Sveučilište u Zagrebu

Na temelju Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar", rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je 20. travnja 2020. Odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu godišnje Nagrade “Andrija Štampar" za ak. god. 2019./2020.
Nagrada se dodjeljuje istaknutim stručnjacima za postignute znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke, prijenos znanja te odgoj mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta do 30. lipnja 2020. godine. Odluka rektora Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele Nagrade "Andrija Štampar"

U skladu s Odlukom ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek o provedbi popisa oštećenja na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenih potresom u gradu Zagrebu i okolici od 10. travnja 2020., zgradu Sveučilišta u Zagrebu kao prvu zgradu u svom planu pregleda u srijedu 15. travnja 2020. obišli su članovi Povjerenstva i utvrdili te fotografski zabilježili velika oštećenja, odnosno posljedice razornoga potresa nastale na zgradi. Zgrada na adresi Trg Republike Hrvatske 14, u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu, nepokretno je kulturno dobro u kojoj su smješteni sjedište Sveučilište u Zagrebu (Uprava Sveučilišta i rektorat) i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Popis i procjenu oštećenja za nepokretna kulturna dobra u Gradu Zagrebu obavili su stručni djelatnici Ministarstva kulture i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu pod vodstvom gospodina Tomislava Petrinca.

U cijenjenom časopisu koji objavljuje istraživanja iz svih područja prirodne znanosti Nature Communications (2-godišnji faktor utjecaja = 11.878, 5-godišnji faktor utjecaja = 13.811) od 3. travnja 2020. godine objavljen je članak o novom mehanizmu prenatalnoga razvoja neurona moždane kore. Novi mehanizam ukazuje na ulogu mRNA translacije u prenatalnom razvoju neurona moždane kore i rizik translacijske disregulacije u neurorazvojnim bolestima koje se manifestiraju kod istoga pacijenta.

Koautori su, između ostalih, izv. prof. dr. sc. Željka Krsnik, Iva Salamon (koja je trenutno u sklopu suradnje dviju institucija studentica doktorskoga studija na Rutgers Universityju u New Jerseyju, Sjedinjenim Američkim Državama) i akademik Ivica Kostović, s Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga - HIIM na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ravnatelj Instituta je prof. dr. sc. Miloš Judaš, također i prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu.

Glavni istraživač je izv. prof. dr. sc. Mladen-Roko Rašin s Rutgers Universityja koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je ujedno i suvoditelj projekta u sklopu Programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori "Znanstvena suradnja HRZZ", voditeljice izv. prof. dr. sc. Željke Krsnik, koji se nadovezuje na rezultate ove studije.

Naslov rada je Translational derepression of Elavl4 isoforms at their alternative 5′ UTRs determines neuronal development.

Više o njihovom istraživanju možete pročitati OVDJE.

Mnoge zgrade fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu teško su stradale u nedavnom potresu koji je zadesio naš glavni grad. Obnova će biti dugotrajna i skupa. Najgore su prošli Medicinski, Pravni, Grafički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Akademija likovnih umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet, zgrada Rektorata, ali i brojni drugi.
Požrtvovnost dekanica i dekana, uprava svih fakulteta i posebice studenata koji su prihvatili ovaj novi način učenja na daljinu, učinili su da sve ide svojim tijekom i jako dobro! Svi oni programi koji se mogu provesti na takav način bit će u potpunosti provedeni na daljinu. Studentski domovi poslužili su u ovoj tragediji kao privremeni dom za mnoge kojima su stanovi i kuće uništeni. „Stručnjaci s raznih fakulteta stavili su se na raspolaganje domovini u ovim kriznim vremenima; medicinari, građevinari, pravnici i mnogi drugi. Obrazovanje je bit svakoga naroda jer samo se obrazovan narod može suprotstaviti ovakvim teškoćama.“ – zaključio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Prilog iz „24 sata“ možete pogledat OVDJE.

U uskoj suradnji sa zemljama članicama Europske unije, Europska komisija organizira paneuropski hackathon #EUvsVirus s ciljem povezivanja civilnoga društva, inovatora, partnera i investitora diljem Europe u razvoju inovativnih rješenja za izazove vezane uz koronavirus.

Cilj je razviti zajednička inovativna rješenja kao što su visoke tehnologije, niske tehnologije, hardver, softver rješenja i slično korištenjem biotehnologije, digitalne tehnologije, društvenih znanosti i drugih domena iz područja inovacija. Događaj je namijenjen europskoj zajednici inovatora, razvojnim tvrtkama, proizvođačima, trgovcima, javnim i privatnim kupcima, krajnjim korisnicima te svim ostalim zainteresiranima. Opća je svrha hackathona uskladiti i povezati inovatore, partnere i kupce diljem Europe te ih ujediniti u rješavanju neposrednih problema krize (npr. brza proizvodnja opreme, povećanje proizvodnih sposobnosti, prijenos znanja i rješenja iz jedne zemlje u drugu) na raznim tehnološkim poljima. Hackathon će biti organiziran od 24. travnja do 26. travnja 2020., s ciljem sudjelovanja 60 000 tvrtki, inovatora, nevladinih organizacija i ostalih zainteresiranih. Prijave traju do nedjelje 19. travnja 2020., a prijaviti se možete ovdje: https://euvsvirus.org/. Predviđen je razvoj prototipova i rješenja u 6 područja (podijeljenih u 36 izazova): zdravlje i život, poslovni kontinuitet, socijalna i politička kohezija, rad i obrazovanje „na daljinu“, digitalne financije i ostalo. Hackathon će započeti u petak 24. travnja. Sudionici će do nedjelje 26. travnja ujutro raditi na svojim rješenjima, nakon čega slijedi online prodajno predstavljanje (eng. pitch)i odabir najboljih projekata. Za svaki od 36 izazova bit će odabrana dva finalista i u konačnici po jedan pobjednik za svaki izazov. Pobjednički projekti bit će objavljeni na platformi Europskoga inovacijskoga vijeća (EIC CommunityPlatform) kako bi bili dostupni krajnjim korisnicima (npr. bolnicama), investitorima, zakladama te će biti usmjereni na aktualne opcije financiranja Europske komisije. To će biti polazna točka duže suradnje između Europske komisije i ekosustava inovatora, proizvođača i pokretača diljem Europe u vezi s koronakrizom. Na hackatonu se očekuje više od 20.000 sudionika. HAMAG-BICRO je nacionalno tijelo za potporu natjecateljima iz Republike Hrvatske.

Hrvatska studentska asocijacija strojarskih fakulteta (HSA-SF) studentska je udruga koja se bavi projektima iz tehničkoga, odnosno strojarskoga područja. Osnovana je 1995. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a jedna grana njenoga djelovanja je i FSB Racing Team. Ovaj tim osnovan je 2004. s ciljem izgradnje trkaćega bolida, a trenutno broji stotinjak članova, od čega je stalno aktivno oko 60 kolega s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski fakultet, Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu, Filozofski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Prirodoslovno-matematički fakultet te drugi sudionici. Do sada tim je napravio sveukupno 8 bolida te se natjecao na raznim "Formula Student" natjecanjima. Rezultati su svake godine sve bolji, a putem online kvizova za 2020. godinu kvalificirao se za natjecanja  "Formule Student" u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Nizozemskoj. Bolidi FSB Racing Teama koji su do sada napravljeni tradicionalno nose imena hrvatskih autohtonih životinjskih vrsta. Redom su to Kuna, Ris, Likos (vuk) , Arctos (medvjed), ArctosR, Strix (sova), StrixR, Vulpes (lisica), a  ovogodišnji bolid nosi naziv VulpesR. FSB Racing Team svakim novim bolidom ostvaruje sve bolje rezultate na natjecanjima te su razvijene izvrsne ideje i rješenja, a također su napisani i brojni završni te diplomski radovi vezani uz bilo koji dio bolida ili tima. Važno je napomenuti kako je tim s bolidom ArctosR 2014. u Silverstoneu u Ujedinjenom Kraljevstvu postigao najbolji rezultat u povijesti tima, 10. mjesto od 97 timova koji su se natjecali! Tim je podijeljen na podtimove za aerodinamiku, šasiju, mehanički pogon, ovjes i upravljanje, motor i hlađenje, dinamiku vozila, upravljačke sustave, proizvodnju i kompozite, električni pogon, ergonomiju, dizajn i marketing. Održavaju se tjedni sastanci za cijeli tim te za svaki podtim posebno na kojima se raspravlja o tome što je napravljeno, što treba napraviti i ima li kakvih poteškoća i zastoja u razvoju bolida. Svaki član izvršava
svoje zadatke. „Full time“ članovi su odgovorni za razvoj ključnih komponenata bolida, imaju iskustvo iza sebe te su nešto stariji i dovoljno opremljeni inženjerskim znanjem kako bi izvršili svoj zadatak unutar vremenskog roka od tjedan dana između sastanaka. Mlađi članovi dobivaju manje zadatke i više vremena kako bi ih izvršili te su tu da mnogo nauče od “full time” članova i aktivno koriste nova znanja kada starije generacije završe studij. Iako se ove godine svi borimo s globalnom pandemijom koronavirusa, tim ne dopušta da ih to potpuno zaustavi! U ovaj projekt uloženo je puno vremena i volje te su mnogi žrtvovali svoj uspjeh na fakultetu kako bi dospjeli do ovoga danas. Međutim, projekt Racing Teama mnogo je više od kvalitete samih pojedinaca, njega krasi prije svega zajedništvo i upornost. Rad na bolidu nastavlja se od kuće svakog pojedinog člana, bilo to u vidu konstruiranja dijelova, traženja sponzora za trenutni ili razvijanje novog bolida. Nažalost, nemoguće je raditi zajedno, ali tjedni sastanci podtimova i dalje se održavaju putem videopoziva, a zadaci se i dalje dodjeljuju i obavljaju. Voditelji tima posebno su se iskazali proteklih dana porukama ohrabrenja da nije sav dosadašnji posao bio uzaludan, motiviraju na rad i stavili su se na raspolaganje svima ukoliko zatrebaju pomoć. Ove godine većina organizatora formalno je otkazala natjecanja, no postoji šansa za alternativnim načinima održavanja natjecanja poput online obrana statičkih disciplina i online utrke, dok su on site dinamičke discipline potpuno otkazane. Zbog cijele situacije, bolid se nažalost neće stići napraviti ni predstaviti u planiranom roku. Unatoč tome nadaju se da će pandemija uzrokovana koronavirusom što prije završiti da se mogu vratiti u garažu kako bi dovršili sklapanje bolida i time opravdali povjerenje svih sponzora.
Mrežna stranica
Facebook
Instagram
Youtube "Formula Student" je vrlo zanimljivo i posebno inženjersko natjecanje gdje timovi mladih inženjera iz cijeloga svijeta koncipiraju, konstruiraju te izrađuju trkaći bolid jednosjed unutar ograničenja strogog pravilnika i natječu se u raznim disciplinama. Natjecanje se sastoji od dva dijela, statičkih i dinamičkih disciplina te je maksimalan broj bodova koje je moguće osvojiti 1000. U statičke discipline se ubrajaju predstavljanje konstrukcijskih rješenja sucima i opravdavanje istih, predstavljanje financijskog izvještaja i troškovnika cijelog bolida kao i razvijenog modela poslovnog plana. Uzbudljiviji i napetiji dio natjecanja su dinamičke discipline u kojima se provjerava ubrzanje bolida, zatim kvaliteta upravljanja i ovjesa u vožnji tzv. “osmica“, autocross utrka u kojoj auto vozi kroz brojne zavoje, uzbrdice, šikane, a ponekad i mokre dijelove staze. Komponenta natjecanja koja nosi najveću težinu je vožnja endurance utrke u kojoj se testira bolid kao cjelina, potrebno je prijeći 22 km bez gašenja bolida s jednom izmjenom vozača.

Prema glasovima glasača najljepšim izdanjem iz 2019. godine proglašena je prigodna poštanska marka „350 godina Sveučilišta u Zagrebu“! Marka koja prikazuje zgradu Sveučilišta u Zagrebu na adresi Trg Republike Hrvatske 14 izdana je u arku od 16 maraka, a osmislila ju je Jana Žiljak Gršić, dizajnerica iz Zagreba.   Na drugom je mjestu prigodni poštanski blok „Hrvatski turizam – Plitvička jezera“, a treće mjesto osvojila je prigodna marka „100. obljetnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“. Poštanske marke mogu se kupiti u mrežnoj trgovini Hrvatske pošte. Hrvatska pošta već 23 godine provodi izbor za najljepše izdanje poštanske marke Republike Hrvatske. Ove se godine izbor održavao od 28. veljače do 30. ožujka, a glasalo se poštom – slanjem glasačkih listića – ili na www.posta.hr. Za glasače koji su glasali poštom predviđeno je ukupno 10 vrijednih nagrada, a sretni dobitnici izvučeni su 8. travnja 2020. u nagradnoj igri „Najljepšu marku izdvoji – vrijednu nagradu osvoji!“.  Čestitamo sretnim dobitnicima na osvojenim nagradama!

1. nagrada: zbirka poštanskih maraka iz 2019., zbirka poštanskih maraka iz 2018., zbirka poštanskih maraka iz 2017., zbirka poštanskih maraka iz 2016. i zbirka poštanskih maraka iz 2015.: Marko Umičević, Kamaufova 12, 10000 Zagreb
2. nagrada: zbirka poštanskih maraka iz 2019.: Željko Pogačić, Dražice 25, 23212 Tkon
3. nagrada: zbirka poštanskih maraka iz 2018.: Marjanca Kolbič, Ponikva 8, 3232 Ponikva, Slovenija
4. nagrada: godišnjak hrvatskih poštanskih maraka iz 2002.: Tomislav Vuković, Sjenjak 101, 31000 Osijek
5. nagrada: godišnjak hrvatskih poštanskih maraka iz 2001.: Bože Bradarić, Pod Gradinom 13, Kotlenice, 21204 Dugopolje
6. nagrada: prigodni album „Hrvatsko presjedanje Vijećem Europske unije“: Dražen Bartolović, Schauinsland str. 22, 78224 Singen, Njemačka
7. nagrada: filatelistički album Leuchtturm: Marino Banko, Hvarska 7, 52440 Poreč
8. nagrada: filatelistički kišobran: Ana Mrkonjić, Cer. Vukmanički 79a, 47241 Cerovac Vukmanički
9. nagrada: prigodni album „25 godina od uvođenja kune“: Zlatko Oremuš, Krusljevo selo 152, 49243 Oroslavlje
10. nagrada: filatelistički priručnik: Lucija Vrdoljak, Agnes-Miegel-Weg 15,  7067 Ludwigshafen, Njemačka

Hvala svima koji su glasali!

Sveučilište u Zagrebu, brzo je reagiralo na pojavu virusa COVID-19 u Hrvatskoj, i odmah počelo pripreme o postupanju djelatnika i načinu izvođenja nastave, te je 12. ožujka 2020. rektor donio odluku o postupanju za sve djelatnike Sveučilišta i sastavnica Sveučilišta u okolnostima epidemije, a sljedećeg dana, 13. ožujka i Odluku o izvođenju nastave na daljinu za sve studijske programe Sveučilišta u Zagrebu, pa je već u ponedjeljak, 16. ožujka 2020. na svim fakultetima i umjetničkim akademijama Sveučilišta u Zagrebu službeno započela nastava na daljinu kao mjera za suzbijanje pandemije COVID-19. Na kraju prvog tjedna izvođenja nastave na daljinu, Uprave svih sastavnica su me izvijestile da je za zaposlenike uspješno organiziran rad na daljinu, da se znanstveno-istraživački rad i rad na projektima većinom uspješno nastavio i u pogoršanim epidemiološkim uvjetima, a posebno da se nastava na daljinu uspješno izvodi za studente našeg Sveučilišta. Nažalost, 22. ožujka Grad Zagreb i njegova okolica pretrpjeli su razoran potres koji je izazvao znatnu štetu na mnogim sastavnicama, ali nije pokolebao nastavnike i studente da nastave s obrazovnim procesima i u tim potresom dodatno otežanim uvjetima. Analizom dostavljenih izvješća sastavnica utvrđeno je da se nastava na daljinu na većini sastavnica odvija putem sustava Merlin. Sustav Merlin je virtualno okruženje za e-učenje koje se sastoji od platforme za e-učenje, e-portfolio sustava i sustava za webinare, a povezan je i s Informacijskim sustavom visokih učilišta (ISVU). Centar za e-učenje u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu (Srce), koji daje potporu nastavnicima u visokom obrazovanju u primjeni e-učenja u obrazovnom procesu, uspješno je odgovorio na potrebe nastavnika i studenata. Centar je pripremio niz uputa i preporuka za održavanje nastave na daljinu te dodatno istakao upute za rad u sustavu za e-učenje Merlin kako bi nastavnici na jednom mjestu odmah našli sve informacije (www.srce.hr/ceu). Među materijalima dostupne su preporuke za održavanje nastave na daljinu, priručnici, animacije, brze pomoći, online tečajevi kao i najčešće postavljena pitanja. Na sustavu za e-učenje Merlin u akademskoj godini 2019./2020. (stanje na dan 1. travnja 2020.) za potrebe Sveučilišta u Zagrebu otvoreno je 7538 e-kolegija. Za usporedbu, akademske godine 2018./2019. otvoreno je 5237 e-kolegija, što je u odnosu na aktualnu godinu do 1. travnja 2020. povećanje od 2301 e-kolegija odnosno čak 30,5%. Nadalje, broj upisanih studenata u e-kolegijima iznosi 34027 (prošle akademske godine 29566, povećanje 15,1%), a broj upisanih nastavnika iznosi 3651 (prošle akademske godine 2763,  povećanje 32,1%). Razlika u akademskoj godini 2019./2020. (na dan 1. travnja 2020.) u odnosu na akademsku godinu 2018./2019. za broj upisanih studenata je 4461, a za broj upisanih nastavnika 888. Ovi podaci nedvojbeno pokazuju da nastavnici i sastavnice prilagođavaju nastavu studentima koristeći prikladne i inovativne tehnologije e-učenja. U tom suvremenom procesu učenja i poučavanja, vidljivo je da se uloga studenta mijenja te da student više nije pasivni slušač nego postaje aktivnim sudionikom u nastavi, a alati i tehnologija e-učenja sredstva su kojima se to postiže. Uz sustav Merlin, sastavnice koriste i vlastite sustave za e-učenje (BigBlueButton, integriran u sustav Omega, 2CO2 i Edi2) ili druge dostupne sustave (Microsoft Teams, ZOOM, G Suite for Education, LOOM) odnosno uspostavljaju drugačije komunikacijske obrasce između nastavnika i studenata (YouTube kanal, Viber, Skype ili WhatsApp grupa). Da bismo pokazali koliko smo od početka uspješni u izvođenju  nastave na daljinu tj. radi boljeg informiranja javnosti o našem radu, u nastavku iznosim niz primjera na koji način smo uspješno premostili sve početne prepreke u međusobnoj komunikaciji i metodici obrazovanja na daljinu. Kroz Merlin sustav nastavnici redovito komuniciraju sa studentima, pružaju im informacije o gradivu koje je potrebno svladati uz mogućnost e-konzultacija te izvode nastavu na daljinu kroz opciju webinar, postavljanjem audio i video zapisa. Članovi uprave sastavnica, jedinice za informatičku potporu, studentske poslovnice pružaju potporu nastavnicima vezano uz rješavanje problema u smislu dostave uputa i priručnika za učenje na daljinu. Nastava za studente na daljinu na pojedinim sastavnicama izvodi se uz potporu vlastitih centara za potporu e-učenju, korištenjem sustava učenja na daljinu, na vlastitim poslužiteljima i infrastrukturi. Kroz takve sustave, predavanja se održavaju uživo, ali i rade snimke predavanja unaprijed. Funkcioniranje i korištenje sustava od strane nastavnika i studenata kontinuirano se prati te se na temelju velikog broja pristupa vidi da se nastava odvija redovito. Povjerenstva za e-učenje pripremila su niz smjernica i uputa nastavnicima za provođenje nastave na daljinu, a prodekani za studente i studije prikupljaju povratne informacije od studenata vezano uz provedbu učenja na daljinu radi njegova unaprjeđenja. Kolegiji treće razine primjene tehnologija e-učenja imaju sav nastavni materijal organiziran prema nastavnim cjelinama i dostupan putem sustava za e-učenje, ishodi učenja definirani su na razini kolegija i nastavnih cjelina, studentske on-line aktivnosti boduju se i vodi se administracija vezana za studente. Organizacija kolegija omogućuje individualizaciju nastavnog procesa te ugradnju mehanizama koji potiču razvoj temeljnih kompetencija. Oblikovanje okruženja omogućava da studenti preuzmu aktivnu ulogu i odgovornost za postizanje ishoda obrazovanja, a ujedno se potiče i razvoj kreativnosti. Nastavnicima je posebna pažnja skrenuta na dužnost redovitog izvještavanja o možebitnim teškoćama u provedbi nastave na daljinu, kao i o potrebi za kontinuiranim praćenjem sudjelovanja studenata u nastavi na daljinu, te vrjednovanju njihovih aktivnosti. Zbog stalne dostupnosti nastavnika, obujam posla je za nastavnike znatno veći zbog neprestane interakcije sa studentima u odnosu na uobičajeno izvođenje nastave. Za potrebe izvođenja nastave na daljinu Sveučilište u Zagrebu izradilo je niz video pouka (uputa) koje opisuju kako uspostaviti asinkroni i sinkroni model izvođenja nastave. Poseban naglasak stavljen je na mogućnost izravne dvosmjerne komunikacije sa studentima. Prikazana je i tehnologija koja se može upotrebljavati za sastanke nastavnika, poslovodnih kolegija, ustrojbenih jedinica, zavoda ili katedri. Video pouke namijenjene su kao neobvezna preporuka, prije svega profesorima i nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, ali i svim ostalim zainteresiranim djelatnicima i institucijama obrazovnog sustava.  Kako bi uspješno odgovorili na sve izazove s kojima se sastavnice suočavaju ne samo prilikom izvođenja pojedinih oblika nastave, nego i prilikom vrjednovanja predviđenih a posebice praktičnih ishoda učenja, Sveučilište u Zagrebu je 30. ožujka 2020. donijelo Preporuke za način polaganja ispita, ispitne rokove i mjerila ispitivanja u izvanrednim okolnostima, kao rezultat dostavljenih podataka svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu o tome kako se provjeravaju ishodi učenja prema nastavnom planu i programu u normalnim okolnostima. Predmetnim preporukama ukazano je, među ostalim, da način provedbe programa kolegija i prilagodba specifičnostima takvoga postupka učenja, kao i sami ispiti, u najvećoj mogućoj mjeri moraju odgovarati predviđenim ishodima učenja. Potrebno je voditi računa o tome da opterećenje studenata i organizacija nastave u ovim izvanrednim okolnostima bude u skladu s opterećenjem iz čl. 69. Statuta Sveučilišta u Zagrebu te da se uvede interni sustav praćenja realizacije izvođenja nastave na daljinu u odnosu na nastavnike i studente. Vezano za izvođenje kolegija i praktičnu provjeru ishoda učenja, preporuka je da se, ovisno o daljnjem razvoju situacije, organiziraju nadoknade za one kolegije koje nije moguće izvoditi na daljinu, kako bi studenti stekli potrebne vještine. U tom slučaju se nastava pojedinih kolegija može organizirati i u kraćem vremenu kao turnusna ili blok nastava, ako fizičko održavanje bude moguće. Ukoliko se epidemiološka situacija ne popravi do kraja ljetnog semestra do razine koja bi omogućavala održavanje ispita na uobičajen način, Sveučilište će u suradnji sa svojim sastavnicama, razmotriti kako i na koji način pristupiti rješenju možebitne situacije, pri čemu su sastavnice dužne samostalno definirati konačne oblike provjere ishoda učenja. Bez obzira na to što nastava na daljinu zahtijeva povećan angažman i nastavnika i studenata, ona može biti uspješna kod većine nastavnih predmeta ako se zajedno založe i nastavnici i studenti. Taj naš dodatni trud pokazat će našu spremnost da se odupremo teškoćama i svladamo kušnje koje su pred nama - omogućit će nam da pokažemo složnost i zajedništvo radi postizanja višeg cilja. Pritom ukazujem na ulogu svakog pojedinog dionika u tom procesu. U ingerenciji je same sastavnice, u skladu s čl. 43. st. 3. toč. 7. Statuta Sveučilišta u Zagrebu briga o provedbi nastavnih programa te donošenje izvedbenih planova nastave u skladu s čl. 68. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu izvođenje studijskih programa i njegovu kvalitetu nadzire Senat u skladu s čl. 66. st. 4. Statuta Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na izvanrednu situaciju, u više sam navrata ukazao na to da nastavnici u ovom trenutku, u danim okolnostima, više nego ikad radi dobrobiti studenata, trebaju pokazati susretljivost, tolerantnost, razumijevanje i fleksibilnost. Na kraju, još jednom zahvaljujem svim pojedincima, ustanovama, sastavnicama Sveučilišta, dekanicama i dekanima i njihovim upravama i zaposlenicima, a posebice našim dragim studenticama i studentima Sveučilišta u Zagrebu na trudu i naporu koji su uložili i koji će uložiti ne samo za prevladavanje posljedica epidemije nego i posljedica potresa. Sa željom da sljedeće dane provedete u miru sa svojim obiteljima, želim Vam svima miran i blagoslovljen Uskrs.

Vaš Rektor, Prof. dr. sc. Damir Boras, v. r.

U nedjelju 22. ožujka, u 6 sati i 24 minute po lokalnom vremenu, područje Zagreba uzdrmao je snažan potres magnitude 5.5 prema Richteru, sa žarištem na dubini oko 10 km koji je preliminarno ocijenjen intenzitetom VII. stupnja MCS ljestvice u epicentralnom području Markuševca i Čučerja. Potres se osjetio diljem Hrvatske, u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Nažalost, uz veliku materijalnu štetu na građevinama u epicentralnom području i naročito u središnjoj, staroj jezgri Zagreba, urušavanjem dijela zgrade u Đorđićevoj ulici teško je ozlijeđena 15-godišnja djevojčica, koja je naredni dan preminula u Klajićevoj bolnici. Ubrzo nakon glavnog potresa, u 7 sati i 1 minutu uslijedio je još jedan jaki potres magnitude 5.0 po Richteru, zasad najjači u seriji od preko 200 naknadnih, slabijih potresa koji su zabilježeni u proteklih pet dana nakon glavnog potresa. Seizmološka služba Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i seizmološke agencije diljem svijeta promptno su obavijestile javnost o glavnom potresu te i nakon toga kontinuirano izvještavaju o naknadnim potresima, prikazujući relevantne seizmološke i seizmotektonske podatke koji opisuju njihova nastupna vremena, jačinu, lokacije žarišta i epicentara te ostale relevantne parametre i informacije koje opisuju ovu potresnu seriju. Na temelju podataka žarišnog mehanizma glavnog potresa koji je objavila Seizmološka služba i žarišnih mehanizama koje su objavile seizmološke agencije i instituti u Europi i SAD-u, razvidno je da je ovaj potres nastao oslobađanjem kompresijske napetosti (naprezanja) u stijenama u jezgri Medvednice, s glavnom kompresijskom osi pružanja SSZ-JJI i uz pomak po reversnom rasjedu pružanja ISI-ZJZ. Usporedbom seizmoloških podataka o glavnom potresu (lokaciji žarišta i orijentaciji dviju nodalnih ravnina na žarišnom mehanizmu od kojih jedna predstavlja potresni izvor) i podataka o geološkoj građi Medvednice, moguće je zasad tek pretpostaviti da je seizmogeni, potresni izvor za glavni, a moguće i za niz naknadnih potresa, reversni rasjed, odnosno reversni rasjedi koji pripadaju seizmogenoj zoni Sjevernog rubnoga medvedničkog rasjeda. Površinski prepoznatljiv rasjed ove seizmogene zone, koji se pruža duž sjevernog ruba Medvednice, zabilježen je geološkim kartiranjem i interpretacijom refleksijskih seizmičkih profila, s nagibom od površine prema JJI pod središnji dio Medvednice. Seizmogena zona Sjevernoga medvedničkog rasjeda najvjerojatnije je bila i uzročnik brojnih slabijih i jačih potresa u periodu od zadnjeg katastrofalnoga Zagrebačkog potresa 1880. pa do potresa 22. ožujka 2020. godine. S obzirom na duljinu ove seizmogene zone po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koje doseže pod površinom (oko 12 km) seizmogeni potencijal ove zone, odnosno maksimalno očekivane magnitude potresa koje može prouzročiti, procjenjuju se na oko 6.5 po Richteru. U zagrebačkom i širem okolnom području potresi jakosti 5 i više po Richteru od ranije su poznati i nisu rijetke pojave, o čemu saznajemo iz arhivskih zapisa koji svjedoče o potresnoj aktivnosti u vremenu prije uspostave seizmoloških službi i instrumentalnog mjerenja seizmičke aktivnosti (u Zagrebu je seizmološku postaju uspostavio Mohorovičić 1905. godine). Jačinu potresa koji su zabilježeni u predinstrumentalno vrijeme seizmolozi procjenjuju s obzirom na njihove učinke na ljude, građevine i zemljinu površinu, onako kako ih opisuju arhivski zapisi, pa stoga tako procijenjene magnitude potresa nisu jednako precizne kao one izračunate na temelju instrumentalnog mjerenja i analize seizmograma.

Bez obzira na to, ostaje činjenica da se potresi magnitude 5 i više po Richteru u zagrebačkom i širem okolnom području mogu očekivati i u budućnosti te da je stoga nužno kontinuirano, i s najvećom mogućom preciznošću, bilježiti njihove pojave, analizirati potencijalne aktivne rasjede radi procjene njihova seizmogenog potencijala, i dakako, što je i najvažnije, adekvatno birati lokacije građenja i graditi građevine koje mogu izdržati potrese čija jakost premašuje magnitude 6.5 po Richteru. Više možete vidjeti OVDJE uz stručne karte i prikaze

U sklopu accelerator programa Headstart, EIT Health dodjeljivat će sredstva u iznosu od 50 000 eura razvojnim tvrtkama koje mogu ponuditi digitalna riješenja koja bi nadomjestila trenutačni nedostatak cijepiva za COVID-19. Traže se riješenja tehnološke spremnosti razine 8 (eng. technology readiness level eight), a rok za prijavu je 14. travnja 2020. Prijaviti se možete ovdje: OVDJE. Više informacija o Headstart sredstvima za COVID-19 možete pronaći ovdje: OVDJE. Više informacija o samom Headstart programu možete pronaći ovdje: OVDJE.

Za potrebe izvođenja nastave na daljinu Sveučilište u Zagrebu izradilo je niz video poduka (uputa) koje opisuju kako uspostaviti asinkroni i sinkroni model izvođenja nastave. Poseban naglasak stavljen je na mogućnost izravne dvosmjerne komunikacije sa studentima. Prikazana je i tehnologija koja može biti korištena za sastanke nastavnika, poslovodnih kolegija ili katedri. Ove video poduke namijenjene su kao neobvezna preporuka prije svega profesorima i nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, ali i svim ostalim zainteresiranim djelatnicima i institucijama obrazovnog sustava. Video poduke su pripremili:

• dr. sc. Mladen Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno i narator na svim video podukama
• doc. dr. sc. Mario Konecki s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, posebni savjetnik rektora Sveučilišta u Zagrebu za internetske servise i koordinator Rektorskog zbora Republike Hrvatske za informacijske tehnologije, u svojstvu člana Povjerenstva za e-učenje i internetske servise Sveučilišta u Zagrebu

Sve 24 video poduke dostupne su na poveznici ispod, a u nastavku je dan i pregled video poduka po temama. Za pristup pojedinoj temi kliknite na odgovarajuću poveznicu.

Video poduke o tehnologiji za potrebe održavanja nastave na daljinu

Pregled video poduka po temama

1. Nastava na daljinu – Uvod
2. Nastava na daljinu – Asinkroni i sinkroni model
3. Nastava na daljinu – Hardverski zahtjevi
4. Nastava na daljinu – Softverski zahtjevi
5. OBS Studio – Instalacija
6. OBS Studio – Osnovne postavke
7. OBS Studio – Postavljanje scena
8. OBS Studio – Snimanje video zapisa
9. OBS Studio – Napredne opcije
10. YouTube – Kreiranje korisničkog računa
11. YouTube – Osnovne postavke
12. YouTube – Prijenos video zapisa
13. YouTube – Popis za reprodukciju
14. YouTube – Emitiranje uživo
15. Twitch.tv – Kreiranje korisničkog računa
16. Twitch.tv – Emitiranje uživo
17. Zoom – Kreiranje korisničkog računa i instalacija
18. Zoom – Emitiranje uživo
19. Zoom – Mogućnosti interakcije
20. Zoom – Upute za korisnike
21. Zoom – Dodatne opcije
22. Jitsi.org – Sastanci na daljinu
23. OBS Studio – Virtualna kamera
24. Nastava na daljinu – Završna misao

Navedenim video podukama u svakom trenutku možete pristupiti klikom na stavku STUDIJI I STUDIRANJE u glavnom izborniku mrežnih stranica Sveučilišta i odabirom stavke Alati i servisi za nastavu na daljinu iz podizbornika.

Objavljen je natječaj za dodjelu nagrada najboljim mladim znanstvenicima iz područja Dunavske regije za 2020. godinu Danubius Young Scientist Award 2020. Dodijelit će se 14 nagrada, svaka u iznosu od 1.200 eura, i to četrnaestero mladih znanstvenika - po jednom znanstveniku iz svake zemlje koja je dio Dunavske regije (Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina). Svakoga kandidata mora nominirati njegova znanstvena organizacija (sveučiliste, akademija i sl.).

Broj nominacija po znanstvenoj organizaciji ograničen je na tri kandidata koji moraju biti s različitih fakulteta ili odjela, instituta ili istraživačkih skupina unutar određene organizacije. Međunarodni stručni žiri utvrdit će konačnu rang-listu svih pristiglih nominacija te će najviše rangirani kandidat iz svake zemlje biti predložen za dodjelu nagrade.

S obzirom na to da kandidate nominira matično sveučilište, molimo da nam Vaše prijedloge kandidata sa svom potrebnom dokumentacijom dostavite najkasnije do petka 17. travnja 2020. na e-mail: amihalic@unizg.hr Krajnji rok kada Sveučilište mora dostaviti nominacije je 24. travnja 2020. Dodjela nagrada planira se održati u studenome 2020. Natječaj Više informacija možete vidjeti ovdje.

Pioneers into Practice vodeći je program stručnih razmjena EIT Climate-KIC-a fokusiran na problematiku klimatskih promjena, koji se održava već devetu godinu u više od dvadeset zemalja diljem Europe, a od 2019. i u Hrvatskoj. Program se održava od svibnja do studenoga i sastoji se od razmjene u trajanju od četiri do šest tjedana, stručnoga mentorstva i radionica te e-učenja, i uključuje stipendiju u iznosu do 2000 €, koja će biti isplaćena nakon završetka programa.

Program Pioneers into Practice temelji se na interdisciplinarnom pristupu problematici koji sagledava potrebe i potencijalna rješenja iz poslovnoga svijeta, javnoga sektora i znanosti. Polaznicima se putem sustava e-učenja na raspolaganje stavlja niz resursa poput alata, uputa, primjera i predložaka koji će im poslužiti ne samo u provedbi programa nego i u njihovu svakodnevnom radu. Uvjeti za prijavu:
• sveučilišna diploma iz područja vezanoga za klimu i klimatske promjene i održivi razvoj ili iz drugoga sličnogarelevantnoga područja
• barem dvije godine iskustva (rad ili volontiranje) iz relevantnoga područja
• predanost borbi protiv klimatskih promjena te želja za sudjelovanjem u zajednici stručnjaka sa zajedničkim ciljem
• mogućnost sudjelovanja u svim aktivnostima programa (razmjena, radionice, e-učenje)
• napredno poznavanje engleskoga jezika.

Rok za prijave je 23.4.2020. Više informacija o samom programu i detaljnim uvjetima sudjelovanja te, najvažnije, prijavu za stipendiste i domaćine možete pronaći na poveznici.

U subotu 28. ožujka 2020. hrvatski predsjednik Zoran Milanović sastao se s rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damirom Borasom, dekanom Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Igorom Glihom, dekanom Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem i dekanom Medicinskoga fakulteta prof. dr. sc. Marijanom Klaricom te obišao oštećene objekte Sveučilišta u Zagrebu pogođene potresom.   Potresom je značajno oštećena zgrada Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske 14, koja je i zaštićeno kulturno dobro, izgrađena u drugoj polovici 19. stoljeća te je privremeno neuporabljiva. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras istaknuo je kako se razvojna uloga i važnost visokoga obrazovanja i sustava znanosti potencira u kriznim vremenima, kao što je situacija koju upravo proživljavamo, te smo zahvalni svim našim stručnjacima Sveučilišta u Zagrebu koji sudjeluju. Predsjednik Milanović je nakon obilaska ustvrdio da je za što hitniju sanaciju potrebno donijeti zakonski okvir na državnoj razini te da je ovo prilika za novi i kvalitetniji početak koji Zagreb zaslužuje kao hrvatski glavni grad. Fotografije
Ured predsjednika Republike Hrvatske

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu poziva svu djecu osnovnih škola i srednjoškolce da se prijave na likovni natječaj pod nazivom "Osmisli svoj idealan radni kutak"! Sve što trebate je osmisliti svoj idealan radni kutak, a može se raditi o stolu i stolici, ladičaru, ormaru za knjige i slično, napraviti što detaljniji nacrt po pitanju mjera i korištenju materijala te se prijaviti do 10. lipnja 2020. putem prijave na mrežnoj stranici Fakulteta. Po jedan pobjednik u dvije kategorije (djeca osnovnih škola i srednjoškolci) bit će proglašeni 10. srpnja 2020. Glavna nagrada za pobjednike je ostvarenje izabranoga dizajna u obliku proizvoda. Natječaj je organiziran u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom, a dva najbolja prijavljena rada bit će izložena na štandu Šumarskoga fakulteta na Ambienti 2020. Detaljnu konstrukcijsku i tehnološku razradu nagrađenih ideja odradit će studenti i nastavnici drvne tehnologije Šumarskoga fakulteta. PRIJAVU za kreativni natječaj možete preuzeti OVDJE.
PRAVILA kreativnog natječaja možete preuzeti OVDJE.

Drage studentice, dragi studenti, iako se trenutno nalazimo u jednom kriznom razdoblju, na raspolaganju su vam brojne mogućnosti za kvalitetno ispunjavanje vremena kojeg provodite u svoja četiri zida. Za vas smo istražili aktivnosti na internetu koje bi vas mogle zanimati te vam ovom prilikom preporučamo sljedeće: 1.)      Vjerujemo da će mnogi od vas ovo vrijeme iskoristiti za pisanje vlastitih radova i rješavanje odgođenih zadataka, kao i za čitanje razne literature. Znamo da su knjižnice trenutno zatvorene, ali ne brinite, potrebno štivo možete pronaći i na internetu. Knjižnice grada Zagreba omogućile su svojim članovima posudbu e-knjiga putem Zaki Book aplikacije. Dostupno je više od 600 naslova stoga ćete sigurno pronaći nešto za sebe. Više informacija potražite na poveznici https://bit.ly/2QM45ZW. Također, Cambridge University Press nudi besplatan pristup na više od 700 svojih naslova. Detalji su na https://bit.ly/2Ujtnkh.              Ove dvije pogodnosti traju sve do kraja svibnja. 2.)      Za sve ljubitelje kazališta, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u suradnji s 24sata svakodnevno prikazuje odabrana glazbeno - scenska djela. Svake večeri u 20 sati gledajte premijere na YouTube kanalu 24sata, a sve prikazano može se i naknadno pogledati na istome kanalu. Predstava "Tko pjeva, zlo ne misli', balet 'Labuđe jezero' i opera 'Ero s onoga svijeta' samo su neki od naslova koje možete pogledati. 3.)      Iako trenutno ne možemo fizički otputovati, možemo putem interneta! Veliki svjetski muzeji nude virtualan obilazak svojeg fundusa iz vlastitog doma. Bez straha od zaraze i bez plaćanja ulaznica upoznajte se s remek djelima svjetskih umjetnika.             Poveznice na mrežna središta muzeja:

• British Museum, London - https://bit.ly/3aiVRQD
• Guggenheim Museum, NY - https://bit.ly/2UhmXSH
• Musée d’Orsay, Paris - https://bit.ly/2WILba0
• Rijksmuseum, Amsterdam - https://bit.ly/2xZzhyb
• National Museum of Modern and Contemporary Art, Seoul – https://bit.ly/3bkapzI 
• Pergamon Museum, Berlin - https://bit.ly/3amK2c7
• Van Gogh Museum, Amsterdam - https://bit.ly/3buBmR4

4.)      Većina nas svakodnevno koristi Google tražilicu i nailazi na oglase prilikom pretraživanja. Jeste li se ikada zapitali kako funkcionira Google Ads? Za sve one koji žele nešto dodatno naučiti, dostupan je besplatan tečaj o Google Ads oglašavanju. Nakon 11 modula i 67 jedinica kroz šest sati video lekcija očekuje vas završni ispit te certifikat o položenom tečaju. Više informacija na https://bit.ly/2QJDBs0 5.)      Za one koji se samo žele odmoriti i uživati u popularnim filmskim naslovima, Pickbox NOW nudi neograničen besplatan pristup svim serijama, filmovima i dokumentarcima. Registrirajte se na linku https://www.pickbox.hr/ 6.)      Nedostaju vam društvene igre s prijateljima? Prebacite se na online platformu https://playtoy.tportal.hr/ i nastavite i dalje međusobno igrati različite igre s ekipom poput belota, šaha, čovječe ne ljuti se, šnapsa i ostalih. Ostanite nam zdravi i veseli, zabavite se i slušajte upute Kriznog stožera civilne zaštite RH i #ostanidoma!!   IZVORI

1. http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/posudite-e-knjigu/55625
2. https://www.cambridge.org/core/what-we-publish/textbooks
3. https://www.hnk.hr/hr/novosti/hnk-u-zagrebu-i-24-sata-protiv-koronavirusa/
4. https://travel-advisor.eu/virtualni-muzeji/
5. https://digitalnimarketing.hr/google-ads/?fbclid=IwAR001p_LLLru_0EhbpAEq4uPUCbDBUvLWAW3lHmgADQzf1g9_Ke3z-Yk0sI
6. https://www.pickbox.hr/
7. https://playtoy.tportal.hr/

Priredila Doris Mandić, studentica 3. godine studija Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

European Health Catapult najveće je EIT Healthovo natjecanje u prodajnom prezentiranju (eng. pitching) koje spaja razvojne tvrtke u biotehnološkom, medicinsko-tehnološkom i digitalnom području s vodećim stručnjacima i međunarodnim investitorima. Natjecanje započinje na regionalnoj razini, nakon čega izabrane tvrtke prolaze trening program i idu na polufinalno natjecanje u prodajnom prezentiranju. Najbolji na poluzavršnom natjecanju idu u završnicu na EIT Health Summit u Stockholmu 1. i 2. prosinca 2020. gdje će se natjecati za dio glavne nagrade - 210.000 eura vrijednu investiciju.

European Health Catapult namijenjen je mikro i malim poduzećima s manje od 50 zaposlenih, tvrtkama kćerima i razvojim tvrtkama koje traže seed  ili Series A financiranje od najmanje 500.000 eura, imaju procjenjenu vrijednost od više od milijun eura, već imaju investiciju ili prihode od 500.000 eura, aktivni su u polju medicinske tehnologije, biotehnologije ili digitalizacije zdravlja, nalaze se u zemlji članici Europske unije i rade na razvoju inovativnih poslovnih koncepata. Više o samom natjecanju i raspored svih navedenih događanja po datumima možete saznati ovdje: https://eithealth.eu/project/european-health-catapult/    Prijave traju do 30. ožujka, a prijaviti se možete ovdje: https://eithealth.optimytool.com/en/ 

Poštovani i dragi kolegice i kolege studenti, profesori i drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, u ovom povijesnom i teškom trenutku za naše Sveučilište, za naš glavni Grad Zagreb i našu domovinu Republiku Hrvatsku želim Vas informirati i ohrabriti te pozvati da budete na razini povijesnoga trenutka koji proživljavaju svi hrvatski građani. Potres koji je pogodio Zagreb u nedjelju 22. ožujka 2020. prouzročio je znatne štete na infrastrukturi sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ali i na zgradama u kojima su smješteni Pravni fakultet i Rektorat Sveučilišta. Vjerujem da ćemo u razdoblju koje je pred nama uspjeti sanirati nastalu štetu te pronaći rješenja za ponovno održavanje sveučilišne nastave u našim amfiteatrima i predavaonicama kad pobijedimo u ovom ratu protiv epidemije virusa COVID 19. Dopustite mi da svim dekanima i upravama naših fakulteta i akademija izrazim potporu i poticaj za rad na evidentiranju a poslije i sanaciji nastale štete na našoj znanstvenoj i nastavnoj infrastrukturi. Molim sve dekanice i dekane da pravodobno informiraju kolegice i kolege studente o stanju infrastrukture na sastavnicama Sveučilišta kako bi se smanjila njihova možebitna zabrinutost u vezi sa završetkom akademske godine 2019./2020. Zahvaljujući informacijskoj infrastrukturi Sveučilišnoga računskoga centra i svih sastavnica Sveučilišta, uspjeli smo organizirati nesmetanu sveučilišnu nastavu na daljinu, koja se odvija bez znatnijih prepreka na svim fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu. Pozivam vas da pozorno pratite i poštujete sve upute svojih fakulteta i akademija i, naravno, mjere i upute Nacionalnoga stožera civilne zaštite RH. Cijelu akademsku zajednicu, sve studente i profesore naše Almae Matris očekuju veliki izazovi u danima i mjesecima koji su pred nama. Sveučilište u Zagrebu tijekom svoje 350-godišnje povijesti dijelilo je i dijeli sudbinu hrvatske države, hrvatskoga naroda i svih njezinih stanovnika. Pred nama je vrijeme „življenja povijesti“, vrijeme u kojem ćemo svi zajedno, bez iznimaka, morati pokazati snagu i izdržljivost, promišljenost i prilagodljivost, strpljivost i upornost, posebice obzirnost i brižnost. U razdoblju koje je pred nama naša se borba treba usmjeriti da budemo i ostanemo što zdraviji, i mi i naši bližnji i svi s kojima bismo mogli doći u doticaj, u čijoj bismo se blizini mogli naći. Odvojenost od drugih, samostalan rad i maksimalna predanost higijeni te staloženost uma postaje poslanje za svakoga člana naše akademske zajednice, studente, profesore, istraživače i druge zaposlenike Sveučilišta. Svima želim da budete i ostanete zdravi, kao i da uspješno prevladate sve teškoće s kojima se budete susretali, a na dobrobit vašega i našega Sveučilišta i cijele nam domovine Republike Hrvatske. Sretno i držite se! Vaš rektor prof. dr. sc. Damir Boras

Na temelju Izvješća o provedenom brzom pregledu, inicijalnoj ocjeni oštećenja i uporabljivosti zgrade Sveučilišta u Zagrebu, na lokaciji Trg Republike Hrvatske 14, u kojoj djeluju Rektorat Sveučilišta u Zagrebu i dio njegova Pravnoga fakulteta, građevina je privremeno neuporabljiva te je preporučen daljnji detaljni pregled radi utvrđivanja stanja nakon potresa koji je jučer pogodio Zagreb i okolicu.
Tročlani ekspertni tim u Izvješću je naglasio kako u dvorištu zgrade postoji opasnost od padanja oštećenih dijelova dimnjaka i crijepa s krovišta, dok su u razizemlju (podrumu) vidljiva manja oštećenja u obliku pojave pukotina na oblogama zidova i stropova te lokalno odvajanje žbuke. Slično je stanje i u prizemlju zgrade, u kojem je došlo i do lokalnoga opadanje žbuke. Veća su oštećenja na prvom i drugom katu zgrade (katovi na kojima djeluje Pravni fakultet). Uz pojavu pukotina i otpadanja žbuke na zidovima, lukovima, svodovima i stropovima, na dvama su katovima evidentirana i lokalna oštećenja konstrukcijskih elemenata. Glavno je stubište na drugom katu teško oštećeno te je djelomično odvojeno od ostatka zgrade, dok je zapadno stubište doživjelo manja oštećenja. Na temelju mišljenja ekspertnoga tima, uz strogi nadzor i korištenje zaštitne opreme moguće je zaposlenicima omogućiti preuzimanje neophodnih stvari s prvoga i drugoga kata, bez nepotrebnog zadržavanja, te uz sprječavanje okupljanja većega broja ljudi u prizemlju zgrade. Prizemljem i podrumom moguće se koristiti samo uz strogo ograničenje zadržavanja u zonama u kojima postoji opasnost otpadanja žbuke. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i dekan Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Igor Gliha u stalnom su kontaktu i suradnji s nadležnim institucijama i timovima zaduženima za rješavanje posljedica potresa. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras zahvaljuje svim institucijama i pojedincima koji sudjeluju u rješavanju novonastale situacije nakon potresa, posebno Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dekanu prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću,  prodekanu izv. prof. dr. sc. Domagoju Damjanoviću, izv. prof. dr. sc. Josipu Ataliću, doc. dr. sc. Ivanu Duvnjaku, mag. ing. aedif. Janku Košćaku. Posebna zahvala i pripadnicima hrvatskih vojnih snaga koji su pomogli i u raščišćavanju i sanaciji zgrade i dvorišta Sveučilišta. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu zaštićeno je kulturno dobro, a građena je u razdoblju od 1856. do 1859. prema projektu bečkoga arhitekta Ludwiga von Zettla. Osim za Opću javnu bolnicu, zgrada se koristila za vojarnu, tvornicu duhana, povremeni izložbeni prostor, a od 1882. u njoj je smješteno Sveučilište u Zagrebu. 

Nastava se na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, kao i u većini obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, od ponedjeljka 16. ožujka 2020. odvija isključivo na daljinu, već u prvih par dana cijeli FOI-jev sustav je izrazito dobro profunkcionirao. Komunikacija se odvija nesmetano na svim studijima, uz kontinuirano održavanje i nadogradnju vlastite online infrastrukture.
FOI se tako i u ovim trenucima epidemiološke krize pokazao kao vodeći fakultet po primjeni e-učenja, uspjevši iskoristiti svoje bogato i dugogodišnje iskustvo te u potpunosti i na vrijeme pripremiti module za online održavanje nastave. Očekivano, Fakultet organizacije i informatike za te je potrebe pripremio VLASTITU INFORMATIČKU INFRASTRUKTURU – poslužitelje, sustave za e-učenje, sustav za autentifikaciju i autorizaciju te sustav za webinare, koja se pokazala kao odlično rješenje. FOI u tu svrhu koristi isključivo alate otvorenoga koda (eng. open source code), na kojima se temelji cjelokupna infrastruktura. Zanimljiv je i podatak da je u posljednja četiri dana (od 16. ožujka) značajno porastao broj korištenja sustava za e-učenje. Djelatnici FOI-jevog Centra za razvoj programskih proizvoda, kontinuirano rade na održavanju i nadogradnji cijelog sustava, osiguravajući 24/7 (help desk) podršku svim nastavnicima, asistentima, ali i studentima u online nastavi. Rezultat je to dugogodišnje pripreme u korištenju alata za izvođenje online nastave, čime su sada stvoreni preduvjeti za lakše otklanjanje svih rizika. Time su izbjegnute mnogostruke komplikacije koje se mogu dogoditi uslijed velikog broja priključenih korisnika, ali i velikog broja hakerskih napada koji su nerijetki slučaj u posljednjih nekoliko dana. FOI studentima su na raspolaganju svi online resursi za učenje i poučavanje koji uključuju: digitalne materijale, video prezentacije, online testove, webinare i online konzultacije. Napomenimo i to da se cjelokupna praktična nastava, koja se na FOI-ju provodi kroz laboratorijske vježbe i istraživanja, izvodi online kroz povezivanje strukovno-teorijske i praktične nastave, u dogovoru i prema uputama predmetnoga nastavnika. Uz to, Povjerenstvo za e-učenje Fakulteta organizacije i informatike pripremilo je niz smjernica i uputa nastavnicima za provođenje online nastave, nekoliko različitih alata za izvođenje online nastave u realnom vremenu (poput Zoom, BigBlueButton, Adobe Connect i sl.), različite modele izvođenjea nastave koji uključuju webinare, ali i kombinaciju video i tekstualnih materijala kako bi se studentima učenje što više prilagodilo te da oni u velikoj mjeri mogu sami birati tempo učenja – naglašava dekanica FOI-ja izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep. FOI u ovim trenucima priprema i centralno mrežno mjesto za nastavnike i studente sa svim korisnim uputama (priprema materijala, tehnička pitanja, smjernice za studente, primjeri e-predmeta), a svi materijali će biti javno dostupni. Dodajmo i to da  se online nesmetano odvija i znanstveno-istraživački rad na FOI-ju, u koji su aktivno uključeni svi FOI-jevi znanstvenici i istraživački timovi. Velika zahvala našim programerima u Centru za razvoj programskih proizvoda FOI-ja, Povjerenstvu za e-učenje FOI-ja te svim našim nastavnicima i studentima koji održavaju nastavu na daljinu na svim predmetima na hrvatskom i engleskom jeziku. Rezultat je to dugogodišnjeg rada na razvoju e-učenja na FOI-ju, no i spremnosti nastavnika i studenata da dodatnim trudom osiguraju kvalitetnu nastavu na daljinu. Napominjem da i sve sastanke održavamo na daljinu, tako da smo osigurali sve uvjete za potpuno funkcioniranje Fakulteta u online okruženju – ističe dekanica FOI-ja.