Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za konferencijsko prevođenje (DG Interpretation) i Upravom za konferencijsko prevođenje Europskog parlamenta, organizira online predstavljanje sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Konferencijsko prevođenje.

Online predstavljanje će se održati pomoću Zoom platforme u srijedu, 8. srpnja 2020. u 17 sati lokalnog vremena za Zagreb, Sarajevo i Skopje.

Join Zoom Meeting
Meeting ID: 893 5262 1765
Password: 567914

Korisne informacije o studiju također možete pronaći na poveznici.

Center for World University Rankings (CWUR) objavio je rezultate rangiranja sveučilišta za 2020. godinu i svrstao Sveučilište u Zagrebu na 517. mjesto, čime ono spada u 2,6% najboljih svjetskih sveučilišta. Pored Sveučilišta u Zagrebu na CWUR listi našlo se i Sveučilište u Splitu koje je zauzelo 763. mjesto. Različita globalna rangiranja sveučilišta uzimaju različite kriterije i indikatore u metodologiji analize izvrsnosti i uspješnosti visokoobrazovnih institucija. Tako npr.  Round University Ranking (na kojem je Sveučilište u Zagrebu zauzelo 581. mjesto), među ostalim indikatorima, analizira i produktivnost znanstvenika po kriteriju broja radova u odnosu na financiranje. U odnosu na ovaj indikator, Sveučilište u Zagrebu je na vrlo visokom 79. mjestu na svijetu. CWUR u analizi svjetskih visokoobrazovnih institucija koristi metodologiju koja se temelji na nekoliko glavnih indikatora. Kvaliteta obrazovanja mjeri se brojem bivših sveučilišnih studenata koji su osvojili visoka akademska priznanja u odnosu na veličinu sveučilišta, a zaposlenost bivših studenata (alumna) mjeri se njihovim brojem na najvišim rukovodećim pozicijama u najvećim svjetskim kompanijama u odnosu na veličinu sveučilišta. Nadalje, metodologija u obzir uzima broj akademskih zaposlenika koji su osvojili velika akademska priznanja. Učinkovitost istraživanja mjeri se kroz ukupan broj istraživačkih radova, broj članaka objavljenih u visokokvalitetnim publikacijama i kroz analizu njihovog utjecaja, te uzimanjem u obzir broja navoda visoko citiranih istraživačkih radova. Hrvatska sveučilišta djeluju u teškom i kompleksnom okruženju budući da Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja samo 0,86% BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU. Istovremeno, Njemačka za istraživanje i razvoj izdvaja 3,02% BDP-a, Austrija 3,16%, SAD 2,79%, a Južna Koreja čak 4,55% svoga BDP-a. Budući da su kvaliteta i financiranje povezani, niska ulaganja u istraživački rad zasigurno nepovoljno utječu i na pozicioniranje hrvatskih sveučilišta na globalnim rang-listama. Trenutni sustav financira temeljni znanstveni rad s otprilike 11.000 kuna po znanstveniku godišnje, što nije dovoljno da se objavi jedan znanstveni članak u otvorenom pristupu u prosječnom časopisu, a pogotovo nije adekvatno za financiranje znanstvenoga rada. Pandemija koja je zahvatila cijeli svijet tijekom proteklih nekoliko mjeseci, te potres sa čijim se posljedicama suočava Sveučilište u Zagrebu, posebno u smislu infrastrukturnih oštećenja, predstavljaju do sada neviđen izazov za održavanje i unapređenje kvalitete znanstvenoga i istraživačkoga rada. Stoga je nužna integrirana podrška svih dionika sustava, od investiranja u infrastrukturnu obnovu te strateškoga razvojno orijentiranoga financiranja znanosti i visokoga obrazovanja, do jasnoga i na podacima utemeljenoga promoviranja kvalitete svih hrvatskih sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu.   Cjelovita lista ovogodišnjega CWUR rangiranja dostupna je na poveznici: https://cwur.org/2020-21.php.  

U tijeku su prijave za online ljetnu školu EIT Healtha pod nazivom Mobility and Active ageing. Ljetna škola namijenjena je profesionalcima s ciljem dizajniranja, razvijanja i implementacije rješenja koja će pomoći osobama s otežanim kretanjem i smanjenom mobilnošću. Ljetna škola organizirana je u osam modula (ukupno 70 sati), a njezin je program organiziran kroz teorijski i praktični dio s mentoriranjem.

Tijekom ljetne škole polaznici će naučiti kako identificirati potencijalne opasnosti i ograničenja kod starijih osoba i osoba s otežanim kretanjem, te koje je tehnike, taktike i strategije najbolje primijeniti za specifične probleme. Uz naučene vještine, polaznici ljetno škole steći će znanja koja će im pomoći u sudjelovanju u procesu donošenju odluka koje se temelje na znanstvenim istraživanjima. Na ljetnu se školu mogu prijaviti osobe koje su završile studije u području biomedicine, tehnike, biotehnike, te u društvenom i humanističkom području. Poželjno je da pristupnici imaju iskustva u skrbi s osobama s otežanim kretanjem i smanjenom mobilnošću ili u stvaranju javnih politika na lokalnoj ili nacionalnoj razini koje su povezane s mobilnošću i aktivnim starenjem. Prijave za ljetnu školu Mobility and Active ageing otvorene su do 25. lipnja 2020.

Prijaviti se možete na poveznici: http://formesp.fmh.ulisboa.pt/summer-school-mobility-active-ageing/en/registration/index. 
Više informacija o programu i procesu prijave dostupno je na poveznici: http://formesp.fmh.ulisboa.pt/summer-school-mobility-active-ageing/en.   

 

Centar za e-učenje Srca i ove godine organizira MoodleMoot Hrvatska koji će se održati 16. i 17. lipnja 2020. MoodleMoot Hrvatska 2020 održat će se online, putem sustava za webinare Srca.

Tema je ovogodišnjeg Moodlemoota prebacivanje nastave u potpunosti u online okruženje, što za sve predstavlja izazov, zbog čega je važno čuti iskustva drugih i prikupiti nova saznanja i ideje kako bi se online nastava učinila još boljom.

Deseti jubilarni Moodlemoot Hrvatska bit će otvoren predavanjem Martina Dougiamasa, osnivača i direktora sustava Moodle, najpoznatijega i najraširenijega open source sustava za učenje na daljinu u svijetu. Sustav Moodle najviše se koristi i za online nastavu u Hrvatskoj.

U okviru Moodlemoota održat će se i panel-diskusija na temu „Koliko smo uspješno prenijeli visokoškolsku nastavu u online okruženje?". Cilj je panel-diskusije s prorektorima hrvatskih sveučilišta razgovarati o tome na koji se način danas odvija nastava, s kojim su se izazovima uprave sveučilišta, nastavnici i studenti susreli prelaskom u potpunosti na online nastavu, te koja su njihova promišljanja za budućnost. Panel-diskusija održat će se u srijedu 17. lipnja 2020. s početkom u 10 sati.

U okviru Moodlemoota održat će se predavanja europskih stručnjaka koji će dati praktične savjete o tome što dalje nakon što smo svu nastavu prebacili online i kako koristiti ABC metodu za unaprijeđenje nastave.

Glavni dio Moodlemoota čine prezentacije, kojih je ove godine velik broj, posebno iz susjednih zemalja, što organizatore izuzetno veseli, a zbog čega je ovaj 10. Moodlemoot Hrvatska i regionalnog karaktera.


Program Moodlemoota Hrvatska 2020 i sve dodatne informacije dostupni su na poveznici: https://www.srce.unizg.hr/moodlemoot-2020    

Na inicijativu Povjerenstva za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Izvršni odbor Udruge inovatora Hrvatske na svom 2. zasjedanju održanom 2. lipnja 2020. godine u prostorijama tvrtke TEHNIX d.o.o., donio je Odluku o prijemu, uz Sveučilište u Zagrebu, i deset sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta prometnih znanosti, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Građevinskoga fakulteta, Grafičkoga fakulteta, Metalurškoga fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i Šumarskoga fakulteta) kao novih kolektivnih članica u članstvo Udruge inovatora Hrvatske. Kolektivnim članstvom u Udruzi inovatora Hrvatske sastavnice Sveučilišta u Zagrebu sudjelovat će u aktivnostima stvaranja inovacijske zajednice koja je sposobna predvidjeti, stvarati i reagirati na prilike koje joj se pružaju, te nastojati unaprijediti organizacijsko djelovanje i stvoriti kvalitetan temelj izgradnji inovacijskoga sustava u Hrvatskoj, a time i razvoja hrvatskoga gospodarstva temeljenoga na inovativnome potencijalu. Predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Ivan Bračić izjavio je da je to već dugo priželjkivano i da se raduju što se dugogodišnja suradnja s prorektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenkom Šimpragom, koji je aktivno zagovarao vrijednosti inovatorstva, nastavila na ovakav pozitivan način. Velika je mogućnost da će se sada otvoriti put i drugim sastavnicama zagrebačkoga Sveučilišta da slijede primjer fakulteta koji su pristupili članstvu te su u Udruzi iznimno ponosni zbog toga. Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu rekao je  da već petnaest godina surađuje s Udrugom inovatora Hrvatske, kroz sudjelovanje na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA, ostalim renomiranom sajmovima i izložbama u svijetu te organiziranjem brojnih predavanja. Fakulteti su se pokazali vrlo aktivni i na Sveučilištu je u suradnji s rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Damirom Borasom odredio i promovirao inovacije kao treću misiju Sveučilišta. Ulaskom fakulteta i samoga Sveučilišta u Udrugu inovatora Hrvatske nastavit će se iznimno kvalitetna suradnja i kroz brojne projekte fakulteta, promociju, inovacije i suradnju te svoj doprinos dati i gospodarstvu. Tvrtka TEHNIX d.o.o. je, kao domaćin ovoga sastanka, dugogodišnji član Udruge inovatora Hrvatske i jedan je od primjera uspješne suradnje sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i Akademijom tehničkih znanosti. Sveučilište u Zagrebu prepoznaje važnost obrazovanja, znanosti, inovacija i transfera znanja i tehnologije kao razvojnih prioriteta dugoročnoga ekonomskog napretka i društvene stabilnosti Republike Hrvatske. Svjesno važnosti svoje uloge, Sveučilište u Zagrebu, u okviru svoje treće misije, nastoji stvoriti okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje u znanosti i tehnologiji između istraživačke zajednice, inovativnoga gospodarstva i društvene djelatnosti. Na pragu toga, Sveučilište u Zagrebu je 15. listopada 2015. godine potpisalo Sporazum o suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske temeljem kojeg je do danas nastavilo graditi odnose s dionicima u inovacijskom sustavu i pružati svojim sastavnicama mogućnost da svoje inovativne projekte predstave ne samo domaćoj, nego i međunarodnoj javnosti.

Sveučililšte u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis VII. generacije studenata na Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Poslovno upravljanje u graditeljstvu - MBA IN CONSTRUCTION (MBACon) za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu (University specialist MBA in Construction) u akademskoj godini 2020./2021. Kandidati za polaznike studija MBACon završili su sveučilišni diplomski studij ili dodiplomski studij građevinarstva, arhitekture ili srodnoga sveučilišnoga tehničkog studija završetkom kojega stječu 300 ECTS-a. Sukladno članku 17. stavak 2. Pravilnika o poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, osobe koje nisu završile sveučilišni diplomski studij iz odgovarajućega područja mogu upisati studij uz polaganje razlikovnih ispita po odluci Stručnoga vijeća studija. Studij traje 4 semestra (3 semestra nastave u modulima i 1 semestar za izradu završnog rada), a završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se 90 ECTS bodova.  Pri upisu kandidati uz molbu prilažu:
• ispunjen obrazac za prijavu,
• presliku diplomu o završenom sveučilišnom studiju,
• životopis,
• prijepis svih ocjena sa studija te prosjek ocjena (potreban je prosjek ocjena 3,5 odnosno 3,0 uz preporuku jednog sveučilišnog profesora i poslodavca),
• dokaz da imaju najmanje 2 godine radnog iskustva. Prijave se primaju do 1. rujna 2020. godine na adresu
Referada poslijediplomskog studija MBACon, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Kačićeva 26, 10000 Zagreb
ili na e-mail adresu mba@grad.hr . Više informacija o studiju možete pronaći na www.mbaincon.com.

Odlukom rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o izmjeni i dopuni Odluke o produljenju roka prijave radova za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, studenti svoj rad za Rektorovu nagradu za ak. god. 2019./2020. mogu prijaviti do ponedjeljka 31. kolovoza 2020. do 16 sati. Prijava radova za Nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu https://apps.unizg.hr/rektorova-nagrada/. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o produljenju roka prijave radova za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu

RAZGOVOR: PROF. DR. SC. TONĆI LAZIBAT, PROREKTOR ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA
Zašto stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima?   U povodu odluke Ustavnog suda kojom su poništene odredbe Zakona o HKO-u koje su na istu obrazovnu razinu smještale stručne i sveučilišne studije, u Hrvatskim sveučilišnim novinama Universitas objavljen je razgovor s prof. dr. sc. Tonćijem Lazibatom, redovitim profesorom u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bivšim dekanom toga fakulteta i sadašnjim prorektorom za poslovanje zagrebačkoga Sveučilišta. Razgovarao: Ivan Perkov
Odlukom Ustavnog suda ponovno se aktualizirala rasprava o razlikovanju sveučilišnih i stručnih studija… Ustavni je sud RH po drugi put donio odluku kojom se poništavaju odredbe Zakona o HKO-u koje izjednačavaju sveučilišne i stručne studije. Ove je godine ponovio presudu iz 2016. godine kada je vrlo jasno ukazao da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i dokazao tzv. materijalnu diskriminaciju, prvenstveno prema svim studentima koji imaju završen sveučilišni studij. Smještanjem sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu zapravo se derogira Ustav i temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja, a izjednačavanjem sveučilišnih i stručnih studija on se de facto poništava.
Pojasnite široj javnosti što znači binarni sustav obrazovanja? Prije bolonjskog procesa na ovim prostorima imali smo sustav visokog obrazovanja koji se realizirao kroz tzv. dodiplomske i poslijediplomske studije na sveučilištima, odnosno sastavnicama, fakultetima i višim školama. Završetkom dodiplomskog studija stekla bi se titula, npr. diplomirani ekonomist VII/1, diplomirani pravnik VII/1 ili diplomirani inženjer VII/1 na fakultetima, odnosno ekonomist VI/1, upravni pravnik VI/1 ili pogonski inženjer VI/1 na višim školama (oznaka VII/1 i VI/1 je razina kvalifikacije). Svi ovi nazivi pišu se iza imena i prezimena, skraćeno; dipl. oec., dipl. iur., dipl. ing., oec., iur.,... Završetkom poslijediplomskog studija stekla bi se titula magistar (mr.), odnosno magistar znanosti (mr. sc.) Ove se titule pišu ispred imena i prezimena. Akademski stupanj doktor znanosti (dr. sc.) stjecao se obranom doktorske disertacije i oduvijek se piše ispred imena i prezimena.
Koje je promjene donijela bolonjska reforma? Prelaskom na bolonjski sustav visokoga obrazovanja uvedena su dva temeljna stupa obrazovanja (zato se i zove binarni) – u prvom su tzv. stručni studiji – stručna vertikala, a drugi predstavlja sveučilišne studije – akademska vertikala. Razlike su u pristupima tim studijima, dakle u ulaznim i izlaznim kompetencijama, odnosno u takozvanim ishodima učenja. Temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jasno govori da sveučilišni studiji obrazuju za razvoj i implementaciju stečenih znanja struke, umjetničkih znanja i znanosti, dok stručni studiji obrazuju isključivo za što brže uključivanje na tržište rada. Binarni sustav obrazovanja Postoje još neke razlike dvaju sustava… Uvjeti upisa, realizacija programa i potrebna razina obrazovanja za upis na stručne studije i sveučilišne studije se također razlikuju. Na stručne studije se može upisati i s trogodišnjom srednjom školom (tzv. skraćeni stručni studij), u realizaciji programa stručnog studija sudjeluje tzv. nastavno osoblje u nastavnom zvanju, a to su predavači, viši predavači i profesori visoke škole. S druge strane, uvjet za upis na sveučilišne studije je završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura. U realizaciji sveučilišnih programa sudjeluje nastavno osoblje u znanstveno-nastavnim zvanjima, a to su docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. Stručni studiji nemaju ta radna mjesta. Naravno da netko tko je zaposlen na visokoj školi ili veleučilištu može imati znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta (tzv. naslovno znanstveno-nastavno zvanje), npr. netko tko radi na visokoj školi na radnom mjestu predavača ili višeg predavača može imati naslovno znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta, ali radno mjesto, znanstveno-nastavno, na stručnim studijima, odnosno na visokim školama i veleučilištima – ne postoji. U javnosti se zato često stvara zabluda i nejasnoća oko toga što su to visoka učilišta.
Razjasnimo pojmove do kraja, što su visoka učilišta i kakva mogu biti? Visoka učilišta su zajednički naziv za ustanove visokog obrazovanja, a to mogu biti visoke škole, veleučilišta, fakulteti ili sveučilišta. Sveučilišta mogu biti integrirana, a postoje i neintegrirana koja čine fakulteti kao samostalne pravne osobe. Takva su naša četiri najveća sveučilišta – zagrebačko, splitsko, riječko i osječko. Sveučilišta koja su integrirana, a to znači da njihove sastavnice (odjeli i/ili fakulteti) nisu samostalne pravne osobe su: Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli, Sveučilište Sjever, Hrvatsko katoličko sveučilište i jedino privatno sveučilište – “Libertas”. Sveučilišta mogu izvoditi sve programe, i stručne i sveučilišne, dok visoke škole i veleučilišta mogu izvoditi isključivo stručne programe.
Razlika je u njihovoj temeljnoj misiji? Upravo tako. Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta. Razlike u misijama Mislite li da su navedena razlikovanja dovoljno poznata javnosti? Više stručnih studija se okuplja oko veleučilišta, više fakulteta tvori sveučilište. To je u najširoj javnosti zapravo slabo poznato, a često smo svjedoci da se neka visoka učilišta pogrešno oglašavaju, kažu npr. “upišite najbolji studij na visokom učilištu tom i tom” s tim da ne navode tip i razinu studijskih programa tog visokog učilišta. Mnogi ne znaju koje vrste studija mogu izvoditi sveučilišta, a koje visoke škole i veleučilišta. Takvo oglašavanje stvara zabludu, i kod potencijalnih studenata i roditelja, i kod potencijalnih poslodavaca.
Prepoznaju li poslodavci razlike? Što se tiče poslodavaca, zadržana je “stara” podjela u većini pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što se može vidjeti iz natječaja za radna mjesta – često se traži viša stručna sprema ili visoka stručna sprema, što je neispravno. Više nema podjele na višu i visoku stručnu spremu već se moramo pozivati na binarni sustav, odnosno na završene stručne i sveučilišne studije. Temeljni Zakon je tu vrlo jasan i on pravi razliku između visokih škola, veleučilišta i sveučilišta, odnosno između stručnih i sveučilišnih studija. Također, Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja i zato je odluka Ustavnog suda RH takva da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini jer različiti ulazi, kao što smo vidjeli, moraju imati različite izlaze. To je ta materijalna diskriminacija.
Kako se navedene razlike reflektiraju u stručnim i akademskim nazivima? Jedan od ciljeva bolonjskog procesa je i ujednačavanje stručnih i akademskih naziva na prostoru visokog obrazovanja Europske unije – EHEA – European Higer Education Area. Završetkom stručnih studija stječu se stručna zvanja, a završetkom sveučilišnih studija akademska. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju uređuje akademske i stručne nazive i akademski stupanj, njihovo stjecanje i korištenje. Prema navedenom zakonu akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij, stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, dok akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij. Zakon je regulirao izjednačavanja stečenih zvanja prije bolonjskog procesa i ovih sada. Netko tko je bio diplomirani ekonomist prije, izjednačen je s nazivom magistar ekonomije, diplomirani pravnik sada je magistar prava, a diplomirani inženjer je magistar inženjer struke…
Neki nazivi polako i nestaju… Da, magistri znanosti (mr. sc.), nažalost, nemamo ih više u sustavu obrazovanja u smislu obrazovanja-proizvodnje ali su zadržali svoja stečena prava. Magisteriji (mr.) na poslijediplomskoj razini izjednačeni su s poslijediplomskim specijalističkim studijima čijim se završetkom ostvaruje zvanje sveučilišni specijalist (univ. spec.). Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju jasno određuje da se završetkom stručnih studija stječe stručni naziv, a završetkom sveučilišnih studija akademski naziv.
Svaka obrazovna osovina ima svoju hijerarhiju? Najniže stručno zvanje je stručni pristupnik. To je zvanje koje se stječe završetkom stručnog studija koji traje manje od 3 godine, a može trajati od 1 do 3 godine. Takvi polaznici stječu zvanje stručni pristupnik. Završetkom preddiplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv prvostupnik ili skraćeno bacc. (lat. baccalaureus), odnosno prvostupnica (lat. baccalaurea). Većina zemalja ima preddiplomsku razinu stručnih studija, a rijetko i diplomske specijalističke stručne studije, no u Republici Hrvatskoj i oni postoje. Dakle, to su oni studiji koji se upisuju nakon preddiplomskih stručnih studija. Završetkom takvih studija opet se stječe stručni naziv, ne akademski, a to je stručni specijalist (str. spec.). Završetkom sveučilišnih studija stječu se akademski nazivi. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, skraćeno univ. bacc. (lat. baccalaureus/baccalaurea). Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar struke (mag. iur., mag. oec., mag. arh.,...), u medicini doktor medicine (dr. med., dr. vet. med.) Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv, sveučilišni specijalist (univ. spec.), a završetkom poslijediplomskog doktorskog studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), koji se piše ispred imena i prezimena. Svi ostali stručni i akademski nazivi pišu se iza imena i prezimena.
Koja je uloga u svemu tome Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru? Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donesen je 2013. godine sa zadaćom da se sve stečene kompetencije razvrstavaju na jednu od razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i usklade s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Međutim, odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru derogirale su Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Ustav RH. Da je to uistinu tako potvrdio je Ustavni sud koji je 2016. prvi put donio odluku da se ne mogu izjednačavati sveučilišni i stručni studij. Budući da je izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ponovljeno izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija, odnosno smještanje na istu razinu, Ustavni sud je svojom odlukom ove godine drugi put jasno pokazao da to ne mogu biti iste razine, u protivnom se derogira Ustav RH i temeljni Zakon.
Čemu služi Europski kvalifikacijski okvir? Europski kvalifikacijski okvir – EQF – Europeans Qualification Framework, nam pomaže da lakše uspoređujemo kvalifikacije stečene u obrazovnim sustavima različitih zemalja. Europski kvalifikacijski okvir sastoji se od osam razina obrazovanja. Te razine povezane su s osam razina tzv. ishoda učenja. Ishodi učenja su znanja, vještine i kompetencije koje se stječu završetkom nekog studija. Europski kvalifikacijski okvir je upravo zato zajednički nazivnik za sve nacionalne kvalifikacijske okvire. Na prvoj je razini osnovno obrazovanje, od druge do četvrte razine je srednjoškolsko obrazovanje, na petoj su razini strukovne specijalizacije i skraćeni stručni studiji, na šestoj razini su stručni studiji, na sedmoj sveučilišni diplomski i poslijediplomski specijalistički studiji, a na osmoj, završnoj razini su kvalifikacije koje se stječu završetkom doktorskih studija. Europski kvalifikacijski okvir vrlo jasno u svojim ishodima učenja daje i tzv. deskriptore, tj. opisnice, dakle opisuje koje kompetencije, razine znanja i vještina ima netko tko je završio određenu razinu obrazovanja. I on vrlo jasno opisuje da se tek na razini 7 ishoda učenja uključuje komponenta znanosti i istraživanja. Što to znači? Znači da stručni studiji ne mogu biti na razini 7, kao što je to bilo u ovom hrvatskom Zakonu, jer nemaju znanstvenu komponentu. Nemaju je po temeljnom Zakonu koji kaže da oni obrazuju direktno za tržište rada, a ne za razvoj i primjenu znanosti i istraživanja u praksi. Isto tako, Europski kvalifikacijski okvir (prema svojim deskriptorima) vrlo jasno i eksplicitno svrstava sve stručne studije na razinu 6. Zato je Ustavni sud i postupio onako kako je jedino mogao.
Što je s opravdanim zahtjevima za usklađivanje programa studiranja s potrebama na tržištu rada? Što se tiče stalnog upozoravanja da svi programi moraju biti usklađeni s potrebama na tržištu rada, ali tu se primarno misli na stručne programe, jer njihova svrha postojanja i društvena važnost proizlazi upravo iz toga da obrazuju za što ranije uključivanje na tržište rada. Kao što rekoh, sveučilišni studiji imaju sasvim drugu misiju. Sveučilišta imaju zadaću da čuvaju tradiciju, identitet, dosadašnja znanja, i da doprinose razvoju i implementaciji novih spoznaja, novih znanja. Zato jedino sveučilišta, gotovo svugdje u svijetu, uživaju i ustavnu autonomiju, za razliku od visokih škola i veleučilišta koji tu autonomiju nemaju.
U Hrvatskoj je osnovano jako puno privatnih visokih škola i veleučilišta. Obraćate li se ovim istupom isključivo njima? Ista pravila vrijede za sve. Nakon prelaska na binarni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj na tržištu visokog obrazovanja pojavila su se i privatna visoka učilišta od kojih je većina iz domene visokih škola i veleučilišta, a samo je jedno privatno sveučilište, koje sam maloprije spomenuo. Mnogi od njih imaju već afirmirane programe, ali se mora znati da su to većinom stručni studiji.  Oni su društveno važni i potrebni, ali su ipak različiti od sveučilišnih te imaju drukčiju svrhu i misiju. Zato ne mogu biti na istoj razini kvalifikacijskog okvira. Mi ne možemo biti iznimka u odnosu na Europu i svijet jer bi time urušili čitav sustav obrazovanja u RH.

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu među prvima od javnih visokih učilišta u Hrvatskoj uvodi sustav obavezne stručne prakse na preddiplomsku razinu sveučilišnoga studija, financiran sredstvima iz europskoga projekta. Radi se o jednom od glavnih ciljeva projekta Study4Career, kojim je osigurano gotovo 4 milijuna kuna za poboljšanje postojećega i uvođenje novoga modela stručne prakse za studente preddiplomskog studija "Informacijski sustavi i Poslovni sustavi".   Naime, studenti FOI-ja već niz godina obavljaju obaveznu stručnu praksu na posljednjoj godini diplomskih studija "DS Informatika i DS Ekonomika poduzetništva", ali i trogodišnjega preddiplomskoga stručnog studija "Primjena informacijske tehnologije u poslovanju - PITUP". "Organizacijom stručne prakse u formi job shadowinga i na preddiplomskom sveučilišnom studiju želimo unaprijediti sustav stručne prakse koji studentima omogućuje priliku za rano orijentiranje i profesionalno profiliranje, uvid u zanimanja, radna mjesta i radne zadatke u području IT-a, čime im se daje prilika da identificiraju područje svoga interesa i bave se njime u praktičnom dijelu svoga završnog rada" – poručuje dekanica FOI-ja izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.
Centar za podršku studentima i razvoj karijera kao nositelj aktivnosti na FOI-ju FOI-jev Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK) s radom je krenuo 2012., a u samo nekoliko godina intenzivnoga rada sa studentima na razvoju i provođenju studentskih aktivnosti i stručne prakse u suradnji s poslodavcima vrlo brzo postaje pionir među takvim centrima u Hrvatskoj. Kao takav prepoznat je kao primjer dobre prakse i na europskoj razini, stoga će upravo on biti glavni nositelj projektnih aktivnosti na FOI-ju. "Prošle godine Centar je temeljem dugogodišnjega iskustva i povratnih informacija studenata te praćenjem njihovih potreba u području razvoja karijera osmislio aktivnosti za projekt pod nazivom Study4Career, ukupne vrijednosti 3.939.784,99 kuna. Iznos koji sufinancira Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda je 3.348.817,24 kuna, a partneri u provedbi aktivnosti za studente i poslodavce su Tehnološki park Varaždin, Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) te tvrtka Northwest Agency“ – kaže voditeljica projekta i CPSRK-a doc. dr. sc. Katarina Pažur Aničić te dodaje da će na aktivnostima u najvećoj mjeri raditi i stručnjaci iz CPSRK-a - Amalija Koren Cavaleiro, Romina Kućar i Zoran Tanasić.
Ciljevi projekta i očekivani rezultati Ovim projektom FOI će, zajedno s partnerima, nastojati unaprijediti kvalitetu postojećih modela stručne prakse, razviti novi model stručne prakse za sveučilišni preddiplomski studij "Informacijski sustavi i Poslovni sustavi" te razviti model učenja kroz rad za studente preddiplomskih i diplomskih studija. Također, ovim će se projektom ojačati kompetencije nastavnoga i nenastavnoga osoblja za provedbu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, a ono što je studentima najvažnije – omogućit će im se stjecanje radnoga iskustva i praktičnih vještina kroz provedbu stručne prakse i unaprjeđenje rada Centra za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK). "Jedna od značajnijih aktivnosti jest i izrada inovativne aplikacije za podršku radu CPSRK-a koja će omogućiti lakše povezivanje studenata i poslodavaca te biti jedna od prvih aplikacija za podršku sveobuhvatnom radu karijernoga centra, evidenciji studentskih izvannastavnih aktivnosti i njihovom karijernom usmjeravanju za vrijeme studija" – ističe doc. dr. sc. Katarina Pažur Aničić. U provedbu ovog projekta bit će uključeno ukupno 35-ero pripadnika nastavnoga i nenastavnoga osoblja FOI-ja te 70-ero studenata preddiplomskoga studija koji će provoditi projekte u suradnji s poslodavcima. Važno je spomenuti i to da će sve do ožujka 2023., u raznim aktivnostima CPSRK-a, sudjelovati više od 500 studenata te će najmanje njih 415 sudjelovati u provođenju stručne prakse. Aktivnosti na projektu su, unatoč nepovoljnim epidemiološkim uvjetima, započele u ožujku ove godine, i to u online izdanju. U nastavku provedbe projekta za studente u planu su i stručne akademske i karijerne radionice, posjete tvrtkama te inozemnim sveučilištima i inozemnom maker space-u – naglašava koordinatorica projektnih aktivnosti Amalija Koren Cavaleiro iz CPSRK-a. Značajan dio sredstva iz projekta bit će usmjeren i na nabavu suvremene informatičke opreme koju će studenti koristiti za rad na spomenutim aktivnostima.

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u petak, 5. lipnja 2020. otvorena je izložba hrvatskih kulturnih spomenika na umjetničkim fotografijama „Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske“. Izložbu je otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića i državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Nazočne su pozdravili dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Dekan Barišić izrazio je ponos što je prva izložba na visokom učilištu, od kako je uzdignuto na položaj fakulteta, posvećena temi koja čini okosnicu njegove djelatnosti, a to je hrvatska i europska kultura: „Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnomu krajoliku cijelom duljinom svoje razvedene obale i otoka. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju. Kao što je to zorno izrazio akademik Radoslav Katičić: ‘Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj’.“ Dekan je uz to podsjetio kako je kultura bila najsnažniji poticaj i sredstvo za međunarodnu afirmaciju zemlje koja obiluje brojnim dobrima svjetske baštine: „Drevna izreka svjedoči o tome kako valja pripovijedati o prošlosti da bismo bolje mogli predvidjeti budućnost. Stoga nastavimo otkrivati Lijepu Našu, da bismo bolje upoznali Europu.“ Akademik Ježić prisjetio se kako je došlo do prvoga postavljanja izložbe, prije 25 godina, u Europskom parlamentu i drugdje.: „U Međunarodnoj paneuropskoj uniji raspravljali smo u 1995. o tome kako da predstavimo Hrvatsku u europskim tijelima i osporimo mnogobrojne predrasude o njoj kao balkanskoj zemlji, Zapadnome Balkanu i ‘tamošnjim zaraćenim plemenima’ i potaknemo približavanje i priključenje Hrvatske europskim tijelima. Tako se rodila zamisao o izložbi. Uz izložbu smo priredili priručnik o hrvatskoj kulturi, koji je objavljen na engleskome, francuskome, njemačkome i hrvatskome jeziku. On je pratio izložbu od Strasbourga, preko Pariza (Palača UNESCO), Beča, Berlina, Dresdena, Münchena, Praga, Bratislave, Budimpešte, Soluna i Kaira do Dubrovnika. Nakon Oluje porastao je međunarodni pritisak na Hrvatsku, htjeli su joj nametnuti i sankcije, ali o tom nije postignuta suglasnost u Uniji, jer se austrijski ministar Alois Mock i njegov stalni tajnik Albert de Rohan nisu s time složili. Mnoge su vlade nametnule tihe sankcije, a hrvatski su diplomati imali velikih teškoća da ih netko u vladama Europske unije u to vrijeme primi. Pomoću Paneuropske unije probili smo tu blokadu i izložbu je otvorio zastupnik u Europskom parlamentu dr. Otto von Habsburg.“ Pohvalivši izložbu rektor Boras osvrnuo se i na bogatstvo hrvatskoga nematerijalnoga kulturnoga nasljeđa: „Na izložbi su prikazane fotografije fizičkih spomenika i kulturnih dometa, ali ne smijemo zaboraviti ni one druge, možda manje materijalne, a to je hrvatsko sudjelovanje u Europi zadnjih 500 godina u znanosti.“ Rektor je čestitao Fakultetu hrvatskih studija na ostvarivanju svoje misije i otvaranju prve izložbe u Zagrebu nakon jakoga potresa i poručio: „Odricati se tradicije nije u duhu hrvatskoga naroda. Moramo graditi na onome što smo do sada načinili, poštovati naše pretke, naše obitelji, a isto tako u naše društvo uključiti mlade koji će tek stasati.“ Izaslanik predsjednika Vlade osvrnuo se na napredak položaja Hrvatske u europskom kontekstu: „Spoznavajući Hrvatsku ne spoznajemo samo činjenice, koje su brojne i nepobitne, nego spoznajemo i ljubav prema svojoj domovini. Tko ima domovinu je i voli i ima ljubav prema vlastitoj domovini. Sva velika postignuća nemoguća su bez ljubavi.“ Otvarajući izložbu dr. sc. Poljičak izrazio je radost što upravo s Fakulteta hrvatskih studija nakon 25 godina fotografije kreću na novo putovanje Hrvatskom i Europom. Izložba je otvorena za studente, nastavnike i građane do 24. srpnja 2020. Video-zapis s otvaranja izložbe dostupan je ovdje. Izvor: Fakultet hrvatskih studija

Suradnjom znanstvenika dviju partnerskih institucija Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, dr. sc. Ivana-Christiana Kurolta iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” te dr. sc. Anamarije Slović i dr. sc. Jelene Ivančić Jelečki iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, određene su sekvence virusa SARS-CoV-2 (uzročnika bolesti COVID-19) iz uzoraka pacijenata iz šest hrvatskih gradova (Pula, Koprivnica, Varaždin, Dubrovnik, Split i Osijek). Istraživanje je rađeno u sklopu europskoga molekularno-epidemiološkog praćenja širenja i evolucije SARS-CoV-2, a sudjelovale su i dr. sc. Irena Tabain te dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dobiveni rezultati ukazuju na gensku raznolikost sojeva ovog virusa koji su cirkulirali u Hrvatskoj u proteklim mjesecima. Analizirani virusi pripadaju različitim podgrupama linije B.  Sekvence čitavih virusnih genoma određene su metodologijom dubinskog sekvenciranja prema protokolu razvijenom u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji te korištenjem bioinformatičkih programa. Dobivene sekvence prijavljene su u bazu GISAID, najveći svjetski repozitorij genomskih podataka o SARS-CoV-2.   Globalno sakupljanje podataka o molekularnoj evoluciji SARS-CoV-2 jedan je od preduvjeta za dizajn novih dijagnostičkih testova, te usmjeruje istraživačke napore u traženju protuvirusnih lijekova i razvoju cjepiva učinkovitih u borbi protiv ove pandemijske bolesti.  

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske mr. sc. Marko Pavić posjetio je zajedno s najbližim suradnicima glavnim savjetnikom Miroslavom Smetiškom, pomoćnicom Anom Odak i savjetnicima Lukom Novoselom i Ivanom Botom Sveučilište u Zagrebu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na poziv rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, ministar regionalnoga razvoja i fodova EU prisustvovao je sastanku Rektorskoga kolegija. Razgovaralo se o šteti koju je zgrada Sveučilišta u Zagrebu pretrpjela u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu i novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije koji će poseban naglasak staviti upravo na znanost i istraživanje te projekte koji promoviraju pametna i zelena rješenja. Prema riječima ministra Pavića obnova Zagreba mogla bi dosegnuti više od 10 milijardi eura. „Procjena štete od potresa prema kriterijima Europske komisije je pri kraju i sada dovršavamo zahtjev za dodjelu financijske pomoći iz Fonda solidarnosti EU koji ćemo uskoro poslati Europskoj komisiji. Iz Fonda solidarnosti koji iznosi 500 milijuna eura u idućih nekoliko mjeseci očekujemo predujam u iznosu 100 milijuna eura. Za obnovu od posljedica potresa vode se razgovori i sa Svjetskom bankom o 120 milijuna dolara zajma za obnovu bolnica u Zagrebu i 50 milijuna dolara za obnovu škola, a Vlada radi i na osiguranju dodatnih međunarodnih sredstava.“, rekao je ministar Pavić. Na Medicinskom fakultetu uz dekana prof. dr. sc. Marijana Klaricu ministar je obišao jednu od zgrada Medicinskoga fakulteta koja je pretrpjela veliku štetu u potresu i sudjelovao na radnom sastanku na kojem su uz dekana prof. dr. sc. Marijana Klaricu prisustvovali prof. dr. sc. Jasna Lovrić, pomoćnica dekana za financije te Damir Panić, voditelj Ureda za nabavu. Teme radnoga sastanka bili su razvojni projekti Fakulteta, mogućnosti korištenja sredstava iz fondova Europske unije, teška oštećenja koja je Fakultet pretrpio u nizu razornih potresa te budući planovi vezani za nastavne i znanstvene aktivnosti Fakulteta te obnovu i djelovanje nakon potresa i epidemije koronavirusa.

Objavljeni su privremeni rezultati Natječaja Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za sufinanciranje studentskih programa. Prijedlog je izradilo povjerenstvo u sastavu: Josip Periša, Mihovil Mioković, Krešimir Domazet i Ivan-Pavao Boras iz reda studenata te prof. dr. sc. Lajoš Žager, izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković i prof. dr. sc. Klaudio Pap iz reda nastavnika, a usvojilo ga je Predsjedništvo Studentskoga zbora na svojoj 3. elektroničkoj sjednici. Povjerenstvo je vrednovalo programe na temelju Uputa o provedbi Natječaja Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za studentske programe.  Žalbeni rok traje od 3. do 10. lipnja 2020. do 20 sati slanjem e-poruke na studentski.zbor@gmail.com.

Rezultate Natječaja možete pogledati OVDJE.

Svake godine Međurodno arhivsko vijeće (ICA) obilježava Međunarodni dan i tjedan arhiva s ciljem globalnoga promicanja važnosti zaštite i dostupnosti arhiva za pojedince i društvo. Ovogodišnji Međunarodni tjedan arhiva (8. – 14. lipnja) i Međunarodni dan arhiva (9. lipnja) posvećeni su osnaživanju društva znanja „Empowering knowledge societies“ koje uključuje teme kao što su umjetna inteligencija, digitalno očuvanje i nove tehnologije, pouzdanost informacija i srodna pitanja te njihov utjecaj na arhivsku struku i  praksu. Arhivske ustanove i službe, stručna udruženja, institucije i stručnjaci različitih profila pozvani su predstaviti važnost arhiva za održivi razvoj i upravljanje informacijama, gospodarstvo, obrazovanje, razvoj demokracije i informacijskog društva te različita interdisciplinarna znanstvena područja u kojima su aktivni dionici. Tim povodom, a nastavno na uspješni prošlogodišnji program na Sveučilištu u Zagrebu u srijedu 10. lipnja organiziran je webinar  „Arhivi i društvo znanja“ od 9 do 11.30 sati sa sljedećim programom: 9.00 – 9.50 Predstavljanje knjige  Vlatke Lemić „Arhivi i digitalno doba“             Knjigu će predstaviti:

• prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu 
• doc. dr. sc. Elvis Orbanić, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područna jedinica u Puli
• izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
• doc. dr. sc. Bojan Cvelfar, Arhiv Republike Slovenije
• dr. sc. Mirna Willer, red. prof u miru

10.00  - 11.30 Okrugli stol „Arhivi i digitalno društvo“  Svoje projekte, aktivnosti, istraživanja i znanstveni rad kroz koje su se susreli s arhivima i arhivskim izvorima predstavit će znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja:

• prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu 
• doc. dr. sc. Vlatka Lemić, Sveučilište u Zagrebu
• Draženko Celjak, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
• izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Centar za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru
• doc. dr. sc. Saša Potočnjak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
• Marijana Glavica, CROSSDA - Hrvatski arhiv podataka za društvene znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Jasenka Ferber Bogdan, Arhiv za likovne umjetnosti HAZU
• Željko Trbušić, Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU
• Irena Šimić i Lina Šojat, Institut za povijest umjetnosti
• dr. sc. Nataša Jermen, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
• dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar, Institut za etnologiju i folkloristiku, DARIAH-HR
• Barbara Lovrenčić, Institut za razvoj i međunarodne odnose
• dr. sc. Valerija Macan Lukavečki, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Program će moderirati voditeljica Središnjega ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu Vlatka Lemić, članica Izvršnoga vijeća EURBICA-e i EGSAH-a, stručnih tijela Međunarodnog arhivskog vijeća, predsjednica ICARUS HR i Time Machine ambasadorica.  PRIJAVA

Za dodatne informacije obratite se na: info.icarushr@gmail.com.

Predsjednica Upravnog odbora prof. dr. sc. Hana Horak u ime Upravnog odbora u sazivu prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, član, prof. dr. sc. Petar Miladin, član i Nediljko Jerković, student, član, čestita dobitnicima stipendija i zahvaljuje suradnicima i stručnim službama Sveučilišta u Zagrebu na realizaciji natječaja i uspješnoj suradnji.

Podsjećamo, Zaklada je osnovana sa svrhom dodjele stipendija redovitim studentima Sveučilišta u Zagrebu lošijega imovinskog stanja, odnosno bez roditeljske potpore kao i stipendiranja studenata iz inozemstva podrijetlom iz Hrvatske koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu radi učenja hrvatskog jezika na boravak ne kraći od jednog semestra. Osnivač Zaklade je Sveučilište u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14. Upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Damir Boras 12. studenoga 2018. donio je odluku o imenovanju novoga Upravnog odbora Zaklade zbog isteka mandata prijašnjih članova Upravnog odbora. Članovi Upravnog odbora u novom sazivu su:
prof. dr. sc. Hana Horak, predsjednica
prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić, članica
prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, član
prof. dr. sc. Petar Miladin, član
Nediljko Jerković, student, član Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 2. sjednici održanoj 30. siječnja 2019. usvojio je Statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zaklade Sveučilišta, lipanj 2011. Izmjene i dopune Statuta odnose se na usklađenja s odredbama novog Zakona o zakladama („Narodne novine“ br. 106 od 30. studenog 2018.). Na sjednici održanoj 30. siječnja 2019. Upravni odbor je usvojio i Pravilnik o dodjeli stipendija Zaklade Sveučilišta. Na temelju Odluke Upravnoga odbora od 9. prosinca 2019., uz suglasnost upravitelja Zaklade, Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata objavila je javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u akademskoj godini 2019./2020. Povjerenstvo za dodjelu stipendija Zaklade Sveučilišta u Zagrebu na 2. elektronskoj sjednici održanoj 10. - 11. ožujka 2020. utvrdilo je KONAČNU rang-listu studenata prijavljenih na Natječaj za dodjelu stipendija Zaklade u ak. god. 2019./2020. u kategoriji A./B.
Upravitelj Zaklade prof. dr. sc. Damir Boras i predsjednica Upravnog odbora prof. dr. sc. Hana Horak još jednom čestitaju dobitnicima stipendije Zaklade i žele im puno uspjeha u daljnjem studiranju na Sveučilištu u Zagrebu!

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u petak 29. svibnja 2020. izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu. U izaslanstvu su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, voditelj Ureda za pravne poslove Sveučilišta u Zagrebu Ivica Šušak i savjetnik rektora za EU i međunarodne projekte Daniel Mondekar. Rektor Boras i njegovi suradnici upoznali su Predsjednika Republike s aktivnostima i položajem Sveučilišta u Zagrebu te mu predstavili strategiju razvoja Sveučilišta u Zagrebu koje, kako je rečeno na sastanku, želi biti jako istraživačko sveučilište i lider u neposrednom okruženju. Interes je Sveučilišta u Zagrebu, koje je lani proslavilo 350 godina svoga rada, kreiranje modernoga demokratskog i multikulturalnog društva, poruka je izaslanstva Sveučilišta. Izvor: mrežna stranica Predsjednika Republike Hrvatske

Objavljeno je 15 dobitnika prvoga kruga nagrada EIT Health InnoStars Awards, među kojima je i hrvatska tvrtka Nocturiglow. Svi polufinalisti dobili su nagradu od 25 000 eura u vidu novčane potpore, edukacije, treninga imentoriranja.

EIT Health InnoStars Awards pomaže mikro ili malim tvrtkama, razvojnim tvrtkama i tvrtkama kćerima (eng. spin-off) iz zemalja sa srednje razvijenim inovacijskim mogućnostima koje već imaju razvijen prototip (eng. MVP – Minimal Viable Product) vezan uz zdravlje da svoj proizvod plasiraju na tržište. Hrvatska tvrtka Nocturiglow razvila je "gusku" koja svijetli u mraku, namijenjenu osobama s fizičkim i fiziološkim poteškoćama za olakšavanje noćnoga mokrenja. „Guska“ je inovativnoga dizajna radi lakšega korištenja, a svijetli u mraku na temelju fosforescencije. Ovaj inovativni proizvod umnogome je pridonio poboljšanju kvalitete života osobama s fizičkim i fiziološkim poteškoćama. Uz novčanu potporu, EIT Health omogućit će im četiri mjeseca mentoriranja, tri različita intervjua s potencijalnim klijentima, investitorima ili budućim partnerima te mrežu kontaktâ putem EIT Health Investor Network i Living Labs and Test Beds mreža. Nakon intenzivnoga programa mentoriranja,deset najboljih tvrtki imat će priliku u mjesecu studenome svoj proizvod predstaviti pred timom stručnjaka te osvojiti jednu od triju glavnih nagrada: dodatnih 25 000, 15 000 ili 10 000 eura za daljnji razvoj svojega proizvoda. Čestitamo timu iz Nocturiglowa te im želimo sreću u daljnjem natjecanju i poslovanju.    

Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Inovacijskim centrom Nikola Tesla, organizira okrugli stol pod nazivom "Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost". Uvodna izlaganja održat će profesori sa Sveučilišta u Zagrebu.

Teme i nazivi izlaganja na okruglom stolu su:
- "Povijest i trendovi razvoja umjetne inteligencije - jedan osobni pogled" - prof. dr. sc. Slobodan Ribarić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
- "Centar za umjetnu inteligenciju FER-a" - prof. dr. sc. Sven Lončarić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
- "Umjetna inteligencija u autonomnim robotskim sustavima" - prof. dr. sc. Ivan Petrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
- "Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi" - prof. dr. sc. Neven Vrček, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu,
- "Primjena umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti - statusi, zablude i izazovi" - doc. dr. sc. Stjepan Groš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
- "Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije?" - prof. dr. sc. Gordan Šišul, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Okrugli stol će se održati u petak 3. srpnja 2020. od 14 do 16.30 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore (Rooseveltov trg 2, Zagreb). Više detalja možete pronaći OVDJE.

Temeljem uvjeta i kriterija Natječaja za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2019./2020. koji je bio otvoren od 19. veljače do 11. ožujka 2020., na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i Rektorskog kolegija u širem sastavu, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o dodjeli 500 stipendija Sveučilišta u Zagrebu studentima preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija za ak. god. 2019./2020. prema priloženim popisima.

Stipendije su dodijeljene u sljedećim kategorijama:

A.  stipendije za izvrsnost – 352 stipendije

B.  stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM) – 40 stipendije

C.  stipendije uspješnim studentima sportašima – 6 stipendija

D.  stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa – 102 stipendije

Na Natječaj je ukupno bilo prijavljeno 808 kandidata. U A i D kategoriji su dodijeljene po 2 stipendije više nego je predviđeno jer su iste ostale neraspodijeljene u C kategoriji.

Studenti dobitnici će e-mailom biti informirani o načinu i vremenu potpisivanje Ugovora o stipendiranju.

Napominjemo da uz stipendiju Sveučilišta u Zagrebu nije moguće primati drugu stipendiju o čemu će Sveučilište u Zagrebu izvršiti provjeru.

Ako je student/ica ostvario/la pravo na neku drugu stipendiju i želi odustati od prava na stipendiju Sveučilišta u Zagrebu, molimo da nas o tome obavijesti pisanom izjavom na e-mail stipendije@unizg.hr

Povodom završetka 351. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 18. lipnja 2020. u 19 sati u crkvi sv. Petra, Vlaška 93.

Euharistijsko slavlje predvodit će mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački.