Sveučilište u Zagrebu

Nj. E. gospodin Ashot Hovakimian, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Armenije u Republici Hrvatskoj, zajedno s drugim tajnikom gospodinom Hakobom Sargsyanom, posjetio je rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. U posjetu su bili u utorak 1. lipnja 2021., a razgovaralo se o suradnji i akademskim temama. Ashot Hovakimian_životopis
Dan kasnije, u srijedu 2. lipnja, Sveučilište u Zagrebu posjetio je izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine Nj. E. gospodin Vasilj Kirilič zajedno sa svojim trećim tajnikom gospodinom Ruslanom Yegorovim. Na sastanku su, osim rektora Borasa, bili i prorektorica za studente studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić te prorektor za poslovanje prof. dr. sc. Tonći Lazibat. Također, raspravljalo se o suradnji dviju zemalja po pitanju znanstvenih i akademskih tema te razvijanju novih smjerova suradnje. Na oba susreta nazočna je bila i Dora Gelo, privremena voditeljica Ureda za pravne poslove Sveučilišta u Zagrebu.

Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studiji Upravljanje gradom organizira panel pod nazivom "Što smo naučili iz provede ITU mehanizma u našim gradovima?" u četvrtak 10. lipnja 2021. u 17 sati, Pravni fakultet - Studijski centar socijalnog rada u Zagrebu, Nazorova 51. Cilj panela je predstaviti naučene lekcije glede provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), istaknuti primjere dobre prakse iz kojih bi mogli drugi učiti te se očitovati o učincima projekta u ITU gradovima i aglomeracijama glede doprinosa njihovom razvoju. Potom će se osvrnuti na izazove i smjernice provedbe ovog mehanizma u perspektivi 2021. - 2027., a i u kontekstu smjernica EU istaknutih u Handbook of Sustainable Urban Development Strategies te u Novoj Lajpciškoj povelji o održivim europskim gradovima. Na panel su pozvani polaznici studija, profesori koji predaju na studiju, predstavnici ITU gradova, ministarstvo, konzultanti koje se bave ovom temom, drugi stručnjaci te mediji.

Panelisti

Kornelija Mlinarević, pročelnica Upravnog odjela za programe Europske unije, Grad Osijek
Ana Jerkunica, voditeljica Odsjeka za provedbu ITU mehanizma Služba za međunarodne i EU fondove, Grad Split
dr. sc. Srđan Škunca, pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, Grad Rijeka
prof. dr. sc. Tihomir Jukić, Arhitektonski fakultet u Zagrebu   

Molimo prijavite Vaše sudjelovanje na e-poštu, Ane Pribanić: apriban@unizg.hr

Voditelj studija je prof. dr. sc. Gojko Bežovan.

Povodom Dana Grada Zagreba 31. svibnja 2021. održana je svečanost u Palači Dverce na kojoj su, između ostalih, uručena priznanja - Nagrada Grada Zagreba izv. prof. dr. sc. Snježani Sekušak - Galešev, dekanici Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Radnoj skupini i projektnom timu znanstveno-istraživačkoga i izdavačkoga projekta "Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća" u kojoj su sudjelovali znanstvenici i istraživači s Filozofskoga fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija. Dekanici izv. prof. dr. sc. Snježani Sekušak - Galešev Nagrada je dodijeljena za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti i ostvarivanju prava djece i mladih s teškoćama te odraslih osoba s invaliditetom. Veliki dio svoga stručnog djelovanja posvetila je edukaciji društvene zajednice radi inkluzije djece s teškoćama u redovne oblike odgoja i obrazovanja te senzibilizacije javnosti  i prihvaćanja osoba s različitim teškoćama i invaliditetom u socijalnoj sredini. Proaktivnim pristupom, entuzijazmom i cjeloživotnim radom s djecom, mladima i odraslima s intelektualnim teškoćama, ADHD poremećajem i emocionalnim teškoćama unaprijedila je njihovu kvalitetu života i članova njihovih obitelji. Profesionalnim i stručnim djelovanjem zadužila je znanstvenu i stručnu zajednicu te širu javnost, čineći naše društvo boljim i inkluzivnijim.

Dobitnici Nagrade Grada Zagreba: 1. Milka Babović, pedagoginja (posmrtno)
2. Crveni križ Zagreb
3. izv. prof. art. Branka Cvitković, dekanica Fakulteta za film i scenske umjetnosti pri Sveučilištu Libertas, umirovljena nacionalna prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
4. Stjepan Čuić, hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i novinar
5. Dežurno osoblje Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb dana 22. ožujka 2020. (36 osoba): prim. dr. sc. Sonja Anić Jurica, dr. med., doc. dr. sc. Mirta Starčević, dr. med., Ida Nađ, dr. med., Željka Zdelar, Suzana Cvetko, Ivana Renić, Ana Kulović, Darinka Horvat, Snježana Benčec, Snježana Kolman, Mateja Požgaj, Emanuela Ptičar, Katarina Carević, doc. dr. sc. Vito Starčević, dr. med., doc. dr. sc. Vladimir Banović, dr. med., Marko Šarić, dr. med., Kristina Marelja, dr. med., Sanja Načinović, dr. med., Ana Vuzdar Trajkovski, dr. med., Katica Zgurić, Zrinka Malnar, Marina Prlić, Tamara Krbavac, Ankica Jureta, Mihaela Magdić, Jasmina Djedović, Iva Botica, Tanja Maričić, Dijana Gubić, Josipa Ivšić, Nada Božić, Jelena Prpić, Ivana Protković, Gordana Hučić, Branimir Miloloža, Željko Nestić
6. Drago Diklić, glazbeni umjetnik, vokalni solist
7. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
8. Hrvatsko liječničko glazbeno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora
9. dr. sc. Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti, znanstvena savjetnica u miru
10. Marica Mirić, dipl. ing. prometa, koordinatorica projekata i potpredsjednica SOIH-a
11. Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
12. Radna skupina i projektni tim znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća (43 znanstvenika i stručnjaka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica iz Zagreba, Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba te ostalih hrvatskih sveučilišta): akademik Radoslav Katičić (posmrtno), akademik Marko Samardžija (posmrtno), akademik Stjepan Damjanović, akademik Josip Bratulić, akademik Ranko Matasović, akademik Milan Mihaljević, Ante Bičanić, prof. dr. sc. Ivo Pranjković, prof. dr. sc. Mateo Žagar, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Bernardina Petrović, prof. dr. sc. Krešimir Mićanović, prof. dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Boris Kuzmić, dr. sc. Dinka Pasini, prof. dr. sc. Sanja Vulić, doc. dr. sc. Vladimira Rezo, doc. dr. sc. Ljubica Josić, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Lana Hudeček, dr. sc. Milica Mihaljević, dr. sc. Barbara Štebih Golub, dr. sc. Amir Kapetanović, dr. sc. Željka Brlobaš, dr. sc. Marija Znika, dr. sc. Kristian Lewis, prof. dr. sc. Vlasta Rišner, prof. dr. sc. Loretana Farkaš, prof. dr. sc. Sanda Ham, izv. prof. dr. sc. Jadranka Mlikota, doc. dr. sc. Borko Baraban, prof. dr. sc. Diana Stolac, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Lada Badurina, prof. dr. sc. Sanja Zubčić, doc. dr. sc. Sanja Holjevac, doc. dr. sc. Nikolina Palašić, prof. dr. sc. Lina Pliško, prof. dr. sc. Josip Lisac, izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, doc. dr. sc. Gordana Laco, izv. prof. dr. sc. Katica Krešić
13. izv. prof. dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof. psiholog, dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
14. Nenad Šoštarić, izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije i glavni trener seniorske ekipe Rukometnoga kluba Lokomotiva Zagreb
15. mr. sc. Branka Šulc, prof., arheologinja i muzeologinja, muzejska savjetnica, umirovljena ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture Republike Hrvatske
16. Akademik Josip Madić
17. Primarni respiracijsko-intenzivistički centar (PRIC) Kliničke bolnice Dubrava Svečanost možete pogledati OVDJE. Nagrada grada Zagreba ustanovljena je Odlukom o ustanovljenju "Nagrade grada Zagreba" 1955. Nakon donošenja Odluke o ustanovljenju "Privredne nagrade grada Zagreba" ona se dodjeljivala od 1961. Od 1978. godine dodjeljuje se Nagrada grada Zagreba temeljem Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba, a više se ne dodjeljuje zasebno "Privredna nagrada grada Zagreba". U razdoblju od 1990. do 1993. godine Nagrada Grada Zagreba nije dodjeljivana. Godine 1999. Nagrada Grada Zagreba nije dodijeljena.
Od 2000. godine, na temelju Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba, Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se u tekućoj godini, na Dan Grada Zagreba, 31. svibnja, dan na koji se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba.

Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se građanima Grada Zagreba i drugim osobama koje rade na području Grada Zagreba, radnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih područja društvenog života u Gradu Zagrebu.

Povodom završetka 352. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 17. lipnja 2021. u 18.30 sati u crkvi sv. Petra, Vlaška 93. Euharistijsko slavlje predvodit će mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački.  

Međunarodni savez koji povezuje vodeće istraživačke institucije i sveučilišta u području biomedicinskih znanosti u srednjoj i istočnoj Europi pod nazivom Alliance4Life, čiji je član i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nastavlja sa svojim radom i novim projektom. Savez je uspostavljen nakon inicijalnoga uspješno provedenoga projekta pod istim nazivom Alliance4Life, a cilj je smanjiti razlike i podjele u istraživanju i inovacijama u području biomedicine između EU15 i EU13 zemalja. Zajednička misija Saveza je promicanje i jačanje izvrsnosti istraživanja u cijeloj Europi i njihovog pozitivnoga utjecaja na društvo, ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Deset članova osnivača oformilo je postojanje Saveza kao stalnu strukturu u Vilniusu u listopadu 2019. potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju te nastavilo zajednički rad čak i u teškoj 2020. godini. Dva nova sveučilišta iz Bugarske i Rumunjske pridružili su se konzorciju projekta. Početna virtualna konferencija za njihov novi projekt H2020 A4L_ACTION, koji okuplja 13 znanstvenih institucija, održana je 25. svibnja 2021. Planiran je intenzivan rad tijekom sljedeće tri godine na provedbi strategija te niza najboljih praksi koje su identificirane i pilotirane u prethodnom razdoblju projekta. Cilj je projekta, naime, poboljšati institucionalnu kulturu i strateško upravljanje partnerskih institucija te služiti kao primjer za poboljšanje uvjeta ostvarivanja izvrsnih znanstvenih istraživanja u regiji srednje i istočne Europe. Partneri na projektu planiraju i dalje ulagati u razvoj karijera istraživača i stvoriti poticajno okruženje koje bi privuklo talente iz cijeloga svijeta. Naglasak se stavlja na društvenu važnost istraživanja i njihov inovacijski potencijal. Velika je to korist za sve istraživačke organizacije jer svi uključeni partneri dijele svoje iskustvo na nacionalnim razinama i služe kao nadahnuće za potrebne reforme istraživačke i inovacijske politike u svojim matičnim zemljama. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodit će Radni paket 3 pod naslovom "Karijere u znanosti" pod vodstvom prof. emer. Nade Čikeš. Na početnoj konferenciji sudjelovalo je oko 200 gostiju; predstavnici znanstvene i akademske zajednice te političari, a službeno ju je otvorio gospodin Jiří Nantl, direktor European Institute of Technology (CEITEC) sa Sveučilišta Masaryk, ujedno i predsjednik Alliance4Life. Predstavio je dosad postignute rezultate i istaknuo izazove koji još uvijek postoje u regiji te naglasio da će se njima svakako pozabaviti u godinama koje dolaze. Martina Dlabajova, članica Europskoga parlamenta i potpredsjednica Odbora za proračunsku kontrolu (CONT) govorila je o učinkovitom korištenju sredstava koja Europska unija ulaže u znanost, istraživanje i inovacije. Stefan Weiers, voditelj sektora za proširenje i programiranje istraživačke infrastrukture pri Europskoj komisiji, sažeo je ključne poruke programa Horizon Europe i njegovih ciljeva.  Henriette van Eijl, koja vodi jedinicu „Ekonomske i socijalne tranzicije“ u Generalnoj direkciji za istraživanje i inovacije Europske komisije, govorila je o željenim ciljevima u okviru istraživačkih europskih programa u zdravstvu (uključujući aktivnosti istraživanja i razvoja vezanim uz COVID-19). Znanstvenu zajednicu predstavljao je međunarodno priznati evolucijski biolog Pavel Tomančák, koji je nedavno postao novi direktor konzorcija CEITEC. On je ukazao na neiskorištene mogućnosti u zemljama članicama projekta i na ono što aktivno sudjelovanje u institucionalnim savezima može donijeti znanstvenoj zajednici. „Konferencija je bila izvrsna prilika za službeno predstavljanje nove faze radnoga plana Alliance4Lifea usmjerenoga na pretvaranje naših strategija u konkretne akcije. Svaki institut ima svoje snage koje nadahnjuju druge. Zajedno možemo brže primijeniti najbolju praksu u srednjoj i istočnoj Europi i ojačati sustav istraživanja i inovacija u cijeloj regiji “, objasnila je Zlatuse Novotna, koordinatorica saveza Alliance4Life.

Academic Ranking of World Universities, poznatiji kao "Šangajska lista" objavio je ovogodišnja rangiranja po znanstvenim disciplinama (GRAS). Sveučilište u Zagrebu ove je godine rangirano među najprestižnijim sveučilištima u čak 12 disciplina. Na najvišem mjestu ističu se Pomorsko inženjerstvo (43. mjesto), Prehrambena znanost i tehnologija (101.-150. mjesto) te Menadžment u turizmu (151. - 200. mjesto). U kategoriji 301. - 400. mjesta nalaze se Matematika, Javno zdravstvo i Medicinska tehnologija, dok se u kategoriji 401. - 500. mjesta nalaze Fizika, Ekologija, Biotehnologija, Psihologija, Klinička medicina i Farmacija. Od ostalih hrvatskih sveučilišta na ovom rangiranju pojavljuju se Sveučilište u Splitu, koje je rangirano u kategoriji 201.-300. mjesta u Fizici i Biologiji, te Sveučilište u Rijeci, koje je rangirano u kategoriji 401. - 500. mjesta u Biologiji čovjeka. Na ovom prestižnom rangiranju u obzir se uzimaju: broj objavljenih znanstvenih radova u visoko rangiranim časopisima (Q1), citiranost s obzirom na disciplinu, međunarodne suradnje, dobivene prestižne nagrade unutar pojedinih disciplina te broj znanstvenih radova u najprestižnijim časopisima prema ShanghaiRanking’s Academic Excellence Survey. Zbog toga je rezultat na ovim listama iznimno vrijedan i predstavlja snažan poticaj za daljnji razvoj, ne samo znanosti Sveučilišta u Zagrebu, već i cjelokupne nacionalne znanosti.  Više možete vidjeti OVDJE.  

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) 2021. godine slavi 50 godina od svog osnutka. S ciljem obilježavanja te godišnjice Srce je osiguralo besplatno pohađanje obrazovnih programa svojim sadašnjim i budućim polaznicima. Akcije su namijenjene dvjema skupinama polaznika. Prva su skupina IT stručnjaci - djelatnici visokih učilišta i javnih instituta zaduženi za računalnu infrastrukturu, a druga, ona najbrojnija u sustavu visokoga obrazovanja, su studenti. Stranica s rasporedom tečajeva koji se održavaju u okviru akcije Obrazovna akcija namijenjena studentima pod nazivom "50 tečajeva za studente za 50 godina Srca" predviđa održavanje ukupno 50 tečajeva tijekom godine, a omogućava svakom studentu pohađanje bez naknade jednog od odabranih pet naslova. Održavanje ove posebne serije tečajeva započet će tijekom svibnja 2021. godine. Riječ je o tečajevima za koje je do sada iskazan veliki interes, ali i onima koji bi studentima mogli biti korisni u budućem radu, a uključuju teme iz područja web-tehnologija, programiranja, uporabe grafičkih alata te statističke analize podataka. Ovi tečajevi održavat će se svaki mjesec, tijekom godine dana, a očekuje se da će na ukupno 50 tečajeva biti više od 500 polaznika. Tečajevi će se održavati online, putem sustava za webinare. Popis dostupnih naslova:

• Uvod u HTML
• Osnove rada u WordPressu
• Osnove programiranja (Python)
• Osnove rada s alatima za grafički dizajn (Inkscape, GIMP)
• Upoznavanje sa sintaksom jezika R i njegova primjena u osnovnoj statističkoj i grafičkoj analizi podataka.

Raspored održavanja tečajeva objavljivat će se jedanput mjesečno (početkom tekućeg mjeseca za mjesec koji slijedi). Postupak prijave i ograničenja Na tečajeve se prijavljuje isključivo putem sustava za prijavu na tečajeve abc.srce.hr. Prijave se obrađuju prema redoslijedu pristizanja. Zainteresirani polaznici se na sustav za prijavu trebaju prijaviti uporabom elektroničkog identiteta iz sustava AAI@EduHr.  Tijekom razdoblja održavanja akcije svaki se student besplatno može prijaviti na jedan od tečajeva s popisa. U slučaju popunjavanja raspoloživih mjesta zainteresirani polaznici se mogu prijaviti na listu čekanja. Potvrda prijave bit će poslana putem elektroničke pošte na adresu navedenu prilikom prijave.  Na redovne termine održavanja tečajeva (uz plaćanje) zainteresirani polaznici se mogu prijavljivati bez ograničenja.

Objavljen je Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris za sljedeće programe Zaklade:
Znanje i otkrića - program potpore učenicima i studentima, znanstvenicima i inovatorima, znanstvenim i istraživačkim projektima
Stvaralaštvo, ekologija, baština i dobrota - program potpore umjetničkom stvaralaštvu i umjetnicima, projektima koji pridonose zaštiti i očuvanju hrvatske izvornosti te humanitarnim projektima i pomaganju djeci bez roditelja. Za sve programe Zaklade propisani su opći i posebni kriteriji za odabir. Prijave na natječaj zaprimaju se zaključno do 15. lipnja 2021., a podnose se isključivo na hrvatskom jeziku putem službenih obrazaca Zaklade. Više o uvjetima Natječaja i detaljima prijave možete pročitati ovdje.

Webinar za sveučilišne nastavnike pod nazivom "S UNIC-om do novih prilika za suradnju, razmjenu i učenje" održan je u srijedu 19. svibnja 2021. To je prvi mrežni seminar/webinar o UNIC projektu, namijenjen nastavnicima s ciljem da bi se upoznali s mogućnostima i prednostima koje UNIC nudi njima i studentima Sveučilišta u Zagrebu, te kako bi se upoznali s načinima uključivanja u pojedine projektne aktivnosti. Webinaru je prisustvovalo više od 60 nastavnika, a teme o kojima se raspravljalo uključivale su međusveučilišnu mobilnost i virtualno učenje, cjeloživotno obrazovanje, gradske laboratorije te izrazitu raznolikost i inkluzivnost u studijskim programima i znanstvenim istraživanjima. Uvodno je prof. dr. sc. Ivan Koprić, voditelj projekta na Sveučilištu u Zagrebu, predstavio projekt i objasnio njegovu stratešku važnost za zagrebačko i ostala partnerska sveučilišta. Istaknuo je kako je odobreni komplementarni projekt usmjeren na znanstvenoistraživačku komponentu (UNIC4ER). Naveo je sveučilišta koja čine UNIC savez, unutar kojega je Sveučilište u Zagrebu najveće, ali i strukturom najkompleksnije. Riječ je o sveučilištima postindustrijskih gradova koji prolaze specifične tranzicije i suočavaju se s određenim zajedničkim problemima, što zahtijeva multidisciplinaran odgovor, u čemu znanstvena zajednica može dati važan doprinos. Voditelj projekta na Sveučilištu u Zagrebu naveo je glavne ciljeve i komponente projekta, pri čemu je naglasio izrazitu usmjerenost projekta na studente, što se očituje u projektnoj organizaciji i načinu donošenja odluka. Zamjenica voditelja projekta na Sveučilištu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, ujedno i suvoditeljica jedne od triju glavnih komponenata projekta, ukratko je objasnila glavne ciljeve i aktivnosti vezane za međusveučilišnu mobilnost. Istaknula je kako su pojedini oblici suradnje već započeli te je pozvala nastavnike da se jave ako imaju ideju o određenom obliku suradnje s drugim sveučilištima. Najavila je mrežne seminare i okrugle stolove koji će se uskoro organizirati kako bi se povezali znanstvenici u određenim područjima, kao i otvaranje mogućnosti za UNIC studente da sudjeluju na kolegijima koji se izvode u zimskom semestru. Izv. prof. dr. sc. Lalić Novak pozvala je nastavnike da promisle o novim metodama i načinima poučavanja koje bi željeli promicati putem projekta, što ujedno može pridonijeti vidljivosti fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu. Drugu komponentu projekta – gradske laboratorije kao mjesto gdje se obrazovanje i znanost susreću s gradom – predstavio je prof. dr. sc. Nino Žganec. Objasnio je kako je temeljna ideja omogućiti participativno upravljanje gradom, što nosi niz prednosti i mogućnosti za znanstvenike na sveučilištu, ali i za praktičare – gradske strukture vlasti i korisnike, odnosno građane. Naveo je kako su u tijeku prvi pop-up gradski laboratoriji koji se održavaju kroz desetak sekcija o različitim temama o otpornosti grada. Rezultat toga trebala bi biti detekcija problematičnih aspekata i manjkavosti u pogledu otpornosti grada, a zatim i formuliranje potencijalnih rješenja. U gradske su laboratorije uključeni i predstavnici Grada, te se očekuje da će rezultati rasprava pridonijeti kvaliteti "Strategije urbane sigurnosti Grada Zagreba", koja je u izradi. Doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić predstavila je treću ključnu projektnu komponentu te objasnila na koje je načine moguće uključiti temu o izrazitoj raznolikosti u nastavne sadržaje te razviti uključive modele učenja. Istaknula je kako se nastavnici mogu upisati u katalog znanstvenika koji se bave nekom od tema vezanih za raznolikost i uključivost kako bi se lakše povezali i surađivali. Navela je i kako su u pripremi smjernice o primjeni uključivih modela učenja u nastavi, a organizirat će se i škole izrazite raznolikosti u kojima će se osposobljavati nastavnike u skladu s tim smjernicama. Doc. dr. sc. Koraljka Modić Stanke ukratko je objasnila jedan od takvih modela učenja – društveno korisno učenje, koje omogućuje studentima primjenu znanja i vještina stečenih na fakultetu na određenima praktičnim primjerima, čime ono postaje alat kojim se potiče izrazita raznolikost i veća uključenost studenata. U zadnjem dijelu webinara izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak ukratko je opisala komplementarni projekt UNIC4ER – znanstvenoistraživačku komponentu UNIC projekta, u okviru kojega će fokus biti na angažiranom istraživanju, istraživačkoj izvrsnosti i na otvorenoj znanosti. Nakon izlaganja voditelja i zamjenice voditelja projekta na Sveučilištu u Zagrebu te voditelja glavnih komponenti projekta, nekoliko je nastavnika uputilo komentare i iskazalo zanimanje za aktivnu suradnju te postavilo pitanja vezana za postupke pokretanja međusveučilišnih suradnji, financijska sredstva itd.

Hrvatski robotički savez organizirao je FIRST LEGO League, ekipno STEM natjecanje (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) za djecu između 9 i 16 godina. Ove godine se provodi u 100 država svijeta, a jedna od tih država je i Hrvatska. Na natjecanje je prijavljeno 30 ekipa iz cijele Hrvatske, od 3 do 10 članova, ukupno 170-ero djece.  Završno natjecanje sezone održat će se u subotu 29. svibnja 2021. od 8.30 do 17 sati na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (Unska 3).  Tema natjecanja ove godine je „RePlay" kojom se potiče djecu na sport, razgibavanje i ponovni izlazak na igrališta. Na susretu uživo mladi robotičari demonstrirat će svoje istraživačko-inovativne radove i to timskim radom, pomažući čak i protivničkoj ekipi. Osim toga, radili su i na dizajnu i programiranju LEGO Mindstorms i LEGO Spike robota. Pobjednici će sudjelovati na natjecanju Adria regije u Sloveniji i imaju mogućnost sudjelovanja na svjetskom natjecanju u Grčkoj (online). Ocjenjivači i suci na ovom natjecanju profesori su fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Učiteljski fakultet, Filozofski fakultet te Građevinski fakultet) i Algebre te uspješni stručnjaci iz industrije. Povratni komentari koje će natjecatelji dobiti od suca i ocjenjivača usmjerit će ih u nastavku rada, a vrlo vjerojatno i u izboru budućega zanimanja. S obzirom na protuepidemijske mjere, ograničen je broj posjetitelja. Svi gosti su obavezni nositi maske, poštivati razmak i pridržavati se drugih mjera.

Svečanim rezanjem vrpce na Učiteljskom je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak 25. svibnja 2021. otvorena Digitalna učionica budućnosti, prva takva učionica u Republici Hrvatskoj za izvođenje kreativne nastave u digitalnom okruženju, vrijedna više od 140 tisuća kuna. Otvaranju je nazočio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Projekt pripremanja budućih učitelja za digitalnu transformaciju obrazovanja, koja je trenutno na vrhuncu diljem svijeta, pokrenut je u partnerstvu Učiteljskoga fakulteta, izdavačke kuće Profil Klett te jedne od najvećih kompanija na svijetu – Googlea. “Svima nama na Učiteljskom fakultetu apsolutni je prioritet da svojim studentima omogućimo da nakon izlaska s fakulteta na tržište rada imaju sva znanja koja će, ne samo poslodavac, nego i stvarni život, zahtijevati od njih. Digitalni obrazovni sadržaji i virtualna proširena stvarnost već danas su prisutni u obrazovanju, a za koju godinu kad naši studenti stanu pred svoje učenike, bit će standardni sastavni dio obrazovnoga procesa. Kvalitetno obrazovanje budućih učitelja koje Učiteljski fakultet pruža i kontinuirano razvija je jedan od preduvjeta osnaživanja znanja u hrvatskom društvu i osnaživanja kompetencija učitelja budućnosti.” – kazao je na svečanom otvorenju dekan Učiteljskog fakulteta, prof. dr. sc. Siniša Opić. “Globalna kriza koronavirusa potaknula nas je da gledamo svoju ulogu u društvu, a ne samo u sektoru nakladništva. IZZI kao naša obrazovna platforma za izradu digitalnih udžbenika je u potpunosti hrvatski proizvod, od ideje do realizacije, i to uspješni hrvatski izvozni proizvod koji se koristi u 10 europskih zemalja. Naš Centar edukacijskih tehnologija kao integralni dio Profil Kletta, postao je razvojni centar za cijelu Klett grupaciju na razini Europe. To dokazuje da s razlogom čvrsto vjerujemo u vrijednost znanja i zato smo napravili ovaj važan društveni iskorak i uredili novu Učionicu budućnosti koja će sigurno pomoći budućim učiteljima u osobnom rastu i razvijanju njihovih vještina.” – istaknuo je dr. sc. Dalibor Greganić, direktor Profil Kletta. Učionica budućnosti je, osim nužnoa obnavljanja same prostorije, opremljena s interaktivnom “pametnom” pločom visoke razlučivosti i osjetljivosti s ugrađenim računalom, 24 Chromebook prijenosna računala za studente, specijaliziranim ormarićem za odlaganje i punjenje računala, računalom s perifernom opremom za profesora, komunikacijskom opremom za nastavu na daljinu (55”-zidni monitor, HD kamera i širokopojasni mikrofon), 24 pomična stola sa sjedalima za izvođenje kreativne nastavu, 24 seta udžbeničkih kompleta s pripadajućim dodatnim radnim i didaktičkim materijalima, te bijelom pločom. KING ICT je, kao Google for Education partner u Hrvatskoj, sudjelovao u opremanju učionice. Zaslužan je za instalaciju i konfiguraciju opreme te je proveo edukaciju korisnika. Zahvaljujemo i tvrtki LG koja je pomogla u opremanju učionice s interaktivnim ekranom.

Sveučilište u Zagrebu dio je važnoga i vrijednoga projekta institucionalnoga oblikovanja Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC. Ovaj savez povezuje misija modernizacije obrazovanja i odgovora sveučilišta na potrebe zajednica u kojima djeluju, koje su obilježene raznolikošću, kao i uspostavljanja jedinstvenoga iskustva studiranja povezivanjem svih studenata, istraživačke aktivnosti, profesora i drugoga osoblja, gradskih zajednica, civilnoga društva i gradskoga gospodarstva u okviru zajedničkoga Europskoga sveučilišta. Savez UNIC organizira godišnju konferenciju pod nazivom "Regenerating our Post-Industrial Cities: the Role of Universities" u petak 11. lipnja 2021. od 11 do 17 sati virtualno u obliku webinara preko platforme Zoom. Konferencija je otvorena za javnost i prijaviti se možete OVDJE.   Očekuje se da će se aktivnosti UNIC-a u punom opsegu razviti tijekom šestogodišnjega razdoblja, ali će Europsko sveučilište postindustrijskih gradova ostati trajna institucionalna forma suradnje partnerskih sveučilišta koja čine UNIC savez: Deusto u Bilbaou, Španjolska, Ruhr u Bochumu, Njemačka, Koç u Istanbulu, Turska, Erazmus u Rotterdamu, Nizozemska te sveučilišta u Corku, Irska, Liègeu, Belgija, Oulu, Finska i Zagrebu, Hrvatska. Savez na svojim sveučilištima ima upisano oko 225 tisuća studenata, od čega je gotovo 8 tisuća doktorskih studenata, a zapošljava preko 30 i pol tisuća zaposlenika. Projekt stvaranja UNIC-a ima tri glavne komponente, koje se najvećim dijelom ostvaruju online, odnosno u digitalnom okruženju, i to oblikovanje međusveučilišnoga kampusa (UNIC Campus) i Akademije izrazite raznolikosti (Superdiversity Academy) te pokretanje gradskih laboratorija (City Labs). UNIC počiva na sljedećim vrijednostima: povezano sveučilište u osam jedinstvenih postindustrijskih gradova, predanost akademskoj izvrsnosti, uz zajedničku ambiciju postizanja društvenoga učinka, poštovanje izrazite raznolikosti svih sveučilišta, gradova i građana, želeći osigurati dostupnost studiranja, društvenu pravednost i uključivanje svih koji žele studirati, propitivanje i stvaranje održivih putova jačanja europske mobilnosti studenata, suradnja s gradskim institucijama kako bi se stvorila mogućnost da studenti postanu predvodnici promjena u budućnosti gradova, briga oko novih načina poučavanja, istraživanja i učenja koji odgovaraju izazovima postindustrijskih gradova te pridonose njihovoj urbanoj otpornosti, učenje jedni od drugih, zajednički rad i stvaranje inovativnih načina za djelovanje europskih sveučilišta budućnosti.

Svečano otvaranje prve Digitalne učionice budućnosti održat će se na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak 25. svibnja 2021. u 11 sati.  Digitalna učionica budućnosti ima za cilj potaknuti i osnažiti edukaciju studenata i profesora u dijelu koji se odnosi na online nastavu, digitalne tehnologije i korištenje digitalnih obrazovnih sadržaja kako bi budući učitelji i profesori globalne krize, poput pandemije koronavirusa, dočekali još spremniji. Uz prilagodbe i promjene, online nastava i digitalne tehnologije traže dodatna znanja i vještine, no nude i brojne nove mogućnosti. Ovaj cjeloviti projekt vrijedan je 140.000 kuna, a studentima i profesorima Učiteljskoga fakulteta donirali su ga partneri projekta – vodeći hrvatski nakladnik obrazovnih sadržaja Profil Klett i najveća svjetska tehnološka kompanija Google. Na svečano otvorenje Digitalne učionice budućnosti pozvani su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Obilasku učionice i kratkoj prezentaciji, između ostalih, nazočit će dr. sc. Dalibor Greganić, direktor Profil Kletta, Beata Galas, voditeljica Education Central & Eastern Europe Google te zamjenica predsjednice Studenskoga zbora Učiteljskoga fakulteta Marijana Bukvić.

U organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kao EIT Health huba za Hrvatsku, 31. svibnja 2021. u 10 sati održat će se drugi Morning Health Talk putem ZOOM aplikacije. Cilj je događaja umreživanje značajnih dionika u području zdravstva kako bi se potaknuo razvoj lokalnoga ekosustava.

Tema drugog Morning Health Talka bit će "Poticanje inovacija u zdravstvu", a radni će jezik biti engleski.

Na događaju ćete imati priliku poslušati iskustva prof. dr. sc. Frana Borovečkog, dr. med., vezano za genomska istraživanja i uvođenje takvih naprednih metoda u dijagnostiku pacijenata. Također, svoja će iskustva iznijeti i osnivač razvojne tvrtke Vigo Health Kristaps Krafte, vezano za aplikaciju za digitalnu terapiju nakon moždanoga udara, koja je certificirana kao medicinski uređaj u Europskoj uniji.

Program događaja možete naći OVDJE. Prijaviti se možete OVDJE.

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 8. redovitoj sjednici u 352. akademskoj godini (2020./2021.) održanoj 16. ožujka 2021. donio Odluku o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2021./2022.

Tekst Natječaja za upis studenata u I. godinu PREDDIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2021./2022. Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu PREDDIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH STUDIJA u ak. god. 2021./2022.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.  Više možete vidjeti OVDJE.

U "Galeriji Studija dizajna" Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 19. svibnja 2021. možete pogledati izložbu "Rozeta znanja" koja predstavlja suradnju i proces nastanka novoga vizualnog identiteta Sveučilišta u Zadru.

Tijekom akademske godine 2019./2020., Odjel vizualnih komunikacija Studija dizajna Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, organizirao je pozivni natječaj za studente dizajna s ciljem dizajniranja novoga vizualnog identiteta Sveučilišta u Zadru. U vrijeme pandemije i online nastave ovakav zadatak i suradnja bili su dodatni izvannastavni izazov koji je vrlo uspješno realiziran. Nekoliko studentskih kreativnih timova radilo je na prijedlozima vizualnoga identiteta od kojih je jedan, "Rozeta znanja", odabran kao izvedbeno rješenje i budući službeni identitet Sveučilišta u Zadru.

Novi vizualni identitet predstavlja Sveučilište u Zadru kao centar edukacije i simbolizira sinergiju studenata i profesora koji zajedno grade perspektivnu zajednicu utemeljenu na znanju, potpori i suradnji. Ujedno objedinjuje tradiciju i suvremenost, pristupačnost i otvorenost, kako Zadra tako i zadarskoga Sveučilišta, koje je usmjereno k budućnosti i modernosti. Sveučilište u Zadru uključuje 25 odjela i 4 znanstveno-istraživačka centra te studije na preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj razini. 

Izložba prezentira suradnju dvaju Sveučilišta i novi službeni vizualni identitet, daje uvid u kreativni proces, edukacijsku metodologiju te praktičnu primjenu dizajna vizualnih komunikacija. Obuhvaća nekoliko faza oblikovanja, od inicijalnih ideja do njihovog razvoja u definiciju novih vizualnih standarda, dizajn osnovnih i dopunskih sredstava komunikacije, promotivnih materijala i digitalnog mrežnoga sjedišta Sveučilišta u Zadru. A najvažnije, prezentira radove mladih studenata koji u svojem formativnom razdoblju aktivno preuzimaju zahtjevne i stručne dizajnerske zadatke i participiraju u stvaranju aktualnih društvenih i kulturnih sadržaja.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Studentice autorice: Tana Jeić, Iva Primorac, Monika Vodopija

Studenti, sudionici internoga natječaja: Lana Banek, Bruna Čičin Šain, Andrea Bielen, Lada Kušec Deči,
Tana Jeić, Iva Primorac, Monika Vodopija, Petra Laknar, Lucija Gudek i Nikola Heged

Mentori: izv. prof. art. Tomislav Vlainić, doc. art. Romana Kajp, asist. Marija Juza

Mentor za web: pred. Emil Flatz

Stručni suradnik i voditelj Studija dizajna: prof. dr. sc. Feđa Vukić

Suradnici UNIZD: prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Dijana Vrcan

Dizajn postave izložbe: studentice autorice Tana Jeić, Iva Primorac, Monika Vodopija
i mentori izv. prof. art. Tomislav Vlainić, doc. art. Romana Kajp, asist. Marija Juza

Tehnička podrška: Dujam Ivanišević

Tisak: Kvikprint

www.studijdizajna.com #studijdizajna #sveucilisteuzadru #unizddesign #dizajnvizualnihkomunikacija  #visualcommunicationdesign #rozetaznanja

Na temelju Odluke Senata od 18. svibnja 2021. Sveučilište u Zagrebu raspisuje Natječaj za dodjelu 56 stipendija iz sredstava neiskorištenih stipendija u E kategoriji Natječaja provedenoga u razdoblju od veljače do travnja 2021. Stipendije se dodjeljuju redovitim studentima koji u 2020./2021. ak. god. studiraju na preddiplomskim, integriranim preddiplomskim i diplomskim, diplomskim sveučilišnim, preddiplomskim stručnim i specijalističkim diplomskim stručnim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a kojima je za stambeni objekt na adresi prijavljenog prebivališta dodijeljena ŽUTA oznaka („Privremeno neuporabljivo“) od strane ovlaštenih građevinskih stručnjaka. Više možete vidjeti OVDJE.

Sveučilište u Zagrebu na temelju sklopljenih Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s inozemnim visokoškolskim ustanovama iz programskih zemalja (KA131) raspisuje Natječaj za mobilnost studenata u svrhu studijskog boravka u okviru Erasmus+ programa ključne aktivnosti 1 u isključivo LJETNOM semestru u akademskoj godini 2021./2022. Više možete pročitati OVDJE.

Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizira međunarodni interdisciplinarni umjetničko-znanstveni skup "Pajo Kolarić i njegovo doba", povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja Paje Kolarića, u sklopu projekta "Dani Paje Kolarića". Skup će biti održan 26. i 27. svibnja 2021. Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Agencija za odgoj i obrazovanje te Državni arhiv u Osijeku, a partneri Osječko-baranjska županija i Sveučilište u Zagrebu. Cilj međunarodnoga interdisciplinarnoga umjetničko-znanstvenog skupa je informirati javnost, promovirati povijesni značaj i kulturno naslieđe rada Paje Kolarića za Osijek, Slavoniju i Hrvatsku, te podsjetiti na značaj Kolarića i njegovih suvremenika na razvoj Osijeka i Hrvatske u 19. stoljeću. Bit će objavljen i zbornik radova s ovoga znanstvenog skupa, koji će predstavljati znanstveni doprinos slabo istraženom području, a vrijednom u smislu kulturne baštine Osijeka, Republike Hrvatske, u cjelini i šire. Grad Osijek zadužio je osnivanjem Prve gradske štedionice, prve amaterske kazališne družine i prvoga građanskoga amaterskoga tamburaškog sastava, a tamburašku javnost skladbama koje je napisao na vlastite ili starije slavonske tekstove. Ovim umjetničko-znanstvenim skupom nastoji se potaknuti zainteresiranu javnost na revalorizaciju njegova lika i djela, a kroz znanstveno promišljanje o temama vezanim uz njegovo djelovanje. Više o programu i detaljima skupa pročitajte OVDJE.  Poziv na međunarodni umjetnicko-znanstveni skup "Pajo Kolarić i njegovo doba"

Webinar za sveučilišne nastavnike pod nazivom "S UNIC-om do novih prilika za suradnju, razmjenu i učenje" održat će se u srijedu 19. svibnja 2021. u 15 sati. Prijaviti se možete OVDJE najkasnije do utorka 18. svibnja 2021. Projekt Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) predstavlja odgovor na ove suvremene izazove. UNIC i nove prilike koje nudi nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu predstavit će prof. dr. sc. Ivan Koprić i izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, voditelj i zamjenica voditelja UNIC projekta za Sveučilište u Zagrebu, te voditelji ključnih radnih paketa na projektu. Sudjelovanjem na ovom webinaru možete doznati koje su nove mogućnosti i prednosti koje UNIC otvara za nastavnike i studente Sveučilišta u Zagrebu, te kako se uključiti u pojedine projektne aktivnosti – programe mobilnosti i virtualnog učenja i razmjene, cjeloživotnog obrazovanja, Akademiju izrazite raznolikosti, gradske laboratorije i drugo. Predstavit će se i mogućnosti koje će ponuditi komplementarni H2020 projekt pod nazivom Prema suradničkom pristupu i strukturi za angažirano istraživanje (UNIC4ER). UNIC je projekt osam europskih sveučilišta, među kojima je i Sveučilište u Zagrebu, kojima je dodijeljena potpora za razvoj Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) u okviru poziva European Universities, koji je dio Erasmus+ programa. Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska). Zajednički cilj je kroz tri godine utemeljiti održivi model suradnje u poučavanju, istraživanju i zajedničkoj pripremi studijskih programa u svim znanstvenim područjima, u čemu će aktivno sudjelovati studenti, sveučilišni nastavnici i drugo osoblje Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb je jedan od postindustrijskih gradova koji se nose s posljedicama društvenog restrukturiranja, tranzicije i transformacije nekoliko zadnjih desetljeća. Jedna od posljedica je izrazita raznolikost suvremenih društava, koja nameće prilagodbu znanstvenih istraživanja i visokoškolskoga poučavanja sveučilištima koja djeluju u postindustrijskom kontekstu. Prihvaćajući interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, sveučilišta moraju kombinirati različite pristupe i rješenja kako bi bila u stanju odgovoriti na kompleksne izazove i prilike postindustrijskog i izrazito raznolikog društva.