Sveučilište u Zagrebu

Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo je privremene rang liste dobitnika stipendija redovitim studentima sveučilišnih prijediplomskih, sveučilišnih integriranih prijediplomskih i diplomskih, sveučilišnih diplomskih te stručnih prijediplomskih i stručnih diplomskih studija za ak. god. 2024./2025. Kandidati koji nisu ostvarili pravo na stipendiju mogu u roku tri dana, zaključno s 6. prosincem 2024. do ponoći, podnijeti Povjerenstvu pisani obrazloženi prigovor elektroničkim putem na adresu: stipendije@unizg.hr. Prigovore mogu podnositi isključivo kandidati osobno.

Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na mail stipendije@unizg.hr. Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati nijednu drugu stipendiju iz javnih izvora (izuzev Erasmus+ stipendije). A KATEGORIJA B KATEGORIJA C KATEGORIJA D KATEGORIJA E KATEGORIJA Podsjećamo na nekoliko odredbi Natječaja zbog kojih možda niste na listi dobitnika stipendija:

• Svakoj sastavnici dodjeljuje se broj stipendija koji odgovara udjelu prijava studenata sa sastavnice u ukupnom broju prijava, a koji zadovoljavaju kriterije Natječaja (A kategorija).
• Pravo prijave na Natječaj nisu imali studenti koji su od početka studija stekli manje od N x 55 ECTS bodova gdje je N broj punih godina od početka studija, izuzev tekuće godine studija i godine/a mirovanja (izuzev D kategorije).
• Bodovi za uspješnost jednaki su umnošku broja ECTS bodova i prosjeka ostvarenih do 30. rujna 2024. godine (ne u ak. god. 2024./2025.).
• Pristupnici za A kategoriju morali su imati prosjek ocjena 4.0 ili više, za B, C i E kategoriju 3,5 i više, a za D 3,0 i više (studenti prve godine ukupan prosjek svih razreda srednje škole 3.5 ili više) na prijediplomskom i diplomskom studiju.
• Kriteriji uspješnosti odnose se na trenutni studij studenta odnosno na studij temeljem kojeg je stečeno pravo upisa na diplomski studij.
• Dodatni bodovi ne ostvaruju se na posebne rektorove nagrade već isključivo za pojedinačne ili u suautorstvu do tri autora (izuzev E kategorije).
• U B kategoriji stipendije se dodjeljuju samo studentima koji studiraju nastavničke studijske programe.
• U C kategoriji sudjelovanje je bilo dopušteno samo kategoriziranim sportašima.
• U D kategoriji mogli su se prijaviti: studenti iz obitelji nižega socioekonomskog statusa koja je korisnik zajamčene minimalne naknade na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, studenti s invaliditetom, studenti s djecom ili studenti iz sustava alternativne skrbi.
• U E kategoriji sudjelovanje je bilo dopušteno samo studentima s nagradama i priznanjima – gradske, nacionalne i međunarodne razine, nominacijama za nagrade najviše nacionalne i međunarodne razine ili s realiziranim ili istaknutim sudjelovanjem u relevantnim projektima od visoke umjetničke vrijednosti a boduju se samo nagrade stečene u tijeku studija.
• Prijave studenata koji nisu dostavili potrebnu dokumentaciju nisu razmatrane.

Konačne liste dobitnika bit će objavljene nakon potvrde istih na sjednici Senata 16. prosinca 2024.

U auli Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), u ponedjeljak 2. prosinca 2024. održana je svečanost dodjele počasnoga doktorata prof. dr. sc. Hrvoju Tkalčiću, redovitom profesoru i voditelju Geofizičkoga odsjeka na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) u Canberri.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić počasni je doktorat profesoru Tkalčiću dodijelio za doprinos razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu u području prirodnih znanosti, internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu i njegovu otvaranju svjetskom prostoru visokoga obrazovanja. Svečanost dodjele počasnoga doktorata započela je uvodnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je istaknuo ne samo izniman doprinos profesora Tklačića razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu, posebice u području geofizike i seizmologije, nego i neprekinutu suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, kao i afirmaciju Sveučilišta u svjetskom prostoru visokoga obrazovanja. „Poštovani profesore Tkalčić, iznimno sam počašćen što mi je pripala čast da Vas proglasim 103. počasnim doktorom našega Sveučilišta, koje je prepoznalo Vaše izrazite doprinose razvoju hrvatske i svjetske znanosti. U ime cijele akademske zajednice najsrdačnije Vam zahvaljujem na ostvarenoj suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom.“, rekao je rektor Lakušić. Uslijedio je govor promotora akademika Mirka Orlića, koji je predstavio znanstveni doprinos profesora Tkalčića, njegova postignuća u području nastavne i stručne djelatnosti, osvojene nagrade, dužnosti u nacionalnim i međunarodnim znanstvenim društvima, njegovu veliku aktivnost u području popularizacije znanosti te suradnju s Republikom Hrvatskom, Sveučilištem u Zagrebu i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom. „Profesor Hrvoje Tkalčić ispunjava, pa i premašuje propisane uvjete za dodjelu počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu. On je znanstvenik iznimna međunarodnoga ugleda, svojim je djelovanjem pridonio napretku Sveučilišta u Zagrebu, posebice napretku geofizike koja se na našem Sveučilištu njeguje više od stotinu godina, a uz to je popularizacijskom aktivnošću silno zadužio širu hrvatsku javnost. Dodjela počasnoga doktorata priznanje je profesoru Tkalčiću za njegove brojne uspješne aktivnosti, a na čast i ponos sveučilišta na kojima se obrazovao: Sveučilišta u Zagrebu i Kalifornijskoga sveučilištu u Berkeleyu, kao i institucija na kojima je djelovao i na kojima i danas djeluje, napose na Australskom nacionalnom sveučilištu.“

Počasni doktorat prof. dr. sc. Hrvoju Tkalčiću dodijelio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, koje je prihvatio Senat 9. srpnja 2024.

Stručno povjerenstvo djelovalo je u sastavu: akademik Mirko Orlić (Prirodoslovno-matematički fakultet), predsjednik Povjerenstva, akademik Marijan Herak (Prirodoslovno-matematički fakultet) i akademik Igor Vlahović (Rudarsko-geološko naftni fakultet).

Nakon što je rektor proglasio profesora Hrvoja Tkalčića počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, profesor Tkalčić upisao se u knjigu počasnih doktora te se obratio uzvanicima.

„Ovaj počasni doktorat nije samo priznanje mojim postignućima nego i potvrda zajedničkih napora mojih kolega, doktoranda i institucija koji su me podupirali tijekom mojega akademskoga puta. Duboko sam zahvalan na dugogodišnjoj suradnji, mentorstvu i potpori kolega sa svih kontinenata koja je bila kamen temeljac mojega znanstvenoga rada.“, rekao je profesor Tkalčić. U svome govoru posebno je govorio o budućnosti seizmologije i drugih grana geofizike. „Oni će i dalje igrati ključnu ulogu u produbljivanju znanja o potresima i njihovoj prognozi, a nadajmo se jednoga dana i uspješnom predviđanju. Međutim, htio bih ovdje iskoristiti prostor i skrenuti pozornost i na drugu ključnu ulogu geofizike. Dok stojimo na rubu ere međuplanetarnoga istraživanja, geofizika je spremna biti jedna od formativnih znanosti 21. stoljeća. Uz planetarne znanosti i inženjerstvo, ona će oblikovati naše razumijevanje Zemlje i udaljenih svjetova. Budući da misije na Mjesec, Mars i ledene mjesece Sunčeva sustava brzo napreduju, ključno je da nastavimo širiti svoje znanje o unutrašnjosti planeta – otključavajući tajne njihovih struktura, sastava i dinamike.“, poručio je profesor Tkalčić. U svome se govoru posebno osvrnuo i na područje seizmologije i geofizike u Hrvatskoj. „Za Hrvatsku je trenutak prijelaza u eru međuplanetarnih istraživanja jedinstvena prilika. Primjenom najsuvremenijih seizmoloških metoda možemo produbiti svoje razumijevanje unutrašnjosti vlastitoga planeta i pridonijeti globalnom znanstvenom nastojanju da se istraže magnetska polja, dinamika jezgri, pa i potencijal za život drugdje u Sunčevu sustavu. Visokokvalificirani STEM stručnjaci koje Hrvatska ima mogu je pozicionirati kao središte znanstvenih inovacija i tehnološkoga napretka.“ Zahvalivši svima koji su ga podupirali na njegovom akademskom putu, profesor Tkalčić u svome obraćanju govorio je i o važnom naslijeđu Andrije Mohorovičića, pionira meteorologije i seizmologije, jednoga od utemeljitelja toga znanstvenoga područja u svijetu. Njegov cjelokupni znanstveni rad, predanost prikupljanju kako meteoroloških tako i seizmoloških podataka te revolucionarno seizmološko istraživanje i otkriće diskontinuiteta između Zemljine kore i plašta koje je proveo u Hrvatskoj, postavili su temelje za buduće generacije. „Čast je biti dio loze koja uključuje takvoga vizionara, znajući da je on bio profesor profesoru mojih profesora. Taj kontinuitet hrvatske škole geofizike neizmjeran je izvor ponosa. Stoga sam duboko počašćen što sam prvi geofizičar kojemu je dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Ovo priznanje slavi moj osobni akademski put, ali ističe i znatan doprinos hrvatske geofizike našem razumijevanju fenomena potresa, Zemlje i šire.“, poručio je profesor Tkalčić.

Svečanost dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu završilo je akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Kako je navedeno u Izvješću Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, profesor Hrvoje Tkalčić najugledniji je živući seizmolog hrvatskoga podrijetla. Svoj zavidan međunarodni status stekao je inovativnim istraživanjima Zemljine unutrašnjosti, od kore i plašta sve do unutarnje jezgre, koju se još donedavno relativno slabo poznavalo. Danas je zasigurno u samom vrhu vodećih autoriteta za fiziku Zemljine jezgre. Redoviti je profesor i voditelj Geofizičkoga odsjeka Centra za istraživanje Zemlje (Research School of Earth Sciences) na Australskom nacionalnom sveučilištu (The Australian National University ‒ ANU) u Canberri.

Rođen je u Bjelovaru 3. veljače 1970., a odrastao u Vinkovcima, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1996. godine fiziku, smjer geofizika s meteorologijom, na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao je 2001. godine na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu. Bio je poslijedoktorand u Istraživačkom institutu SCRIPPS Kalifornijskoga sveučilišta u San Diegu te u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u SAD-u. Godine 2007. prelazi na ANU, gdje napreduje do zvanja redovitoga profesora. Od 2007. ravnatelj je Seizmičkoga i infrazvučnoga opservatorija Warramunga u australskom Sjevernom Teritoriju. Taj laboratorij vodi u ime australske vlade i Organizacije za sprječavanje širenja nuklearnih pokusa (CTBTO) pri Ujedinjenim narodima (UN). Za potrebe istraživanja u globalnoj seizmologiji vodio je i sudjelovao u brojnim ekspedicijama u udaljene i nepristupačne dijelove australskoga kontinenta. Za svoja istraživanja dobio je niz projekata australske i američke vlade. Voditelj je međunarodnoga projekta koji je uključivao prvu australsku istraživačku ekspediciju radi postavljanja seizmografa na oceansko dno oko podvodnoga grebena Macquarie u Južnom polarnom oceanu.

Koristeći se naprednim metodama analize seizmograma brojnih potresa, upravo su istraživanja profesora Hrvoja Tkalčića Zemljine unutarnje jezgre pridonijela tomu da danas o svojstvima i strukturi Zemljinih najdubljih dijelova znamo bitno više nego prije desetak godina. Primjerice, Tkalčićevi radovi prvi put nedvojbeno dokazuju da je Zemljina unutarnja jezgra kruta, ali relativno mekana, a njegova istraživanja potvrđuju i postojanje male središnje unutarnje jezgre.

Iako je svoju karijeru izgradio na najboljim svjetskim sveučilištima, profesor Tkalčić cijelo je vrijeme održavao snažne veze sa svojom Alma mater ‒ Sveučilištem u Zagrebu i njegovim Prirodoslovno-matematičkim fakultetom te je u brojnim javnim nastupima isticao kvalitetu obrazovanja koje je dobio na diplomskom studiju u Zagrebu. Profesor Tkalčić čest je gost Geofizičkoga odsjeka PMF-a, a njegovi komentari o pojedinim potresima, njihovim uzrocima i posljedicama te tumačenja seizmoloških i geofizičkih pojmova na društvenim mrežama i u hrvatskim medijima vrlo su čitani i popularni. Svoju prvu znanstveno-popularnu knjigu o potresima napisao je na hrvatskom, a poslije ju je preveo i na engleski jezik.

Uz prorektore i dekane Sveučilišta u Zagrebu, svečanoj dodjeli počasnoga doktorata prof. dr. sc. Hrvoju Tkalčiću nazočili su brojni profesori te drugi uzvanici.

Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu dodjeljuje deset nagrada za znanstveno i umjetničko ostvarenje u svim znanstvenim i umjetničkim područjima. Godišnja nagrada Društva sastoji se od povelje i novčanog iznosa koji je za ovaj natječaj Upravni odbor Društva utvrdio u iznosu od 400 eura. Svakom nagrađenom autoru dodjeljuje se povelja, a u slučaju više autora ili izvođača novčani iznos dijeli se autorima na jednake dijelove. Prijave na natječaj primaju se e–poštom od 2. prosinca 2024. do 15. siječnja 2025. godine. Povjerenstvo za ocjenu radova objavit će rezultate o dodjeli nagrade najkasnije do 28. veljače 2025. godine. Tekst natječaja pronaći ćete OVDJE.

Sveučilišni dan kvalitete, osmi po redu, održan je 28. studenoga 2024. u auli Sveučilišta u Zagrebu. Tema ovogodišnjega Sveučilišnoga dana kvalitete bila je Sveučilište u digitalno doba: umjetna inteligencija u visokom obrazovanju. Korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju danas je dio obrazovnog procesa koje otvara velike mogućnosti za efikasniju i kvalitetniju nastavu, ali je istodobno praćeno nizom izazova kao što su etička pitanja, zaštita privatnosti i sigurnosti, potencijalne pristranosti u algoritmima te mogućnost zamjene nastavnika automatizacijom procesa poučavanja.

„Za svaku izvrsnost neophodna je kvaliteta. Naš Odbor za upravljanje kvalitetom brine i osigurava kvalitetu nastavnoga, znanstvenoga, umjetničkoga, istraživačkoga i stručnoga rada na Sveučilištu i sastavljen je od prodekana i dekana, stručnjacima za studijske programe. Ova tema o primjeni umjetne inteligencije u visokom obrazovanju od iznimne je važnosti. Vjerujem da će nam današnji sudionici rasprave, naše kolegice i kolege na temelju svoga iskustva ukazati i skrenuti pozornost na probleme s kojima se susreću te dati neke smjernice koje će nam pomoći u kreiranju programa, rekao je na otvaranju događanja rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

„Prvi puta na razini Sveučilišta u Zagrebu raspravljamo o umjetnoj inteligenciji koja je nezaobilazna i sveprisutna u našim životima, pa tako i u nastavnom procesu. U tom smislu otvara se niz pitanja i izazova, mogućnosti i koristi, uključujući i pitanja etičnosti. U idućem razdoblju Sveučilište namjerava ovu temu istaknuti kao centralnu, u skladu s našim motom 'Studenti u središtu' “, istaknula je prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku prof. dr. sc. Anamarija Musa.

Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su stručnjaci iz različitih područja: akademik Bojan Jerbić, professor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje, doc. dr. sc. Marko Horvat s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Zlatko Stapić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, izv. prof. dr. sc. Mirza Žižak s Medicinskog fakulteta i izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin Bernardić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Akademik Jerbić je na samom početku istaknuo: „Tehnologiju i znanost ne možemo zaustaviti, ali moramo biti svjesni da je dio našega obrazovnoga sustava  i dio svakodnevnice, i moramo reagirati… humani aspekt treba nadopuniti onaj tehnički“. Docent Horvat s FER-a je objasnio da se radi o statističkom stroju koji samo podsjeća na pravu osobu i da imamo dojam da razumije što govori, ali zapravo se radi o milijardama parametara.“

Koliko je važno osigurati da se umjetna inteligencija na odgovoran i etičan način koristi u obrazovnim okruženjima govorila je prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Važno je jako dobro razumjeti način funkcioniranja umjetne inteligencije kada govorimo o intelektualnom vlasništvu. Uz to, treba znati razumjeti proces stvaranja u čovjeku i proces generiranja sadržaja kako to danas radi umjetna inteligencija. Uvijek treba imati na umu da znanje uključuje odnos osobe prema sadržaju.“

Prof. Stapić i prof. Pavlin Bernardić govorili su o korištenju umjetne inteligencije u svojoj praksi sa studentima i o izazovima s kojima se nose, uključujući sustavni pristup primjeni umjetne inteligencije u nastavi, dok je prof. Žižak objasnio i pozitivne mogućnosti upotrebe takve vrste inteligencije u nastavi u medicini, poput simuliranja razgovora s pacijentima, prepoznavanja nekih veza među dijagnozama i slično.

Na ovogodišnjem Sveučilišnom danu kvalitete sudionici iznimno zanimljivoga panela su govorili o brojnim izazovima koji dolaze razvojem i upotrebom umjetne inteligencije u visokom obrazovanju, raspravljali kako njezina upotreba utječe na metode i ishode učenja i poučavanja, koja se etička pitanja pritom otvaraju, te što je potrebno poduzeti za osiguravanje kvalitete. Dotaknulo se i korištenja takve vrste inteligencije u korist kapitala i individualnih interesa te brojnih pitanja pravednosti, diskriminacije i slično. Nazočnima su ponuđene razne perspektive i otvorena brojna pitanja na koja će biti potrebno dati odgovore u skoroj budućnosti.

Međunarodna konferencija pod nazivom "Europa kao nada? Susret politike i studenata. Ideje i stavovi studenata iz jugoistočne Europe, Hrvatske i Njemačke o Europi" održat će se u petak 29. studenoga 2024. u 9 sati u dvorana A1 u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, Ulica Radoslava Cimermana 88, Zagreb.

Konferenciju organiziraju Centar za njemačke i europske studije Sveučilišta u Zagrebu (CGES) i Zaklada Hanns-Seidel Stiftung, a temelji se na esejima koje su na temu Europa kao nada? pisali studenti različitih fakulteta na sveučilištima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Hrvatskoj, Kosovu, Njemačkoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Studenti su u svojim esejima pisali o očekivanjima i nadanjima, izazovima, problemima i prilikama koje povezuju s projektom Europa za sebe, kao i o njegovom utjecaju na sebe i društva u kojima žive. Eseji su anonimizirani, napisani na materinskom jeziku i kvalitativno ocijenjeni. Tijekom konferencije o tim će esejima raspravljati znanstvenici, studenti i europski političari. Na konferenciji će svaku od osam zemalja predstavljati po jedan znanstvenik i student.

Poseban naglasak bit će stavljen na traženje europskih perspektiva za obrazovne i znanstvene sustave u jugoistočnoj Europi, kao i na raspravu sa studentima o njihovim predodžbama o Europi i prisutnosti europske ideje na studijima i u svakodnevnom akademskom životu na njihovim sveučilištima. Konferencija je organizirana u tri dijela, a sastoji se od uvodnoga izlaganja na temu Europa u znanstvenom diskursu – izazovi i perspektive jednoga kontinenta, predstavljanja rezultata studentskih eseja iz osam zemalja i rasprave o esejima, te cjeline nazvane politika i studenti tijekom koje će se studenti i političari razmjenjivati mišljenja o ulozi Europe u obrazovanju i znanosti na temelju uvodnih izlaganja političara o europskoj dimenziji visokoga obrazovanja i predstavljanja mišljenja studenata iz jugoistočne Europe, Hrvatske i Njemačke o prisutnosti Europe u svakodnevnom akademskom životu. Radni jezici konferencije bit će njemački i hrvatski, uz osiguran simultani prijevod. Program Konferencije  

Na Sveučilištu u Zagrebu u utorak 26. studenoga 2024. održana je svečanost dodjele nagrada najboljim studentima sportašima za akademsku godinu 2023./2024. Dodjelu nagrada zajednički organiziraju Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebački akademski sportski savez. Prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Jasenka Ostojić održala je uvodni govor i prisutne pozdravila u ime rektora i svoje osobno. Objasnivši koja je tajna ogromnoga uspjeha koji postižu naši studenti nabrojala je krasne suradnje koje ostvaruje Sveučilište u Zagrebu s Uredom za sport, sastavnicama koje daju neizmjernu podršku, brojnim izvrsnim trenerima i stručnjacima za sport, volonterima i naravno, studentima sportašima. Upravo u tim odnosima ostvaruje se prijelaz od onoga Ti to možeš do Ja to mogu. Davor Pavlović, voditelj Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Zagrebačkog akademskog sportskog saveza naglasio je da je akademski sport najviša razina amaterskoga sporta u Republici Hrvatskoj: „Velika snaga su naši ljudi i zajednički obiteljski odnos. Naši studenti su budući liječnici, znanstvenici, vrhunski stručnjaci, a ustrajnost i radne navike dobili su kroz sport“. Kristina Singer, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade i izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića čestitala je svim dobitnicima i kazala da se Grad iznimno trudi da bi uvjeti za bavljenje sportom bili što bolji s ciljem da se mladi počnu baviti sportom najranije moguće jer je sport od iznimne važnosti kasnije u životu, u brizi za zdravlje i slično. Čestitavši svima nagrađenima, Krešimir Šamija, ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića rekao je kako studenti sportaši šalju poruku o važnosti bavljenja sportom i nužnosti da se u današnjem užurbanom svijetu ostane aktivan. Također, istaknuo je kako je Sveučilište u Zagrebu vodeće sveučilište u području sporta u Europi te rekao kako će sveučilišni sport imati punu podršku Vlade RH. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović čestitao je nagrađenima i pohvalio njihov entuzijazam te zahvalio svima koji su uključeni u studentski sport i u njega ugrađuju svoje znanje, trud i energiju. Istaknuvši kako su sport i obrazovanje dvije komplementarne sfere koje, kada se uspješno usklade, mogu biti izvor osobnog rasta i razvoja, predsjednik je studentima sportašima poručio da nastave trenirati i čuvaju svoje zdravlje ali i da ne zaborave kako im obveze studiranja ipak moraju biti na prvome mjestu. U akademskoj godini 2023./2024., Sveučilište u Zagrebu i Zagrebački akademski sportski savez organizirali su više od 20 sportskih natjecanja na lokalnoj razini za visoka učilišta na kojima je sudjelovalo više od 300 ekipa i više od 5000 studenata. Na nacionalnoj razini, Sveučilište u Zagrebu osvojilo je 34 medalje, a na međunarodnoj razini 30 medalja, čime su ukupno osvojene čak 64 medalje u jednoj akademskoj godini. Sveučilište u Zagrebu završilo je akademsku godinu 2023./2024. kao vodeće sveučilište u Europi po broju medalja koje su naše studentice i studenti osvojili nastupajući na europskim sveučilišnim prvenstvima. Osim toga, Sveučilište u Zagrebu dobitnik je dviju prestižnih nagrada Europske sveučilišne sportske organizacije (EUSA) za najbolje europsko sportsko sveučilište i za najaktivnije europsko sportsko sveučilište u 2023. godini. U okviru sustava UniSport Zagreb u prošloj su akademskoj godini održana natjecanja u ukupno 25 sportova. Na tim su natjecanjima sudjelovale ekipe s čak 44 visoka učilišta koja djeluju na području Grada Zagreba. Uslijedila je dodjela priznanja i pehara koju su prisutni s nestrpljenjem čekali. Nagradu za najaktivnije visoko učilište u akademskoj godini 2023./2024. dobio je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U ukupnom poretku u konkurenciji studentica 3. mjesto osvojile su studentice Fakulteta elektrotehnike i računarstva, 2. mjesto studentice Ekonomskog fakulteta i 1. mjesto studentice Kineziološkoga fakulteta. Ukupni poredak u konkurenciji studenata 3. mjesto osvojio je Kineziološki fakultet, 2. mjesto Fakultet elektrotehnike i računarstva i 1. mjesto Ekonomski fakultet. Ukupni pobjednik sveučilišnih sportskih prvenstava u akademskoj godini 2023./2024. je Ekonomski fakultet. Priznanja za doprinos u razvoju studentskog sporta u gradu Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. dobili su: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski akademski sportski savez, Sportski savez Grada Zagreba, Studentski centar u Zagrebu i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.
Priznanja osvajačima međunarodnih odličja za vrhunske sportske međunarodne rezultate u akademskoj godini 2023./2024. išla su ekipama: Futsal - Bruno Kovačić, Toni Vučković, Ante Piplica, Bepo Paus, Ivan Marković, Ivan Penava, Jure Jakovljević, Lovro Cigler, Matija Tolić, Branko Artić, Lukas Mlinarić, Neven Zonjić, Toni Đidara, Natko Kvakan, Hrvoje Žuvela, Mateo Mitrović, Filip Hajduk, Adrijan Repušić, Alen Jukić, Saša Ledinščak, Sebastian Sobota, Tina Krmpotić Kickboxing - Borna Soukup, Vito Košar, Ivan Bertić, Bruna Milinović, Lucija Bakalar, Una Maravić, Franjo Gucić, Ela Znaor, Mario Košar, Predrag Znaor Taekwondo - Borna Pečko, Roberta Špoljar, Matej Nikolić, Matija Črep, Ali Noghandoost, Domagoj Pečko Stolni tenis - Marta Vukelić, Sara Sušac, Karla Franović, Andrea Pavlović, Neven Karković, Ivana Tubikanec Odbojka - Lora Grubešić, Dora Barić, Manuela Pavlaković, Magdalena Šilić, Hana Petrović, Ana Matuško, Ana Barišić, Petra Galić, Sara Šaravanja, Tea Matusina, Rita Bogati Pantelić, Sandra Dramac, Svetlana Božić Fuštar, Anja Toplek Košarka - Marko Vučić, Luka Cvitanović, Mislav Majić, Martin Klepo, Pavao Turić, Marin Vručinić, Ante Volarević, Borna Dramalija, Ivan Nakić-Vojnović, Patrik Cindrićm, Hrvoje Božić, Vedran Hernaus Rukomet na pijesku - Mia Bošnjak, Katja Hunjadi, Mihaela Bešen, Lara Miholić, Iva Ivčić, Nika Vajdić, Vanja Perenčević, Rea Banić, Lucija Kelava, Josipa Grebenar, Mateo Budić, Ivan Rukljač, Antonio Fabek, Bruno Sudarević, Roko Filipović, Nikola Budić, Josip Bendra, Lovro Pandžić, Stjepan Babić, Josip Matezović Veslanje - Nikola Kontrec, Vito Prižmić, Anamarija Popko, Dora Bjelkanović, Josipa Jurković, Nikola Kontrec, Vito Prižmić, Boris Cesarec, Goran Mahmutović, Marin Smoljanović, Roko Bošković, Fran Šuk, Lea Faber, Josip Kostelić, Krešimir Petrović, Krešimir Čuljak, Mislav Škovran, Aleksandar Vukojičić, Toni Urlić         Dodijeljena su i priznanja najboljim kolektivima Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. Za najbolji muški kolektiv izabrana je Futsalska reprezentacija, a za ženski kolektiv Stolnoteniska reprezentacija . Priznanja za najbolje pojedince sportaše Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2023./2024. dodijeljena su Borni Pečku, studentu Kineziološkog fakulteta za najboljeg sportaša i Andreji Pavlović, studentici Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za najbolju sportašicu. Govor u ime svih nagrađenih studentica i studenata održala je Andrea Pavlović. Klapa Banderija uveličala je svečanost svojim glazbenim točkama.

Sveučilišni dan kvalitete, osmi po redu, održat će se u četvrtak 28. studenoga 2024. u 10.30 sati, u auli Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL (Radoslava Cimermana 88, Zagreb).

Tema ovogodišnjega Sveučilišnoga dana kvalitete je Sveučilište u digitalno doba: umjetna inteligencija u visokom obrazovanju.

Skup će započeti uvodnim obraćanjima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i prorektorice za upravljanje kvalitetom i etiku prof. dr. sc. Anamarije Muse, nakon čega će se održati panel rasprava o umjetnoj inteligenciji u visokom obrazovanju.

Na panel raspravi sudjelovat će stručnjaci iz različitih područja: akademik Bojan Jerbić, professor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje, doc. dr. sc. Marko Horvat s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Zlatko Stapić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin Bernardić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Mirza Žižak s Medicinskog fakulteta.

Digitalna transformacija obrazovanja, potpomognuta razvojem umjetne inteligencije, otvara nove mogućnosti ali i izazove u području visokoga obrazovanja. Stoga će se panel rasprava usmjeriti na pitanja vezana uz učinkovitu upotrebu alata umjetne inteligencije u visokom obrazovanju, uzimajući u obzir utjecaj umjetne inteligencije na metode učenja i poučavanja, etička pitanja i izazove u njezinoj primjeni u obrazovanju te ključne korake za osiguravanje kvalitete.

Sveučilište u Zagrebu u utorak 26. studenoga 2024. posjetilo je izaslanstvo veleposlanstva Francuske u Hrvatskoj koje je predvodio veleposlanik Nj. E. g. Fabien Fieschi. Uz veleposlanika su u pratnji bile gospođe Estelle Halimi, savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost i Jasna Bas, ataše za znanstvenu suradnju. Članove uvaženoga izaslanstva primili su rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić. Tijekom sastanka razgovaralo se o dugoročnoj suradnji Sveučilišta u Zagrebu s francuskim sveučilištima i drugim institucijama na području obrazovanja i istraživanja. Dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na jačanje veza između Hrvatske i Francuske, uključujući organizaciju zajedničkih događanja i projekata. Ovaj posjet predstavlja značajan korak u jačanju akademske i znanstvene suradnje između dviju zemalja, a Sveučilište u Zagrebu nastavlja razvijati mrežu međunarodnih partnerstava koja potiču razmjenu znanja i iskustava.

Na svečanosti održanoj u 18 sati na pozornici u dvorani Zimski vrt dodijeljena su priznanja najuspješnijim sudionicima 29. Smotre Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja je najuspješnijim sudionicima dodijelio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore Sveučilišta u Zagrebu, svečanosti su nazočili dekani, prodekani, koordinatori Smotre na fakultetima i akademijama, profesori, studenti, predstavnici sponzora i medijskih pokrovitelja te zainteresirani posjetitelji. Priznanje za doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja dobilo je Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ za predstavljanje vojnih studija. Za komunikativnost i susretljivost priznanja su dodijeljena Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje uređeni izložbeni prostor dobio je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U kategoriji inovativnost u predstavljanju priznanjem je nagrađen Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje promidžbene materijale na Smotri dobili su Grafički fakultet i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za izniman doprinos u organizaciji Smotre dobio je Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Program svečanoga zatvaranja ovogodišnje Smotre vodili su Katja Knežević i Marko Kralj, studenti novinari Televizije Student, koja djeluje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Podsjetimo, Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, održavala se od 14. do 16. studenoga 2024. u Kongresnoj dvorani te dvoranama Zimski vrt i Cres u Kongresnom centru na Zagrebačkom velesajmu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu najstarija je manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj, a ove je godine održana u okviru Tjedna Sveučilišta. Riječ je o nizu događanja kojima je Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježavalo 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima su sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljeni mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Na ovogodišnjoj su se Smotri predstavljale sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Program ovogodišnje Smotre bio je sastavljen od različitih sadržaja – predstavljanja sastavnica na izložbenim prostorima u Kongresnoj dvorani, kratkih razgovora sa studentima i predstavnicima fakulteta i akademija u dvorani Zimski vrt, te predstavljanja različitih područja u kojima djeluju sveučilišne službe i pružaju podršku kako sastavnicama na institucionalnoj razini tako i studentima i nastavnicima na individualnoj razini (npr. Savjetovalište za studente, programi mobilnosti, inovacije, djelatnost u području umjetnosti i sporta, rad različitih centara i dr.) u dvorani Cres. Novost ovogodišnje Smotre bilo je pružanje posjetiteljima, odnosno korisnicima, upotrebe usluge WhatsApp AI asistenta. Pomoću internetske poveznice ili kodova korisnik ulazi u dijalog preko aplikacije WhatsApp i na jednostavan način dobiva odgovore na postavljena pitanja vezano za samo događanje (Smotra) ili o Sveučilištu u Zagrebu i njegovim fakultetima i akademijama. Također, za posjetitelje Smotre koji su još uvijek neodlučni oko odabira studija tijekom Smotre bilo je organizirano pružanje savjeta o profesionalnoj orijentaciji. Studenti Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bili su dostupni maturantima za razgovor kako bi im pomogli u odabiru budućega zanimanja i razvoja karijere. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola programe Smotre pratili su srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji su na manifestaciju dolazili u organiziranim skupinama. Smotru je tijekom tri dana posjetilo preko 30 000 posjetitelja. Glavni sponzori ovogodišnje Smotre bili su Zagrebačka banka d.d. i OTP banka d.d., zlatni sponzor Studentski centar u Zagrebu, srebrni sponzor Studentski centar u Varaždinu, a partner Sveučilišna tiskara d.d. Medijski partneri Smotre bili su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, Akademski list, portal akademski.hr, te Universitas. Podsjećam da se Sveučilište u Zagrebu objedinjeno i ove godine predstavlja i na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Izložbeni prostor Sveučilišta smješten je u paviljonu 6 na Zagrebačkom velesajmu (štand 10b). Cilj je zajedničkoga predstavljanja Sveučilišta u Zagrebu na Interliberu upoznati javnosti s izdavačkom djelatnošću Sveučilišta.

Na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), održan je skup o cjeloživotnom obrazovanju u međunarodnom okruženju. Riječ je o još jednom u nizu događanja u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu kojima se od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Tijekom skupa u okviru kojega je održan i panel Cjeloživotno obrazovanje u međunarodnom okruženju: doprinos sveučilišta i drugih obrazovnih institucija osnaživanju gospodarstva i društva govorilo se o važnosti cjeloživotnoga obrazovanja i potrebama suvremenoga tržišta rada, akreditacijama studijskih programa i pogodnostima koje se nude studentima i zaposlenicima u privatnom i javnom sektoru u ovome području,  formalnim i neformalnim oblicima učenja za odrasle, kao i o uvjetima stjecanja kvalifikacija i unaprjeđivanja kompetencija potrebnih za rad. Skup je započeo pozdravnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. „Cjeloživotno obrazovanje vrlo je važna tema kada govorimo o razvoju gospodarstva. Uspješne tvrtke danas pristupaju fakultetima i Sveučilištu s pitanjima o mogućnostima razvijanja posebnih studijskih programa u specifičnim područjima u kojima djeluju, a koji se trenutno ne izvode na sveučilišnoj razini. Te su tvrtke spremne osigurati i sredstva potrebna za pripremu i organizaciju takvih programa koji će biti konkurentni na međunarodnom tržištu“., rekao je rektor. Na skupu je uslijedilo održavanje panela u kojem su sudjelovali: načelnica Sektora za razvoj visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, predsjednica Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala mr. sc. Loredana Maravić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mario Vučić, načelnica Sektora za tržište rada u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Irena Bačelić, ravnatelj Ustanove za obrazovanje odraslih Dante u Rijeci Andrej Marušić, izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić s Učiteljskoga fakulteta i dr. sc. Tihomir Žiljak, stručnjak za cjeloživotno učenje, umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalivši Upravi Sveučilišta u Zagrebu što je temu cjeloživotnoga obrazovanja uvrstila u program Tjedna Sveučilišta, mr. sc. Loredana Maravić rekla je kako je riječ o prioritetnoj aktivnosti politike visokoga obrazovanja na europskoj razini. „Tu ponajprije mislim na programe cjeloživotnoga učenja koji se nude onima koji su već prethodno stekli kvalifikacije prije pet ili deset godina i sada imaju potrebu za dodatnim usavršavanjem.“ Istaknuvši kako Zakon o visokom obrazovanju ne navodi izričito termin mikrokvalifikacija, rekla je da ipak daje pravni temelj za izvođenje programa cjeloživotnoga učenja. Također, rekla je kako je jedan od ciljeva strateškoga dokumenta Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. upravo poticaj razvoja što većega broja programa u okviru cjeloživotnoga učenja. U nastavku panela sudionici su govorili o načinima provođenja programa cjeloživotnoga obrazovanja i učenja, formalnim i neformalnim oblicima učenja za   odrasle u Hrvatskoj, te uvjetima stjecanja kvalifikacija i unaprjeđivanja kompetencija potrebnih za rad. „Veseli me činjenica što visoka učilišta prepoznaju ulogu cjeloživotnoga učenja i sve se više uključuju u aktivnosti u ovom području. Dobro je što je Zakonom o obrazovanju odraslih omogućena provedba programa na razini pet i niže svima koji su registrirani kao ustanove za obrazovanje odraslih, što obuhvaća akreditaciju programa i dobivanje stručnoga mišljenja Agencije, nakon čega mogu započeti provoditi program za odrasle polaznike.“, rekao je pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mario Vučić. Nakon panel rasprave predstavljena je knjiga Lifelong Learning for Green Skills and Sustainable Development: Southern European Perspectives autora Tihomira Žiljka, Phillipea Ristorda, Nikše Alfirevića i Jurice Pavičića (Palgrave Macmillan, 2024.). Skup su moderirali prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku prof. dr. sc. Anamarija Musa i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić.

U sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu 13. studenoga 2024. održala se prezentacija sveučilišnih sportskih uspjeha u 2024. te panel rasprava na temu Put do uspjeha, vrhunski sport i studiranje. Nakon pozdravnoga govora prof. art. Jasenke Ostojić, prorektorice za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, predstavljanje iznimnih sportskih uspjeha Sveučilišta u Zagrebu održala je izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković, zamjenica voditelja Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu, dopredsjednica Hrvatskoga akademskoga sportskoga saveza te dopredsjednica Zagrebačkoga akademskoga sportskoga saveza. Zavidne brojke koje studenti sportaši Sveučilišta u Zagrebu ostvaruju, rastu iz godine u godinu stoga ne čudi da su prezentaciju svih sportskih podviga krasili brojni superlativi. Već treću godinu za redom Sveučilište u Zagrebu može se pohvaliti titulom najboljeg i najaktivnijeg sveučilišta u Europi, a kao da to već nije dovoljno, za prošlu akademsku godinu futsaleri našega Sveučilišta sa Svjetskoga sveučilišnoga prvenstva u Kini donijeli su zlato te okitili Sveučilište u Zagrebu još jednom titulom - titulom svjetskoga sveučilišnog prvaka. Uslijedio je mnogima najzanimljiviji dio - panel rasprava na temu Put do uspjeha, vrhunski šport i studiranje. Ovu raspravu zanimljivom su činili prvenstveno njeni gosti panelisti, sa zanimljivim životnim pričama i iskustvima u sportu: višestruki osvajač svjetskih i olimpijskih medalja u vaterpolu, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić, direktor Ureda za programe nacionalnih sportskih saveza i razvojne programe Neven Šavora, predsjednica Komisije za dualnu karijeru sportaša HOO-a i članica Edukacijske komisije EUSA-e prof. dr. sc. Romana Caput Jogunica, najtrofejniji hrvatski skijaš i trener savjetnik te alumnus Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kostelić, višestruki osvajač zlatnih europskih, svjetskih i olimpijskih medalja u veslanju i također bivši student Sveučilišta u Zagrebu Martin Sinković, student Sveučilišta u Zagrebu, vratar futsalske reprezentacije i osvajač svjetske i europske zlatne medalje za Sveučilište, član Futsal Dinama i hrvatske reprezentacije te najbolji vratar 1. SHMNL u 2023./2024. Ante Piplica i studentica Sveučilišta u Zagrebu, višestruka osvajačica europskih medalja za Sveučilište, hrvatska reprezentativka i profesionalna stolnotenisačica Andrea Pavlović. Uvodno se razgovaralo o važnosti sporta za zdravlje te o poticanju bavljenja sportom kod studenata, njihovoj zainteresiranosti i kada jednog dana uđu u profesionalnu sportsku karijeru, o uspješnosti studiranja i njihovim dualnim karijerama. Neven Šavora i prof. Caput Jogunica pozvali su studente da se jave Komisiji za dualnu karijeru sportaša HOO-a za podršku i savjete. Josip Pavić, proslavljeni hrvatski vaterpolist i državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, govorio je o važnosti studiranja i osiguravanja života nakon sportske karijere. Naglasio je kako taj prijelaz može biti težak, ali na njega se treba pripremiti još tijekom trajanja karijere. Ivica Kostelić i Martin Sinković prisutnima su priznali da je studiranje ponekad „trpilo“ i moralo biti na čekanju upravo zbog dužih izbivanja iz zemlje, ali da je uz trud i podršku moguće sve uskladiti. Nailazili su na podršku i razumijevanje profesora te brojna izlaženja u susret bez kojih bi ovaj put bio puno teži. Ante Piplica i Andrea Pavlović kao zagrebački studenti i sportaši za sport na sveučilištu i nastupanje na europskim i svjetskim sveučilišnim prvenstvima imaju samo riječi hvale i uvjereni su da im je upravo to pomoglo da naprave prijelaz k profesionalnom igranju.

U okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, kojom se od 4. do 16. studenoga nizom događanja obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu, održan je skup pod nazivom Sveučilište velikoga srca. Na događanju su predstavljene brojne humanitarne djelatnosti i volonterske aktivnosti sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te je održan panel pod nazivom Studij i humanitarni rad – put do inkluzivnoga društva. Na početku ovoga događanja koje je pobudilo zanimanje brojnih studenata, profesora, dekana i prodekana, nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. „Mi koji dolazimo iz akademske zajednice moramo prvi prepoznavati i uočavati potrebu kako možemo pomoći onima koji su najugroženiji te kako unaprijediti društvo i zajednicu u kojoj živimo i radimo. Ako naša pomoć, naš humanitarni rad i aktivnosti izmame nekome osmijeh na licu, to će umnogome unaprijediti i naše živote.“, poručio je rektor. Prof. art. dr. sc. Jasminka Končić s Tekstilno tehnološkoga fakulteta, predsjednica radne skupine Sveučilište velikoga srca Povjerenstva za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Zagrebu, rekla je kako su aktivnosti koje provode studenti na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu uglavnom usmjerene na poboljšanje kvalitete življenja, te na pomaganje različitim ugroženim skupinama i pojedincima. Neke od njih predstavljene su na panelu Studij i humanitarni rad – put do inkluzivnoga društva. U panelu su sudjelovali: prodekan za studije i studente Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Luka Bonetti, dekan Stomatološkoga fakulteta prof. dr. sc. Marin Vodanović, voditeljica Centra za volontiranje i humanitarni rad Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu prof. dr. sc. Sandra Lovrenčić, dr. sc. Iva Kirac, dr. med., iz Kliničkoga bolničkoga centra Sestre milosrdnice, Klinike za tumore, viša savjetnica za znanost pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jedna od idejnih začetnika Centra za umjetnost i medicinu, Antonela Perši, predsjednica Studentskoga zbora Učiteljskoga fakulteta i prof. dr. sc. Damir Ljubotina s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta. Panel je moderirala novinarka Hrvatskoga radija Nikolina Devčić. U programu Sveučilište velikoga srca sudjeluje 16 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a sastavnica s najviše humanitarnih aktivnosti koje provodi je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. „Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet jako je angažiran u provedbi  brojnih aktivnosti u kojima se promiče volontiranje, pomaganje drugima i humanitarni rad. Naši studenti su vrlo osviješteni i sudjeluju u različitim projektima. Nabrojat ću samo neke od akcija u kojima su dali svoj veliki doprinos: projekti OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi!, Međunarodni dan svjesnosti o mucanju, Spektar (ne)znanja o autizmu, Kroz ruke do srca, prikupljanje igračaka i slikovnica, Humanitarni koncert u Žapcu, Dan crvenih halja, projekt Kako da učenik ne postane mučenik – disleksija, disgrafija, diskalkulija, snimanje filma Hear me out, Međunarodni mjesec svjesnosti o potpomognutoj komunikaciji… Kao što vidite, vrlo su angažirani.“, rekao je prodekan za studije i studente Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Luka Bonetti. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu potiče svoje studente na volontiranje i njegovi studenti provode brojne akcije u cilju prevencije oralnoga zdravlja, npr. Zubna putovnica, Oral cancer week, projekti Zubić i Geronto, predstava Dentakl, koncerti koje priprema Z(u)bor i kviz Zubaritanac. „Već desetljećima nastojimo dati svoj doprinos zajednici kroz naše volonterske aktivnosti kako bismo ukazali na važnost prevencije oralnoga zdravlja počevši od najmlađih u dječjim vrtićima i osnovnim školama pa do građana starije životne dobi.“, rekao je dekan Stomatološkoga fakulteta prof. dr. sc. Marin Vodanović. Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu humanitarne aktivnosti se provode od 2010. godine. Centar za volontiranje i humanitarni rad organizira brojne akcije i projekte kojima se promiče dobrota, plemenitost i doprinos za boljitak zajednice. „Tradicionalno provodimo akciju dobrovoljnoga darivanja krvi u kojoj sudjeluju naši studenti volonteri, organiziramo humanitarnu božićnu akciju, sudjelujemo u nacionalnoj manifestaciji Hrvatska volontira, te ekološkim akcijama čišćenja okoliša. Također, naši studenti sudjeluju kao volonteri na Festivalu znanosti i tehnologije te čitaju priče najmlađima u gradskoj knjižnici.“, istaknula je prof. dr. sc. Sandra Lovrenčić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. O dobrobiti volontiranja i humanitarnoga rada te njegovu utjecaju na pojedinca na panelu je govorio prof. dr. sc. Damir Ljubotina s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Ova je tema za Sveučilište jako važna jer moramo razmišljati kakvo je ono u sadašnjici i kakvo ćemo ga ostaviti budućim generacijama. Kao Sveučilište moramo širiti optimizam i ustrajno raditi na vrijednostima poput humanosti, ljudskosti, dobrote i poštivanja ljudskoga dostojanstva. Ono što ne možete kupiti novcem su ljubav, prijateljstvo i ugled, a to se gradi svojim djelovanjem. Onaj tko pronađe svoj put, slijedeći put humanosti i pomaganja drugima, može biti sretan i ispunjen čovjek.“, naglasio je profesor Ljubotina. Antonela Perši, predsjednica Studentskoga zbora Učiteljskoga fakulteta predstavila je projekt Advent Sveučilišta u Zagrebu, osmišljen s ciljem osnaživanja božićnoga duha. Okupljanjem sastavnica Sveučilišta, svaka od njih priprema svoju kućicu i nudi različitu ponudu. Sva prikupljena sredstva namijenjena su svake godine drugoj ustanovi. „Željeli smo osvijestiti studente da postoje ljudi kojima treba pomoći. Zato u projektu Advent u Zagrebu organiziramo dječje predstave, radionice, a studenti izrađuju i različite ukrasne predmete.“ Projekt Site-specific art provodi Akademija likovnih umjetnosti koja sudjeluje u radu Centra za umjetnost i medicinu pri Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice. „Projekt je inspiriran praksom u Clevelandu. Nastavnici i studenti Akademije oslikali su prostor Klinike te organizirali niz izložbi u Galeriji Panacea. Centar za umjetnost i medicinu počeo je s radom 2011. godine. Od tada smo uveli plesnu terapiju, muzikoterapiju i art terapiju za naše pacijente kojima to znači puno više nego što smo mogli pretpostaviti.“, rekla je dr. sc. Iva Kirac s Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice. Predstavljanju humanitarne djelatnosti sastavnica Sveučilišta nazočili su prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju red. prof. art. Jasenka Ostojić, koja je inicirala i koordinira program Sveučilište velikoga srca, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, te profesori i studenti koji provode humanitarne akcije i volonterske projekte na svojim sastavnicama.

29. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente u Republici Hrvatskoj, otvorena je u četvrtak 14. studenoga 2024. na Zagrebačkom velesajmu. Riječ je o manifestaciji koju Sveučilište u Zagrebu organizira svake godine kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima, upisnim uvjetima i studentskom životu, kao i o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet i odabiru svoga budućega zanimanja.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu najstarija je manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj, a ove se godine održava u okviru Tjedna Sveučilišta. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.

Na ovogodišnjoj Smotri predstavljaju se sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije.

Smotra je otvorena na svečanosti koja je danas, s početkom u 10 sati, održana u dvorani Zimski vrt u Kongresnom centru Zagrebačkoga velesajma. Program svečanoga otvaranja Smotre započeo je pozdravnim govorima uzvanika.

Prva se skupu obratila novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripremi ovogodišnje Smotre – djelatnicima fakulteta i akademija, a posebice studentima, koji su s velikim entuzijazmom uključeni u predstavljanje svojih fakulteta i akademija i studijskih programa na ovogodišnjoj Smotri, predsjednica SZ-a poručila je budućim studentima: „Pozivam sve naše buduće kolege koji će doći na Smotru da nam se obrate bez straha te pitaju sve što ih zanima o svim aspektima studiranja. Na Smotri smo zbog vas i za vas! Nakon upisa na željeni fakultet ili akademiju nadam se da ćete se uključiti i u aktivnosti Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.“ Uzvanicima na svečanom otvaranju Smotre potom se obratila direktorica Zagrebačkoga velesajma Renata Suša. „Smotra Sveučilišta u Zagrebu jedinstveno je mjesto za sve mlade ljude koji su na pragu donošenja važnih odluka o svojem obrazovnom i profesionalnom putu. Ovdje ne samo da upoznaju svoja potencijalna buduća zvanja nego i ulaze u interakciju sa članovima akademske zajednice koji im mogu prenijeti svoja znanja i iskustva.“ Također, u svome je govoru posebno istaknula da Zagrebački velesajam već dugi niz godina ostvaruje dobru suradnju s mnogim sastavnicama te sa Sveučilištem u Zagrebu na realizaciji mnogih manifestacija. „Time se jačaju veze između akademske zajednice i poslovnoga sektora ali se istovremeno stvara i platforma za predstavljanje najboljih postignuća u znanosti, tehnologiji i inovacijama.“ Na svečanom otvaranju uslijedila su potom obraćanja glavnih sponzora Smotre – predstavnika OTP banke i Zagrebačke banke. Član Uprave OTP banke Nikola Mikša istaknuo je kako je Smotra Sveučilišta u Zagrebu važno mjesto za sve one koji moraju donijeti jednu od najvažnijih odluka u svojem životu, a riječ je o odabiru budućega zanimanja. Rekavši kako OTP banka i ove godine podupire Smotru Sveučilišta u Zagrebu, najveću manifestaciju toga tipa u Republici Hrvatskoj, posebno je istaknuo da su znanje, kontinuirano obrazovanje te stjecanje vještina najveća vrijednost za svakoga mladoga čovjeka. „Smotra je prava prilika da svi svoju pažnju usmjerimo upravo na mlade ljude jer su oni naša budućnost. Ovdje smo kako bismo im pružili potporu na njihovom obrazovnom putu tijekom kojega će se razviti u buduće stručnjake. Iskoristite program Smotre kako biste se povezali sa starijim kolegama studentima te već danas donijeli odluku o budućem zanimanju.“ Skupu se potom obratio direktor Alternativnih kanala Zagrebačke Ivan Hećimović. Istaknuvši kako je Zagrebačka banka prisutna na Smotri Sveučilišta u Zagrebu i ove godine, te da će to činiti i u sljedećim godinama, rekao je da je Sveučilište u Zagrebu centar izvrsnosti u Republici Hrvatskoj, jednako važan za razvoj akademske zajednice ali i za razvoj cijeloga društva. „Smotra je izuzetno važna manifestacija, ne samo zbog velikoga broja fakulteta i akademija te brojnih studijskih programa koji se ovdje predstavljaju, nego i zbog velikoga broja posjetitelja koji svake godine dolaze na Smotru.“ Istaknuvši kako su „studenti budući nositelji inovacija i gospodarskoga rasta i održivosti naše zemlje“, izrazio je svoje uvjerenje da će „program Smotre, kao i proteklih godina, opravdati očekivanja maturanata i pomoći im u konačnoj odluci o odabiru studija i budućega zanimanja.“ U nastavku programa svečanoga otvaranja nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Istaknuvši događanja koja su tijekom proteklih desetak dana održani u okviru Tjedna Sveučilišta u svrhu predstavljanja različitih aktivnosti koje provodi Sveučilište u Zagrebu u prigodi obilježavanja 150. obljetnice modernoga Sveučilišta te 356. akademske godine kontinuiranoga djelovanja, rektor se posebno osvrnuo na velik broj studijskih programa koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu. „Smotra je izuzetno važno mjesto na kojem predstavljamo fakultete i akademije te njihove studijske programe, govorimo o tome što oni nude svojim studentima, kako razvijaju nastavne procese, što studenti mogu očekivati upisom na određeni studijski program te gdje se po njegovu završetku mogu zaposliti.“ Naglasivši kako se na Sveučilištu u Zagrebu izvode 152 prijediplomska studijska programa, 50 integriranih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa, 188 diplomskih, skoro 70 doktorskih te 220 specijalističkih studijskih programa, rektor je rekao: „Kada sve te informacije objedinjeno predstavite na jednom mjestu, kada pogledate taj sustav koji brine o razvoju Republike Hrvatske i onome što naša zemlja treba, onda je vidljivo da je Sveučilište u Zagrebu strateško sveučilište i strateški partner jer bez znanja i ekspertize naših profesora nije moguće donositi važne odluke i javne politike na nacionalnoj razini.“ Rekavši kako se nada da će na temelju informacija dobivenih na Smotri maturanti donijeti odluku da svoje obrazovanje nastave upravo na Sveučilištu u Zagrebu, rektor je ovogodišnju Smotru proglasio otvorenom. Nakon svečanoga otvaranja, u nastavku programa Smotre, na pozornici u dvorani Zimski vrt u 10.30 sati održan je panel pod nazivom Kako studentima olakšati (studentski) život? Uz rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, na panelu su sudjelovali ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić, bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti te novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Voditeljica panela bila je dugogodišnja urednica i novinarka na Hrvatskoj televiziji Sunčica Findak. Tijekom panela Kako studentima olakšati (studentski) život? sudionici su govorili o načinima na koje studenti mogu uskladiti studijske obveze i slobodno vrijeme, pitanjima vezanima uz studentski standard i brige za zdravlje studenata, važnosti razvoja interdisciplinarnih studijskih programa koji će studentima omogućiti stjecanje specifičnih znanja i vještina iz više različitih znanstvenih područja i polja, stipendiranju na nacionalnoj i sveučilišnoj razini, upotrebi novih tehnologija u procesima učenja i poučavanja, kao i izazovima koje donosi umjetna inteligencija. Također, tijekom rasprave panelisti su govorili i o konkurentnosti budućih stručnjaka koji se obrazuju na Sveučilištu u Zagrebu na tržištu rada, te suradnji Sveučilišta i gospodarstva, posebice vezano uz studentsku praksu. Uz prorektore, dekane i prodekane, profesore i studente, svečanom otvaranju Smotre te panelu nazočili su brojni uzvanici i gosti, predstavnici sponzora i medijskih partnera. U glazbenom dijelu programa otvaranja ovogodišnje Smotre sudjelovali su studenti Muzičke akademije, a program otvaranja vodili su studenti novinari Televizije Student koja djeluje u okviru Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo, Smotra je za posjetitelje otvorena od 14. do. 16. studenoga u vremenu od 10 do 19 sati. Ulaz na Smotru je besplatan.

Program ovogodišnje Smotre sastavljen je od različitih sadržaja – predstavljanja sastavnica na izložbenim prostorima u Kongresnoj dvorani, kratkih razgovora sa studentima i predstavnicima fakulteta i akademija u dvorani Zimski vrt, te predstavljanja različitih područja u kojima djeluju sveučilišne službe i pružaju podršku kako sastavnicama na institucionalnoj razini tako i studentima i nastavnicima na individualnoj razini (npr. Savjetovalište za studente, programi mobilnosti, inovacije, djelatnost u području umjetnosti i sporta, rad različitih centara i dr.). Novost na ovogodišnjoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu je pružanje posjetiteljima, odnosno korisnicima, upotrebu usluge WhatsApp AI asistenta. Riječ je o korištenju umjetne inteligencije putem WhatsApp platforme za poboljšanje komunikacije, brže davanje konkretnih ili općenitih informacija i unaprjeđenje korisničkoga iskustva. Pomoću internetske poveznice ili kodova korisnik ulazi u dijalog preko aplikacije WhatsApp i na jednostavan način dobiva odgovore na postavljena pitanja vezano za samo događanje (Smotra) ili o Sveučilištu u Zagrebu i njegovim fakultetima. Analizom razgovora Sveučilište pak može vidjeti koja pitanja najčešće postavljaju korisnici te sukladno tome prilagoditi svoje djelovanje i aktivnosti. U atriju Kongresnoga centra otvorena je i suvenirnica Sveučilišta u Zagrebu u kojoj posjetitelji po popularnim cijenama mogu kupiti različite suvenire. Detaljan program Smotre dostupan je OVDJE. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola programe Smotre prate srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji će na manifestaciju dolaze u organiziranim skupinama. Glavni sponzori ovogodišnje Smotre su Zagrebačka banka d.d. i OTP banka d.d., zlatni sponzor Studentski centar u Zagrebu, srebrni sponzor Studentski centar u Varaždinu, a partner Sveučilišna tiskara d.d. Medijski partneri Smotre su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, Akademski list, portal akademski.hr, te Universitas. Osim na službenoj mrežnoj stranici manifestacije smotra.unizg.hr, program Smotre pratite i na društvenim mrežama: ikTok
LinkedIn
Facebook
Facebook Smotra
Instagram
Instagram Smotra
Twitter
YouTube Podsjetimo, Sveučilište u Zagrebu objedinjeno se i ove godine predstavlja i na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Izložbeni prostor Sveučilišta smješten je u paviljonu 6 na Zagrebačkom velesajmu (štand 10b). Cilj je zajedničkoga predstavljanja Sveučilišta u Zagrebu na Interliberu upoznati javnosti s izdavačkom djelatnošću Sveučilišta. 

Na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), u petak 15. studenoga u 11 sati održat će se Dan sveučilišne knjige. Riječ je o još jednom u nizu događanja u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu kojima se od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Dan sveučilišne knjige započet će uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, nakon čega će uslijediti dodjela posebnih priznanja najproduktivnijim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u stvaranju djela sveučilišne nastavne literature u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Program skupa nastavit će se panelom pod nazivom Od korica do ekrana. U panelu će sudjelovati: prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta, voditeljica poslijediplomskoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Intelektualno vlasništvo, doc. dr. sc. Tanja Jurin s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta i Katja Popović, novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.   U okviru panela sudionici će govoriti, između ostaloga, o korištenju knjiga u nastavi, ulozi sveučilišne nastavne literature u internacionalizaciji sveučilišta, generacijskim razlikama i utjecaju tehnološkoga napretka u kontekstu učenja i razumijevanja sadržaja, a problematizirat će se i pitanje autorskih prava i slobodnoga pristupa obrazovnim sadržajima. U drugom panelu pod nazivom Perspektive uspješnih autora sudjelovat će autori i recenzenti sveučilišne nastavne literature: prof. dr. sc. Dražen Begić, akademik Andrej Dujella, prof. emer. Ivo Alfirević i prof. dr. sc. Marin Vodanović. Tijekom panela sudionici će s okupljenima podijeliti svoja iskustva u stvaranju sveučilišne nastavne literature, problematizirati izazove s kojima su se susretali, govoriti o postizanju međunarodne vidljivosti nastavne literature te budućim autorima dati savjete. Također, u okviru skupa, predavanje pod nazivom Utjecaj citiranosti na akademsku zajednicu i sveučilište održat će doc. dr. sc. Ivan Obadić s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dan Sveučilišne knjige završnim će riječima zaključiti prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu i ove godine sudjeluje na međunarodnom sajmu knjiga Intreliber predstavljajući objedinjeno izdanja svojih sastavnica, Hrvatske sveučilišne naklade te Sveučilišne tiskare. Izložbeni prostor Sveučilišta smješten je u paviljonu 6 na Zagrebačkom velesajmu (štand 10b). Cilj je sudjelovanja Sveučilišta u Zagrebu upoznati javnost s izdavačkom djelatnošću Sveučilišta. Predstavljanje Sveučilišta počelo je u utorak 12. studenoga, kada su na glavnoj pozornici Interlibera javnosti prikazane obljetničke monografije Agronomskoga i Filozofskoga fakulteta. Posjetitelji mogu na izložbenom prostoru Sveučilišta kupiti knjige po popularnim cijenama te pratiti predstavljanja pojedinih novih sveučilišnih izdanja. Od utorka do nedjelje bit će predstavljena brojna izdanja priručnika, zbornika radova, zbirki, raznih časopisa, stručnih i znanstvenih projekata te održani razgovori i paneli s mnogo zanimljivih tema. Zadnji dan, u nedjelju 17. studenoga, pod nazivom Studenti u središtu, što je ujedno i moto sveučilišnih događanja, bit će predstavljeni projekti studenata Sveučilišta u Zagrebu. Sedmero studenata s Filozofskoga fakulteta predstavit će autorske pjesme studenata i održati glazbeni nastup pod nazivom Stand up poetry, Interliber edition, a studenti Medicinskoga fakulteta predstavit će Sekciju za pedijatriju – radionice za najmlađe, mlade i odrasle. Podsjetimo, objedinjeno predstavljanje Sveučilišta u Zagrebu na Interliberu organizirano je kao jedno od aktivnosti u okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, manifestacije kojom se nizom događanja od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Detaljan program predstavljanja U vrijeme Interlibera, u Kongresnom centru na Zagrebačkom velesajmu, u četvrtak, 14. studenoga bit će otvorena najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, popularna Smotra Sveučilišta u Zagrebu.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente koja se održava 29. puta, otvorit će ponovno svoja vrata posjetiteljima od 14. do 16. studenoga 2024. Kao i prošle godine, Smotra će se održavati tijekom tri dana u Kongresnoj dvorani te dvoranama Zimski vrt i Cres na Zagrebačkom velesajmu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu ove se godine održava u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 355. akademsku godinu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu najstarija je manifestacija toga tipa u Republici Hrvatskoj. U okviru Smotre posjetiteljima će se predstavljati sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Smotra će za posjetitelje biti otvorena svakoga dana od 10 do 19 sati, a ulaz na manifestaciju je besplatan. Smotra će biti otvorena u četvrtak 14. studenoga na svečanosti koja će se održati u 10 sati u dvorani Zimski vrt, a otvorit će je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore, dekane i prodekane, profesore i studente, očekuje se da će svečanom otvaranju Smotre nazočiti brojni uzvanici i gosti.  Nakon svečanoga otvaranja, u nastavku programa Smotre, u 10.30 sati, u dvorani Zimski vrt, održat će se panel pod nazivom Kako studentima olakšati (studentski) život? Uz rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, na panelu će sudjelovati ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić, bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti te novoizabrana predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Katja Popović. Voditeljica panela bit će dugogodišnja urednica i novinarka na Hrvatskoj televiziji Sunčica Findak. Sveučilište u Zagrebu Smotru organizira već dugi niz godina kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet i odabiru svoga budućega zanimanja. Program ovogodišnje Smotre sastavljen je od različitih sadržaja koji će se održavati u trima prostorima. Posjetitelji će na izložbenim prostorima, smještenima u Kongresnoj dvorani, u izravnom kontaktu sa studentima i zaposlenicima pojedinoga fakulteta i akademije dobiti informacije o mogućnostima studiranja na svim studijskim razinama – prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj. Na pozornici u dvorani Zimski vrt održavat će se predstavljanja kroz kratke razgovore sa studentima i predstavnicima sastavnica kako bi se posjetitelji upoznali s aktivnostima fakulteta i akademija o kojima nema informacija u brošurama, na mrežnim stranicama ili društvenim mrežama. U dvorani Cres posjetiteljima će prvi puta objedinjeno biti predstavljena različita područja u kojima djeluju sveučilišne službe i pružaju podršku kako sastavnicama na institucionalnoj razini tako i studentima i nastavnicima na individualnoj razini (npr. Savjetovalište za studente, programi mobilnosti, inovacije, djelatnost u području umjetnosti i sporta, rad različitih centara i dr.). Iz programa ovogodišnje Smotre posebno izdvajamo program koji priprema Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, a koji će se održavati u subotu 16. studenoga od 14.15 do 16 sati u dvorani Zimski vrt, kao i predstavljanje novootvorenoga Savjetovališta za studente koji na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a, radi od početka ove akademske godine, a posjetiteljima će se predstaviti u subotu od 14 do 14.15 sati. Detaljan program Smotre dostupan je OVDJE. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola očekuje se da će programe Smotre pratiti srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji će na manifestaciju stići u organiziranim skupinama. Glavni sponzori ovogodišnje Smotre su Zagrebačka banka d.d. i OTP banka d.d., zlatni sponzor Studentski centar u Zagrebu, srebrni sponzor Studentski centar u Varaždinu, a partner Sveučilišna tiskara d.d. Medijski partneri Smotre su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, Akademski list, portal akademski.hr, te Universitas. Osim na službenoj mrežnoj stranici manifestacije smotra.unizg.hr, program Smotre pratite i na društvenim mrežama: TikTok
LinkedIn
Facebook
Facebook Smotra
Instagram
Instagram Smotra
Twitter
YouTube

U predvorju aule Sveučilišta danas je svečano otvorena izložba pod nazivom 355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu.   Riječ je o izložbi na kojoj se prikazuje bogata akademska baština Sveučilišta u Zagrebu sačuvana u brojnim i raznovrsnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama. Izložbu o počecima djelovanja i razvoju modernoga Sveučilišta priredio je Središnji ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, a  svečano otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u nazočnošću brojnih uzvanika i gostiju iz kulturnoga, crkvenoga i javnoga života, te članova akademske zajednice. Prisjetivši se duge povijesti Sveučilišta u Zagrebu, najstarijega sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedne je od najznačajnijih i najvećih akademskih institucija, rektor je posebno istaknuo datum 23. rujna 1669. godine. Tada je car i kralj Leopold I. Poveljom priznao status i povlastice sveučilišne ustanove Isusovačkoj akademiji i njezinu studiju filozofije u slobodnome kraljevskom gradu Zagrebu, koji su potvrđeni 3. studenoga 1671. godine u Hrvatskom Saboru. „Zbog toga, godinu 1669. uzimamo kao godinu utemeljenja Sveučilišta, a 3. studeni kao Dan Sveučilišta u Zagrebu.“, istaknuo je na početku svoga govora rektor Sveučilišta u Zagrebu. Biskup Josip Juraj Strossmayer najznačajnija je osoba za modernu povijest Sveučilišta u Zagrebu, rekao je rektor. On je pokrenuo velike nacionalne projekte poput utemeljenja akademije znanosti i osnivanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu na čiji je poticaj 1861. godine Hrvatski sabor donio zakonsku osnovu o sveučilištu s četiri fakulteta: Pravnim, Medicinskim, Bogoslovnim i Filozofskim. Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu otvoreno je 19. listopada 1874. godine, a za njegovog prvoga rektora izabran je profesor Matija Mesić. „S radošću se prisjećamo ovih događanja i ističemo povijesne činjenice na ovoj prigodnoj izložbi u povodu 356. obljetnice akademske kontinuirane tradicije i 150. godišnjice djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu. Prvi rektor Sveučilišta bio je profesor Matija Mesić, čiji je portret ovdje izložen. Ovom izložbom na kojoj javnosti predstavljamo odabrane povijesne izvore pohranjene u Sveučilišnom arhivu, jedinstvenom informacijskom izvoru, želimo pokazati kontinuitet sveučilišne priče započete davne akademske godine 1874./1875. i kompleksnost sveučilišnoga rada koji uključuje znanstvene, nastavne, kulturne, društvene i brojne druge aktivnosti. Također, ovom izložbom želimo prenijeti duh akademske tradicije Sveučilišta u Zagrebu novim generacijama koje se na njemu obrazuju.“, rekao je rektor Lakušić. Skupu se na svečanom otvaranju izložbe obratila i prof. emer. Mirjana Polić Bobić koja se dugi niz godina bavila sveučilišnom poviješću i koja je bila urednica monografije izdane u povodu 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. „Sveučilište u Zagrebu tijekom svojega višestoljetnoga djelovanja ostavilo je tragove u svim područjima nacionalnoga javnoga, kulturnoga i znanstvenoga života. Oni su dokumentarni u arhivskim zapisima koji prate povijest, organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta. Ovom izložbom predstavljaju se neki od najvažnijih dokumenata Sveučilišta u Zagrebu – od njegova utemeljenja i priznavanja Sveučilišta, imenovanja prvoga rektora profesora Matije Mesića, proglašenja prve akademske godine te sačuvanih zapisa u brojnim sveučilišnim, arhivskim, muzejskim i baštinskim zbirkama“, rekla je prof. emer. Mirjana Polić Bobić. Izložba 355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu ostaje otvorena za javnost do 15. studenoga 2024. U nastavku programa svečanoga otvaranja izložbe, danas i sutra u auli Sveučilišta u zgradi SEECEL-a održava se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu. Podsjetimo, od 4. do 16. studenoga održava se Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o manifestaciji kojom se nizom događanja obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.

U okviru Tjedna Sveučilišta u Zagrebu, manifestacije kojom se nizom događanja od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu, u velikoj dvorani zgrade SEECEL-a, 8. studenoga održan je svečani sveučilišni gala koncert. Uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Davora Kelića, na gala koncertu nastupile su sopranistica Josipa Bilić i tenor Roko Radovan, a na programu su bile uvertire, arije, dueti i ulomci iz najpoznatijih opernih ostvarenja Lisinskoga, Puccinija, Verdija, Gounoda, Bizeta i Lehára. Uz umjetničku vrijednost, na sveučilišnom je gala koncertu, koji je pratilo prepuno gledalište svečane dvorane u zgradi SEECEL-a, još jednom pokazana duga tradicija Sveučilišta u Zagrebu. Naime, bogat glazbeni program izveli su vrsni glazbenici koji su većinom potekli upravo s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. U svome pozdravnom govoru, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rekao je da bi „život bez kulture, umjetnosti i glazbe bio pogreška.“. Istaknuvši kako je Sveučilište u Zagrebu visokoobrazovna i znanstvena institucija koja ima dugu i bogatu tradiciju, rektor je rekao da je Simfonijski orkestar HRT-a kao jedan od najstarijih orkestara u Europi, osnovan još davne 1929. godine, upravo zbog toga i odabran za nosioca ovoga iznimno važnoga sveučilišnoga kulturnoga događanja. „Tradicija i briga oko umjetnosti naša je dužnost i čuvamo ih upravo kroz naše umjetničke akademije.“, poručio je rektor. Uz predstavnike Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, koncertu su nazočili bivši predsjednik Republike Ivo Josipović, bivši rektori i ostali visoki uzvanici, kao i brojni članovi akademske zajednice. Koncert je organiziran u suradnji sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, a za njegov su koncept i realizaciju zaslužne prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Jasenka Ostojić i rukovoditeljica Radne jedinice Glazba HRT-a Ivana Kocelj. Svečani program vodila je Jana Haluza.

U auli Sveučilišta u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) održan je skup na kojem su sveučilišnoj zajednici predstavljena tri nova dokumenta Sveučilišta u Zagrebu – Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Strateške smjernice znanstvenoistraživačke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 2023. do 2026., te Strateške smjernice digitalne transformacije za razdoblje do 2032. godine. Riječ je o strateškim dokumentima na kojima je Uprava Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s dvama sveučilišnim tijelima – Odborom za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju i Povjerenstvom za digitalizaciju i digitalnu transformaciju, radila u proteklom razdoblju kako bi se iznjedrile nove politike i strategije za daljnji razvoj Sveučilišta, ali i za aktualne izazove s kojima se susreće društvo u kojem Sveučilište djeluje. Kako je u svom pozdravnom govoru istaknuo rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, „Sveučilište u Zagrebu raspolaže ogromnim kapacitetom za izvrsnost, kreativnost i inovacije, a kao najveće i najstarije hrvatsko sveučilište ima ključnu ulogu u razvoju i unaprjeđenju znanstvene zajednice u Hrvatskoj.“ Stoga je bilo važno, upravo u trenutku obilježavanja 356. obljetnice neprekinutoga djelovanja te 150. obljetnice modernoga Sveučilišta, predstaviti dokumente kojima „pokazujemo da upravo na Sveučilištu u Zagrebu postoje znanja i kapaciteti bez kojih na nacionalnoj razini nije moguće provesti ni jednu reformu u društvu, unaprijediti postojeće javne politike i razvijati gospodarstvo u Republici Hrvatskoj.“ U svome govoru rektor je posebno istaknuo da se snaga Sveučilišta u Zagrebu nalazi u njegovoj sveobuhvatnosti, odnosno u njegovu djelovanju u svim znanstvenim te umjetničkom području. Iako takav institucionalni okvir ponekad predstavlja izazov za kreiranje zajedničkih krovnih politika i strategija, predanim radom pojedinaca koji su uložili velik napor da bi ovi dokumenti bili spremni za usvajanje na Senatu, a potom i za predstavljanje akademskoj zajednici i različitim dionicima, pokazuje se da svi dijelovi Sveučilišta, unatoč svojim specifičnostima, mogu postaviti zajedničke ciljeve te ih zajedničkim mjerama i aktivnostima ostvariti. „Vrijednosni okvir Sveučilišta temelji se na načelima izvrsnosti, transparentnosti, odgovornosti, etičnosti, uključivosti, održivosti i suradnje, bez čega nije moguće djelovati u globalnom svijetu i biti otporan na promjene u okruženju. Sa svojom bogatom tradicijom i odgovornošću za više od 50 % hrvatske znanstvene produkcije, ovim dokumentima želimo unaprijediti svoju znanstvenu produktivnost i znanstvenu izvrsnost te potaknuti razvoj inovacija kroz interdisciplinarni rad, a sve kako bismo unaprijedili obrazovne i istraživačke procese te pomogli društvu u kojem djelujemo. Svjesni smo da je naša odgovornost stvarati nove, moderne studijske programe, što nije moguće bez kvalitetnoga istraživačkoga rada naših znanstvenika. Sve je to preduvjet i za suradnju s gospodarstvom s ciljem njegova daljnjega razvoja i ostvarivanja prosperiteta za sve članove društva.“, rekao je rektor Lakušić. Nove dokumente Sveučilišta u Zagrebu predstavili su prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep s  Fakulteta organizacije i informatike koja je sudjelovala u svojstvu predsjednice ili članice u oba sveučilišna tijela. Sva tri strateška dokumenta razvijena su u skladu s metodologijom u okviru koje su definirani ciljevi, razvijene SWOT analize, određene strategije po područjima, te definirane i opisane specifične mjere. Dokumenti donose najvažnije kvantitativne i kvalitativne indikatore, akcijske planove s prioritetnim mjerama, aktivnostima, rokove i nositelje aktivnosti te alocirane resurse. Događanje je održano u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o nizu događanja kojima Sveučilište u Zagrebu od 4. do 16. studenoga obilježava 150. obljetnicu osnutka modernoga sveučilišta i kojima se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu.

U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, u četvrtak 7. studenoga 2024. održana je svečana dodjela Rektorove nagrade za ak. god. 2023./2024., kao i nekoliko događanja u kojima sudjeluju studenti dobitnici toga važnoga priznanja. Cjelodnevno događanje vezano uz Rektorovu nagradu održano je u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu kojim se obilježava 150. obljetnica osnutka modernoga sveučilišta i kojim se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj koje neprekinuto djeluje već 356. akademsku godinu. Istaknuvši kako je Rektorova nagrada najveće i nerijetko prvo veliko priznanje studentima za njihova postignuća u istraživanjima i društveno korisnom radu, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u svome je govoru posebno istaknuo spremnost nagrađenih da se već u ranim fazama studija posvete znanstvenom radu, istraživanju i inovacijama bez kojih nema napretka gospodarstva i društva u cjelini. „Izuzetno smo ponosni na sve nagrađene studente, ali i na sve one koji su sudjelovali u Natječaju za dodjelu Rektorove nagrade ali ju nisu osvojili, jer su svojim radom i trudom iskazali izvrsnost koju nastojimo prepoznati kod naših studenata.“ U razgovoru sa studentima, rektor je posebno naglasio kako je biti student jedinstven način života mladoga čovjeka. „To je trajna potraga za znanjem i odgovorima te predstavlja najveću moguću avanturu. To je otkrivanje, stvaranje, ali i spoznaja onoga što jesmo i onoga što možemo postati, kao pojedinci i kao društvo. Izradom rada za Rektorovu nagradu studenti zakoračuju u akademski svijet u kojem su jedine granice, granice spoznaje, a studenti ih mogu širiti i pomicati stjecanjem znanja na Sveučilištu u Zagrebu.“, poručio je rektor. Čestitavši svim dobitnicima nagrada, rektor je posebno zahvalio i njihovim mentorima koji studentima posvećuju puno vremena i pažnje, uključujući ih u svoja istraživanja kako bi tijekom studija potaknuli njihovu želju za znanjem te istraživačku znatiželju. „Mentori dobitnika Rektorove nagrade vrhunski su znanstvenici i nastavnici Sveučilišta u Zagrebu koji uvijek nađu vremena da u svoja istraživanja uključe svoje studente, dakle ono najvrjednije što imamo na našem Sveučilištu. Stara poslovica kaže: Ako želite biti sretni cijeli život, radite ono što volite. Naši profesori, mentori dobitnika Rektorove nagrade, upravo to i čine, a tajna njihove sreće je očaravajuća obuzetost poslom koji rade, a to je posao sveučilišnih profesora.“ Svoju zahvalnost rektor je uputio i roditeljima i bližnjima nagrađenih studenata, koji ih bezuvjetno podupiru tijekom akademskoga obrazovanja i njihove pripreme za tržište rada. U skladu s rektorovom odlukom i Pravilnikom o dodjeli Rektorove nagrade, ove je godine na svečanosti dodijeljeno ukupno 110 Rektorovih nagrada u pet kategorija: 79 nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvoje autora, 12 nagrada za timski
znanstveni i umjetnički rad triju do deset autora, pet nagrada za znanstveni i umjetnički rad većih razmjera – timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora), tri nagrade za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova (na prijedlog čelnika sastavnice ili rektora) te 11 nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici (na prijedlog čelnika sastavnice ili rektora). U ime nagrađenih studenata na svečanosti se obratila studentica Katja Popović, predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, čiji je projekt nagrađen Rektorovom nagradom. „Danas stojim pred vama, duboko ponosna, zahvalna i počašćena što imam priliku zahvaliti vam u ime svih studenata i studentica koji su dobitnici Rektorove nagrade. Ovaj je trenutak za nas veliko priznanje koje je odraz truda i snage, zalaganja i frustracije, volje i strasti posvećene kreaciji i realizaciji projekta vrijednoga ovakve nagrade. Zahvaljujem našem Sveučilištu što nam je dalo priliku da u njemu rastemo i razvijamo se, da stasamo. Hvala vam jer ova nas nagrada motivira da i dalje ustrajemo na putu obrazovanja, da širimo svoje obzore, pridonosimo zajednici i budemo odgovorni lideri budućnosti te nositelji važnih društvenih promjena.“ Posebno zahvalivši profesorima, mentorima te kolegama, kao i  obitelji i prijateljima, rekla je kako je zadovoljstvo biti student u akademskom okružju koje pruža prilike za osobni razvoj, učenje i istraživanje. „Rektorova nas nagrada podsjeća da svaki trud ima svoj smisao i vrijednost te da je upornost ključ našeg napredovanja unutar visokoga obrazovanja, ali i kao pojedinaca. Poručujem svim studenticama i studentima da je ovaj trenutak samo još jedan poticaj da nastavimo sanjati veliko, raditi predano i vjerovati u sebe.“ U umjetničkom dijelu programa svečane dodjele Rektorove nagrade nastupila je nagrađena studentica Muzičke akademije sopranistica Marija Salečić uz glasovirsku pratnju pijanistice Petre Akrap te nagrađena studentica harfe Marta Ćiković. Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2023./2024. bio je otvoren od 14. veljače do 30. kolovoza 2024. do 16 sati, a pravo prijave imali su svi studenti prijediplomskih, diplomskih te integriranih prijediplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na Natječaj je pristiglo ukupno 205 prijava, a Povjerenstvo za Rektorovu nagradu koje čine po dva ugledna profesora iz svakoga od znanstvenih te umjetničkoga područja, predložilo je rektoru da se ove godine dodijeli ukupno 110 nagrada. Povjerenstvo je pri vrednovanju radova u obziru uzelo pet kriterija: znanstveni pristup rada, osobno djelovanje studenta, primjenjivost, kreativnost i oprema rada. Svečanoj dodjeli Rektorove nagrade prethodilo je predstavljanje najreprezentativnijih nagrađenih radova iz svakoga područja koje je danas u 10 sati održano u auli Sveučilišta. Nakon pozdravnih riječi prorektora za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravka Majetića, svoje su radove, nagrađene Rektorovom nagradom, predstavili odabrani studenti.

U biomedicinskom području svoj je rad pod nazivom Usporedba tipičnih i atipičnih karcinoida korištenjem vibracijske spektroskopije predstavila studentica Lukrecija Anzić s Medicinskoga fakulteta.

U biotehničkom području rad pod nazivom Inkapsuliranje ekstrakta karotenoida kalcijevim alginatom povećava stabilnost ali smanjuje iskorištenje karotenoida u kokoši nesilica predstavilo je troje studenata Agronomskoga fakulteta: Karla Čorbić, Nikola Linić i Barbara Vuk.

Svoj rad Mentalno zdravlje i socijalna podrška kod žena koje prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje, ostvaren u društvenom području, na skupu je predstavila studentica Pravnoga fakulteta Nikolina Brezonjić.

U humanističkom području svoj su rad pod nazivom Žanrovsko-tipološka usporedba kriminalističkih romana Wachtmeister Studer Friedricha Glausera i Das Versprechen Friedricha Dürrenmatta predstavili Karlo Andlar i Josip Mikulić s Filozofskoga fakulteta.

Nagrađeni rad pod nazivom Priprava i anizotropna magnetska svojstva jediničnih kristala hibridnih metalo-organskih perovskita [C(NH2)3][MII(HCOO)3] (M = Cu, Mn i Co), ostvaren u prirodoslovnom području, predstavila je studentica Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Jana Mužević.

U umjetničkom području Rektorovom je nagradom nagrađen student Tomislav Jukić s Muzičke akademije za osvojeno prvo mjesto na međunarodnim pjevačkim natjecanjima Mikuláš Schneider-Trnavský i Antonín Dvořák, čija je snimka nastupa prikazana na skupu.

Program posvećen Rektorovoj nagradi nastavlja se simulacijama razgovora za posao u kojima sudjeluju dobitnici i predstavnici osam tvrtki: Končar, Infobip, Orbico, INA, Bugatti-Rimac, Mindsmiths, Henkel i Degordian.

Izložba postera nagrađenih radova u predvorju svečane dvorane u zgradi SEECEL-a ostaje otvorena za javnost do 15. studenoga 2024. 

Program organiziran u povodu Rektorove nagrade moderirala je Ida Prester.