prikaz prve stranice dokumenta Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu
No public access
master's thesis
Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu
Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Law, 2017. urn:nbn:hr:199:917207
Tupeci, Jakov
University of Zagreb
Faculty of Law
Roman Law

Cite this document

Tupeci, J. (2017). Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu (Master's thesis). Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Law. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:917207

Tupeci, Jakov. "Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu." Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Law, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:917207

Tupeci, Jakov. "Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu." Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Law, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:917207

Tupeci, J. (2017). 'Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu', Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Law, accessed 06 November 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:917207

Tupeci J. Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu [Master's thesis]. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Law; 2017 [cited 2024 November 06] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:917207

J. Tupeci, "Pravo građenja (superficies) u rimskom pravu", Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Law, Zagreb, 2017. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:917207

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitlePravo građenja (superficies) u rimskom pravu
Title (english)Superficies in roman law
AuthorJakov Tupeci
MentorIvan Milotić (mentor)
Committee memberIvan Milotić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberMarko Petrak (član povjerenstva)
Committee memberTomislav Karlović (član povjerenstva)
GranterUniversity of Zagreb
Faculty of Law
(Roman Law)
Zagreb
Defense date and country2017-07-06, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Law
Abstract
Pravo građenja je danas poznato kao jedno od stvarnih prava. No to nije uvijek bilo tako. Njegovi najraniji počeci vežu se uz obveznopravni odnos najma/zakupa (locatio conductio rei) još u rimskom dobu. Potreba za trajnim pravom koje djeluje prema svima (erga omnes) natjerala je rimske pravnike da pronađu bolje rješenje od onoga koje je nudilo obvezno pravo. To je konačno ostvareno Justinijanovom kodifikacijom gdje je superficies definiran kao stvarno pravo na tuđoj stvari koje ovlašćuje korisnika da na tuđem zemljištu ima ili izgradi zgradu, a vlasnik zemljišta to mora trpjeti. Time rimski pravnici daju trajnost superficijaru te mogućnost zaštite prema trećima, a pritom ne dovode u pitanje temeljno načelo superficies cedit solo. Danas u hrvatskom zakonodavstvu vidimo jedan sličan, ali u mnogočemu drugačiji institut- pravo građenja. Tko može biti nositelj prava građenja, način prestanka, posljedice prestanka i položaj korisnika samo su neke od razlika koje odvajaju rimski superficies od današnjeg prava građenja.
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:199:917207
Study programmeTitle: Law
Study programme type: university
Study level: integrated undergraduate and graduate
Academic / professional title: magistar/magistra prava (magistar/magistra prava)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsClosed access
Terms of useLicence In copyright icon
RepositoryRepository Faculty of Law University of Zagreb
Created on2017-07-13 09:08:49