Sveučilište u Zagrebu

U nedjelju 11. rujna 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u 10 i 14 sati, održat će se dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras promovirat će novih 310 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prve svečanosti bit će promovirano 154 doktorskih kandidata, a tijekom druge njih 156. U skladu s protokolom dviju promocija, svečana povorka prorektora i dekana predvođena rektorom kretat će se od 9.35 do 9.45 sati i od 13.35 do 13.45 sati od zgrade Sveučilišta u Zagrebu prema zgradi Hrvatskoga narodnoga kazališta. Tijekom kretanja povorke kratkotrajno će biti obustavljen promet na sjevernoj strani Trga Republike Hrvatske. Promocije će započeti svečanim ulaskom rektora, prorektora i dekana na pozornicu HNK-a, nakon čega će biti intonirana himna Republike Hrvatske. Na svečanosti će uslijediti govor rektora prof. dr. sc. Damira Borasa. Nakon što kandidati, odjeveni u svečane toge, izgovore tekst prisege i rektor ih proglasi doktorima znanosti i umjetnosti, prebacit će kićanku (coflek) na akademskim kapama na desnu stranu, čime će i simbolično ući u novo i više akademsko zvanje. Na svečanostima će uslijediti uručivanje diploma te upisivanje promoviranih u knjigu doktora. Svečanosti će završiti akademskom himnom Gaudeamus igitur. Očekuje se da će svečanim promocijama doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu nazočiti brojni visoki gosti i uzvanici.

Konferenciju pod nazivom "Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj" zajednički organiziraju prof. dr. sc. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, Veleposlanstvo Kanade u Hrvatskoj, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu (MEDILS). Konferencija će se održati u ponedjeljak 12. rujna 2022. u Dvorani A1 PMF-a, Horvatovac 102a u Zagrebu, i u srijedu 14. rujna 2022., na MEDILS-u, Meštrovićevo Šetalište 45 u Splitu od 9.30 do 15.30 sati. O KONFERENCIJI:
Naglasak će biti stavljen na ulogu inkluzivne znanosti u izgradnji održive budućnosti za sve putem znanosti, tehnologije i inovacija, a sudionici će moći poslušati iskustva vodećih kanadskih i hrvatskih znanstvenica, te rasprave koje će moderirati prof. dr. sc. Igor Štagljar, hrvatsko-kanadski profesor i znanstvenik sa Sveučilišta Toronto. PROGRAM_ZAGREB PROGRAM_SPLIT U sklopu programa, sudionicima će se obratiti i podijeliti svoja iskustva šest inspirativnih znanstvenica (tri iz Kanade i tri iz Hrvatske), čija su prijelomna istraživanja doprinijela unapređenju znanstvene izvrsnosti u Kanadi i u Hrvatskoj:
prof. dr. sc. Brenda Andrews, Odsjek za molekularnu genetiku, Kanadski Nacionalni Znanstveni istraživač za sustavnu genetiku i biologiju stanica, Sveučilište Toronto i Centar Donnelly
prof. dr. sc. Morag Park, profesorica Odsjeka za biokemiju, direktorica Centra za rak Rosalind i Morris Goodman, Sveučilište McGill, Montreal, Kanada
prof. dr. sc. Lynne-Marie Postovit, pročelnica Odsjeka za biomedicinske i molekularne znanosti, Sveučilište Queen’s, Kingston, Kanada
prof. dr. sc. Iva Tolić, voditeljica Laboratorija za biofiziku stanice, Zavod za molekularnu biologiju, Institut Ruđer Bošković, Hrvatska
prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, Katedra za imunologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska
prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska Sudionicima u Zagrebu uvodno će se obratiti:

• prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja
• Nj. E. Alan Bowman, veleposlanik Kanade u Hrvatskoj
• prof. dr. sc. Igor Štagljar, profesor i znanstvenik sa Sveučilišta u Torontu i Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu
• izv. prof. dr. sc. Marijana Đaković, prodekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• dr. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković
• dr. sc. Irena Martinović Klarić, upraviteljica Hrvatske zaklade za znanost

Ovo će događanje također biti prilika za povezivanje znanstvenika iz Kanade i Hrvatske, za razvoj značajnih i trajnih istraživačkih partnerstava, za upoznavanje privatnoga sektora s izvrsnošću znanstveno-istraživačkoga rada u Kanadi i u Hrvatskoj, te za prepoznavanje izazova i prilika za žene u znanosti općenito.  Radni jezik konferencije je engleski.

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu poziva buduće stručnjake za kibernetičku sigurnost na upis poslijediplomskoga specijalističkog studija "Informacijska sigurnost". Natječaj je otvoren do 16. rujna 2022., a nastava započinje u studenome 2022. godine.

Upiši se! Potreba za stručnjacima kibernetičke i informacijske sigurnosti raste brže nego što ih poduzeća mogu zaposliti, a očekuje se da će se taj trend i nastaviti. Istraživanje stručnoga časopisa Cybersecurty Ventures pokazalo je da je između 2013. i 2021. godine broj traženih radnih mjesta u kibernetičkoj sigurnosti na globalnoj razini porastao čak 350 posto, s 1 milijuna na 3,5 milijuna. Iako kibernetička sigurnost predstavlja tek oko 3 posto ukupnog tržišta IT sektora, samo tržište kibernetičke sigurnosti bilježi tri puta brži rast od ostatka sektora. Potreba za stručnjacima očita je – što, naravno, ide njima u prilog jer to znači da imaju snažnu pregovaračku poziciju. U 2020. godini 7 od 10 najtraženijih zanimanja bilo je u području elektrotehnike i računarstva, a tijekom zadnje dvije godine ova zanimanja ostvarila su značajan uzlet i u financijskom pogledu – ističe se u istraživanju Indeeda, vodećeg svjetskog portala za zapošljavanje. Prema tom izvoru, jedno od najtraženijih i najbolje plaćenih poslova upravo je specijalist informacijske sigurnosti. Opća razina sigurnosti nedovoljna je za suočavanje s trenutačnim rizicima. Tijekom pandemije, odnosno povećanja rada od kuće, a potom i uslijed složene geopolitičke situacije i učestalih kibernetičkih napada, slabosti sigurnosne arhitekture europskih država, institucija i poduzeća dolaze sve više do izražaja.
  FER-ov specijalistički studij "Informacijska sigurnost" Stručnjaci za sigurnost trebaju, osim domenskog znanja, i znanje o sigurnosti zbog čega je izgradnja takvih stručnjaka zahtjevnija. Upravo se u specijalističkim programima kao što je FER-ov studij Informacijska sigurnost pronalaze stručnjaci iz područja i prebacuju u područje sigurnosti. Oni su najčešće dobro upoznati s najnovijim trendovima na tržištu te se lako prilagođavaju zahtjevima specijalističkih programa. Studij je također namijenjen upravljačkom kadru sa znanjima iz ICT područja zaposlenima u poduzećima i institucijama te domenskim stručnjacima kao što su primjerice programeri, mrežni i sistemski administratori te administratori baza podataka. Svima njima studij pomaže u usmjeravanju karijere u područje informacijske i kibernetičke sigurnosti. Tržište s godišnjim rastom od 10,8 posto Koliko je veliko rastuće tržište kibernetičke i informacijske sigurnosti najbolje se oslikava u nedavnom istraživanju konzultantskog poduzeća IDC. Procjenjuje se da će europsko tržište kibernetičke sigurnosti u 2022. godini biti vrijedno gotovo 47 milijarde dolara, što je godišnje povećanje od čak 10,8 posto. Očekuje se da će se taj rast nastaviti tijekom sljedećih nekoliko godina tako da bi do 2026. godine potrošnja na sigurnost opreme, softvere i usluge u Europi trebala premašiti 66 milijardi dolara. Specijalizirano znanje – najbolja obrana od kibernetičkih napada Pandemija i ukrajinska kriza povećali su globalnu svijest o riziku od kibernetičkih napada te istaknuli potrebe država, institucija i poduzeća da zaštite svoje sustave i podatke. No, u Hrvatskoj potrebe ne prate i povećana ulaganja u kibernetičku i informacijsku sigurnost. Na obrazovanje se gleda kao na trošak, a ne kao na ulaganje. "Obrazovanje je proces koji zahtijeva dugoročnu strategiju i stabilnost, o čemu bi prvenstveno kompanije trebale voditi računa i ulagati dodatne napore u tom kontekstu. No, čini se da tek mali broj poduzeća ima razrađene strategije obrazovanja djelatnika i uspostavljene procese za implementaciju strategije" ocjenjuje Stjepan Groš, docent na FER-u i član Stručnog vijeća specijalističkog studija Informacijska sigurnost. Informacijska sigurnost jedan je od šest poslijediplomskih specijalističkih studija FER-a. Studij se iz godine u godinu prilagođava najnovijim svjetskim trendovima u području informacijske sigurnosti, a istovremeno prati standarde visokog školstva i znanosti te potrebe gospodarstva i tržišta rada. "Magistrala sam fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a kao inženjerku fizike, prirodno me zanimao rad u računalnoj struci. Specijalistički studij Informacijska sigurnost je studij s najboljim referencama, modelima i programima koji objedinjuje upravljanje rizikom, tehnološkim i pravnim aspektima informacijske sigurnosti te zaštitom osobnih podataka. Informacijska sigurnost me privlači jer obuhvaća područja koja su bitna za tvrtke kao što je Fina, ali i za HNB, banke i druge financijske i nefinancijske institucije", smatra Klaudija Jonjić, nekadašnja polaznica studija, trenutačno zaposlena kao viši specijalist za pouzdane e-usluge u Uredu za upravljanje politikama e-poslovanja u FINA-i. Igor Hitrec, voditelj sigurnosnog operacijskog centra za beIN Media grupu u Kataru želio je nakon više od deset godina karijere na poslovima informacijske sigurnosti, još jednom formalan način samome sebi potvrditi da nema puno "rupa" u znanju o informacijskoj sigurnosti. "Svoju sam karijeru u IT-u započeo bez formalnog obrazovanja. Tijekom godina stjecao sam potvrdu svojega znanja kontinuiranim polaganjem odgovarajućih industrijskih certifikata. Iako mi je gradivo studija bilo poznato, sa zadovoljstvom sam ponovo studirao iz vrlo dobro pripremljenih materijala. Bilo mi je očito da predavači i nastavnici imaju veliko iskustvo u svome području. Studij svakako preporučujem kolegicama i kolegama koje zanima informacijska sigurnost. Dobit će sveobuhvatnu sliku o svim njezinim aspektima, a putem izbornih predmeta dodatno će produbiti svoja znanja. Oni iskusniji prepoznat će vrijednost uloženog truda i vremena kada ih studij još jednom preispita i "podeblja" na tankim mjestima", ističe Hitrec.  Goran Kapić, voditelj informacijske sigurnosti u poduzeću Plinacro d.o.o diplomirao je na FER-u smjer Informacijske i komunikacijske tehnologije, a danas je polaznik studija koji iz prve ruke govori o svojem iskustvu: "Htio sam dopuniti formalnu razinu obrazovanja i postaviti dobru osnovu za daljnje učenje koje mi neizbježno slijedi u nadolazećim godinama. Područje informacijske sigurnosti je iznimno zanimljivo, vrlo dinamično, a plan studija se po temama u velikoj mjeri preklapa s onime što i inače radim na svome radnom mjestu. Studij bih preporučio svima koji se ozbiljno interesiraju za ovo područje jer je pred stručnjacima informacijske sigurnosti velika perspektiva, možete naučiti puno i u teoriji i u praktičnom dijelu studija te si otvoriti neke nove vidike i postaviti nova pitanja". Cilj je studija privlačiti sposobne i ambiciozne ljude te obrazovati sveučilišne specijaliste iz informacijske sigurnosti koji su prijeko potrebni gospodarstvu, državnim institucijama te visokom školstvu i znanosti. Uz navedeno, bitno je istaknuti primarnu ulogu specijalističkih programa, a tu je osiguravanje visoke kvalitete, pristupačnost i korištenje različitih resursa za učenje i podrške studentima. Hristina Marošević, stručnjakinja za informacijsku sigurnost u Ericssonu Nikoli Tesli, smatra da i sam studij uči od svojih polaznika: "Projekti na kojima smo dosad radili pokrivaju konkretne implementacije u specifičnim područjima dok je specijalistički studij ponudio širu perspektivu sigurnosti neovisno o industriji. Tako kroz paralelni rad u industriji i studij kreira se "povratna veza" u kojoj svaka strana ima benefit. Fakultetu se prezentira praktično primijenjeno znanje u industriji koje se dalje može usavršiti pomoću studija i time unaprijediti već postojeći način rada i poslovne procese. Preporučila bih studij svakome tko je u potrazi "veće slike", što može znatno pomoći u definiranju budućeg i jasnijeg kako projektnog tako i osobnog razvoja, neovisno o profilu, poziciji i industriji." Svoje zadovoljstvo studijem podijelio je i Matija Maček, specijalist za poslove obnove u Fondu za obnovu: "Kada sam upisao studij bio sam viši inspektor za usluge povjerenja u Službi za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Završetkom studija prešao sam Samostalnu službu za prevenciju prijevara u Fondu za obnovu. Osobno vjerujem da mi je diploma FER-a znatno pomogla u dobivanju trenutačne pozicije, a kao dodatnu pogodnost ističem i da je za djelatnike koji imaju završen poslijediplomski specijalistički studij odnedavno je uveden i dodatak na plaću. Kao prednost studija izdvajam veliki izbor izbornih predmeta, koje student odabire u skladu sa vlastitim interesima. Tijekom studija stekao sam specifična znanja, povezao sam se s kolegama iz industrije te imao mogućnosti surađivati sa stručnjacima iz raznih područja IT-a. Studij bih preporučio svima koji jesu ili tek žele ući u područje informacijske sigurnosti."

Na Sveučilištu u Zagrebu u srijedu 7. rujna 2022. održan je sastanak prof. dr. sc. Stefana Teste Bappenheima, profesora kanonskoga i crkvenog prava Sveučilišta u Camerinu (Pravni fakultet u Camerinu) i prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Sastanku su s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prisustvovali: doc. dr. Miran Marelja, prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko, prof. dr. sc. Ivana Jaramaz Reskušić, izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić, izv. prof. dr. sc. Ivan Milotić i asistent Danijel Javorić Barić, mag. iur.  Pozivamo Vas na predavanje koje će na talijanskom jeziku održati prof. dr. sc. Stefano Testa Bappenheim pod nazivom “Il problema dei simboli religiosi nello spazio pubblico nella giurisprudenza europea e USA” (Problematika vjerskih simbola u javnom prostoru u jurisprudenciji u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama). Predavanje će se održati u četvrtak, 8. rujna 2022. u 13 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14).  POZIVNICA 

U Kninu je 2. rujna 2022. potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu. Sporazum su potpisali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i dekanica Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu Lovorka Blažević. Potpisivanje Sporazuma o suradnji otvara mogućnost provedbe zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata i međusobne razmjene informacija o rezultatima istraživanja i objavljivanju znanstvenih radova u nacionalnim i međunarodnim znanstvenim časopisima, zajedničkoga sudjelovanja i organizacije simpozija i seminara te drugih znanstvenih skupova, izdavanja i razmjene znanstvenih i stručnih publikacija te razvijanja novih metoda poučavanja, poput učenja na daljinu. Razvijanje suradnje između dviju institucija teži poboljšati kvalitetu visokoga obrazovanja i suradnje između studenata i studentskih organizacija u području akademskih i kulturnih aktivnosti u svrhu razvijanja međukulturalne svijesti neophodne za uspješnu poslovnu komunikaciju na drugim područjima za koje se pojavi zajednički interes. Uz rektora i dekanicu, potpisivanju Sporazuma o suradnji prisustvovali su: potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Anja Šimpraga, gradonačelnik Grada Knina Mario Ćaćić, sa Sveučilišta u Zagrebu prorektor za inovacije, komunikacije i transfer tehnologije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, dekanica Prehrambeno – biotehnološkoga fakulteta prof. dr. sc. Jadranka Frece, prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić i izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskoga fakulteta, zatim predsjednica Upravnoga vijeća Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu Ana Marić te prodekanice Veleučilišta prof. dr. sc. Marija Vrdoljak i Anita Pamuković.  

U 90. godini preminula je prof. emer. Sonja Bašić, istaknuta anglistica i amerikanistica, prva dekanica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dugogodišnja predstojnica Katedre za amerikanistiku Odsjeka za anglistiku, vrsna znanstvenica i prevoditeljica. Rođena u Rijeci, školovala se na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirala tezom "Edgar Allan Poe u hrvatskoj i srpskoj književnosti" te na koncu bila profesorica u trajnom zvanju. Suosnivačica je Katedre za amerikanistiku (1982.) i Poslijediplomskih američkih studija (1986.). Kao predstojnica Katedre i voditeljica bila je na čelu studija od 1992., kada su u jeku rata morali biti premješteni iz Dubrovnika u Zagreb, gdje je 1997. – 2004. zaživio obnovljeni Poslijediplomski studij. Od 1992. do 1994. profesorica Bašić obnašala je dužnost dekanice Filozofskoga fakulteta, kao prva žena u povijesti na toj funkciji. Godine 1991. dobitnica je Povelje Filozofskoga fakulteta. Tijekom karijere usavršavala se na brojnim ustanovama u inozemstvu, među njima na vodećim američkim sveučilištima. Sonja Bašić bila je članicom mnogih stručnih udruga u Hrvatskoj (Matica hrvatska, Hrvatsko društvo književnih prevodilaca i dr.) i inozemstvu (James Joyce Foundation, European Association for American Studies). Sudjelovala je u uredništvima niza časopisa te od 1966. do 1973. obnašala je dužnost tajnice Hrvatskoga centra PEN-a i kao takva bila potpisnicom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća, i nemogućnosti da se olakša položaj zatvorenih pisaca, dala je 1973. ostavku na funkciju uz tadašnjeg predsjednika Hrvatskoga PEN-a Antuna Šoljana. Jedna je od dvanaest članova skupštine IUC-a u Dubrovniku koji su svojim potpisima omogućili obnavljanje te institucije u Hrvatskoj. Kao književna prevoditeljica, prof. Bašić istakla se osobito prijevodima dvadesetak kazališnih komada izvođenih u kazalištima širom Hrvatske. Kao predavač uvela je i prakticirala inovativni, interaktivni i seminarski oblik nastave te je svojim brojnim i raznovrsnim kolegijima iz engleske i američke književnosti 19. i posebice 20. stoljeća odgojila generacije hrvatskih anglista i amerikanista. Uspostavila je i uspješno održavala veze s kolegama u struci, napose s inozemnim amerikanističkim katedrama. Osobito se ističe suradnja s katedrama ili institutima za američke studije u Grazu, Münchenu, Mainzu, Berlinu, Oslu, Bergenu, Parizu te nekoliko sveučilišta u SAD-u. Znanstveni interes prof. Bašić bio je usmjeren na proučavanje američke književnosti kasnog 19. stoljeća i 20. stoljeća. Posebno valja izdvojiti njezino istraživanje djela Williama Faulknera. Izuzetno je vrijedan i njezin doprinos proučavanju Jamesa Joycea, kao i njezin pristup povijesno-teorijskim aspektima angloameričkog modernizma i teoriji naracije. Počivala u miru.

Predstavljanje knjige "Akademske slobode u prijedlozima novih zakona" autora doc. dr. sc. Ivana Obadića održat će se u četvrtak 8. rujna 2022. u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb). Knjigu će predstaviti recenzenti prof. dr. sc. Gvozden Flego, akademik Ivica Kostović i prof. dr. sc. Ksenija Turković, a prisutnima će se obratiti autor knjige docent Obadić. Više o knjizi možete pročitati OVDJE. KNJIGA "AKADEMSKE SLOBODE U PRIJEDLOZIMA NOVIH ZAKONA", I. Obadić Razgovor s autorom knjige za Universitas portal    

Na Građevinskom se fakultetu u Zagrebu 5. i 6. rujna održava se 8. simpozij doktorskog studija GRAĐEVINARSTVA na kojem sudjeluje približno 90 sudionika. Na simpoziju radove prezentiraju doktorandi prve godine poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija ''Građevinarstvo''. Doktorski studij provodi se iz sljedećih istraživačkih grana: geotehnika, hidrotehnika, inženjerske konstrukcije, materijali u građevinarstvu, mehanika konstrukcija, organizacija građenja i prometnice. Doktorandi kroz svoja istraživanja razvijaju inovativne metode, tehnologije i proizvode u području građevinarstva. Tako će i na ovom, osmom po redu Simpoziju doktorskog studija, biti prikazana početna istraživanja doktoranada na osnovi kojih će kasnije prijavljivati teme doktorskih radova uz definiranje hipoteza, ciljeva i izvornih znanstvenih doprinosa. U tome će im svojim savjetima prvenstveno pomoći njihovi mentori, ali i drugi nastavnici na doktorskom studiju koji će svojim iskustvom i savjetima doprinijeti kvaliteti doktorskih istraživanja. Na ovogodišnjem će simpoziju izlaganja održati 22 doktoranda s vrlo aktualnim temama kao što su ponašanje građevina u slučaju potresa, primjena sofisticiranih metoda za praćenje promjene obalne linije, praćenje utjecaja vibracija od tramvajskog prometa na građevine te praćenje stanja konstrukcija općenito, proučavanje razvoja mikrostukture i analize svojstava građevinskih materijala izrađenih s nusproizvodima drugih industrija, inovacije u projektiranju pri primjeni novih materijala i građevnih proizvoda, analiza utjecaja relevantnih parametara geosintetika na nosivost tla te analiza utjecaja autonomnih vozila na odabir projektnih elemenata autocesta. Za potrebe Simpozija, priređen je zbornik radova na ukupno 303 stranice. Na simpoziju će biti održano i pozvano predavanje s vrlo zanimljivom temom “urbanog rudarenja“, odnosno procjene sastava materijala postojećih zgrada pomoću BIM i GIS tehnologije koje će održati prof. Iva Kovačić s TU Wien. Dodatno će biti održana dva pozvana predavanja o iskustvima pri izradi doktorskoga rada te primjeni stečenih znanja za rad u industriji. Jedna je sekcija posvećena iskustvima s dodatnog obrazovanja i usavršavanja zaposlenika koja je financirao fakultet u proteklih godinu dana. Time sudionici simpozija dobivaju uvid u mogućnosti stjecanja dodatnih kompetencija i vještina koje mogu primijeniti u svojim istraživanjima. Program doktorskoga studija ''Građevinarstvo'' na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zasniva se na provedbi mnogobrojnih znanstvenih istraživanja u sklopu znanstvenih-istraživačkih projekata financiranih u okviru programa Obzor 2020, Hrvatske zaklade za znanost, programa koji se financiraju putem strukturnih i investicijskih fondova za koje su nadležni Europski fond za regionalni razvoj, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske te ostalih fondova (https://projekti.grad.hr). U mnogim projektima ostvarena je suradnja s eminentnim međunarodnim znanstvenim institucijama te partnerima iz industrije. Time se omogućava zapošljavanje doktoranada te njihova istraživanja, usavršavanja, sudjelovanja na konferencijama, objava radova te stjecanje iskustva tijekom studijskih boravaka na drugim institucijama. Nadamo se da će ovakvi skupovi dodatno potaknuti aktivno istraživanje u svim područjima građevinarstva te omogućiti razvoj novih znanja. Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja društvenih zajednica i uspješnih nacionalnih gospodarstava. Samo s novim znanjima i inovativnošću možete biti prepoznati te ostvariti kvalitetnu suradnju s drugim znanstvenim institucijama ali i s industrijom, što je danas sve češća tendencija, posebice u razvijenim gospodarstvima. Inovacije i novostvoreno znanje na rezultatima istraživanja nisu samo temelj razvoja gospodarstva već i njegov ključan čimbenik.   Više o Simpoziju na poveznici: http://master.grad.hr/phd-simpozij/2022/  

NEB4INNOVATION je dvodnevni hackathon koji će se održati 3. i 4. listopada 2022. u Energetskom centru Bračak. Organizira ga Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u suradnji s Poduzetničkim centrom Krapinsko – zagorske županije d.o.o. (PCKZŽ) te Zagorskom razvojnom agencijom (ZARA). Ovaj događaj dio je godišnjega ciklusa Akceleracijskog centra Bračak, a financiran je iz europske inicijative Novi europski Bauhaus, te od Europskog instituta za inovacije i tehnologiju  EIT Urban mobility. NEB4INNOVATION hackathon dio je plana rada Akceleracijskog centra Bračak te ključna točka pokretanja inkubacijskoga, odnosno akceleracijskog procesa u 2022. godini, a usmjeren je na rješavanje problema urbane i peri-urbane mobilnosti u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prihvatljivi natjecatelji su timovi s najmanje dva i najviše pet članova, a rok za prijavu je 12. rujna 2022. (23.59 sati). Detaljne informacije i poveznicu za prijavu tima možete pronaći ovdje. NEB4INNOVATION poziva natjecatelje da ponude inovativne koncepte i rješenja u okviru šest postavljenih izazova:

• Izazov 1: Inovativna rješenja za održivu povezanost turističkih destinacija Krapinsko-zagorske županije
• Izazov 2: Inovativni poticaji održivim odabirima mobilnosti učenika u Krapinsko-zagorskoj županiji
• Izazov 3: Inovativni koncepti održive mobilnosti tereta u Krapinsko-zagorskoj županiji
• Izazov 4: Inovativna rješenja za povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga ranjivim skupinama Krapinsko-zagorske županiji
• Izazov 5: Koncept inovativnog tipskog stajališta javnog autobusnog prijevoza
• Izazov 6: Inovativni koncepti za podršku razvoju rješenja temeljenih na prirodi u gradovima Krapinsko-zagorske županije

Već u okviru podnesene prijave svaki će natjecateljski tim morati odabrati izazov kojeg će adresirati predloženim rješenjem, kao i dati osnovne odrednice koncepta/rješenja koje planira razviti. Dva tima koja će nakon hackathona biti odabrana kao najbolja, ući će u inkubacijski program Akceleracijskog centra Bračak, čime stječu pravo na novčane (11.600 eura) i ne-novčane nagrade (edukacija, mentorstvo, umrežavanje). U slučaju pitanja možete se obratiti voditeljici projekta u REGEA-i Petri Grgasović na e-mail adresu pgrgasovic@regea.org ili voditeljici Poslovno – tehnološkog inkubatora Krapinsko – zagorske županije Romani Kerep na e-mail adresu romana@poduzetnickicentar-kzz.hr. Veselimo se Vašim pitanjima i prijavama!

Objavljen je natječaj za nagradu koju je pokrenulo talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje pod nazivom "Science, She Says!". Pozivaju se inozemne istraživačice do 40 godina starosti da se prijave, a koje su se posebno istaknule svojim radom u zemlji u kojoj djeluju.  Rok za prijavu je 13. rujna 2022. Više možete vidjeti na mrežnim stranicama Veleposlanstva Talijanske Republike. NATJEČAJ OBRAZAC ZA PRIJAVU

Prijavite se na "Međunarodnu konferenciju o otvorenim podacima" koja se organizira u okviru međunarodnoga interdisciplinarnoga projekta OBZOR 2020 TODO (Twinning Open Data Operational) od 28. studenoga do 2. prosinca 2022. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nosiva tema Konferencije je Open Data Challenges and Opportunities in Times of Crisis and Growth.

Znanstvena konferencija obuhvatit će širok spektar tema o izazovima u pružanju i korištenju otvorenih podataka. Uz znanstvenike, na Konferenciji će aktivno sudjelovati stručnjaci iz tijela javne vlasti i organizacija privatnog sektora, kao i korisnici otvorenih podataka i drugi zainteresirani dionici.

Konferencija će se održati u hibridnom obliku (online i offline) na engleskom jeziku.

Više o Konferenciji možete vidjeti OVDJE.

Cjeloviti poziv na konferenciju dostupan je OVDJE.

Rok za podnošenje proširenih sažetaka je 30. rujna 2022. na POVEZNICI.

Više o TODO projektu možete vidjeti OVDJE.

Za sve upite obratite se gospođi Petri Đurman na e-mail: pdurman@pravo.hr.

ZNANSTVENI ODBOR

izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Tihomir Katulić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Igor Čavrak, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Charalampos Alexopoulos, viši istraživač i predavač na Egejskom sveučilištu
izv. prof. dr. sc. Baastian van Loenen, Tehnološko sveučilište Delft
doc. dr. sc. Frederika Welle Donker, Tehnološko sveučilište Delft
prof. dr. sc. Euripidis Loukis, Egejsko sveučilište
doc. dr. sc. Miroslav Vujić, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc, Željko Bačić / doc. dr. sc. Ana Kuveždić Divjak, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Dragica Šalamon, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Nikolina Žajdela Hrustek, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

ORGANIZACIJSKI ODBOR

izv. prof. dr. sc. Marko Jurić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Petra Đurman, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Filip Varga, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bia Mandžuka, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

 

 

U nakladi Sveučilišta u Zagrebu objavljena je knjiga Ivana Obadića pod naslovom "Akademske slobode u prijedlozima novih zakona". Autor je docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

Okosnicu knjige i njeno prvo poglavlje (str. 15-110) tvori analitička studija Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i o Nacrtu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju, koju je Senat Sveučilišta u Zagrebu, na sjednici 19. srpnja 2022., usvojio kao vlastito stajalište.  Riječ je o pravnoj analizi zakonskih nacrta koji se nalaze u saborskoj proceduri, a koja usporedno uzima u obzir alternativne prijedloge drugih zakonskih inicijativa i koja nudi prihvatljiva i održiva zakonska rješenja kako bi se u tijeku saborske procedure mogle izmijeniti sporne i neustavne odredbe i tako na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona. Analiza je naime pokazala da se u pozadini predloženih zakonskih rješenja ocrtava koncept uspostavljanja političkog nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom. Autor je ekspertne uvide iz Priloga raspravi … dodatno nadogradio i produbio u zaključnim razmatranjima petog poglavlja knjige. Knjiga predstavlja kompendij nužnih pravnih znanja kojima bi trebali ovladati svi koji se upuštaju u reformske zahvate u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, jer u odvojenim poglavljima donosi dokumente u podlozi aktualne rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, zatim sistematizirana obvezujuća pravna shvaćanja Ustavnog suda RH o sustavu znanosti i visokog obrazovanja i naposljetku međunarodne i europske dokumente o ovoj tematici.                           Knjiga bi trebala dati poticaj političkim faktorima i tijelima da sistemske zakone za područje znanosti i visokog obrazovanja ne donose na prečac, bez provedene meritorne rasprave i stvarnog dijaloga s akademskom zajednicom. Objavljivanjem ove knjige stvorene su stručne pretpostavke za vođenje meritorne rasprave i za uspostavu dijaloga između nositelja političke vlasti i ključnih institucija akademskog života kao što je to Sveučilište u Zagrebu koje je u dosadašnjem postupku donošenja zakona bilo uglavnom ignorirano. Kako bi se ti propusti ispravili i otklonile moguće štetne posljedice, Sveučilište u Zagrebu u javnosti je već iznijelo svoj prijedlog da se predvidi treće čitanje zakonskih prijedloga koji se nalaze u saborskoj proceduri te da se u međuvremenu održi tematska rasprava sa širokim dijapazonom relevantnih sudionika u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. KNJIGA "AKADEMSKE SLOBODE U PRIJEDLOZIMA NOVIH ZAKONA", I. Obadić

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je otvoreni Poziv za dostavu projektnih prijedloga Dokazivanje inovativnog koncepta (kod poziva: NPOO.C3.2.R3-I1.01). Poziv se provodi u sklopu potkomponente C3.2. Podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta, Reforme 3, Investicije 1 Uvođenje funkcionalnijeg programskog okvira projektnog financiranja istraživanja, razvoja i inovacija.

Predmet Poziva: Dodjela bespovratnih sredstava mikro, malim i srednjim poduzećima te znanstvenim organizacijama za sufinanciranje pretkomercijalnih aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa kako bi se utvrdio potencijal za komercijalizaciju, usmjerio daljnji razvoj i smanjio investicijski rizik. Cilj Poziva: Povećanje spremnosti za razvoj novih proizvoda i procesa zbog poboljšanih istraživačko-razvojnih i inovacijskih kapaciteta poduzeća i znanstvenih organizacija. Prihvatljivi prijavitelji:

• istraživačka organizacija koja zadovoljava definiciju organizacije za istraživanje i širenje znanja, u skladu s Uredbom 651/2014, člankom 2., točkom 83., što znači subjekt (kao što su: sveučilišta, istraživački instituti, agencije za prijenos tehnologije, posrednici u inovaciji, fizičke osobe ili virtualni kolaborativni subjekti usmjereni na istraživanje), bez obzira na njegov pravni status (ustrojstvo na temelju javnoga ili privatnoga prava) odnosno na način financiranja, čiji je glavni cilj nezavisno provoditi temeljno istraživanje, industrijsko istraživanje ili eksperimentalni razvoj, ili s rezultatima tih djelatnosti upoznati široku javnost uz predavanja, objavljivanje ili prijenos znanja.
• mikro, malo ili srednje poduzeće, u skladu s Prilogom I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014.

Partnerstvo: Prijavitelji koji su javne istraživačke organizacije projekt provode u obveznom partnerstvu s prepoznatim centrom. Prijavitelji koji sami imaju status prepoznatoga centra provode projekt samostalno. Prijavitelji koji su poduzeća projekt provode samostalno. Uloga je projektnoga partnera svojom stručnom ekspertizom pomoći korisniku u upravljanju inovacijskim ciklusom. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije proveli su odabir prihvatljivih prepoznatih centara. Popis odabranih prepoznatih centara koji će provoditi program Dokazivanje inovativnog koncepta u suradnji s korisnikom nalazi se na poveznici. Napominjemo da se Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilište u Zagrebu također nalazi na popisu odabranih prepoznatih centara, stoga ako ste zainteresirani za partnerstvo, kontaktirajte nas na anita.pivac@unizg.hr. Rok za prijavu: Projektni prijedlozi dostavljaju se najranije od 1. rujna 2022., a krajnji je rok 30. studenoga 2022. Način podnošenja projektnih prijedloga: Projektni prijedlozi podnose se isključivo elektroničkim sustavom Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (eNPOO), ispunjavanjem i podnošenjem prijavnoga obrasca. Ukupna raspoloživa sredstva: Ukupna raspoloživa bespovratna sredstva ovoga poziva iznose 36.165.000,00 HRK. Najniži iznos za pojedini projekt iznosi 200.000,00 HRK, a najviši 500.000,00 HRK. Više informacija o samom natječaju, kao i svu natječajnu dokumentaciju, možete pronaći na https://mzo.gov.hr/ i https://fondovieu.gov.hr/pozivi/.

Trideset i treće izdanje međunarodne konferencije "Central European Conference on Information and Intelligent Systems" - CECIIS 2022 održat će se po prvi puta Dubrovniku, u prostorima Sveučilišta u Dubrovniku od 21. do 23. rujna 2022. Glavna tema ovogodišnje konferencije je 'Smart Industry in post Covid-19 society', a glavni organizator je Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI). Partneri su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) te Fakultet prometnih znanosti (FPZ) Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (FERIT), Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU) i Europska istraživačka mreža EDEN. 'Smart Industry in post Covid-19 society' O temi "pametne industrije" raspravljalo se na prošlogodišnjem izdanju konferencije CECIIS 2021, na kojoj je prepoznata potreba za daljnjim istraživanjem u ovom području. Suvremeno društvo suočava se s brojnim izazovima koji otežavaju njegov razvoj – s jedne strane svjedočimo golemom znanstvenom napretku, no s druge strane suočavamo se s preprekama i ograničenjima za postizanje održive budućnosti. Paradigma globalne industrije počela se naglo mijenjati – ona se sve više temelji na modernim tehnologijama i konceptu pametne industrije, što će uključivati intenzivniju upotrebu umjetne inteligencije, robotike, kao i nove poslovne modele. To ostavlja mnoga otvorena pitanja na koja će odgovore u diskusijama potražiti znanstvenici i istraživači na ovogodišnjoj konferenciji CECIIS 2022.  Program konferencije Bogat trodnevni program Konferencije za sve sudionike, koji će moći djelomično pratiti online uključuje predavanja dvaju cijenjenih američkih predavača – Nenada Medvidovića (University of Southern California) i Ozana Tonguza (Carnegie Mellon University). Pristigli radovi bit će prezentirani unutar 12 znanstvenih sekcija, a najbolji će biti i nagrađen. Važan dio Konferencije su i radovi studenata koji će biti prezentirani u sklopu 12. Studentske poster sekcije. Sudionike očekuje i panel rasprava „Smart University for Smart Industry“, paralelno događanje naziva „Tutorial: Digital Design Thinking using Scene2Mode“ te predstavljanja međunarodnih projekata organizatora i partnera konferencije. Međunarodni recenzenti Radovi prijavljeni na Konferenciju ocijenjeni su pozitivnom recenzijom od strane međunarodnih recenzenata, objavljuju se u Zborniku radova koji je indeksiran u sljedećim bibliografskim bazama podataka: DOAJ - Imenik časopisa otvorenog pristupa, INSPEC, EBSCO,  ProQuest i WoS. Neki od tih radova bit će uzeti u obzir za objavljivanje u časopisu za informacijske i organizacijske znanosti JIOS koji objavljuje Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Uoči konferencije i EDEN-ova radionica FOI-jev višegodišnji partner EDEN Digital Learning Europe EDEN DLE ove godine organizira istraživačku radionicu - EDEN RW u Dubrovniku uoči početka same konferencije 19. i 20. rujna 2022. Dvanaesta EDEN istraživačka radionica ima temu Towards Smart and Inclusive Learning Ecosystem, koja je podijeljena u nekoliko sekcija:

• Digitalna transformacija obrazovnih institucija
• Trendovi i problemi u obrazovanju
• Personalizirana okruženja za učenje visoke izvedbe
• Strategije učenja za pametna okruženja za učenje
• Nove tehnologije u obrazovanju. 

Više informacija o svim programima dostupno je na službenoj mrežnoj stranici konferencije. Konferenciju podupire i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Grad Dubrovnik, kao i sponzori: Infodom, Oracle, Mobilisis (zlatni), Dignet Software (srebrni) i Factory X i IGEA grupa (brončani). PLAKAT

U Dubrovniku je 24. kolovoza 2022. održan okrugli stol pod nazivom "Pedeset godina Zagrebačke slavističke škole" povodom velike obljetnice škole koja djeluje u sklopu Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz brojne uglednike, profesore i stručnjake, okruglom stolu prisustvovala je i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Kroz seminarski program Zagrebačke slavističke škole u pola stoljeća održavanja prošlo je oko tri tisuće polaznika iz šezdeset država svijeta od kojih su mnogi danas istaknuti kroatisti, znanstvenici, voditelji sveučilišnih odsjeka, autori kroatističkih knjiga te tako i svojevrsni veleposlanici hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u svijetu. Ovakav tip seminara tradicionalna je platforma za usavršavanje znanja hrvatskoga jezika kao i za rasprave o različitim jezikoslovnim, književnim, povijesnim i kulturnim temama.  Oko tematske okosnice "Pedeset godina hrvatskih odjeka: ishodišta i dosezi" ovogodišnje je jubilarno izdanje okupilo brojne strane studente kroatistike i slavistike, nastavnike hrvatskog jezika i književnosti na inozemnim sveučilištima, stručnjake koji se bave slavističkim i kroatističkim temama na različitim znanstvenim ustanovama te prevoditelje s hrvatskoga jezika.
 
Zagrebačku slavističku školu Ministarstvo kulture i medija sustavno višestruko podupire od 2005. godine, kako financijskim potporama za prijevode i druge kroatističke knjige, tako i donacijama knjiga sveučilišnim odsjecima s kroatističkim studijima, a uz to organizira i manifestacije na kojima surađuje s bivšim polaznicima, stručnjacima i kroatistima. Više možete pročitati OVDJE.  Izvor informacija i fotografija: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Academic Ranking of World Universities objavio je ovogodišnje rezultate tzv. Šangajske liste, na kojoj se Sveučilište u Zagrebu plasiralo među najboljih 500 sveučilišta na svijetu.


Šangajska lista najprestižnije je rangiranje sveučilišta na svijetu prvenstveno zbog utemeljenosti na objektivnim podacima i visoke kontrole kvalitete podataka o sveučilištima. Sveučilište u Zagrebu i ove je godine potvrdilo svoje mjesto među najboljim sveučilištima na svijetu i jedino je hrvatsko sveučilište na ovoj listi. Sam postupak rangiranja provodi se tako da se u rangiranje uvrštavaju samo ona sveučilišta koja imaju dobitnike Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje, visoko citirane istraživače ili radove objavljene u časopisima Nature ili Science. Od preko 30.000 sveučilišta u svijetu samo oko 2.500 zadovoljava te kriterije, a u okviru Šangajske liste objavljuje se najboljih 1.000. U okviru rangiranja koriste se četiri temeljne skupine kriterija: -         broj alumna koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju -         broj znanstvenika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju te broj znanstvenika koji su na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics -         broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science te broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama -         produktivnost po znanstveniku.               

Plasman Sveučilišta u Zagrebu
značajan je doprinos prepoznatljivosti
hrvatske znanosti u svijetu
i predstavlja priznanje,
ali i snažan poticaj znanstvenicima
za daljnja postignuća
i nastavak uspješnoga rada.

                                                                       Više informacija o rangiranju može se pronaći na https://www.shanghairanking.com/rankings/arwu/2022                                       

Završetak studiranja na diplomskom Studiju dizajna obilježen je najkompleksnijim i izrazito autorskim procesom kreiranja diplomskoga rada. Nerijetko se u izboru teme studenti opredjeljuju i bave upravo mjestima vlastitoga ishodišta i njihovim širokim kontekstom. Neki su od njih izmješteni iz mjesta ishodišta, neki u njima borave, neki ih posjećuju i aktivno participiraju u njihovu životu, neki će tek participirati. Ova izložba pokazuje kako netom diplomirani dizajneri promišljaju različita rješenja i pristupe za ishodišna mjesta vlastitoga podrijetla. Od Dubrovnika, Silbe, Krka, Rijeke... do Zagreba, Marije Bistrice, Podravine, Like i mnogih drugih mjesta kojima su se autori bavili u svojim radovima i razvijali kritičke poglede iz perspektive svoje buduće struke, prikazujemo izbor radova koji problematiziraju kako se dizajnerskim rješenjima može podići kvaliteta komunikacije i svakodnevnoga života, kako nas mogu podsjetiti na specifične vrijednosti ili pomoći lokalnim infrastrukturama u modernizaciji različitih procesa. Izložba okuplja radove iz šire domene vizualnih komunikacija, od grafičkih intervencija i sustava, publikacija, brendiranja, vizualnih identiteta i platformi, promotivnih strategija i kampanji do eksperimentalnih pristupa i narativa o mjestima ishodišta samih autora. Izložba se može pogledati u izlozima Galerije Studija dizajna od 29. srpnja do 29. kolovoza 2022.                           Autori / studenti završnih godina smjera Vizualne komunikacije: Andrea Bielen, Matija Jandrić, Dora Kasun, Ana Mojaš, Martina Petric, Grgo Petrov, Josipa Petrov, Iva Primorac, Iva Rušin, Zoe Šarlija, Danko Šimunović, Monika Vodopija Mentori i komentori: Nenad Dogan, Ivan Doroghy, Emil Flatz, Stanko Herceg, Marija Juza, Romana Kajp, Inja Kavurić Kireta, Anka Mišetić, Andrija Mudnić, Ana-Marija Poljanec, Tomislav Vlainić Likovni postav: Nastavnici smjera Vizualne komunikacije 2022. Tehnička podrška: Dujam Ivanišević Voditeljice programa: Marija Juza, Romana Kajp Suvoditelji programa: Ana-Marija Poljanec, Tomislav Vlainić   Izložba je dio programa Minimalne distance, Galerije Studija dizajna i sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.  

Na 5. Europskim sveučilišnim igrama, održanima od 14. do 31. srpnja 2022. u Łódźu u Poljskoj, studenti sportaši Sveučilišta u Zagrebu osvojili su najviše nagrada – njih ukupno 14, čime je Sveučilište u Zagrebu dobilo titulu najuspješnijega sportskoga sveučilišta u Europi. Od ukupno 14 medalja, studenti sportaši Sveučilišta u Zagrebu osvojili su četiri zlatne, četiri srebrne i šest brončanih medalja. Prvo mjesto i zlatne medalje osvojili su studenti u futsalu, studenti i studentice u rukometu na pijesku te Ivana Arelić u taekwondou (Kyorugi -62 kg). Drugo mjesto i srebrne medalje osvojile su studentice u rukometu, Lea Katarina Gobec u judu (-78 kg), Sara Malčec u karateu (Kate) i Lucija Bakalar u kickboxingu (PF +65 kg). Treće mjesto i brončane medalje osvojile su studentice u ekipnoj borbi u karateu, Lucija Bakalar u kickboxingu (KL +65 kg), Iva Vukošić u kickboxingu (PF -55kg), Kevin Češljar u taekwondou (-63 kg), Franjo Gucić u taekwondou (-87 kg) i studentice u odbojci. Ovogodišnje Europske sveučilišne igre okupile su 4800 sportaša s 441 europskoga sveučilišta iz 37 država, a tijekom dvaju tjedana održana su natjecanja u sljedećim disciplinama: košarci 3 na 3, badmintonu, košarci, rukometu na pijesku, odbojci na pijesku, šahu, nogometu, futsalu, rukometu, judu, karateu, kickboxingu, para stolnom tenisu, sportskom penjanju, plivanju, stolnom tenisu, taekwondou, tenisu, odbojci i vaterpolu. Sveučilište u Zagrebu sa čak 14 osvojenih medalja ponovilo je svoj velik uspjeh s europskih sveučilišnih prvenstava održanih 2019., kada su studenti sportaši osvojili ukupno 19 medalja. Posebnu težinu osvojenim medaljama daje činjenica da je većina najsjajnijih odličja osvojena u timskim sportovima, dok su preostala sveučilišta ponajviše najsjajnije medalje osvajale u individualnim kategorijama. Ove su godine drugo mjesto na Igrama, s 13 medalja, osvojili Sveučilište Yeditepe (Turska), Sveučilište u Lyonu (Francuska) i Sveučilište Nova u Lisbonu (Portugal), te s ukupno osvojenih 12 medalja Hungarian University of Sports Science (Mađarska). Velik uspjeh Sveučilišta u Zagrebu na 5. Europskim sveučilišnim igrama pokazatelj je kvalitetnoga i predanoga rada svih trenera i službenih osoba uključenih u organizaciju i realizaciju sportskih aktivnosti koje se provode na našem Sveučilištu. Zahvaljujući velikom uspjehu svojih studenata sportaša, Sveučilište u Zagrebu bit će domaćin najvećega europskoga sveučilišnoga prvenstva koje će se u Zagrebu održati od 19. do 24. srpnja 2023., a riječ je o Europskom sveučilišnom prvenstvu u borilačkim sportovima (judo, karate, taekwodno, kickboxing). Očekuje se da će na ovom velikom studentskom sportskom natjecanju sudjelovati između 1200 i 1500 sudionika iz cijele Europe.

  Ugodno ljeto profesorima, studentima, zaposlenicima i prijateljima Sveučilišta u Zagrebu.

Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja! Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 5. kolovoza 2022.