budemo odgovorni lideri budućnosti te nositelji važnih društvenih promjena.“ Posebno zahvalivši profesorima, mentorima te kolegama, kao i  obitelji i prijateljima, rekla je kako je zadovoljstvo biti student u akademskom okružju koje pruža prilike za osobni razvoj, učenje i istraživanje. „Rektorova nas nagrada podsjeća da svaki trud ima svoj smisao i vrijednost te da je upornost ključ našeg napredovanja unutar visokoga obrazovanja, ali i kao pojedinaca. Poručujem svim studenticama i studentima da je ovaj trenutak samo još jedan poticaj da nastavimo sanjati veliko, raditi predano i vjerovati u sebe.“ U umjetničkom dijelu programa svečane dodjele Rektorove nagrade nastupila je nagrađena studentica Muzičke akademije sopranistica Marija Salečić uz glasovirsku pratnju pijanistice Petre Akrap te nagrađena studentica harfe Marta Ćiković. Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023./2024. bio je otvoren od 14. veljače do 30. kolovoza 2024. do 16 sati, a pravo prijave imali su svi studenti prijediplomskih, diplomskih te integriranih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na Natječaj je pristiglo ukupno 205 prijava, a Povjerenstvo za Rektorovu nagradu koje čine po dva ugledna profesora iz svakoga od znanstvenih te umjetničkoga područja, predložilo je rektoru da se ove godine dodijeli ukupno 110 nagrada. Povjerenstvo je pri vrednovanju radova u obziru uzelo pet kriterija: znanstveni pristup rada, osobno djelovanje studenta, primjenjivost, kreativnost i oprema rada. Svečanoj dodjeli Rektorove nagrade prethodilo je predstavljanje najreprezentativnijih nagrađenih radova iz svakoga područja koje je danas u 10 sati održano u auli Sveučilišta. Nakon pozdravnih riječi prorektora za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravka Majetića, svoje su radove, nagrađene Rektorovom nagradom, predstavili odabrani studenti.

U biomedicinskom području svoj je rad pod nazivom Usporedba tipičnih i atipičnih karcinoida korištenjem vibracijske spektroskopije predstavila studentica Lukrecija Anzić s Medicinskoga fakulteta.

U biotehničkom području rad pod nazivom Inkapsuliranje ekstrakta karotenoida kalcijevim alginatom povećava stabilnost ali smanjuje iskorištenje karotenoida u kokoši nesilica predstavilo je troje studenata Agronomskoga fakulteta: Karla Čorbić, Nikola Linić i Barbara Vuk.

Svoj rad Mentalno zdravlje i socijalna podrška kod žena koje prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje, ostvaren u društvenom području, na skupu je predstavila studentica Pravnoga fakulteta Nikolina Brezonjić.

U humanističkom području svoj su rad pod nazivom Žanrovsko-tipološka usporedba kriminalističkih romana Wachtmeister Studer Friedricha Glausera i Das Versprechen Friedricha Dürrenmatta predstavili Karlo Andlar i Josip Mikulić s Filozofskoga fakulteta.

Nagrađeni rad pod nazivom Priprava i anizotropna magnetska svojstva jediničnih kristala hibridnih metalo-organskih perovskita [C(NH2)3][MII(HCOO)3] (M = Cu, Mn i Co), ostvaren u prirodoslovnom području, predstavila je studentica Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Jana Mužević.

U umjetničkom području Rektorovom je nagradom nagrađen student Tomislav Jukić s Muzičke akademije za osvojeno prvo mjesto na međunarodnim pjevačkim natjecanjima Mikuláš Schneider-Trnavský i Antonín Dvořák, čija je snimka nastupa prikazana na skupu.

Program posvećen Rektorovoj nagradi nastavlja se simulacijama razgovora za posao u kojima sudjeluju dobitnici i predstavnici osam tvrtki: Končar, Infobip, Orbico, INA, Bugatti-Rimac, Mindsmiths, Henkel i Degordian.

Izložba postera nagrađenih radova u predvorju svečane dvorane u zgradi SEECEL-a ostaje otvorena za javnost do 15. studenoga 2024. 

Program organiziran u povodu Rektorove nagrade moderirala je Ida Prester.

U sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, a povodom obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta i imenovanja prvoga rektora Matije Mesića 11. i 12. studenoga 2024., održavat će se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“. Oba dana, u ponedjeljak i utorak, konferencija će se odvijati od 9 do 17 sati u zgradi SEECEL na Sveučilištu u Zagrebu (Ulica Radoslava Cimermana 88). Ove je godine u središtu akademskog obilježavanja obljetnice modernoga Sveučilišta (1874. – 2024.) kanonsko i crkveno pravo te njegov prvi rektor Matija Mesić, svećenik, sveučilišni profesor, povjesničar, a napose profesor kanonskoga prava. Osnivanje modernoga Sveučilišta u Zagrebu događa se u vrijeme formiranja modernih država i nastanka modernih nacija, što je i u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća potaknulo osnivanje stožernih institucija hrvatskoga naroda. U tome su zamjetnu ulogu imali i profesori kanonskoga i crkvenoga prava (ali i te discipline uopće), među kojima se ističe Matija Mesić, prvi rektor – izabran među profesorima triju prvih sastavnica modernoga Sveučilišta. Međunarodnom znanstvenom konferencijom na Sveučilištu u Zagrebu obilježava se, ne samo taj događaj, nego se vrednuje uloga i fundamentalno značenje kanonskog i crkvenog prava i njihovih profesora za razvoj modernoga visokoga školstva i sveučilišta, znanosti, prijenosa znanja, uopće naprednjaštva, ali i stožernih institucija hrvatskoga naroda, poput Matice Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dr.     Kanonsko i crkveno pravo nedjeljivo su prirasli modernom Sveučilištu u Zagrebu, davali su mu biljeg naprednosti, prepoznatljivosti i uključenosti u globalne tijekove zbog univerzalnosti samih tih grana prava. Kanonsko i crkveno pravo stvoreni su stvoreni su radi osiguranja pravnoga okvira, uređenja odnosa u Crkvi koju čine ljudi, a ne svetci, radi osiguranja pravne stege i njezina provođenja. Oni nikada nisu ustrajali na tome da se primjenom prava postiže tek tehnička i formalna pravednost (u smislu pravednosti de iure), nego uspostava pravičnosti (ex aequo et bono) jer pravičnost je pravednost uvjetovana ili zadana kontekstom. Postojeći na sveučilištu od njegovih početaka krajem 11. stoljeća, kanonsko pravo dalo je poticaj zdravoj skepsi, intelektualnim traganjima, izvanšablonskim domišljanjima, kritičkim propitkivanjima i inovacijama. Više o povijesti možete pročitati OVDJE. PROGRAM SKUPA IZLAGAČI SAŽECI IZLAGANJA

U povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu i 150. obljetnice modernoga Sveučilišta, u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL u srijedu je 6. studenoga 2024. u okviru Tjedna Sveučilišta održana svečana sjednica Senata.Nakon pozdravnoga obraćanja rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, svečanost je započela pozdravnim govorima visokih uzvanika.

Prva se skupu obratila novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović koja je istaknula da Sveučilište u Zagrebu nije samo institucija visokoga obrazovanja. „Sveučilište u Zagrebu je prostor u kojem mi, studentice i studenti, stasamo i u kojem se razvijamo kao članovi društva te imamo priliku oblikovati budućnost.“, rekla je predsjednica SZ-a. Naglasivši kako je u protekloj akademskoj godini Studentski zbor ostvario dobru suradnju s Upravom Sveučilišta, rekla je kako se novi saziv SZ-a nada nastavku ove prakse, ali i povećanju ulaganja u studentski standard, znanost i umjetnost. „Ulaganje u studente je ulaganje u budućnost. Stoga ćemo poduzimati sve što je u našoj moći kako bi studenti ostali u središtu svoga Sveučilišta. Nastavite slušati naša mišljenja i prijedloge, čak i kada se moramo složiti da se ne slažemo. Bodrite nas u uspjesima kao i do sada te nam pružite savjete u trenucima nesigurnosti. Jedni bez drugih ne možemo u našim nastojanjima da osiguramo boljitak svih studenata.“, rekla je Katja Popović.

Uslijedilo je obraćanje predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Vlade Guberca, rektora Sveučilišta u Osijeku, koji je istaknuo važnu ulogu Sveučilišta u Zagrebu u osnivanju i razvoju drugih sveučilišta u Hrvatskoj. „Zahvalni smo Sveučilištu u Zagrebu jer je ono Alma Mater svih hrvatskih sveučilišta. Svaki vaš uspjeh u obrazovanju, znanosti i inovacijama doživljavamo kao vlastiti uspjeh.“, rekao je rektor Guberac. Istaknuvši kako je uloga akademske zajednice nemjerljiva za društvo, u povodu Diesa Academicusa prisjetio se riječi Josipa Jurja Strossmayera koji je rekao da mali narodi jedino znanošću i umjetnošću mogu biti ravnopravni velikim narodima te poručio da je Sveučilište u Zagrebu najbolji primjer te ravnopravnosti s velikim nacijama. Također, posebno je u ime Sveučilišta u Osijeku zahvalio Sveučilištu u Zagrebu i njegovim profesorima i nastavnicima što su vrijeme Domovinskoga rata nastavili dolaziti u Osijek, predavati studentima i pomagati mladim istraživačima na njihovom istraživačkom putu.

U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svečanosti se obratio akademik Davor Miličić, podpredsjednik HAZU. Čestitavši Sveučilištu u Zagrebu na velikoj obljetnici, u svome se govoru osvrnuo na bogatu povijest Sveučilišta i prijelomne trenutke njegova utemeljenja i razvoja. „Bogate povijesti vrijedno se sjetiti i danas te podsjetiti na misiju modernoga Sveučilišta u Zagrebu s njegovim sastavnicama i studijskim programima. Sveučilište već stoljeće i pol obrazuje hrvatsku intelektualnu elitu, potiče izvrsnost i interdisciplinarnost, te povezuje Hrvatsku sa svijetom i globalnom akademskom zajednicom, a ujedno, ne manje važno, skladno spaja tradiciju i suvremenost, iskustvo i mladost, usmjerenost na vlastitu struku, ali i odgovornost za društvo u cjelini.“

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević rekao je kako tri i pol stoljeća djelovanja Sveučilišta u Zagrebu predstavlja ne samo okosnicu hrvatskoga visokoga obrazovanja i znanosti, inovacija i gospodarskoga razvoja, nego razvoja cijeloga našega društva. „No, kada govorimo o izvrsnosti Sveučilišta u Zagrebu, moramo spomenuti ljude – profesore i istraživače, studente i stručno osoblje.“, rekao je gradonačelnik i istaknuo preko 40 projekata obnove različitih sveučilišnih zgrada na kojima Grad surađuje sa Sveučilištem. „Ipak, moramo se dotaknuti i odgovornosti za cijelo društvo, posebice jer je svijet u kojem živimo vrlo dinamičan i nepredvidiv te pun različitih činjenica. Stoga je za naše društvo ključno da Sveučilište u Zagrebu bude svjetionik, odnosno da nam pokazuje put kako bismo se kao društvo dalje razvijali i bili spremni za izazove s kojima se suočavamo.“ Istaknuvši kako će Grad Zagreb i dalje biti partner Sveučilišta, gradonačelnik Tomašević istaknuo je neke aktualne zajedničke inicijative i aktivnosti, primjerice otvaranje Savjetovališta za studente i daljnji rad na ključnom infrastrukturnom projektu Kampusa Borongaj. „U 346. akademskoj godini želim vam izvrsnost, integritet i kritičnost misli te vam čestitam Dan Sveučilišta u Zagrebu.“

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora skupu se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesna Bedeković. Istaknuvši kako Sveučilište u Zagrebu predstavlja više od polovine hrvatske akademske zajednice, posebno je naglasila njegovu obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala Republike Hrvatske. „Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega djelovanja bilo je pokretač brojnih gospodarskih, kulturnih i društvenih promjena i svakako je tijekom povijesti imalo, a i danas ima, važnu zadaću, ali istovremeno i obvezu stvaranja intelektualnoga kapitala kao osnove razvoja hrvatskoga društva. Znanje, znanost i obrazovanje te kultura važni su čimbenici pozicioniranja Hrvatske u europskoj obitelji ali i u globalnom kompetitivnom svijetu u kojem se susrećemo sa čitavim nizom neizvjesnosti.“

Skupu se potom u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske obratio ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs. Izrazivši čestitke u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu i njegove obljetnice istaknuo je kako Sveučilište tijekom mnogih godina svoga djelovanja, kao i danas, ostvaruje svoju misiju. „Danas smo ponovno suočeni s mnogim promjenama kako na globalnoj razini, tako i na razini Hrvatske. Demografija je jedan od velikih izazova koja posljedično dovodi do smanjenoga broja studenata, zbog čega sveučilišta moraju raditi na novim strategijama na temelju kojih možemo u naš sustav visokoga obrazovanja privući što veći broj kako naših tako i stranih studenata.“, rekao je ministar.

Također, naglasio je važnost modernizacije studijskih programa koji će pratiti aktualne potrebe tržišta rada i time osigurati da mladi ljudi koji izlaze sa sveučilišta budu spremni za buduće profesije. „Čestitam vam na svim vašim postignućima te zahvaljujem na svemu što ste učinili za razvoj drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi se naša zemlja pozicionirala u globalnom visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru.“ Ministar je posebne čestitke uputio i istraživačima Sveučilišta u Zagrebu, posebno onima koji su uvršteni u dva posto najutjecajnijih znanstvenika u svijetu. „Vlada Republike Hrvatske podupirat će i dalje, te činiti sve što je moguće, kako bi osigurala daljnji razvoj kako Sveučilišta u Zagrebu tako i svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“

Svečana sjednica Senata nastavljena je izlaganjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je govorio o perspektivama razvoja te aktualnim i budućim aktivnostima i inicijativama Sveučilišta u Zagrebu na početku 356. akademske godine.

Između ostaloga, rektor se posebno osvrnuo na obnovu zgrada i infrastrukture nakon potresa, posebice na obnovu zgrade Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske koja kao spomenik kulture predstavlja najkompleksniji dio ovoga procesa, korake u realizaciji daljnjega razvoja strateškoga projekta Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, sudjelovanje Sveučilišta u alijansi europskih sveučilišta UNIC te aktivnostima u području širenja partnerstva s međunarodnim visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama, rad na sveučilišnim dokumentima i strategijama, djelovanje Gospodarskoga savjeta i osnaživanje suradnje s gospodarstvom, kao i organizaciju Gospodarskoga foruma Sveučilišta u Zagrebu u travnju sljedeće godine, otvaranje Savjetovališta za studente i studentskoga restorana Gaudeamus u zgradi SEECEL-a, program stipendiranja studenata, djelovanje Sveučilišnog vijeća, projekt UNIART, organiziranje Smotre Sveučilišta u Zagrebu, i dr.

Rektor je govorio i o aktualnim aktivnostima koje se provode na Sveučilištu. Posebice je istaknuo proces modernizacije postojećih te stvaranje novih studijskih programa koja u obzir uzimaju aktualne potrebe tržišta rada, daljnji razvoj doktorskih studija, usvajanje strateških smjernica u nekoliko različitih područja (znanost i istraživanje, digitalizacija), medijske projekte Sveučilišta, i dr. Također, između ostaloga, spomenuo je i cjelovitu obnovu Studentskoga doma Lašćina te paviljona V. i VI. Studentskoga doma Stjepan Radić, projekt Kampusa Borongaj, projekt Kongresnoga centra u PSD-u Dubrovnik, rad na programskim ugovorima, aktivnosti vezane uz rangiranje sveučilišta, proces unaprjeđenja kvalitete, i dr.

„Sve su naše aktivnosti usmjerene na pronalaženje rješenja za globalne izazove, pri čemu posebnu pažnju posvećujemo odgovornosti Sveučilišta prema društvu u kojem djelujemo, uz očuvanje autonomije Sveučilišta te puno poštivanje sveučilišnih vrijednosti i akademskih sloboda.“, rekao je rektor Lakušić.

Na svečanoj sjednici Senata uslijedila je svečana dodjela godišnjih nagrade Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2023./2024.

Nagrada Andrija Štampar na svečanoj sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Jasmini Lovrić s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branki Marinović s  Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Pavičiću s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Svenu Seiwerthu s Medicinskoga fakulteta i izv. prof. dr. sc. Arjani Tambić Andrašević sa Stomatološkoga fakulteta.

Nagrada Praemium biotechnicum dodijeljena je prof. dr. sc. Duški Čurić s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Škvorcu s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i prof. dr. sc. Nikici Špremu s Agronomskoga fakulteta.

Nagrada Alica Wertheimer Baletić na svečanoj je sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Nini Begičević Redžep s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, prof. dr. sc. Dubravki Hrabar s Pravnoga fakulteta i prof. dr. sc. Mariju Kasoviću s Kineziološkoga fakulteta.

Nagradom Viktor Žmegač nagrađeni su prof. dr. sc. Lada Čale Feldman s Filozofskoga fakulteta i prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta.

Nagradu Andrija Mohorovičić dobila je prof. dr. sc. Sandra Babić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije.

Nagradom Fran Bošnjaković nagrađeni su prof. dr. sc. Ana Lončarić Božić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i prof. dr. sc. Tanja Pušić s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta.

Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su red. prof. art. Suzana Damiani s Akademije likovnih umjetnosti, red. prof. art. Bernarda Fruk s Akademije dramske umjetnosti i red. prof. art. Goran Končar s Muzičke akademije.

Dobitnik Nagrade za inovatora godine je doc. dr. sc. Fabio Faraguna s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije.

Nagrada za Sveučilišnu inovaciju godine dodijeljena je doc. dr. sc. Vladimiru Cviljušcu s Grafičkoga fakulteta za inovaciju Primjena tiskanih računalno generiranih holograma kao sigurnosnih elemenata.

Tijekom sjednice, rektor je dodijelio i posebna priznanja studentima, profesorima i suradnicima koji su u protekloj akademskoj godini pridonijeli djelovanju Sveučilišta.

Student Filip Vučić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva dobio je posebno priznanje za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu. Nagrađen je za objavljivanje dvaju samostalnih znanstvenih radova u uglednom časopisu Journal of Electrostatics (faktor odjeka 1,9).

Student Sebastijan Hleb s Fakulteta prometnih znanosti dobio je posebno priznanje za osvojeno prvo mjesto na kvalifikacijskom natjecanju studentskih prezentacija u znanstvenom polju tehnologije prometa i transporta održanom u Sofiji (Bugarska), čime je osigurao sudjelovanje na 65. međunarodnoj konferenciji HEEP 2024. u SAD-u, gdje je osvojio 1. mjesto u natjecanju studentskih prezentacija. Posebno priznanje dodijeljeno mu je za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu.

Student Roko Farkaš s Kineziološkoga fakulteta nagrađen je posebnim priznanjem za međunarodni sportski uspjeh. Na Svjetskom atletskom prvenstvu za juniore i juniorke u Limi skočio je u dalj 8,17 metara te time postao juniorski svjetski prvak. Također je popravio 38 godina star hrvatski juniorski rekord koji sada iznosi 8,15 m, čak za 22 centimetra. To je ujedno i treći hrvatski rezultat na tablicama svih vremena.

Student Ruđer Sušanj s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta nagrađen je priznanjem za svoj znanstvenoistraživački rad koji uključuje organsku i supramolekulsku mehanokemijsku sintezu, kristalizaciju te strukturnu analizu materijala. Dio rezultata svojih istraživanja predstavio je s pet posterskih i dvama usmenim priopćenjima na šest znanstvenih skupova, a prvi je autor dvaju znanstvenih radova koji su objavljeni u uglednim svjetskim časopisima.

Studentica Amela Nicol Imširović s Učiteljskoga fakulteta dobila je posebno priznanje za osvojeno prvo mjesto pojedinačno na 22. Svjetskom prvenstvu u kuglanju za juniorke do 23 godine (U23), te prvo mjesto ekipno u kategoriji U23. Također, na 9. Svjetskom pojedinačnom prvenstvu u kuglanju za žene i muškarce osvojila je prvo mjesto u kombinaciji te je postavila dva nova svjetska seniorska rekorda, u kombinaciji (915) i sprintu (240).

Posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je Sektoru za informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišnoga računskoga centra za izniman doprinos u implementaciji ISVU sustava na poslijediplomskim studijima i razvoju sustava e-diploma Sveučilišta u Zagrebu.

Izv. prof. art. Tomislavu Vlainiću i doc. art. Emilu Flatzu s Arhitektonskoga fakulteta, odsjeka Studij dizajna, posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je za izradu grafičkoga predloška diploma doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Priznanje je na svečanoj sjednici dodijeljeno i prof. dr. sc. Goranki Lalić Novak s Pravnoga fakulteta za istaknuti doprinos internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu u okviru saveza europskih sveučilišta The European University of Cities in Post-Industrial Transition – UNIC.

Donedavna predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović dobila je posebno rektorovo priznanje za iznimno uspješno vođenje Studentskoga zbora, podizanje kvalitete komunikacije i suradnje SZ-a i Uprave Sveučilišta u Zagrebu, te promicanje Sveučilišta, Studentskoga zbora i akademskih vrijednosti.

Program svečane sjednice Senata nastavljen je dodjelom počasnih zvanja professor emeritus.

Počasno zvanje dobilo je 17 profesora Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Hrvoje Banfić i prof. dr. sc. Predrag Sikirić s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Velimir Sušić s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Marina Ajduković i prof. dr. sc. Dalibor Čepulo s Pravnoga fakulteta, prof. dr. sc. Melita Kovačević s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, prof. dr. sc. Branka Matković s Kineziološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Morana Čale i prof. dr. sc. Miljenko Jurković s Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrmann s Fakulteta hrvatskih studija, prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, akademik Marko Tadić i prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, prof. dr. sc. Dubravko Rogale s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, red. prof. art. Branko Mihanović i red. prof. art. Vlatka Oršanić s Muzičke akademije, te red. prof. art. Tonći Žarnić s Arhitektonskoga fakulteta.

Svečana sjednica Senata završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Svečanoj Sjednici Senata nazočili su brojni uzvanici, rektori hrvatskih i stranih sveučilišta, prorektori, dekani, profesori te drugi visoki gosti. Program manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu nastavlja se različitim događanjima sve do 16. studenoga.

CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate) predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera koji su sposobni zamisliti, projektirati, implementirati i upravljati složenim inženjerskim proizvodima, procesima i sustavima s dodanom vrijednošću u modernom, timskom okruženju. CDIO platforma daje okvir za planiranje, razvoj i unaprjeđenje studijskih programa kroz implementaciju razvijenih i definiranih standarda i programa školovanja inženjera. Na početku događanja rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je da Sveučilište u Zagrebu zadnje dvije godine ulaže velike napore u modernizaciju postojećih, te stvaranje novih studijskih programa koji će moći odgovoriti na aktualne potrebe novoga vremena u kojem živimo. „CDIO inicijativa je snažna platforma koja osigurava kvalitetno planiranje, razvoj i unapređenje studijskih programa koji će osigurati obrazovanje stručnjaka koji su sposobni svoje vještine primijeniti za razvoj ekonomskih, ekoloških i društveno prihvatljivih rješenja. U unaprjeđenju studijskih programa veliku pomoć će svakako pružiti Gospodarski savjet, gdje će se kroz izravnu međusobnu komunikaciju čuti što gospodarstvo treba od akademske zajednice te kako možemo još aktivnije pomoći razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva. Prvenstveno kroz znanja koja akademska zajednica ima, ali i kroz razvijanje tehnologija koje su potrebne gospodarstvu, a sve kako bismo zajedničkim naporima stvorili konkurentnije i prosperitetnije društvo u kojem će budući stručnjaci koje obrazujemo sutra raditi.“ Rekavši kako je prije desetak dana CDIO inicijativa predstavljena članovima Gospodarskoga savjeta, rektor je izrazio uvjerenje da će implementacija toga novoga inovativnoga obrazovnoga okvira pridonijeti kvaliteti znanja i vještina mladih ljudi koji sa Sveučilišta u Zagrebu ulaze na tržište rada. Također, istaknuo je i nekoliko pozitivnih inicijativa resornoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u području cjeloživotnoga obrazovanja na temelju Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira, čime su stvoreni preduvjeti za unaprjeđenje studijskih programa koji će pratiti stvarne potrebe gospodarstva. „Sveučilište u Zagrebu ima dugu tradiciju obrazovanja i istraživanja u tehničkom području koje seže 100 i više godina u prošlost. Riječ je o snažnim fakultetima koji se kao obrazovne i znanstvene institucije grade dugi niz godina. Njihova se iskustva i znanja moraju još cjelovitije predstaviti gospodarstvu, a obrazovni procesi kontinuirano unaprjeđivati, u čemu će nam sigurno pomoći CDIO obrazovni okvir.“, rekao je rektor. U ime Gospodarskoga savjeta skupu se obratio predsjednik Uprave tvrtke Končar – Elektroindustrija d.d. mr. sc. Gordan Kolak, zamjenik predsjednice toga sveučilišnoga tijela. „Spoj akademske zajednice, gospodarstva i javnoga sektora nužan je za daljnji razvoj naše zemlje. Ta suradnja može stvoriti nove poticaje razvoja gospodarstva i društva jer je put od ideje, konkretnoga dizajna, implementacije i njezine provedbe u praksi, pa sve do ostvarivanja ekonomskoga benefita, jako dug i složen, a ni jedan ga dionik ne može samostalno provesti.“ Istaknuvši dobru suradnju koju već sada tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu ostvaruju s gospodarstvom, mr. sc. Gordan Kolak rekao je kako Gospodarski savjet smatra da je pristupanje Sveučilišta CDIO inicijativi velik iskorak. „Uvjeren sam kako je ova inicijativa ne samo alat za modernizaciju studijskih programa, nego i ključna platforma za bolje povezivanje akademske zajednice s gospodarskim sektorom, osobito u području istraživanja i razvoja tehničkih znanja i tehnologija.“ Skupu se potom obratio predstavnik CDIO-a, profesor Juha Kontio, dekan Fakulteta inženjerstva i poslovanja Sveučilišta primijenjenih znanosti u Turku u Finskoj. Istaknuvši kako svako sveučilište ima svoju istraživačku i obrazovnu kulturu te djeluje u specifičnom okruženju koje je različito, profesor Kontio je rekao da CDIO predstavlja adaptabilan okvir koji omogućava da se specifična načela i elementi ugrađuju u sveučilišni sustav obrazovanja s obzirom na te institucionalne posebnosti. „CDIO vas potiče da i dalje njegujete način obrazovanja koji ste razvili, uz istovremenu implementaciju specifičnih elemenata koji će unaprijediti obrazovni proces i znanja stručnjaka koji izlaze sa studija.“ U nastavku skupa, profesor Kontio i profesor Reidar Lyng iz Centra za razvoj obrazovanja u znanosti i inženjerstvu pri Fakultetu prirodnih znanosti Norveškoga sveučilišta za znanost i tehnologiju u Trondheimu, predstavili su CDIO inicijativu s naglaskom na suradnju s gospodarstvom. Uslijedilo je izlaganje prorektora za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića koji je govorio o razlozima i ciljevima pridruživanja Sveučilišta CDIO inicijativi.  U nastavku je održan panel na kojem su sudjelovali predstavnici Sveučilišta, Gospodarskoga savjeta i CDIO inicijative, a moderirala ga je Zrinka Grancarić, urednica i novinarka HRT-a. Naglasak u raspravi bio je na sustavnom unaprjeđivanju obrazovnih procesa u funkciji tržišta, mogućnostima provedbe CDIO standarda, načinima prilagodbe te o iskustvima iz drugih zemalja koje su sudionice ove inicijative. „Sveučilište kao integrirajuća institucija s reputacijskim kapitalom mora pokretati velike promjene na razini sustava. Dakako, tu mislim i na suradnju među sastavnicama Sveučilišta i na njihovu komunikaciju kako bi realizirali različite projekte. Kao društvo moramo biti spremni i sposobni brzo reagirati. Poslovi će se vrlo brzo automatizirati, čitavo tržište rada mijenjat će se u sljedećim godinama, a opstat će samo oni koji kontinuirano uče i ulažu u svoje obrazovanje. Učenje je njima radost, nije opterećenje, i zato mogu napredovati“, naglasio je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić Suradnja nekih fakulteta s partnerima u gospodarstvu već je ostvarena i realizirani su vrijedni projekti orijentirani na održivosti, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. „Prije svega ključna je ustrajnost u želji da se mijenjamo. Za provedbu ove inicijative potrebno je biti odgovoran, ustrajan, vrlo temeljit i argumentiran jer bez tih postavki nema napretka.“,  istaknuo je Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe d. d. Suradnju Sveučilišta s partnerima u gospodarstvu potrebno je osnažiti kroz konkretne aktivnosti, uz istovremeno jačanje istraživačkoga potencijala Sveučilišta. „Posljednjih su godina velika sredstva osigurana za istraživanje i znanost. Bilo je neminovno da industrijski partneri i znanstvenici surađuju na obostranu korist. Projekti koji su imali multiplikacijski učinak i veći učinak na društvena gospodarstva bili su najbolje ocijenjeni.“, rekao je prof. dr. sc. Ante Jukić, dekan Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i predsjednik Povjerenstva za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom da CDIO predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera važno je osigurati i zakone i propise koji će osigurati da se on može provoditi. „Ako usporedimo iskustva Sveučilišta u Zagrebu u provedbi strateških ciljeva ove inicijative s iskustvima koja smo stekli u Švedskoj i Norveškoj, istaknuo bih kako smo uvijek pri provedbi postavljali ključno pitanje, a to je koji cilj želimo postići ovom inovacijom. Za ostvarenje cilja važno je da su propisi koje donosi država usklađeni i da nema puno papirologije i praznoga hoda do realizacije.“, naglasio je profesor Reidar Lyng s Fakulteta prirodnih znanosti Norveškoga sveučilišta za znanost i tehnologiju u Trondheimu. „Ono čemu mi stremimo je da budemo u svjetskim razmjerima konkurentni, a to jedino možemo ako dobro razumijemo suvremene procese. Stoga ovom inicijativom želimo ostvariti dobrobit i za gospodarstvo i za Sveučilište, ali i za zajednicu općenito.“, rekao je Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornoga odbora Orbico grupe, član Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

U nastavku programa održana je radionica koja je organizirana kako bi se sastavnice Sveučilišta koje obrazuju stručnjake u području inženjerske struke potaknulo da načela CDIO inicijative implementiraju u pripremu novih, kao i u proces modernizacije postojećih studijskih programa.

U zgradi Sveučilišta u Zagrebu, u prostoru Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), u utorak 5. studenoga 2024. otvoren je studentski restoran Gaudeamus. Riječ je o prvom restoranu Studentskoga centra u Zagrebu koji je otvoren na području Novoga Zagreba, a ima 80 sjedećih mjesta i radit će svakoga radnoga dana do 14 sati. Restoran ima liniju za samoposluživanje hrane s moderno opremljenom kuhinjom, a uz raznovrsnu ponudu jela, nudit će i posebne menije u sustavu subvencioniranja studentske prehrane, s naglaskom na kakvoću hrane i pristupačne cijene. „Ovo je prvi restoran preko rijeke Save u povijesti Studentskoga centra u Zagrebu koji će studentima u ovom dijelu grada omogućiti da dobiju obrok u okviru studentske subvencionirane prehrane. Također, restoran Gaudeamus namijenjen je i profesorima te zaposlenicima Sveučilišta u Zagrebu.“, rekao je Mario Župan, novoizabrani ravnatelj SC-a Zagreb, čiji će mandat započeti krajem 2024. godine. U svome obraćanju zahvalio je Studentskom zboru i čelništvu Sveučilišta u Zagrebu te rekao kako se nada da će novi restoran biti mjesto susreta i okupljanja studenata i zaposlenika Sveučilišta. „Radujemo se radu ovoga restorana jer to znači da će sve kolege i kolegice koji imaju nastavu u zgradi Sveučilišta svakoga dana po izlasku iz predavaonice dočekati topli obrok. Također, svi studenti koji stanuju u okolici moći će svakoga dana uživati u menzi bez da moraju prijeći Savu. Ovaj je restoran važan iskorak prema poboljšanju studentskoga standarda.“, rekla je nova predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je kako je nakon preseljenja sveučilišnih službi u zgradu SEECEL-a u lipnju prošle godine odmah započeo rad na pripremi stvaranja preduvjeta za rad novoga studentskoga restorana. Zahvalivši svima koji su pridonijeli ostvarivanja ove inicijative, rektor je govorio o različitim aktivnostima koje Uprava Sveučilišta poduzima kako se unaprijedili kvaliteta studiranja i studentski život na Sveučilištu u Zagrebu. „Posebno želim istaknuti dobru suradnju s bivšim i sadašnjim sazivom Studentskoga zbora te Studentskim centrom Zagreb i svima koji su radili na ovom projektu. Nadam se da će restoran Gaudeamus biti mjesto na kojem se stvaraju nova prijateljstva, pokreću neki novi studentski projekti te stvaraju nove ideje.“

U ponedjeljak 4. studenoga 2024. u svečanoj dvorani zgrade Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održana je svečanost dodjele priznanja profesorima u trajnom izboru i spomen-medalja umirovljenim sveučilišnim profesorima i nastavnicima u protekloj akademskoj godini. Svečanost je održana u povodu obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta i Dana Sveučilišta u Zagrebu. Time je i službeno započeo program Tjedna Sveučilišta u Zagrebu u okviru kojega, u razdoblju od 4. do 16. studenoga, najveće i najstarije Sveučilište u Republici Hrvatskoj organizira niz događanja kako bi sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavilo mnoge aspekte svoga djelovanja. Program svečane dodjele započeo je govorom rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Podsjetivši se duge povijesti Sveučilišta koje je ušlo u 346. akademsku godinu djelovanja u kontinuitetu, rektor je u svome obraćanju istaknuo kako je obilježavanje Dana Sveučilišta i 150. obljetnice modernoga Sveučilišta prava prigoda da se profesorima izabranima u trajni izbor, vrhunskim stručnjacima u svojim područjima, s višegodišnjim iskustvom u nastavi, istraživanju, a mnogima i u stručnom radu, dodijele priznanja. „Važnost redovitih profesora u trajnom izboru ne može se precijeniti. Oni čine temelj akademske zajednice, njihova stručnost, predanost nastavi i istraživanju pridonosi izvrsnosti, inovacijama i razvoju novih tehnologija. Iako su često samozatajni, njihova je uloga ključna u oblikovanju ugleda i vidljivosti sveučilišta na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Svojim radom i ugledom sigurno su najbolji promicatelji znanstvene i nastavne izvrsnosti, koje su temelj Sveučilišta u Zagrebu.“, rekao je rektor. U svome govoru, rektor je posebnu zahvalu uputio i umirovljenim profesorima i nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu u ak. god. 2023./2024. Rekavši kako je današnja svečanost prigoda da im zahvalimo na svemu što su učinili za akademsku zajednicu, a posebno za Sveučilište u Zagrebu, istaknuo je kako su pored temeljne nastavničke uloge na Sveučilištu njihovo iskustvo i stručnost pridonijeli kontinuitetu i stabilnosti visokoobrazovnoga sustava. „Bili su aktivni istraživači i mentori, kako studentima, tako i kolegama. Iako odlaze u mirovinu, vjerujemo da će i dalje biti vezani za svoje sastavnice i Sveučilište.“, rekao je rektor. Na svečanosti je uslijedila svečana dodjela priznanja i spomen medalja. U ime profesora u trajnom izboru nazočnima na svečanosti obratio se prof. dr. sc. Mario Vražić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a ime umirovljenih profesora prof. dr. sc. Bojan Baletić s Arhitektonskoga fakulteta, bivši prorektor Sveučilišta u Zagrebu. „Svi mi koji smo danas primili spomen medalje zahvalni smo našoj Almi Mater što nas je na početku, u našoj formativnoj fazi, već tijekom studija, uputila u tajne naših disciplina. Kasnije nam je ponudila intelektualno okruženje u kojem smo mogli slobodno razvijati ideje i područja u kojima smo djelovali. Također, zahvalni smo i što nas je poticala da kroz znanstveni i umjetnički rad razvijamo područja važna za razvoj kulture i društva, utječemo na daljnji razvoj naših profesija te da za njih pripremimo nove naraštaje kreativnih mladih ljudi koji će nastaviti naš rad… Tijekom četrdeset godina koordinirano smo radili na promociji našega Sveučilišta u domovini i u svijetu…  Iako je cijeli radni vijek iza nas, imamo osjećaj da možemo i trebamo i dalje pridonositi i društvu i našem Sveučilištu.“, rekao je profesor Baletić. Uz prorektore, dekane i prodekane, svečanosti su nazočili brojni profesori i gosti. Podsjetimo, povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. godine, kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I., priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na Saboru Hrvatskoga kraljevstva dana 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga obilježava kao Dan Sveučilišta u Zagrebu. Program Tjedna Sveučilišta nastavlja se različitim događanjima sve do 16. studenoga. Uz svečanu sjednicu Senata, u okviru programa manifestacije održat će se svečana dodjela Rektorove nagrade, niz panela, međunarodna konferencija, sveučilišni gala koncert, izložba, a bit će predstavljeno i nekoliko inicijativa i dokumenata, kao i sportski uspjesi studenata u protekloj godini. Također, od 14. do 16. studenoga, u Kongresnom centru Zagrebačkoga velesajma održavat će se 29. Smotra Sveučilišta u Zagrebu.

U okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, koja se organizira od 4. do 16. studenoga u povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka modernoga sveučilišta, u utorak 5. studenoga 2024. održat će se dva događanja. U prizemlju zgrade Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u 9 sati bit će otvoren studentski restoran Gaudeamus. Novi restoran ima 80 sjedećih mjesta, raspoređenih na 20 stolova, te liniju za samoposluživanje hrane s moderno opremljenom kuhinjom. Uz raznovrsnu ponudu jela, restoran će nuditi i posebne menije u sustavu subvencioniranja studentske prehrane, s naglaskom na kakvoću hrane i pristupačne cijene. Osim toga, Gaudeamus će biti mjesto okupljanja studenata i zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem poticanja zajedništva i stvaranja ugodnoga ambijenta za druženje i učenje. U auli Sveučilišta u zgradi SEECEL-a u 10 sati bit će predstavljen inovativni obrazovni okvir – CDIO inicijativa, te održani panel i radionica. Sveučilište u Zagrebu primljeno je u članstvo CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate) inicijative u lipnju prošle godine na konferenciji koja je održana u Trondheimu u Norveškoj. CDIO predstavlja inovativni obrazovni okvir za stvaranje nove generacije inženjera koji su sposobni zamisliti, projektirati, implementirati i upravljati složenim inženjerskim proizvodima, procesima i sustavima s dodanom vrijednošću u modernom, timskom okruženju. Riječ je o platformi koja daje okvir za planiranje, razvoj i unaprjeđenje studijskih programa kroz implementaciju razvijenih i definiranih standarda i programa školovanja inženjera.

Događanje se organizira kako bi se sastavnice Sveučilišta koje obrazuju stručnjake u području inženjerske struke potaknulo da načela CDIO inicijative implementiraju u pripremu novih, kao i u proces modernizacije postojećih studijskih programa. Također, cilj je afirmirati inicijativu među partnerima u gospodarstvu kako bi se u CDIO procese implementacije uključili u svojstvu dionika, kao i javnost upoznati s ovom aktivnošću Sveučilišta.

Predstavljanje CDIO inicijative započet će pozdravnim govorima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, predsjednice Gospodarskoga savjeta gospođe Gordane Kovačević i predsjednice CDIO inicijative profesorice Suzanne Brink sa Sveučilišta Umeå u Švedskoj.

U nastavku programa inicijativu će predstaviti prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić i predstavnici CDIO-a.

Uslijedit će održavanje panela o ulozi CDIO inicijative u sustavu visokoga obrazovanja te sudjelovanju dionika iz gospodarstva u procesima vezanima uz CDIO, s ciljem kontinuiranoga i sustavnoga unaprjeđivanja obrazovnih procesa u funkciji tržišta rada. U panelu će sudjelovati predstavnici CDIO inicijative, Sveučilišta i gospodarstva. U nastavku programa bit će održana radionica.

U sklopu EU incijative Dani Erasmusa, Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu, kao središnji sveučilišni ured odgovoran za provedbu Erasmus+ programa, 16. listopada 2024. organizirao je Erasmus+ info štand u predvorju Studentskog centra u Savskoj. Tom prilikom studenti su mogli saznati nešto više o mogućnostima Erasmus+ studentske mobilnosti, kao i detalje vezano za prijavu, postupak odabira kandidata, moguće destinacije, iznose stipendija i sl. Stručnom osoblju iz Središnjeg ureda na info štandu su se pridružili i studenti koji su već bili na razmjeni u sklopu Erasmus+ programa te su sa prisutnim studentima podijelili svoje Erasmus+ iskustvo. Zainteresirani studenti mogli su obilježiti svoje željene destinacije na karti Europe, a oni hrabriji, koji su se fotografirali s oznakom #erasmusdays, nagrađeni su i promotivnim paketom koji je za njih pripremio Središnji sveučilišni ured za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Dan kasnije, u četvrtak 17. listopada, također u organizaciji Središnjega ureda za međunarodnu suradnju, prof. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta, održala je interaktivno informativno predavanje za odlazne studente na temu "Prilagodba na Erasmus+ boravak u inozemstvu“. Slično predavanje je bilo organizirano i početkom srpnja za studente koji su bili odabrani za mobilnost (studijski boravak, stručna praksa, bilateralna razmjena) u zimskom semestru ak. god. 2024./25., a isto predavanje planira se za koji mjesec i za studente koji će na mobilnost ići u ljetnom semestru ak. god. 2024./25. Dani Erasmusa (Erasmus Days) su prigodna manifestacija kojom se u cijelom svijetu tijekom listopada slavi uspjeh programa Erasmus+. Događanja se održavaju u obliku radionica, izložbi, prezentacija, kvizova, okruglih stolova, dana otvorenih vrata, gostovanja u medijima, različitih susreta i drugih aktivnosti, a organiziraju ih korisnici programa kako bi predstavili svoje projekte i njihove rezultate te inspirirali potencijalne korisnike na uključivanje u program. Ove godine u svijetu je održano više od 10.000 događanja, a u samoj Hrvatskoj gotovo 300!     

Sveučilište u Zagrebu u povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka modernoga sveučilišta od 4. do 16. studenoga 2024. organizira manifestaciju Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Program Tjedna Sveučilišta započet će u ponedjeljak 4. studenoga u 8.30 sati kada će izaslanstvo na groblju Mirogoj odati počast preminulim profesorima i studentima Sveučilišta u Zagrebu. Izaslanstvo će položiti vijenac na grob prvoga rektora Matije Mesića. Istoga dana u 13 sati, u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, održat će se dodjela priznanja redovitim profesorima koji su izabrani u trajni izbor u akademskoj godini 2023./2024., kao i spomen-medalja profesorima umirovljenima u protekloj godini. U srijedu 6. studenoga u 11 sati u svečanoj dvorani u zgradi SEECEL-a održat će se svečana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu. Program svečanosti započet će govorom rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića te pozdravnim govorima visokih uzvanika. Tijekom sjednice, rektor će održati izlaganje o aktualnim aktivnostima i inicijativama Uprave Sveučilišta u Zagrebu te će biti dodijeljene nagrade i priznanja. Na svečanosti će devet studenata dobiti priznanja za iznimne rezultate u ak. god. 2023./2024. te će biti dodijeljena četiri rektorova posebna priznanja. Također, dodijelit će se i nagrade Andrija Štampar, Praemium Biotechnicum, Alica Wertheimer-Baletić, Viktor Žmegač, Andrija Mohorovičić, Fran Bošnjaković, Ars summa Universitatis, kao i nagrade za inovatora godine te nagrade za sveučilišnu inovaciju godine. Također, sedamnaest profesora  dobit će počasno zvanje professor emeritus. Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Sveučilište u Zagrebu raspisuje natječaj za upis X. generacije studenata u akademskoj godini 2024./2025. na međunarodni sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Poslovno upravljanje u graditeljstvu" (MBA in Construction - MBACon) za stjecanje akademskog naziva: specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu (specialist in MBA in Construction).

Na MBACon studij mogu se upisati kandidati koji su završili sveučilišni diplomski studij ili dodiplomski studij građevinarstva, arhitekture ili srodnog sveučilišnog tehničkog studija završetkom kojeg se stječe 300 ECTS-a. Kandidati koji nisu završili sveučilišni diplomski studij iz odgovarajućeg područja, mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stručnog vijeća studija. Kandidati koji su završili stručni diplomski studij, mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stručnog vijeća studija i uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Studij traje 4 semestra (3 semestra nastave u modulima i 1 semestar za izradu završnog rada). Završetkom sveučilišnog specijalističkog studija stječe se 90 ECTS bodova. Pri upisu kandidati uz molbu prilažu: - ispunjen obrazac za prijavu, - presliku diplome o završenom studiju, - životopis, - prijepis svih ocjena sa studija te prosjek ocjena (potreban je prosjek ocjena 3,5 odnosno 3,0 uz preporuku jednog sveučilišnog profesora i poslodavca), - dokaz o radnom stažu.

Prijave se primaju do 31. prosinca 2024. na adresu Referada sveučilišnog specijalističkog studija MBACon, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kranjčevićeva 2, 10000 Zagreb ili na e-mail adresu mba@grad.hr.

Više informacija o studiju možete pronaći na www.mbaincon.com