Sveučilište u Zagrebu

Titulu ovogodišnje Žene godine odnijela je prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica na Katedri za građansko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica poslijediplomskoga interdisciplinarnoga specijalističkog studija "Intelektualno vlasništvo", a predaje i na dvama akademijama: Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji. Savjetnica je ministrice Nine Obuljen Koržinek i voditeljica radne skupine za izradu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Također, Romana je i prva žena na čelu Hrvatskoga glazbenog zavoda, najstarije hrvatske glazbene institucije, koju je u kratkom roku postavila na noge nakon iznimno loše financijske situacije, a potom i pandemije te potresa koji su dodatno narušili stanje zgrade. „Izuzetna mi je čast biti ovdje. Zahvaljujem se časopisu Zaposlena i žiriju koji je, ove godine, odlučio dati nagradu upravo meni. Sve nominirane žene zaslužuju biti na mome mjestu i iskreno im se divim te mi je, tim više, ovo priznanje velika čast, ali i obaveza. Ono što me dovelo na trenutnu poziciju je društvena uloga koju sam prihvatila u vrlo nezavidnom trenutku u povijesti Hrvatskoga glazbenog zavoda te sam time postala prva žena na čelu te institucije, a svi znamo da HGZ ima dugu tradiciju djelovanja te je jedna od rijetkih u Europi koja ima kontinuitet djelovanja od 200 godina. Svi nedavni ružni događaji vraćali su nas unazad, no ja sam sa svojim suradnicima uspijevala naći snage i nastaviti dalje. Nadam se da imam privilegiju osigurati budućnost ovoj važnoj instituciji još idućih 200 godina, a ova nagrada mi je poticaj i motivacija da nastavim dalje. Vjerujem da je izbor za Ženu godine priznanje i svim drugim ženama, da su prepoznate te da mogu značajno doprinijeti boljitku društva.“, izjavila je dobitnica Romana Matanovac Vučković nakon proglašenja za Ženu godine 2021. Nakon što je prošle godine Alemka Markotić izabrana za Ženu godine bez konkurencije, ove godine je bilo nominirano pet žena koje su svojim trudom potaknule promjene u društvu. Osim Romani Matanovac Vučković, ovogodišnje nominacije pripale su i ostalim iznimnim ženama među kojima su Maja Mamula, psihologinja i dugogodišnja aktivistkinja iz područja ženskih ljudskih prava te koordinatorica Ženske sobe, Antonija Petričušić, docentica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu te članica Savjetodavnog odbora za primjenu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina, Blaženka Rogan, menadžerica ljudskih potencijala koja je svoju profesionalnu karijeru posvetila problemu mobinga na radnome mjestu te Mateja Medlobi, magistrica socijalne politike i akreditirana parlamentarna asistentica u uredu zastupnika Predraga Freda Matića u Bruxellesu. „Godine 2018., naša ovogodišnja žena godine otvorila je novo, možda najzahtjevnije poglavlje u svojoj karijeri i opet se vratila glazbi na jedan drugačiji način – prihvatila se volonterske funkcije predsjednice Hrvatskoga glazbenog zavoda. Postala je prva žena na čelu gotovo 200 godina stare udruge građana, najstarije hrvatske glazbene institucije i kolijevke glazbenog obrazovanja u trenutku kad je financijska situacija bila katastrofalna i kad je prijetila opasnost od prodaje dijela zgrade ili još gore – gašenja udruge. Ono što je obilježilo njezin rad u HGZ-u prošle godine je svakako potres koji je jako oštetio zgradu te pandemija koja je zaustavila program Zavoda. No, to ju nije pokolebalo, već suprotno, HGZ je podigao prvu skelu u ovome gradu, pokrenuo donatorsku kampanju, napravio hitnu sanaciju te nastavio s radom i nastavio svoj put prema ostvarenju njezine vizije u kojoj će to jednog dana biti suvremen, multimedijalni kulturni centar, otvoren prema svim umjetnostima te u kojem će svoje mjesto pronaći i prvi hrvatski muzej glazbe.“, zaključila je prilikom proglašenja Ana Gruden, glavna urednica časopisa Zaposlena. Još od 1995. godine, časopis Zaposlena provodi ovaj izbor, predstavljajući žene koje su svojim trudom, radom i zalaganjem obilježile proteklu godinu, promovirale ženska prava kroz vlastitu profesiju te nastojale utrti put svojim mlađim kolegicama, a samim time i pokrenule promjene u društvu. Jedan od ciljeva ovog projekta je poboljšati medijski tretman žena te otkloniti stereotipne uloge koje im se često nepravedno dodjeljuju. Ovo priznanje će zasigurno potaknuti ovogodišnju dobitnicu, Romanu Matanovac Vučković, da nastavi svojim iznimnim djelovanjem i postignućima u karijeri utjecati na mnoge žene i ohrabrivati ih da se odvaže raditi ono što žele, što ih ispunjava i za što su kompetentne. Nesumnjivo je da će ovaj izbor otvoriti i vrata mladim djevojkama te ih potaknuti da se ne ustručavaju slijediti svoje snove i biti uspješne u karijeri koju su odabrale. Izvor: Priopćenje za medije časopisa Zaposlena

Nakon jednogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa, u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva, Hrvatskoga bioetičkog društva i Grada Maloga Lošinja, od 10. do 13. listopada 2021. u Velom Lošinju održava se devetnaesto izdanje međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike. Ovogodišnja manifestacija ne održava se, kako je uobičajeno, u proljeće u Malom Lošinju, nego u jesen u Velom Lošinju.

Na 19. Lošinjskim danima bioetike sudjeluje gotovo stotinu znanstvenika i studenata iz Grčke, Hrvatske, Italije, Njemačke i Srbije, kao i brojni studenti koji su organizirali bioetičku radionicu „Bioetika, odgoj i obrazovanje“.

Upravo je u sklopu otvaranja radionice, doc. dr. sc. Matija Mate Škerbić održao predavanje tijekom kojega je pokušavao odgovoriti na pitanje – “Čemu bioetika u odgoju i obrazovanju?”: - Bioetici pristupam sa strane filozofije i gledam ju kao filozofijsku bioetiku te ju razmatram u kontekstu odgoja i obrazovanja. Filozofija i bioetika presudno su važne za pojedinca u suvremenom svijetu kojega uvelike karakterizira bio-tehnološki (i) STEM novum, kao i sve dobro i loše što iz njega proizlazi odnosno što on sa sobom donosi.

Po tom pitanju, docent Škerbić dijeli stav s prof. emer. Igorom Čatićem kako STEM treba zapravo preimenovati u STEAM. Stav je to o nužnom uvođenju humanističke komponente unutar ovovrsnih stremljenja (dodatno A označava Arts & Humanities) koja je u zastupnika STEM razvoja neprepoznata i zanemarena. Naime, čovjek je prije svega čovjek, što s jedne strane znači da je društveno biće koje živi u suodnosu s drugima (a to je Aristotelova osnovna pozicija u sagledavanju čovjeka), dok s druge strane znači da je biće koje je smrtno te biće koje se u suočenju s vlastitom ograničenom smrtnom naravi pita o smislu vlastitog egzistiranja i vrjednotama kojima se treba voditi u svakodnevnom postupanju i življenju.

U proteklih osamnaest godina održavanja, Lošinjski dani bioetike izrasli su u najznačajniju bioetičku konferenciju u ovom dijelu Europe. Dosad je u radu Lošinjskih dana bioetike sudjelovalo više od šest stotina znanstvenika i znanstvenica različitih profila iz tridesetak zemalja Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Azije, kao i više od tri stotine studenata i studentica iz Hrvatske i drugih zemalja Jugoistočne i Srednje Europe. Lošinjski dani bioetike odigrali su ključnu ulogu u razvoju bioetike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi, te umrežavanju hrvatskih i jugoistočnoeuropskih bioetičara i bioetičarki s kolegama i kolegicama iz drugih dijelova Europe i svijeta. Uvelike su pridonijeli i nastanku inovativnoga koncepta integrativne bioetike, koji je već etabliran u svjetskoj bioetičkoj raspravi.

Ovogodišnji Lošinjski dani bioetike sastoje se od međunarodnog simpozija Integrativna bioetika i nova epoha, na hrvatskom i engleskom jeziku, zatim okrugloga stola o temi Pandemija i bioetika na engleskom jeziku te već spomenute studentske bioetičke radionice.

Suorganizatori 19. Lošinjskih dana bioetike su Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a Studentsku bioetičku radionicu, kao sastavni dio Lošinjskih dana bioetike, suorganiziraju Udruženje studenata filozofije i Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelj ovogodišnje manifestacije je Primorsko-goranska županija.

VIŠE možete čitati na Universitas portalu Sveučilišta u Zagrebu, medijskom pokrovitelju događanja.

PROGRAM

PUBLIKACIJA

Dragi maturantice, maturanti i svi zainteresirani,

Smotra Sveučilišta u Zagrebu trajat će od 25. do 27. studenoga i ove će se godine, zbog epidemiološke situacije, održavati u digitalnom obliku pod motom Klikni s faksom!

Otvaranje i zatvaranje Smotre te predstavljanje pojedinih područja odvijat će se putem live streama, a prijenos događanja uživo moći ćete pratiti kada bude dostupno na službenoj stranici.

Unutar postojeće stranice Smotre Sveučilišta u Zagrebu bit će otvorena nova podstranica Smotr@, koja će, dok traje Smotra, a i kasnije, služiti kao središnje mjesto za informiranje o svemu što vas zanima o našim sastavnicama - fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu.

Na podstranici Smotr@ postavljene su poveznice na virtualne štandove svih naših fakulteta i akademija na kojima ćete se moći informirati, zabaviti, sudjelovati na online događanjima, pogledati promotivne spotove kao i preuzeti razne materijale (brošure, plakate i drugo) u digitalnom obliku.

Kao i svake godine, i na virtualnoj Smotri bit će dodijeljene nagrade i priznanja za najbolji digitalni nastup odnosno promociju sastavnice u digitalnom okruženju.

Klikni s faksom na ovogodišnjem događanju Smotr@ Sveučilišta u Zagrebu!

U organizaciji Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu od 13. do 15. listopada 2021., po 32. puta, održava se međunarodna znanstvena konferencija posvećena informacijskim i inteligentnim sustavima – CECIIS 2021 (Central European Conference on Information and Intelligent Systems). Ovogodišnja tema konferencije usmjerena je na umreženo društvo, a uzimajući u obzir dobrobit svih sudionika, gostiju i organizatora, ovogodišnja se konferencija odvija u online izdanju. Tijekom 32 godine održavanja CECIIS konferencija razvila se u jednu od značajnijih konferencija iz područja primijenjenih informacijskih znanosti u srednjoj Europi, čiji se Zbornik radova referencira u nekoliko međunarodnih znanstvenih baza podataka. U tri dana trajanja konferencije bit će prezentirana 43 recenzirana znanstvena rada u autorstvu 111 autora iz 15 zemalja, koji će biti izlagani unutar 9 znanstvenih sekcija. Pozvana predavanja održat će uvaženi stručnjaci prof. Henry Muccini sa Sveučilišta u L'Aquili (Italija) te prof. Dunja Mladenić s Jozef Stefan Instituta (Slovenija).  Otvorenje konferencije i uvodno predavanje možete pratiti OVDJE. Kao posebne dijelove konferencije izdvajamo dvije panel rasprave "Accelerating smart industry and digital transformation" i "Emerging research areas: the vision of journal editor“, osmišljene kako bi se sudionicima približile aktualne znanstvene i istraživačke teme koje će se održati prvoga, odnosno drugoga dana Konferencije. Osim prezentacija znanstvenih radova, u okviru međunarodne konferencije CECIIS 2021, održava se i Studentska sekcija koja je okupila 20-tak mladih istraživača iz Europe i SAD-a koji će svoje radove prezentirati u četvrtak 14. listopada 2021. Više informacija o konferenciji možete pronaći OVDJE. Održavanje konferencije podupiru i sponzori – tvrtke Infodom d.o.o. (zlatni sponzor), Dignet Software (srebrni sponzor) i Oracle (srebrni sponzor) uz podršku Grafa Varaždina i Varaždinske županije.  

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis II. generacije studenata na Poslijediplomski specijalistički studij Arhitektura i urbanizam; Prostorno uređenje; Ciklus: Strateško planiranje i održivi razvoj u akademskoj godini 2021./22. Uvjeti za upis na poslijediplomski specijalistički studij su: 1. završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij s ukupno ostvarenih 300 ECTS bodova ili završen dodiplomski studij, 2. prosjek ocjena 3.0 ostvaren tijekom studija (ako kandidat ima prosjek niži od 3.0, potrebno je priložiti preporuke dva sveučilišna profesora) i 3. poznavanje jednoga stranog jezika. Obrazac za prijavu Prijave se zaprimaju do 8. studenoga 2021. Prijavi je potrebno priložiti: - diplomu - ovjerenu kopiju
- prijepis ocjena ili dopunska isprava o studiju (ovjerena kopija)
- preporuke (ako je prosjek niži od 3.0)
- domovnicu  i rodni list (izvornik ili ovjerena kopija)
- životopis
- odluka pravne osobe o plaćanju školarine (ukoliko školarinu plaća pravna osoba)
- ukoliko studij nije završio u Republici Hrvatskoj potrebno je priložiti Rješenje Ureda za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija Sveučilišta u Zagrebu Prijave se podnose osobno ili poštom na adresu:
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kačićeva 26, 10000 Zagreb Sve dodatne informacije mogu se dobiti na e-mali adresi:
za prijave: referada@arhitekt.hr
za info o studijskom programu: lhohnjec@arhitekt.hr KAKAV PROGRAM VAS OČEKUJE? Poslijediplomski specijalistički studij Arhitektura i urbanizam; Prostorno uređenje - Ciklus: Strateško planiranje i održivi razvoj traje jednu godinu, odnosno dva semestra i uključuje polaganje šest (6) obveznih i šest (6) izbornih kolegija. GDJE SE IZVODI NASTAVA? Nastava se izvodi u Zagrebu u prostorijama Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Kačićeva 26. PREDAVANJA Očekivano trajanje predavanja je: za zimski semestar je 1.veljače do 1. ožujka; za ljetni semestar 1. lipnja do 1. srpnja (blokovski oblik nastave). ŠTO DOBIVATE ZAVRŠETKOM STUDIJA? Polaznici stječu najnovije teorijske i praktične spoznaje iz područja prostornog uređenja. Završetkom Poslijediplomskog specijalističkog studija Arhitektura i urbanizam; Prostorno uređenje - Ciklus: Strateško planiranje i održivi razvoj stječe se akademska titula sveučilišni/a specijalist/specijalistica arhitekture i urbanizma (univ.spec.arch.). TKO MOŽE UPISATI STUDIJ? Studij je namijenjen svim pristupnicima neovisno o tome dolaze li iz arhitektonske struke ili nekog drugog usmjerenja. Uvjeti za upis na poslijediplomski specijalistički studij su: 1. završen diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij s ukupno ostvarenih 300 ECTS bodova ili završen dodiplomski studij 2. prosjek ocjena 3.0 ostvaren tijekom studija. Ukoliko kandidat ima prosjek niži od 3.0 potrebno je priložiti preporuke dva sveučilišna profesora. 3. poznavanje jednog stranog jezika KOJA JE CIJENA STUDIJA I ŠTO OBUHVAĆA? Cijena Poslijediplomskog specijalističkog studija Arhitektura i urbanizam; Prostorno uređenje - Ciklus Strateško planiranje i održivi razvoj je 15.000,00 kuna po semestru. Cijena studija obuhvaća sve studijske troškove i jedno studijsko putovanje. Trošak studija plativ je u obrocima, a detalji plaćanja uređuju se svakim polaznikom pojedinačno.

U četvrtak 7. listopada 2021., u Studentskom naselju „Stjepan Radić“, u organizaciji Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebačkoga sveučilišnoga športskog saveza, održana je tradicionalna svečanost dodjele nagrada najboljim studentima sportašima Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na nemogućnost održavanja svečane dodjele u akademskoj godini 2019./2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, nagrade su studentima dodijeljene za dvije akademske godine (2019./2020. i 2020./2021.). Svečanosti su nazočili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc Damir Boras, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomislav Družak, predstavnica gradonačelnika Grada Zagreba Iva Ivšić i ostali visoki dužnosnici. Priznanja su studentima dodijeljena u nekoliko kategorija, a najzanimljivija i najprestižnija u kategoriji najboljih kolektiva i pojedinaca na Sveučilištu u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu proglašeno je najsportskijim sveučilištem u Europi u konkurenciji od 600 europskih sveučilišta, pa prosudbenom povjerenstvu za odabir studentskih laureata nije bio lako pronaći najbolje od najboljih iz svijeta studentskoga sporta. Najboljim ekipama Sveučilišta u Zagrebu proglašene su sveučilišna reprezentacija u odbojci na pijesku (ak. god. 2019./2020) i odbojkaška reprezentacija (ak. god. 2020./2021), a najboljim momčadima sveučilišna reprezentacija u košarci 3X3 (ak. god. 2019./2020) i sveučilišna malonogometna (futsal) reprezentacija (ak. god. 2020./2021). Najbolje sportašice Sveučilišta su Gabrijela Gaiser, studentica Ekonomskoga fakulteta (ak. god. 2019./2020) i Josipa Bebek, studentica Kineziološkoga fakulteta (ak. god. 2020./2021), a najbolji sportaši Ante Žužul, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva (ak. god. 2019./2020) i još jedan budući kineziolog, Matija Lukić (ak. god. 2020./2021). Josipa Bebek, rukometašica i Gabriela Gaiser, nogometašica futsal lige Ništa manje zanimljiva bila je utrka za najbolje sportsko visoko učilište u Gradu Zagrebu, gdje se predstavnici fakulteta natječu u 25 sportova te tako skupljaju bodove krajnjim plasmanom. Prijelazni pehar u svoje fakultetske vitrine u ženskoj konkurenciji spremili su studenti Kineziološkoga fakulteta, a prijelazni pehar u muškoj konkurenciji, nakon jednogodišnje stanke, u sportsku dvoranu Martinovku vratio je dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Ukupni pobjednik studentskih prvenstava UniSport Zagreb, samim time i najbolje sportsko visoko učilište u gradu Zagrebu u akademskoj godini 2020./2021., nedvojbeno je Kineziološki fakultet, branitelj naslova ukupnoga pobjednika. Na samom kraju svečane dodjele, prije izvedbe studentske himne De Brevitate Vitae, popularnoga Gaudeamusa, kapetan sveučilišne malonogometne reprezentacije Luka Davidović pozdravio je sve okupljene u ime svih nagrađenih studenata: „Ova nagrada je ujedno i poticaj da nastavimo težiti izvrsnosti te da nastavimo pomicati svoje granice mogućnosti, a ljestvice dizati još više. Također, biti među najboljim studentima najsportskijega Sveučilišta u Europi velika je čast i trebamo biti ponosni na sebe.“ Luka Davidović, nogometaš Futsal lige

Hibridna konferencija "Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima" održana je od 30. rujna do 2. listopada 2021. Lovranu u okviru "17. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica", uživo i virtualno. Tema konferencije bila je Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima, a izlaganja su okupljena oko sljedećih tematskih cjelina: Autorsko i srodna prava – nove okolnosti i digitalno okružje, Kompetencije knjižničara za rad u digitalnom okružju, Uloga i položaj knjižnica u digitalnom okružju, te Prostor, usluge i građa knjižnica u digitalnom okružju.  Na događanju je sudjelovalo i Sveučilište u Zagrebu čiji su djelatnici Središnjega ureda za koordinaciju knjižnica Sveučilišta i Ureda za istraživanje te raznih fakulteta izlagali o bitnim temama. Prvoga dana izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter, voditelj Ureda za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu imao je izlaganje pod nazivom "Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo rangiranja".  Sljedećega dana izlagalo je više djelatnika s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Filozofskoga, Medicinskoga i Ekonomskoga fakulteta te voditeljica Središnjega ureda za koordinaciju knjižnica dr. sc. Tatijana Petrić na temu "Otvorena znanost u knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu". Posjetitelji su zadnji dan Konferencije mogli čuti sve o promjenama u sveučilišnim i visokoškolskim knjižnicama u digitalnom okružju - knjižničnim uslugama i zakonodavnom okviru, o čemu je govorila dr. sc. Tatijana Petrić, te o trendovima razvoja hrvatskih sveučilišta iz perspektive znanosti, teme izv. prof. dr. sc. Miroslava Rajtera. Organizatori Konferencije bili su Hrvatsko knjižničarsko društvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilišna knjižnica Rijeka. Konferencija je održana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.  

U Velikoj predavaonici Arhitektonskoga, Građevinskoga i Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 6. listopada 2021., na poziv rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, održan je sastanak Uprave Sveučilišta u Zagrebu i dekana fakulteta - sastavnica Sveučilišta, čije su zgrade oštećene u potresu, s državnim ministrima i dogradonačelnikom Grada Zagreba. Sastanku su iz Vlade RH prisustvovali ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te iz Grada Zagreba dogradonačelnik dr. sc. Luka Korlaet i direktorica Zagrebačkoga velesajma dr. sc. Dina Tomšić. U konstruktivnom dijalogu uočeni su problemi oko privremenoga preseljenja fakulteta za vrijeme trajanja radova na obnovi i ponuđena moguća rješenja. Svi dionici iskazali su dobru volju i ponudili prijedloge za izazovne situacije u kojima će se naći Sveučilište i njegove sastavnice u proljeće 2022. Do kraja tjedna sastavnice će nadležnom ministarstvu dostaviti procjenu stavaka potrebnih za održavanje nastave za vrijeme obnove kao što su: broj studenata, kapaciteti i veličine predavaonica, te vremenska procjena kada bi se iste koristile.  

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta prof. dr. sc. Josip Šimunović obavješćuju studente i nastavnike da će se u četvrtak 14. listopada 2021. u 18.30 sati služiti svečana sveta misa Veni Sancte Spiritus za 353. akademsku godinu (2021./2022.). Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Blaža predvodit će uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Plakat

Kreativan si, imaš puno ideja, ali ne znaš kako bi ih proveo u djelo, nedostaje ti tehničkoga znanja ili imaš tremu? Prijavi se na treći EIT Health i-Days te nauči kako doći od ideje do inovacije.

I-Days program su razvoja inovacija u zdravstvu, a ciljna su im skupina studenti. Pridruži se, zato, drugim studentima te zajedno, uz budno oko i stručno znanje mentora, pronađite rješenja za aktualne probleme u zdravstvu.

Zbog epidemioloških prilika ovogodišnji će se i-Days održati online, a sastojat će se od motivacijskoga događaja, koji će se održavati 18. listopada od 14 do 16 sati, i od natjecanja, koje će trajati četiri dana i održavat će se od 25. do 29. listopada.

Na motivacijskom događaju imat ćeš prilike čuti malo više o temi od vrsnih stručnjaka. Sudjelovanje na ovom događaju nije uvjet za sudjelovanje u drugom dijelu programa ‒ natjecanju.

Natjecanje, koje će svojim formatom biti slično hackatonu, idealna je prilika za studente koji žele naučiti sve korake u procesu stvaranja inovacija! Tu ćeš naučiti sve od toga kako prepoznati problem, kako pristupiti njegovu rješavanju i od početnoga problema stvoriti inovaciju, kako tu inovaciju predstaviti investitorima te kako od inovacije stvoriti uspješni poslovni model. Tema je ovogodišnjega i-Daysa “Zdravstvenim inovacijama do inkluzivnog društva!“ Vaša rješenja ocjenjivat će stručno povjerenstvo, a tri najbolja tima očekuju vrijedne nagrade. Pobjednički će tim biti nagrađen i online sudjelovanjem na Winners' Eventu 27. studenoga, na kojem će se natjecati protiv pobjedničkih timova iz drugih država. Također, dobit će potporu za daljnji razvoj svojih ideja te mogućnost uključivanja u EIT Health mrežu.

Za motivacijski događaj možete se prijaviti OVDJE.

Prijave za natjecanje, koje će se održati potkraj listopada, već su otvorene, a prijaviti se možete OVDJE.

Više informacija o natjecanju očekujte uskoro, a kako nam je bilo prošle godine, pogledajte OVDJE.

Sveti otac Franjo dodijelio je 11. kolovoza 2021. izv. prof. dr. sc. Ivanu Milotiću, nastavniku na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, odlikovanje viteza Reda svetog Grgura Velikoga. Papa Franjo je profesoru Milotiću odlikovanje dodijelio kao izraz priznanja i zahvalnosti za zasluge učinjene Svetoj Stolici i u korist Crkve, za izniman doprinos u promicanju kanonskopravne znanosti u Republici Hrvatskoj i proučavanju povijesti Crkve u Istri. Odlikovanje viteza Reda svetog Grgura Velikog, koje kao jedno od pet civilnih odlikovanja dodjeljuje Sveti Otac, 1831. godine ustanovio je papa Grgur XVI. Odličje se sastoji od malteškog križa sa slikom svetoga Grgura Velikog u sredini na prednjoj strani. Na stražnjoj strani zapisano je geslo Pro Deo et Principe. Iznad križa nalazi se lovorova kruna zelenoga sjaja ovješena o crvenu vrpcu zlatnog obruba. Među poznatim osobama kojima je dodijeljeno to odlikovanje su Otto von Habsburg, Gilbert Keith Chesterton, Dolores i Bob Hope, Eunice Kennedy Shriver i drugi uglednici. Već godinama profesor Milotić znanje i energiju stavlja u službu Crkve u Republici Hrvatskoj, kako Porečke i Pulske biskupije tako i Hrvatske biskupske konferencije, u kojoj je član različitih komisija i vijeća. Član je i tajnik Pravne komisije, supredsjedatelj je Mješovite komisije Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije za pravna pitanja, član je Ekonomskog vijeća Hrvatske biskupske konferencije. Na sjednici Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije 6. rujna 2021. izabran je za pravnog savjetnika Pravne komisije COMECE-a (Komisija biskupskih konferencija Europske unije). Zalaganjem profesora Milotića, nakon 73 godine od ukidanja kanonskopravne skupine predmeta, u studijski program Pravnog fakulteta u Zagrebu vraćeno je poučavanje kanonskoga prava u njegovu prožimanju s civilnom pravom te je bio prvi nositelj kolegija „Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav“. Član je i Hrvatskog kanonističkog društva, u kojem je predsjednik odbora za izradu normativnih akata iz civilnog i kanonskog područja. Dobitnik je priznanja toga društva za znanstveni doprinos proučavanju odnosa Crkve i države te kanonskoga prava (2015.). Pokretač je i voditelj međunarodnoga pravnog (civilističkog i kanonističkog) i povijesnog znanstvenog skupa „Motovunski kolokvij“. Svojim radovima (knjigama i člancima) dao je doprinos poznavanju povijesti i kulture Istre te Crkve u Istri. Više možete pročitati OVDJE.

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je u utorak 5. listopada 2021. na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na svečanoj akademiji u prigodi obilježavanja Dana Učiteljskog fakulteta i Svjetskoga dana učitelja. Prigodom obilježavanja ovoga značajnoga dana za sve sadašnje i buduće učitelje, nastavnike, profesore, studente i one koji su cijeli život posvetili učenju drugih, govorili su dekan Učiteljskoga fakulteta prof. dr. sc. Siniša Opić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i izaslanik predsjednika Vlade RH Ivica Šušak i predsjednica Saborskoga odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i izaslanica predsjednika Sabora RH izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković. Učiteljski fakultet, sa 199 zaposlenika od kojih su 142 nastavnici, na 12 katedri obrazuje tri tisuće studenata, nema proizvod koji se vrednuje na tržištu, ali stvara ljude koji će nositi naciju, kazao je dekan Opić. „Danas imate svoj fakultet, čuvajte ga“, poručio je predsjednik Milanović profesorima Učiteljskog fakulteta pozvavši ih da teže visokom prosjeku izvrsnosti. „Mi moramo, kao nacija, težiti visokom prosjeku izvrsnosti. Visok prosjek je ono što čini uspješnu naciju“, istaknuo je predsjednik. Dodao je kako se odgoj, ali i društvo, mijenjao kroz generacije. „Hrvatsko školstvo je odigralo ogromnu ulogu. Vaš i naš zadatak je da postignemo visok prosjek, da radimo s talentiranima. Oni koji žele više će se uvijek snaći i ići naprijed, ostalima treba stabilnost, sigurnost, vjera i nada. Učitelji moraju usmjeravati i mijenjati“, zaključio je predsjednik Milanović.   Izvor informacija: Ured predsjednika Republike Hrvatske
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Filip Glas

Prijavite se na Dan karijera 2021., sajam poslova u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu sa studentskom udrugom BEST! Događanje će se održati u četvrtak 14. listopada u prizemlju Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu i u prostorijama Stabla znanja (prvi kat SC-a). Broj sudionika je ograničen. Ispunite prijavnicu i postanite dio Dana karijera 2021.! Prijavite se OVDJE. Ovisno o broju prijava i epidemiološkim mjerama, o svim detaljima bit ćete obaviješteni elektronskom poštom.

Znanstveni skup pod nazivom "Trideset godina od stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu" održat će se 8. listopada 2021. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ćirilometodska 4, dvorana VII. s početkom u 9 sati.  Skup ima za cilj utvrditi i preispitati pravno uređenje državljanstva u Hrvatskoj danas te potaknuti raspravu o perspektivama razvoja hrvatskog državljanstva. Uz navedeno, na skupu će biti analizirani i pravnopovijesni te politološki momenti te će na taj način hrvatsko državljanstvo biti sagledano u širem kontekstu.  Na skupu će izlaganja održati 17 pozvanih izlagača koji su se u svom dosadašnjem znanstvenom i stručnom radu bavili materijom državljanstva. Sudionicima skupa uvodno će se obratiti dekan Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprić te predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova.  PROGRAM Molimo da se svi koji žele prisustvovati skupu, zbog kapaciteta dvorane, prethodno jave na e-mail izv. prof. dr. sc. Frani Staničiću (frane.stanicic@pravo.hr) ili izv. prof. dr. sc. Ivanu Kosnici (ivan.kosnica@pravo.hr) .

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 1. listopada 2021. službeno su otvorena dva računalna laboratorija (A209 i A210 na 2. katu Fakulteta), koja će moći koristiti svi studenti i nastavnici FER-a.

Ovaj projekt predstavlja temelj buduće dobre poslovne suradnje FER-a i Financijske agencije, koja je sufinancirala opremanje ovih laboratorija sa 625 tisuća kuna. Laboratorije su danas otvorili prodekan za poslovanje FER-a prof. dr. sc. Mario Vražić i predsjednik Uprave Fine mr. sc. Dražen Čović, uz prisustvo članice Uprave Fine Vinke Ilak, direktora Finine Službe razvoja IT servisa Darija Belića te voditelja FER-ovog Centra za informacijsku potporu dr. sc. Svebora Prstačića.   Dosadašnji laboratoriji u potpunosti su poprimili novi izgled, a njihovo uređenje obavljeno je tijekom cjelovitoga uređenja 2. kata A zgrade FER-a, koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Fine i samoga Fakulteta.    U laboratorijima je do sada nastavu moglo pratiti 30-ak studenata, a sredstvima Finine donacije, povećani su kapaciteti pa ih sada u ovim učionicama može boraviti dvostruko više. Između ostaloga, nabavljena su i nova računala, projektori i projekcijska platna, školske ploče, potpuno je rekonstruiran energetski i računalni razvod, nabavljena je i ugrađena nova LED rasvjeta te novi klima uređaji. Neki od kolegija, koji će se izvoditi u ovim laboratorijima, su: Oblikovni obrasci u programiranju, Operacijski sustavi, Skriptni jezici, Uvod u umjetnu inteligenciju, Paralelno programiranje, Projektiranje ugradbenih računalnih sustava itd. „FER tradicionalno njeguje vrlo uspješnu suradnju s brojnim partnerima iz gospodarstva. Stoga nas posebno veseli kada poslovni sektor prepozna važnost ulaganja u akademsku zajednicu i aktivno sudjeluje u stvaranju suvremenoga tehnološkog okruženja za osposobljavanje vrhunskih mladih inženjera koji stasaju na FER-u. Fina i FER surađuju na nekoliko razina, a spomenuta donacija dodatno će produbiti naš poslovni odnos“, izjavio je tom prilikom prodekan za poslovanje FER-a, prof. dr. sc. Mario Vražić. Studentima FER-a Fina nudi i mogućnost stipendiranja te, kao i do sada, obavljanje stručne prakse, kako bi stečena znanja mogli primijeniti i testirati u stvarnom poslovnom okruženju, ali i steći prva radna iskustva. Uz stručnu praksu, Fina redovito sudjeluje u izvannastavnim aktivnostima za studente, poput radionica,  predavanja, panel diskusija i sl. Prilikom otvorenja novih laboratorija, predsjednik Finine Uprave, mr. sc. Dražen Čović, je izjavio: „Fina je, prije svega, tehnološka tvrtka koja ima vrlo snažan IT tim, s gotovo 300 zaposlenika. Studenti FER-a dobrodošli su u Finu, gdje mogu obaviti terensku nastavu, praksu, diplomski rad, ali i sudjelovali u svim Fininim projektima. Ovom donacijom željeli smo olakšati izvođenje nastave i laboratorijskih vježbi svim studentima FER-a, u tehnološki naprednom okruženju. Ova suradnja je još jedan u nizu primjera koji pokazuju da je Fina društveno odgovorna i važna tvrtka za akademsku zajednicu“.    

Na 44. međunarodnom skupu za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju – MIPRO 2021, predsjedništvo MIPRO-a dodijelilo je Povelju MIPRO 2021 Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. Skup je krajem rujna održan u Opatiji. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu je već dugi niz godina partner i vrlo zastupljena znanstveno-obrazovna institucija u programima i sudjelovanju na događanjima u organizaciji MIPRO-a. Kroz sudjelovanje nastavnika i znanstvenika s Fakulteta organizacije i informatike u održavanju savjetovanja, seminara, okruglih stolova i drugih programskih segmenata, FOI već više godina daje značaj doprinos međunarodnom skupu za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju - MIPRO. Prilikom dodjele povelje, predsjedništvo MIPRO-a ukazalo je na brojne inicijative, kao i provedbene aktivnosti FOI-ja čiji nastavnici i znanstvenici svake godine sudjeluju s velikim brojem znanstveno-stručnih radova u raznim savjetovanjima, a uvijek na organiziran način i s podrškom od strane uprave fakulteta. Čestitamo!

Na svečanoj sjednici Senata povodom početka nove akademske godine održanoj 3. rujna 2021., Sveučilište u Miškolcu (University of Miskolc), jedno od najvećih mađarskih sveučilišta, dodijelilo je počasni doktorat dr. sc. Biljani Kovačević Zelić, redovitoj profesorici u trajnom zvanju Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Počasni doktorat dodijeljen je prof. dr. sc. Biljani Kovačević Zelić na prijedlog Faculty of Engineering Earth Sciences University of Miskolc radi njezina iznimnoga doprinosa razvoju suradnje između mađarskoga i zagrebačkoga sveučilišta, te znanstvenoga doprinosa u području istraživanja glinovitih materijala. Za promotora je imenovan prof. dr. Gabor Mucsi, dekan Faculty of Engineering Earth Sciences, koji je u skladu s propisanom procedurom pročitao izvješće stručnoga povjerenstva za ocjenu prijedloga za dodjelu počasnoga doktorata. Uz prisutnost svih članova Senata i gostiju, diplomu je profesorici Biljani Kovačević Zelić uručila prof. dr. Zita Horváth, rektorica University of Miskolc. Počasni doktorat najviše je priznanje koje sveučilišta dodjeljuju istaknutim znanstvenicima i uglednim javnim osobama za poseban doprinos od trajnoga značenja sveučilištu i široj društvenoj zajednici u pojedinim područjima znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.  S obzirom da se Faculty of Engineering Earth Sciences, koji je osnovan davne 1735. godine, može smatrati jednom od najstarijih znanstveno-nastavnih institucija u svijetu u području rudarstva i geologije, time je iskazana velika čast profesorici Biljani Kovačević Zelić i Sveučilištu u Zagrebu.

Folklorni ansambl "Ivan Goran Kovačić" iz Zagreba prima nove članove; plesače - pjevače i svirače tambura, violine i tradicijskih instrumenata.

Plesači-pjevači mogu se javiti u Mjesnu zajednicu Horvati - Srednjaci (Horvaćanska cesta 54)
u terminima: - ponedjeljak 4., 11., 18. i 25. listopada 2021. u 20 sati
- četvrtak 7., 14., 21., i 28. listopada 2021. u 20 sati Svirači tambura, violine i tradicijskih instrumenata mogu se javiti u Mjesnu zajednicu Horvati - Srednjaci (Horvaćanska cesta 54) u terminima: - ponedjeljak 4., 11., 18. i 25. listopada 2021. u 20 sati
- srijeda 6., 13., 20. i 27. listopada 2021. u 20 sati  Kontakt:
Ivana Šabić, predsjednica Folklornog ansambla IGK Zagreb
info@igk.hr
www.igk.hr
Opatovina 11, Zagreb Facebook
Instagram                    

Potpisivanjem ugovora između HBOR-a, Europskoga investicijskog fonda (EIF) i slovenske izvozne i razvojne (SID) banke krajem srpnja ove godine stvorena je prva regionalna platforma za pokretanje fonda za financiranje komercijalizacije inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja hrvatskih i slovenskih znanstvenih institucija. Radi se o Fondu za transfer tehnologija (Transfer Technology Fond), vrijednom najmanje 40 milijuna eura, koji će omogućiti da znanstvena istraživanja zažive u gospodarstvu. Potpisanim ugovorom došlo je do osnivanja regionalne platforme za transfer tehnologija (Central East European Technology Transfer – CEETT) sa sveučilišta, istraživačkih instituta i centara u gospodarstvo. Valja i naglasiti kako je ovo prva multinacionalna investicijska platforma za prijenos tehnologije ikada pokrenuta u Europskoj uniji. Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka, svaki s 10 milijuna eura te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnoga fonda rizičnoga kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo. Fond će zanimati projekti koje razvijaju hrvatska ili slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri, a koji su u fazi "Dokaza o konceptu" (Proof of Concept) te im je potreban novac za procjenu izvedivosti koncepta i prenošenje rezultata istraživanja u postupak komercijalizacije. U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovoga će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura. Prema analizi EIF-a, u sljedećih pet godina sveučilišta i istraživački instituti u Sloveniji i Hrvatskoj prijavit će više od 350 patenata i 100 spin-off poduzeća, koje bi se mogle financirati putem Fonda. Naime, Hrvatska ne zaostaje u razvoju patenata i novih rješenja gdje smo oko prosjeka EU, ali zaostaje u njihovoj primjeni u gospodarstvu, ocijenila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko. Po primjenjivosti patenata u gospodarstvu nalazimo se na europskom dnu. “Hrvatskom, kao i slovenskom tržištu, nedostaje karika u financiranju zbog koje mnogi vrijedni patenti i tehnološka rješenja nikada ne dožive svoju komercijalizaciju. Naša je uloga, kao razvojne banke, nadomjestiti ovaj nedostatak te omogućiti čvrstu vezu znanosti i poduzetništva”, izjavila je Perko. Čvrsta veza znanosti i poduzetništva ima veliku ulogu u kontekstu inovacija i transfera tehnologije kao ključnih pokretača ekonomskoga razvoja u današnjoj svjetskoj ekonomiji.  Kako financiranje transfera tehnologije iz akademskih institucija prema korporativnom sektoru može unaprijediti gospodarstvo odlično ilustrira primjer Finske. Ta je država u samo 10 godina postala jedna od najinovativnijih u Europskoj uniji, s Nokijom kao simbolom njezina tehnološkog uspona. Primjerice, podaci tamošnjeg statističkoga ureda pokazuju da je 1990. izdvajala 1,9 posto BDP-a za istraživanje i razvoj. No, već 1999. taj je udjel narastao na više od 3 posto BDP-a, po čemu je među zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) zauzimala drugo mjesto, odmah nakon Švedske. No, ono po čemu se Finska također izdvajala bilo je velik broj znanstvenika i stručnjaka uključenih u istraživanje i razvoj, zaposlenih u privatnim, ali i javnim institucijama. Stoga ne čudi što su prve reakcije znanstvene zajednice na osnivanje Transfer Technology Fonda bile i više su nego pozitivne. Vlatka Petrović, o.d. privremenog voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako se veseli skorom početku rada fonda za transfer tehnologije kao inicijativi HBOR-a, SID Banke i Europskog investicijskog fonda (EIF). “Ovaj fond predstavlja značajan iskorak u financiranju razvoja inovacija nastalih na sveučilištima i ključan dio podrške koji će ubrzati i olakšati izlazak na tržište rješenjima zasnovanim na visokim tehnologijama i angažmanu akademske zajednice”, izjavila je Petrović. Matija Srbić, voditelj SPOCK-a, inkubatorskog programa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koji je već iznjedrio pet generacija startupa, za portal Netokracija je kazao kako ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove. “Zadnje dvije godine intenzivno radimo na stvaranju poticajnoga sustava koji će omogućiti istraživačima i znanstvenicima što jednostavnije uključivanje u startup ekosustav. Trenutno znanstvenike i istraživače sa Sveučilišta u Zagrebu podupiremo kroz projekt Crossing the Gap: Startup education and support for PhD students, researchers and scientists (COGSTEPS) i naš dugogodišnji startup inkubator SPOCK, a upravo radimo i na stvaranju deep tech startup ekosustava u čijem će središtu biti venture builder za deep tech startupe”, izjavio je Srbić. Što se tiče operacionalizacije rada, EIF će provesti natječaj za odabir društva za upravljanje Fondom za transfer tehnologija koji će biti otvoren do listopada ove godine. Odabir će se dovršiti u prvoj polovici 2022., nakon čega se očekuje početak rada fonda i prva ulaganja. Izvor informacija: Poslovni.hr

U organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, kao EIT Health Huba za Hrvatsku, 29. rujna 2021. u 10.30 održat će se treći Morning Health Talk putem ZOOM aplikacije. Cilj je događanja umreživanje značajnih dionika u području zdravstva kako bi se potaknuo razvoj lokalnoga ekosustava.

Tema trećega MHT-a bit će Uspješna partnerstva u razvoju inovacija u zdravstvu, a radni jezik bit će engleski.

Na događanju ćete imati priliku poslušati iskustva izv. prof. dr. sc. Maje Čikeš s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica Čikeš će predstaviti kliničku studiju ENVAD-HF, kojoj je cilj ispitati primjenu lijeka sakubitril/valsartana u specifičnoj subpopulaciji bolesnika sa zatajivanjem srca s reduciranom ejekcijskom frakcijom, nosilaca uređaja HM3 LVAD. Istraživanju je sponzor Medicinski fakultet, a provedbu financijski podupiru partneri iz industrije, tvrtke Novartis i Abbott. U istraživanje je uključeno čak 6 centara od kojih su dva u Hrvatskoj i znanstveno-nastavne su baze Medicinskoga fakulteta, a ostali se nalaze diljem Europske unije: Medicinski centar Sveučilišta Utrecht i Medicinski centar Sveučilišta Erasmus u Roterdamu (Nizozemska), Institut za kliničku i eksperimentalnu medicinu u Pragu (Češka republika) te bolnica Ivana Pavla II. u Krakovu (Poljska). Projekt RECOGNISED i formiranje konzorcija 21 partnera iz devet zemalja za taj projekt predstavit će dr. sc. Martin de Kort, programski voditelj za znanost u mreži EATRIS (European Infrastructure for Translational Medicine), u kojoj je Hrvatska član promatrač od travnja 2021. Projekt RECOGNISED nastoji pomoću mrežnice u oku identificirati osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2 te zbog toga imaju veću vjerojatnost za razvijanje Alzheimerove bolesti.

Program događanja možete vidjeti OVDJE.

Prijaviti se možete OVDJE.

Više o prvom ovogodišnjem Morning Health Talku održanom u svibnju možete saznati na portalu Universitas. Ovaj se događaj  održava u okviru proglašenja 2021. Godinom inovacija na Sveučilištu u Zagrebu s ciljem popularizacije i promicanja inovacija i transfera tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu.