Sveučilište u Zagrebu

Subscribe to Sveučilište u Zagrebu feed Sveučilište u Zagrebu
Novosti
Updated: 52 min 30 sec ago

Profesor Hrvoje Petrić s Filozofskoga fakulteta jedan od autora objavljenoga rada u prestižnom znanstvenom časopisu Nature

Fri, 07/31/2020 - 14:24
Članak dr. sc. Hrvoja Petrića, redovitoga profesora na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljen je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Riječ je o članku „Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history“, koordiniranom na Bečkom tehničkom sveučilištu (TU Wien), u kojem su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe, a doprinosom prof. dr. sc. Hrvoja Petrića zastupljena je i Hrvatska. Članak je važan jer je, između ostaloga, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se analiziraju podaci u posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća. Prof. dr. sc. Hrvoje Petrić posebno je obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti. Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti. Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku kojeg potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i naš povjesničar Hrvoje Petrić. Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Autori se slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok one danas predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama u količinama padalina, isparavanjem i otapanjem snijega, te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput sječe šuma i upravljanja rijekama. Vezano uz rijeku Dravu, to je posebno važno, budući da ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani. Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se objavljuju izvorni istraživački radovi u području prirodnih znanosti, a istraživači iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. „Časopis Nature pokrenut je 1869., a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti. Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja“, ističe prof. dr. sc. Hrvoje Petrić.

Sveučilište u Zagrebu postaje dio Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC

Thu, 07/30/2020 - 12:30
Savezu osam europskih sveučilišta, među kojima je i Sveučilište u Zagrebu, dodijeljena je inicijalna potpora za razvoj Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, u okviru poziva European Universities, izvijestila je Europska komisija 9. srpnja 2020. Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska). Poziv European Universities objavljen je u studenom 2019., prijave su predane potkraj veljače, a rezultati evaluacije objavljeni su u srpnju 2020.   Projektni prijedlog UNIC saveza dobio je izrazito visoke ocjene u svim komponentama koje su vrednovane, te je odabran kao jedan od 24 odobrena saveza među čak 62 prijave. Uz prethodne godine 17 odobrenih saveza, Sveučilište u Zagrebu time se uvrstilo u odabrana sveučilišta koja sudjeluju u oblikovanju novih transnacionalnih saveza koji će funkcionirati kao europska sveučilišta koje je odabrala i financijski podržava Europska komisija. Očekuje se da će projekt stvaranja ovoga Europskoga sveučilišta formalno započeti s provedbom početkom nove akademske godine, od 1. listopada 2020. Prva faza projekta trajat će tri godine, nakon čega je moguće njegovo produljenje tijekom daljnje tri godine, a u skladu s rezultatima vrednovanja. U tom smislu, očekuje se da će se aktivnosti UNIC-a u punom opsegu razvijati tijekom šestogodišnjega razdoblja. Projekt stvaranja UNIC-a ima tri glavne komponente, koje će se najvećim dijelom ostvariti online, odnosno u digitalnom okruženju. Međusveučilišni kampus (UNIC Campus) omogućit će studentima, istraživačima i sveučilišnim nastavnicima te administrativnim zaposlenicima nesmetanu mobilnost nužnu za učenje, nastavu, poučavanje, znanstveno istraživanje, rad i razmjenu usluga unutar UNIC-a, bez obzira na njihovo socioekonomsko i kulturno podrijetlo i stanje. Cilj je osigurati punu inkluzivnost svih kategorija studenata, i to na europskoj razini. Akademija izrazite raznolikosti (Superdiversity Academy) potiče sveučilišta na prihvaćanje studenata i zaposlenika svih karakteristika i podrijetla. Cilj je otvoriti i razviti nove oblike suradnje te mobilnost studenata i zaposlenika među uključenim sveučilištima. Gradski laboratoriji (City Labs) odnosi se na  prostore za razmjenu znanja unutar gradova, te između drugih gradova u kojima djeluje osam sveučilišta koja čine UNIC savez. Cilj je osigurati utjecaj sveučilišta na preobrazbu gradova koji su izgubili nekadašnje značenje u klasičnim industrijama. Inicijativa osam sveučilišta započela je potpisivanjem Zajedničke povelje o utemeljenju i misiji novoga Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) 5. veljače 2020. u Rotterdamu. U ime Sveučilišta u Zagrebu Povelju je potpisao rektor prof. dr. sc. Damir Boras. U provedbi projekta očekuje se sudjelovanje svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, njihovih studenata, profesora i drugih nastavnih i nenastavnih zaposlenika. Provedbu projekta koordinirat će Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu te tim koji će voditi prof. dr. sc. Ivan Koprić. Tim će imati povjerenike na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, budući da je riječ o projektu od izrazito velikoga dugoročnoga utjecaja na razvoj čitavoga Sveučilišta i svih njegovih sastavnica. Posebnu ulogu u projektu imat će studenti, čiji su predstavnici iz svih uključenih sveučilišta imali veliki utjecaj na oblikovanje misije ovoga saveza te projektnoga prijedloga. Koordinator UNIC saveza je Erasmus sveučilište u Rotterdamu, a projekt je usprkos situaciji s pandemijom COVID-19, edukacijske i druge aktivnosti započeo odmah nakon potpisivanja Povelje. Tim na Erasmus sveučilištu vodi prof. dr. sc. Peter Scholten, koji je istaknuo da je UNIC savez u nekoliko prethodnih mjeseci već stekao značajno iskustvo zajedničkoga online djelovanja, uz korištenje interaktivnih tehnologija. Osim toga, prema riječima prof. Scholtena, pokazalo se da je projekt izrazito dobro prilagođen novim okolnostima, s tim da će se novi oblici i instrumenti obrazovanja dodatno usavršavati tijekom projekta, kako bi se velikom dijelu studenata svih uključenih sveučilišta omogućilo jedinstveno europsko studentsko iskustvo. Pripremu projekta na Sveučilištu u Zagrebu vodio je tim predvođen prof. dr. sc. Ivanom Koprićem s Pravnoga fakulteta, Vesnom Kotarski, voditeljicom Ureda za EU projekte Sveučilišta te studentom Pravnoga fakulteta Karlom Kožinom. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras ističe da će u provedbu projekta biti uključeni ne samo Pravni fakultet kao vodeća institucija, nego podjednako i svi fakulteti i akademije, kao i druge sveučilišne institucije poput Sveučilišnoga računskog centra, Centra za napredne studije u Dubrovniku i druge. „Želimo dodatno unaprijediti načine studiranja, mobilnost studenata, te pomoći stanovništvu Grada Zagreba, šire okoline te čitave Hrvatske kroz gradski laboratorij, u kojem će studenti svih fakulteta i akademija, zajedno sa svojim akademskim mentorima, osigurati uključivanje pripadnika rizičnih i isključenih skupina u puni život zajednice i studiranje, istraživanje, nastavnički i drugi rad u sklopu našega Sveučilišta.“,  istaknuo je rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Više informacija o UNIC savezu dostupno je na službenoj mrežnoj stranici projekta: https://www.unic.eu/.

Natječaj za upis na specijalistički studij "Konferencijsko prevođenje"

Sat, 07/25/2020 - 14:46
Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Konferencijsko prevođenje u akademskoj godini 2020./2021. za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist konferencijskoga prevođenja.
PRAVO UPISA na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenoga ispita. Prijavi treba priložiti:
  1. Ispunjen obrazac za prijavu;
  2. Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu;
  3. Životopis.
Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. ŠKOLARINA iznosi 30.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 35.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2020./2021. Školarina se može plaćati u ratama. Prva razina odabira temeljit će se na pregledu podnesene dokumentacije, čime će se odabrati kandidati koji ispunjavaju uvjete za izlazak na razredbeni ispit. Druga razina odabira bit će razredbeni ispit, koji ima selekcijsku svrhu. Troškovi razredbenog postupka iznose 500,00 kuna. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 19. kolovoza 2020. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:

Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation). Rok za prijavu je 18. rujna 2020.

Održana redovita Skupština Saveza ALUMNI UNIZG

Thu, 07/23/2020 - 17:37

Ovogodišnja redovita Skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG održana je elektroničkim putem u razdoblju od 15. do 17. srpnja 2020. Od ukupno 53 člana s pravom glasovanja svoje sudjelovanje na Skupštini prijavilo je 44 člana koji su se očitovali na unaprijed dostavljen poziv i materijale za Skupštinu.

Predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran podnio je Izvješće o radu Predsjedništva Saveza za razdoblje od prethodne Skupštine, odnosno od srpnja 2019. do srpnja 2020., u kojem je izvijestio o ostvarenim aktivnostima Saveza u protekloj godini. Potom je prof. Šafran izvijestio da su, obzirom na izradu nove strategije razvoja Sveučilišta u Zagrebu i zahtjeva rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, sastavljeni prijedlozi operativnih smjernica za ostvarenje strateških ciljeva provođenja alumni aktivnosti koji će potom biti ugrađeni u cjelokupnu strategiju Sveučilišta u Zagrebu. Pri tome su predsjednici alumni udruga, obzirom na bogata iskustva koje njihove udruge imaju, zamoljeni za doprinos i pomoć pri razradi istih. Krešimir Mustapić, predsjednik AMCA-e Toronto predložio je dodatne aktivnosti koje bi pomogle povećati aktivno članstvo u Savezu ALUMNI UNIZG te u budućnosti dovesti do postavljenih ciljeva, a odnose se na povezivanje alumna, volontiranje alumna i sponzoriranje. Zbog velikoga interesa i brojnih upita naših alumna o posljedicama potresa koji je 22. ožujka 2020. zadesio Zagreb i okolna područja, u materijalima je poslano Izvješće o prikupljenim podacima o oštećenjima na zgradama Sveučilišta u Zagrebu, a koje je predstavljeno na lipanjskoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujemo udugama AMCA-ERF, AMCA TTF, AMCA Paris i AMAC UK koje su pripremile i dostavile Izvješća o radu i priloge kroz koje su izvijestile o ostvarenim aktivnostima i provedenim kulturnim događanjima, kao i predsjednici Hrvatske udruge diplomiranih studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta – AMCA ERF, prof. dr. sc. Zrinjki Stančić koja je priložila pitanja za raspravu vezana uz daljnji razvoj, povezivanje i jačanje alumni udruga koja će Predsjedništvo Saveza na sljedećoj sjednici Predsjedništva Saveza razmotriti i temeljem kojih će donijeti zaključke. Zapisnik Skupštine Saveza ALUMNI UNIZG 2020.

Projekt "Drive in kultura" ostvario svoj humanitarni cilj i pomogao studentima

Tue, 07/21/2020 - 09:51
U prostorijama Zaklade Solidarna u ponedjeljak 20. srpnja 2020. potpisani su ugovori s desetero studenata Sveučilišta u Zagrebu o jednokratnoj donaciji u okviru projekta Drive in kultura koji je nastao u SABMARINE produkciji. Drive in kultura, održana od 15. do 17. svibnja 2020. na skrivenom parkiralištu iza zagrebačkoga Tehničkoga muzeja, za cilj je imala revitalizaciju hrvatske kulture nakon potpunog lockdowna, ali i brigu prema zajednici te pomoć zagrebačkim studentima kojima je izazovna i turbulentna situacija otežala svakodnevni život. Ulaz na događanje bio je slobodan, a sve s ciljem poticanja publike na doniranje sredstava putem posebnoga žiro računa Solidarne – Zaklade za ljudska prava i solidarnost.  Ova je humanitarna akcija u tjedan dana prikupila 10 tisuća kuna i time pomogla zagrebačkih studentima s jednokratnom donacijom u iznosu od tisuću kuna svakom. Studenti koji su podržani kroz ovaj program sudjelovali su i u Natječaju za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu u kategoriji slabijeg socio-ekonomskoga statusa. Mlada ekipa iz kreativne produkcije SABMARINE, koja stoji iza projekta Drive in kultura, još jednom se zahvaljuje svim posjetiteljima i donatorima koji su svojim doprinosom pomogli studentima kojima je pomoć najpotrebnija, a osim toga najavljuju da će projekt nastaviti svoju vožnju pod, već svima znanom krilaticom – „Potrubi za kulturu!“. Aftermovie_Drive in kultura: https://vimeo.com/439180546 Fotografije_potpis ugovora, 20. srpnja 2020., autor fotografija: Ivan Blažević: https://drive.google.com/drive/folders/1tfZNnnyYAlAb0qLhhLaEN1kv6pEL-KRi?usp=sharing Fotografije_Drive in kultura_autori fotografija: Lara Varat, Eva Basta, Vid Redža: https://drive.google.com/drive/folders/1G8Fp_z7Lwc93g6hSTLcvGImFmhkXJSWS?usp=sharing

Sastavnice Sveučilišta interdisciplinarno u projektu očuvanja slatkovodnih ekosustava

Fri, 07/17/2020 - 10:45
Projektni timovi s Biološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga i Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s timom s njemačkoga Sveučilišta Duisburg-Essen, sudjelovat će u ERASMUS+ projektu razvoja diplomskoga studija iz ekološkoga monitoringa i bioprocjene slatkovodnih ekosustava u visokoškolskim institucijama Zapadnoga Balkana – ECOBIAS. Financiranje ovoga 953 tisuće eura vrijednoga trogodišnjega projekta osigurano je iz linije pod nazivom "Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju". U okviru takvoga financiranja timovi iz ERASMUS+ programskih zemalja, iz Hrvatske i Njemačke, pomažu visokim učilištima iz partnerskih zemalja zapadnoga Balkana da razviju, moderniziraju i prošire nove kurikulume, nastavne metode i nastavne materijale iz područja ekološkoga monitoringa. Projektni konzorcij pod voditeljstvom Prirodno-matematičkoga fakulteta Univerziteta u Novom Sadu čini ukupno 11 sveučilišta iz pet zemalja koje će zajedno raditi na razvoju i akreditaciji najmanje 26 diplomskih predmeta i 14 predmeta cjeloživotnoga obrazovanja za područje monitoringa okoliša u skladu s "Okvirnom direktivom o vodama Europske unije", a kojom se zemlje članice posvećuju ostvarivanju dobre kvalitete i kvantitete vodenih površina. Više o projektu možete saznati OVDJE. Sveučilište u Zagrebu jedan je od partnera u ECOBIAS projektu.
Kontakt osobe su izv. prof. dr. sc. Marko Miliša s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta marko.milisa@biol.pmf.hr i izv. prof. dr. sc. Marko Ćaleta s Učiteljskoga fakulteta marko.caleta@ufzg.hr. FACEBOOK INSTAGRAM

Natječaj za upis u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2020./2021.

Thu, 07/16/2020 - 09:15
Sveučilište u Zagrebu je na temelju članka 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/2003.) i članka 55. Statuta Sveučilišta, a u skladu s odlukama Senata Sveučilišta od 26. svibnja 2020. i 6. lipnja 2020. raspisalo Natječaj za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKOG studija u akademskoj godini 2020./2021.

Tekst NATJEČAJA za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2020./2021. TABLICA UPISNIH MJESTA za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2020./2021.* *Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.    Datum objave Natječaja: 16. srpnja 2020.

Konačni rezultati Natječaja za sufinanciranje studentskih programa za 2020.

Wed, 07/15/2020 - 16:12
Nakon isteka roka za žalbe, koji je bio od 3. do 10. lipnja 2020., Povjerenstvo za provedbu Natječaja za sufinanciranje studentskih programa donijelo je konačan prijedlog raspodjele novčanih sredstava. Prijedlog je u okviru proračuna Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2020. usvojila Skupština Studentskoga zbora, a suglasnost je dao i Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 11. redovitoj elektroničkoj sjednici 14. srpnja 2020. REZULTATI NATJEČAJA za sufinanciranje studentskih programa za 2020. Sredstva za studentske programe bit će doznačena na račune sastavnica na kojima studiraju prijavitelji programa. Potvrdu o dodijeljenim sredstvima možete zatražiti na studentski.zbor@gmail.com Prijavitelji programa obvezni su računovodstvu fakulteta/akademije dostaviti potpuno financijsko i programsko izvješće o provedenom programu, najkasnije 30 dana od završetka provedbe, a naknadno isto učitati i u aplikaciju za potrebe Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo je djelovalo u sastavu: prof. dr. sc. Klaudio Pap (Grafički fakultet), izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković (Katolički bogoslovni fakultet), prof. dr. sc. Lajoš Žager (Ekonomski fakultet) te studenti Ivan-Pavao Boras (Fakultet strojarstva i brodogradnje), Krešimir Domazet (Stomatološki fakultet), Mihovil Mioković (Ekonomski fakultet) i Josip Periša (Filozofski fakultet). Aplikacija za prijavu programa i podnošenje izvještaja u koju se ulazi putem AAI identiteta (aktivna nakon ljetnih praznika).

Održan okrugli stol „Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“

Wed, 07/15/2020 - 14:45
Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Inovacijskim centrom "Nikola Tesla", Hrvatskom gospodarskom komorom i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 3. srpnja 2020. okrugli stol pod nazivom „Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“ u prostorima HGK-a. Okruglom stolu prisustvovalo je fizički i on line oko 80 sudionika, među kojima i prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Navedene institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnoga značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima. Cilj je da se na odgovarajući način međusobno približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice. Teme ovoga okruglog stola bile su:
  • Povijest i trendovi razvoja umjetne inteligencije - jedan osobni pogled (prof. dr. sc. Slobodan Ribarić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Centar za umjetnu inteligenciju FER-a (prof. dr. sc. Sven Lončarić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Umjetna inteligencija u autonomnim robotskim sustavima (prof. dr. sc. Ivan Petrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi (prof. dr. sc. Neven Vrček, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu)
  • Primjena umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti - statusi, zablude i izazovi (doc. dr. sc. Stjepan Groš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)
  • Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije? (prof. dr. sc. Gordan Šišul, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu).
Osnovni cilj bio je ukazati na značaj umjetne inteligencije u procesu digitalne transformacije gospodarstva i društva. Stručnjaci iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, odnosno iz užih područja računarskih znanosti i upravljanja sustavima, prezentirali su svoja znanstvena postignuća, metodologije i trendove razvoja umjetne inteligencije kao bitnog pokretača "Četvrte industrijske revolucije" i bitnoga čimbenika budućega razvoja čovječanstva. Na predavanjima su se mogli čuti vrlo odmjereni pogledi povijesnoga razvoja umjetne inteligencije do današnjih mega-trendova koji integriraju fizičku, digitalnu i biološku stvarnost kao pokretače disruptivnih tehnologija Industrije 4.0. Posve je vjerojatno da će digitalizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji usmjeriti i razvojne trendove nadolazeće "Pete industrijske revolucije" čiji su izgledni fokusi: energija i pohrana energije te energetska učinkovitost sa snažnim utjecajem na ublažavanje klimatskih promjena, znanost o materijalima te daljnji napretci u znanosti o podatcima i informacijama. Na okrugom stolu željelo se raspraviti kakvo je stanje istraživanja i razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Centar za umjetnu inteligenciju FER-a te planove primjene umjetne inteligencije uz potporu Inovacijskog centra "Nikola Tesla" (ICENT). Kao specifične teme raspravljeni su izazovi koji se odnose na umjetnu inteligenciju u autonomnim robotskim sustavima te primjenu umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti. Ove su teme (uz superračunala), istaknuto je, temeljni stupovi Digitalnog europskog programa koji će biti u provedbi od 2021. do 2027., uz koji se vežu i Digitalna inovacijska središta. Kako se javna uprava može i treba transformirati u nadolazećem vremenu uz primjenu umjetne inteligencije? Odgovor, bar načelni, mogao se čuti na ovom okruglom stolu. Za iskorake u unaprijeđenu javne uprave potrebno je više znanja, razumijevanja i odgovornosti političkih struktura, ali i povjerenja u struku. Također se raspravljalo i o zanimljivom ptanju: Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnoga korištenja umjetne inteligencije? Odnosno, može li se umjetna inteligencija primjenjivati željenom dinamikom bez naprednijih i bržih komunikacija? Nedvojbeno je da se ove dvije ključne tehnologije razvijaju u međusobnoj korelaciji.  Ovim okruglim stolom pokušalo se ukazati na veliki značaj umjetne inteligencije i potaknuti sinergijsko djelovanje znanstvene zajednice, gospodarstva i javne uprave naše domovine na razvoju i primjeni digitalnih tehnologija. Za to je nužno potrebno ZAJEDNIŠTVO na svim razinama djelovanja - od pojedinaca, skupina, institucija, sektora i pametnih politika, a sve u interesu poticanja razmišljanja i djelovanja usmjerenih općem dobru i javnom interesu. Moderator okruglog stola bio je dr. sc. Nedjeljko Perić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i ravnatelj Inovacijskog centra "Nikola Tesla" (CENT). „Okrugli stol: Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“ prenosio se i on line, a cijeli događaj moguće je pogledati i na YouTube kanalima Hrvatske gospodarske komore i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.  

Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio odluku rektora o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta

Tue, 07/14/2020 - 21:51
Senat Sveučilišta u Zagrebu na 11. redovitoj elektroničkoj sjednici, koja je održana 14. srpnja 2020. u vremenu od 12 do 18 sati, potvrdio je odluku rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta. Senat je odluku donio dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Senata, pri čemu je od ukupno 70 članova Senata glasovanju pristupilo 67 članova. Za odluku o potvrdi suspenzije glasovalo je 48 članova Senata, dok je 12 članova glasovalo protiv, a sedam je članova ostalo suzdržano. Odluku o suspenziji dekanice Filozofskoga fakulteta rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 8. srpnja 2020. zbog ozbiljnoga i trajnoga kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu te na njima temeljenih odluka. Odluka je prema zakonskim i statutarnim odredbama podlijegala potvrdi Senata. Senat je također potvrdio i odluku rektora kojom je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu do izbora novog dekana imenovan prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga. Na sjednici je imenovano i pet obnašatelja dužnosti prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: doc. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest, doc. dr. sc. Vinko Kovačić s Odsjeka za talijanistiku, doc. dr. sc. Naida Mihal Brandl s Katedre za judaistiku, izv. prof. dr. sc. Ana Munk s Odsjeka za povijest umjetnosti i izv. prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Odsjeka za komunikacijske i informacijske znanosti.

Natječaj za upis na Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij 'Ekoinženjerstvo'

Mon, 07/13/2020 - 16:33
Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo u akademskoj godini 2020./2021. za stjecanje akademskoga naziva SVEUČILIŠNI/SVEUČILIŠNA SPECIJALIST/SPECIJALISTICA EKOINŽENJERSTVA.
  Pravo upisa imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnog diplomskog studija (ili četverogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog studija – prema staroj shemi studiranja) iz tehničkog i biotehničkog područja. Pravo upisa imaju i pristupnici koji su u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu završili sveučilišne studije iz drugih područja pri čemu se od kandidata, po odluci Stručnog vijeća studija, može tražiti polaganje razlikovnih ispita. Prijavi je potrebno priložiti: 1. ispunjen obrazac za prijavu;
2. 
ovjerenu presliku diplome/rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije;
3. 
životopis;
4. 
prijepis svih ocjena sa studija;
5.
 potvrdu o poznavanju jednog svjetskog jezika. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. Prijave se podnose na propisanom obrascu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA za akademsku godinu 2020./2021. iznosi 8.000,00 kuna po semestru. Za kandidate koji upisuju razlikovne kolegije troškovi školarine se uvećavaju za 4.000,00 kuna. Ako troškove studija snosi poduzeće ili ustanova, prilikom upisa potrebno je priložiti odgovarajuću Odluku o snošenju troškova. Rok za podnošenje prijava je do 31. kolovoza 2020. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
(s naznakom za: EKOINŽENJERSTVO)
Marulićev trg 19, 10000 Zagreb Propisani OBRAZAC te sve dodatne OBAVIJESTI možete naći na: mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu www.unizg.hr i Fakulteta www.fkit.hr, gdje možete preuzeti datoteku "Obrazac za prijavu". Kontakt osoba:
Tihana Popović
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Telefon: + 385 (01) 4597 261
E-mail: ekoinz@fkit.hr

Tri projekta Sveučilišta u Zagrebu dobila financiranje Hrvatske zaklade za znanost u okviru natječaja IP-CORONA-2020-04

Mon, 07/13/2020 - 10:56
Tri projekta Sveučilišta u Zagrebu dobila su financiranje za provedbu istraživanja u okviru natječaja „Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)” Hrvatske zaklade za znanost. Riječ je o projektu „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ koji će pod vodstvom dr. sc. Beate Halassy provoditi Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, projektu „Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije  koronavirusa“ Filozofskoga fakulteta koji vodi prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, te projektu „Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19“ Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta koji će se provoditi pod vodstvom prof. dr. sc. Kristiana Vlahovičeka. Hrvatska zaklada za znanost raspisala je natječaj IP-CORONA-2020-04 potkraj ožujka 2020. Na natječaj je pristiglo 98 prijava, a na temelju procesa vrednovanja u kojem su sudjelovali domaći i međunarodni znanstvenici, Upravni odbor HRZZ-a donio je krajem lipnja odluku o financiranju 11 najbolje rangiranih projekata, od čega njih tri sa Sveučilišta u Zagrebu. Odabrani projekti usmjereni su na istraživanja koja stvaraju novo i unapređuju postojeće znanje o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim aspektima pandemije. Projekt „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu usmjeren je na tri glavna cilja. Prvi uključuje organizaciju etičkih i infrastrukturnih pretpostavki za uspostavu nacionalne banke plazme specifične za SARS-CoV-2 virus koja će biti dobro karakterizirana i provjereno bez prisutnosti virusa, pri čemu će svakom uzorku plazme biti izmjerena sposobnost neutralizacije virusa. Drugi je cilj projekta uspostava uzgoja virusa SARS-CoV-2 u kulturi stanica, razvoj metodologije za određivanje količine infektivnoga virusa i sposobnosti plazme/antitijela da taj virus neutraliziraju. Uspostavljena metodologija predstavljat će osnovu svih budućih istraživanja djelotvornosti novih lijekova i cjepiva protiv ovoga virusa. Treći je cilj projekta usmjeren na pripravu prototipa za SARS-CoV-2 specifični imunoglobulin koji ispunjava regulatorne zahtjeve kvalitete za taj tip lijeka. Namjera je razviti proizvodni proces njegove priprave na laboratorijskoj skali te uspostaviti i optimizirati metode za kontrolu njegove kvalitete, a koje bi zainteresirane kompanije i institucije mogle lako prenijeti u fazu razvoja lijeka za humanu primjenu.  Projekt „Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)“ realizirat će znanstvenici i stručnjaci iz četiriju institucija – Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Imunološkoga zavoda. Projekt „Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije koronavirusa“ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bavi se pitanjima oporavka društva nakon pandemije koronavirusa. Osim što je usmjeren na analizu utjecaja pandemije na mentalno zdravlje, a sada već postaje jasnije kako je taj utjecaj izvjestan, glavno je pitanje projekta kako smo kao društvo reagirali na pandemiju i na koji će se način društvo nastaviti razvijati, što su središnja pitanja društvenoga oporavka. Istraživanje će biti longitudinalno, a provest će se na uzorku od 1200 odraslih građana Republike Hrvatske u dobi od 18 do 75 godina. Istraživači će biti usmjereni na pitanje kako će (hrvatsko) društvo izgledati nakon pandemije, odnosno kakvu budućnost hrvatskoga društva predviđaju građani Hrvatske. Specifično, ispitat će se kako individualna obilježja pojedinaca, te iskustva pojedinaca i zajednice tijekom borbe protiv epidemije, određuju percepciju društva u sadašnjosti i budućnosti, nakon završetka epidemije. Temeljni doprinos istraživanja istraživači vide u identificiranju obilježja pojedinaca koji su se (ne)uspješno nosili s pandemijom, kao i u identificiranju razmjera percipiranih i očekivanih društvenih promjena, koje će se pratiti u trima valovima, tijekom razdoblja od godinu dana. Također, na temelju analize razmjera očekivanih društvenih promjena i longitudinalnog praćenja stabilnosti tih očekivanja moći će se donijeti preporuke za upravljanje društvenom promjenom koja će se izvjesno dogoditi. Interdisciplinarni projektni tim čine istraživačice i istraživači, psiholozi, sociolozi i politolozi uglavnom mlađe generacije i doktorandi s domaćih i međunarodnih institucija (Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Sveučilište Cambridge) u suradnji s eminentnim profesorima sa Sveučilišta St. Andrews iz Velike Britanije i Sveučilišta u Lausanni, Švicarska. Projekt Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19“ Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta usmjeren je na ispitivanje postoji li povezanost između težine kliničkih simptoma i genetičke podloge pojedinaca oboljelih od bolesti COVID-19. Riječ je o interdisciplinarnom istraživanju u kojem sudjeluje više od 20 istraživača iz triju kliničkih bolnica (KB Dubrava, KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), Instituta Ruđer Bošković, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, te predstavnici čak četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijski fakultet). Upotrebom najnovijih generacija tehnologije sekvenciranja genetičke informacije utvrdit će se individualne genetičke slike do 200 zaraženih pojedinaca, nakon čega će one biti povezane s težinom i oblikom simptoma te će se utvrditi postoje li određene genetičke značajke koje bi mogle poslužiti kao pouzdan dijagnostički pokazatelj visokoga rizika u razvoju težih oblika bolesti. Također, u okviru projekta bit će određen i zasebni genetički slijed virusa svake zaražene osobe, istražit će se u kojoj su mjeri zastupljene mutacije virusne RNA unutar hrvatske populacije, pratit će se brzina i stopa kojom virus mutira, te ispitati kako na tijek bolesti utječe međuodnos virusnih mutacija i genetičke podloge pojedinca. Istraživači i njihovi timovi uključeni u ovaj projekt spajaju nekoliko znanstvenih područja, od infektologije, epidemiologije i kliničke biokemije, preko genomike, molekularne i računalne biologije, do računarstva i podatkovnih znanosti. U projekt su uključeni i međunarodni stručnjaci iz talijanske regije Friuli Venezia Giulia te suradnici iz dijaspore s njemačkoga Sveučilišta u Tübingenu.

Dekanica FFZG-a suspendirana s dužnosti zbog mobinga i drugoga protuzakonitog postupanja

Wed, 07/08/2020 - 11:50
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta zbog ozbiljnog i trajnog kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu i na njemu utemeljenih odluka. Odluka o suspenziji temelji se u prvom redu na presudi Županijskog suda u Zagrebu od 26. lipnja 2020. kojom je prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje - mobing zaposlenika Fakulteta čime je ugrožavala dostojanstvo osobe (zaposlenika) u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa. Presuda definira mobing kao svako fizičko i psihičko zlostavljanje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Sud je utvrdio da je prof. dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor u trajnom zvanju i zaposlenik Filozofskog fakulteta bio izložen takvom zlostavljanju na radnom mjestu u svim sferama koje karakteriziraju mobing od strane prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić od stupanja na dužnost dekanice u studenom 2017. pa sve do prestanka njegova radnog odnosa na Filozofskom fakultetu 15. studenoga 2018. U Odluci rektora navodi se kako je takvim postupanjem, koje je nespojivo s obnašanjem dužnosti dekanice, prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić osim povrede dostojanstva zaposlenika nanijela i veću materijalnu štetu Fakultetu, jer je presudom naloženo da Fakultet zbog povrede prava osobnosti mora zaposleniku isplatiti naknadu u iznosu od 25.000,00 kuna kao i pripadajuće sudske troškove u iznosu 11.250,00 kuna. Kao daljnji razlozi za suspenziju u Odluci se navode pisana upozorenja koja je rektor u različitim prigodama bio prisiljen donijeti zbog protuzakonitog i protustatutarnog postupanja dekanice, suspendiranje protupropisne odluke o smjeni povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika te brojni zahtjevi za očitovanjem i postupanjem po pritužbama zaposlenika Fakulteta. U obrazloženju Odluke konstatira se kako kroz višestoljetnu povijest Sveučilišta u Zagrebu nije zabilježeno da bi jedan čelnik sastavnice tako sustavno i kontinuirano kršio odredbe zakona i Statuta i na njima utemeljenih odluka na temelju čega se daje ocjena da se cjelina dosadašnjeg mandata dekanice Vlahović-Štetić može označiti kao „ekscesni mandat“ u kojem su tijela Fakulteta kontinuirano kršila pravne norme, dobre običaje i uzuse akademske demokracije. Odluka o suspenziji stupa na snagu danom donošenja, ali je podložna potvrdi na Senatu. Prema odredbama Statuta Sveučilišta, Senat u roku od 30 dana odlučuje o potvrdi oluke o suspenziji čelnika sastavnice. U slučaju potvrde odluke o suspenziji čelnik sastavnice, dekan, razriješen je dužnosti, a izbor novog čelnika potrebno je obaviti u roku od 3 mjeseca. U postupku izbora novog čelnika razriješeni se dekan ne može kandidirati. U istoj odluci rektor je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta imenovao prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, koji preuzima upravljanje Fakultetom do izbora novog dekana. Odluka rektora o suspenziji dekanice Prvostupanjska presuda za mobing protiv dekanice FFZG-a Pravomoćna presuda za mobing protiv dekanice FFZG-a

FOI najavio upise u prvu godinu studija isključivo "online"

Tue, 07/07/2020 - 16:21
Slijedom nepovoljnih epidemioloških uvjeta u Hrvatskoj, a slijedeći preporuke matičnoga Sveučilišta u Zagrebu i ostalih nadležnih institucija, Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina najavljuje da će upis u prvu godinu studija ak. godine 2020./2021. biti omogućen isključivo online i to putem aplikacije FOI UPISI na adresi upisi.foi.hr. Ne želeći dovoditi u opasnost svoje buduće studente i njihove roditelje te zaposlenike Fakulteta, FOI je spremno odgovorio na novonastalu situaciju te je kreirao aplikaciju koja će omogućiti budućim studentima na svim studijskim programima Fakulteta upise putem računala ili mobilnih uređaja. Aplikacija će za upise biti otvorena, kako je i najavljeno ovogodišnjim natječajem za upis studenata u 1. godinu studija Sveučilišta u Zagrebu, od 23. do 27. srpnja 2020. do 12 sati. Sustav za upise koji su razvili developeri Centra za razvoj programskih proizvoda fakulteta prvenstveno je za korištenje preko mobilnih uređaja, a budućim će studentima omogućiti brzi upis na željeni studijski program FOI-ja (Informacijski sustavi/Poslovni sustavi, Ekonomika poduzetništva, Primjena informacijske tehnologije u poslovanju) u nekoliko jednostavnih koraka: provjeru i popunjavanje osnovnih osobnih podataka, prilaganje osobnih dokumenata i preuzimanje upisnih paketa. Aplikacija je proizvod razvijen u suradnji Centra za razvoj programskih proizvoda Fakulteta s ostalim stručnim timovima FOI-ja u službama fakulteta - studentskom referadom, ISVU koordinatorom, računovodstvom i Centrom za međunarodne projekte. 'Važno je istaknuti da će, tijekom upisa, studentima na raspolaganju biti i stručni tim za korisničku podršku, koji će osim djelatnika Fakulteta uključivati i iskusne studente FOI-ja. Budući brucoši moći će nas u svakom trenutku  tijekom upisa kontaktirati telefonom ili elektroničkom poštom, a na raspolaganju će biti i podrška "uživo" putem nekoliko virtualnih soba u koje će se moći priključiti i u sinkronom (realnom) vremenu dobiti odgovore na sva svoja pitanja' – ističe dekanica FOI-ja izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. FOI je već početkom ljetnog semestra ove akademske godine spremno dočekao online nastavu uz vlastitu infrastrukturu za održavanje predavanja, praktične nastave, ali i provođenje ispita, kao i obrana završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija. To su prepoznali i sami studenti, pa je u anketi provedenoj tijekom svibnja čak 70,5 posto studenata online nastavu na FOI-ju u cjelini ocijenilo ocjenom vrlo dobar ili odličan. 'Spremni smo i za potpuno online izvođenje nastave od jeseni, iako se nadamo da će nova akademska godina započeti u normalnim uvjetima, posebice za naše brucoše koje jedva čekamo upoznati uživo'  - ističe dekanica i dodaje da je ovo razdoblje online nastave na FOI-ju iskorišteno za uređenje novih dvorana i laboratorija, kao i vanjskoga izgleda povijesne zgrade u centru Varaždina.  

Za pripremu infrastrukturnih projekata za istraživanje, razvoj i inovacije sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu dodijeljeno više od 22 milijuna kuna

Fri, 07/03/2020 - 09:59

U okviru javnog poziva Priprema IRI (istraživanje, razvoj i inovacije) infrastrukturnih projekata, pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu za šest projekata 29. lipnja 2020. u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisali su ugovore u ukupnoj vrijednosti višoj od 22 milijuna kuna.

Projekte su ugovorili Arhitektonski fakultet – Centar pametnih urbanih i ruralnih prostora (1,2 milijuna kn), Fakultet strojarstva i brodogradnje – Centar za napredne materijale i prevlake (1,3 milijuna kn) i Infrastrukturno jačanje IRI kapaciteta u području energetike i transporta (4,1 milijuna kn), Filozofski fakultet – Centar za napredna istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima (1,8 milijuna kn), Građevinski fakultet – Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog izgrađenog okoliša (4,78 milijuna kn) i Medicinski fakultet – Biomedicinsko istraživačko središte Šalata (9,1 milijun kn).

Ministarstvo znanosti  i obrazovanja odabralo je i ugovorilo 10 projekata u vrijednosti 42,88 milijuna kuna, što znači da su sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ugovorile više od pola ukupnoga iznosa. Sredstva u okviru ovoga Poziva sufinanciraju se iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, u sklopu Operativnoga programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.“.

Dodijeljena sredstva namijenjena su financiranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju i opremanje nove istraživačko-inovacijske infrastrukture. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja će visokim učilištima omogućiti dogradnju prostora za razvoj znanosti i financiranje projekata, te nabavu vrhunske opreme za laboratorije s ciljem ostvarivanja što boljih uvjeta za rad znanstvenika na visokim učilištima, što će u konačnici dati poticaj mladim istraživačima da nastave karijeru u Hrvatskoj. Financiranje infrastrukture u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija usmjereno je na povećanje učinkovitosti te znanstvene produktivnosti, izvrsnosti i kompetitivnosti hrvatskih znanstvenih organizacija. Cilj je transformirati znanstvene institucije u moderne, međunarodno konkurentne institucije koje stvaraju novu znanstvenu, društvenu i ekonomsku vrijednost.

Promotivni video humanitarne akcije „Za naš PMF”

Wed, 06/24/2020 - 11:26

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavio je promotivni video nedavno pokrenute humanitarne akcije za sanaciju oštećenja od potresa na zgradama i opremi „Za naš PMF” kojim poziva sve alumne, tvrtke, štovatelje znanosti i prijatelje Fakulteta na donacije.

Potres koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu ostavio je posljedice na svim zgradama u kojima djeluje PMF. Nastala šteta, procijenjena otprilike na 20 milijuna kuna, direktno utječe na znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost jer PMF-u ne dopušta obavljanje svoje društvene uloge. Kako bi omogućio pravodoban i siguran rad u akademskoj godini 2020./2021., djelatnici Fakulteta odlučili su pokrenuti humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za sanaciju štete od potresa „Za naš PMF”.

"S obzirom na financije kojima PMF raspolaže i na razmjere potrebne sanacije, ne samo na zgradama, nego i na opremi, potrebni su nam novi izvori financiranja, a sredstva kojima raspolažemo nisu ni približno dostatna za povratak studenata, znanstvenog i nastavnog osoblja u sigurne objekte", rekla je dekanica prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija.

Da bi PMF i dalje odgajao mlade istraživače, stručnjake i znanstvenike, on mora biti siguran dom u kojem oni mogu rasti, otkrivati i ostvarivati svoje snove. Zbog toga ovim promotivnim video-spotom PMF poziva na donacije sve alumne, tvrtke, institucije, štovatelje znanosti i prijatelje Fakulteta da pomognu svim sadašnjim i bivšim studentima obnoviti svoj dom. Promotivni video prikazuje emotivnu sponu i zajedništvo svih bivših i sadašnjih studenata PMF-a koji stasaju kroz vrijeme hodnicima fakulteta. Zidovi i prostorije PMF-a simbol su njihovih početaka, njihovih znanstvenih i životnih spoznaja. One su njihov dom. Osim toga, video predstavlja PMF kao mjesto gdje su svoje prve korake u karijeri napravili poznati znanstvenici i stručnjaci koji svojim otkrićima i danas mijenjaju svijet nabolje.

Promotivni video humanitarne akcije možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=mYdx09w6Q2w

Donacije „Za naš PMF” mogu se uplatiti na sljedeći bankovni račun za kunsku i deviznu uplatu:

IBAN: HR8623600001502760361

Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Horvatovac 102a

Model plaćanja: HR 00

Poziv na broj: 818301

Opis plaćanja: Za naš PMF

SWIFT/BIC BANKE: ZABAHR2X

Zagrebačka banka d. d., Trg bana Josipa Jelačića 10, 10000 Zagreb

FSB Racing Team otvara vrata novim članovima

Tue, 06/23/2020 - 09:19
FSB Racing Team otvara vrata novim članovima! Počele su regrutacije za novu akademsku godinu, a prijaviti se može putem mrežne stranice https://www.fsb-racing.com/recruitment/ . Za prijavu je potrebno navesti studij i godinu studiranja, osobnu procjenu vještina, razlog prijave i životopis. Prethodno iskustvo nije potrebno, ali je dobrodošlo! Sretno svima!

FSB Racing Team je prvi hrvatski Formula Student tim, osnovan 2004. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno broji stotinjak članova, od kojih je stalno aktivno oko 60, s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Tim je podijeljen na 12 podtimova:
  • aerodinamika
  • šasija
  • upravljački sustavi
  • hlađenje
  • dizajn
  • mehanički pogon
  • električni motor
  • proizvodnja
  • marketing
  • električni pogon
  • ovjes i upravljanje
  • dinamika vozila
Svaki podtim doprinosi glavnom cilju projekta, a to je izrada trkaćega bolida jednosjeda u svrhu natjecanja na Formula Student natjecanjima. U dosadašnjih 16 godina postojanja izrađeno je sveukupno 8 bolida, a svakim novim ostvaruju se sve bolji rezultati na natjecanjima te su razvijene izvrsne ideje i rješenja. Primjerice, posljednji izrađeni bolid, Vulpes, prvi je u Hrvatskoj koji ima karbonsku monocoque šasiju i prvi je hrvatski studentski električni bolid.

Career Information Day: Konferencijsko prevođenje

Sat, 06/20/2020 - 11:15
Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za konferencijsko prevođenje (DG Interpretation) i Upravom za konferencijsko prevođenje Europskog parlamenta, organizira online predstavljanje sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Konferencijsko prevođenje.

Online predstavljanje će se održati pomoću Zoom platforme u srijedu, 8. srpnja 2020. u 17 sati lokalnog vremena za Zagreb, Sarajevo i Skopje.

Join Zoom Meeting
Meeting ID: 893 5262 1765
Password: 567914

Korisne informacije o studiju također možete pronaći na poveznici.

Sveučilište u Zagrebu rangirano među 2,6 posto najboljih svjetskih sveučilišta

Fri, 06/12/2020 - 16:26
Center for World University Rankings (CWUR) objavio je rezultate rangiranja sveučilišta za 2020. godinu i svrstao Sveučilište u Zagrebu na 517. mjesto, čime ono spada u 2,6% najboljih svjetskih sveučilišta. Pored Sveučilišta u Zagrebu na CWUR listi našlo se i Sveučilište u Splitu koje je zauzelo 763. mjesto. Različita globalna rangiranja sveučilišta uzimaju različite kriterije i indikatore u metodologiji analize izvrsnosti i uspješnosti visokoobrazovnih institucija. Tako npr.  Round University Ranking (na kojem je Sveučilište u Zagrebu zauzelo 581. mjesto), među ostalim indikatorima, analizira i produktivnost znanstvenika po kriteriju broja radova u odnosu na financiranje. U odnosu na ovaj indikator, Sveučilište u Zagrebu je na vrlo visokom 79. mjestu na svijetu. CWUR u analizi svjetskih visokoobrazovnih institucija koristi metodologiju koja se temelji na nekoliko glavnih indikatora. Kvaliteta obrazovanja mjeri se brojem bivših sveučilišnih studenata koji su osvojili visoka akademska priznanja u odnosu na veličinu sveučilišta, a zaposlenost bivših studenata (alumna) mjeri se njihovim brojem na najvišim rukovodećim pozicijama u najvećim svjetskim kompanijama u odnosu na veličinu sveučilišta. Nadalje, metodologija u obzir uzima broj akademskih zaposlenika koji su osvojili velika akademska priznanja. Učinkovitost istraživanja mjeri se kroz ukupan broj istraživačkih radova, broj članaka objavljenih u visokokvalitetnim publikacijama i kroz analizu njihovog utjecaja, te uzimanjem u obzir broja navoda visoko citiranih istraživačkih radova. Hrvatska sveučilišta djeluju u teškom i kompleksnom okruženju budući da Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja samo 0,86% BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU. Istovremeno, Njemačka za istraživanje i razvoj izdvaja 3,02% BDP-a, Austrija 3,16%, SAD 2,79%, a Južna Koreja čak 4,55% svoga BDP-a. Budući da su kvaliteta i financiranje povezani, niska ulaganja u istraživački rad zasigurno nepovoljno utječu i na pozicioniranje hrvatskih sveučilišta na globalnim rang-listama. Trenutni sustav financira temeljni znanstveni rad s otprilike 11.000 kuna po znanstveniku godišnje, što nije dovoljno da se objavi jedan znanstveni članak u otvorenom pristupu u prosječnom časopisu, a pogotovo nije adekvatno za financiranje znanstvenoga rada. Pandemija koja je zahvatila cijeli svijet tijekom proteklih nekoliko mjeseci, te potres sa čijim se posljedicama suočava Sveučilište u Zagrebu, posebno u smislu infrastrukturnih oštećenja, predstavljaju do sada neviđen izazov za održavanje i unapređenje kvalitete znanstvenoga i istraživačkoga rada. Stoga je nužna integrirana podrška svih dionika sustava, od investiranja u infrastrukturnu obnovu te strateškoga razvojno orijentiranoga financiranja znanosti i visokoga obrazovanja, do jasnoga i na podacima utemeljenoga promoviranja kvalitete svih hrvatskih sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu.   Cjelovita lista ovogodišnjega CWUR rangiranja dostupna je na poveznici: https://cwur.org/2020-21.php.  

Online ljetna škola Mobility and Active ageing

Fri, 06/12/2020 - 14:58
U tijeku su prijave za online ljetnu školu EIT Healtha pod nazivom Mobility and Active ageing. Ljetna škola namijenjena je profesionalcima s ciljem dizajniranja, razvijanja i implementacije rješenja koja će pomoći osobama s otežanim kretanjem i smanjenom mobilnošću. Ljetna škola organizirana je u osam modula (ukupno 70 sati), a njezin je program organiziran kroz teorijski i praktični dio s mentoriranjem.

Tijekom ljetne škole polaznici će naučiti kako identificirati potencijalne opasnosti i ograničenja kod starijih osoba i osoba s otežanim kretanjem, te koje je tehnike, taktike i strategije najbolje primijeniti za specifične probleme. Uz naučene vještine, polaznici ljetno škole steći će znanja koja će im pomoći u sudjelovanju u procesu donošenju odluka koje se temelje na znanstvenim istraživanjima. Na ljetnu se školu mogu prijaviti osobe koje su završile studije u području biomedicine, tehnike, biotehnike, te u društvenom i humanističkom području. Poželjno je da pristupnici imaju iskustva u skrbi s osobama s otežanim kretanjem i smanjenom mobilnošću ili u stvaranju javnih politika na lokalnoj ili nacionalnoj razini koje su povezane s mobilnošću i aktivnim starenjem. Prijave za ljetnu školu Mobility and Active ageing otvorene su do 25. lipnja 2020.

Prijaviti se možete na poveznici: http://formesp.fmh.ulisboa.pt/summer-school-mobility-active-ageing/en/registration/index. 
Više informacija o programu i procesu prijave dostupno je na poveznici: http://formesp.fmh.ulisboa.pt/summer-school-mobility-active-ageing/en.   

 

Pages