Sveučilište u Zagrebu

Svečanom dodjelom priznanja najuspješnijim sudionicima, koja se održala na pozornici u dvorani Zimski vrt, završena je 27. Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja je najuspješnijim sudionicima dodijelio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Uz prorektore Sveučilišta u Zagrebu, svečanosti su nazočili dekani, prodekani, koordinatori Smotre na fakultetima i akademijama, profesori, studenti te zainteresirani posjetitelji. Program svečanoga zatvaranja ovogodišnje Smotre vodili su Ela Šeremet i Ante Peričić, studenti novinari Televizije Student, koja djeluje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Priznanje za najbolje uređeni izložbeni prostor dobili su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Učiteljski fakultet, Arhitektonski fakultet i Studij dizajna te Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu. U kategoriji inovativnost u predstavljanju priznanjem su nagrađeni Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Veterinarski fakultet, Građevinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Priznanje u kategoriji poseban doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja dobili su Prirodoslovno-matematički fakultet, Medicinski fakultet i Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Za komunikativnost i susretljivost priznanje je na ovogodišnjoj Smotri rektor dodijelio Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike Varaždin i Metalurškom fakultetu. Priznanje za posebno uspješno predstavljanje na Smotri dobili su Ured za sport i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Za najbolje predstavljanje na pozornici ove su godine priznanje dobili Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet i Akademija dramske umjetnosti. Priznanje za izniman doprinos u organizaciji Smotre dobili su Fakultet političkih znanosti, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Studentski centar Zagreb. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, najveća manifestacija za maturante, buduće i sadašnje studente, održavala se uživo od 10. do 12. studenoga 2022. u novom prostoru – u Kongresnoj dvorani, dvoranama Zimski vrt i Cres te u atriju Kongresnoga centra na Zagrebačkom velesajmu. Riječ je o najstarijoj manifestaciji toga tipa u Republici Hrvatskoj, koju Sveučilište u Zagrebu organizira već 27. put. Na ovogodišnjoj Smotri predstavljale su se isključivo sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ‒ 31 fakultet i 3 umjetničke akademije. Na izložbenim prostorima, smještenima u Kongresnoj dvorani, posjetitelji su u izravnom kontaktu sa studentima i zaposlenicima pojedinoga fakulteta i akademije mogli dobiti sve važne informacije vezane uz upis i studiranje, a sudionici su se dodatno predstavili i kroz razgovore na pozornici u dvorani Zimski vrt. U dvorani Cres predstavljene su različite aktivnosti koje se na Sveučilištu u Zagrebu provode u području športa, a s ciljem promicanja umjetničkoga područja, studenti triju umjetničkih akademija i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta pripremili su bogat umjetnički program. U okviru suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i srednjih škola program ovogodišnje Smotre pratili su srednjoškolci iz cijele Hrvatske, koji su na manifestaciju stizali u organiziranim skupinama. Smotru je tijekom tri dana posjetilo oko 27 000 posjetitelja. Glavni sponzor ovogodišnje Smotre bila je OTP banka d. d., brončani sponzor Studentski centar Varaždin, a partneri Studentski centar u Zagrebu i Podravka d. d. Medijski partneri Smotre bili su Jutarnji list, Radio Sljeme, Laganini FM, Z1 Televizija, studentske novine Global, Radio Student, Televizija Student, sveučilišne novine Universitas i Universitas portal.

Drugi dio obilježavanja ovogodišnjega Dana Sveučilišta u Zagrebu – svečana sjednica Senata, održat će se u srijedu 9. studenoga u 11.00 sati u Velikom amfiteatru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije (Svetošimunska cesta 23).

Svečana sjednica Senata započet će ulaskom dekana i prorektora u Veliki amfiteatar, nakon čega će u povorci u dvoranu ući članovi Rektorskoga zbora Republike Hrvatske predvođeni rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem, predsjednikom RZ-a.

Nakon što se uzvanicima obrati rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, uslijedit će govori visokih uzvanika – predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivana Pavla Borasa, zamjenika predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske i rektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragana Ljutića, izaslanika predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, podpredsjednika HAZU-a Davora Miličića, gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovana Fuchsa, izaslanice predsjednika Hrvatskoga sabora, saborske zastupnice i predsjednice Saborskoga odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesne Bedeković i izaslanika Predsjednika Republike, posebnoga savjetnika Predsjednika za ekonomiju izv. prof. dr. sc. Velibora Mačkića.

Na svečanosti će uslijediti izlaganje rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji će predstaviti aktualnu situaciju u visokom obrazovanju i znanosti Republike Hrvatske i na Sveučilištu u Zagrebu, kao i kratkoročne i dugoročne ciljeve nove Uprave Sveučilišta u sljedećem razdoblju.

Potom će biti dodijeljena Posebna priznanja rektora studentima za postignut uspjeh od  međunarodnoga značaja u ak. god. 2021./2022., nagrada „Fran Bošnjaković“, „Andrija Štampar“, „Andrija Mohorovičić“ i Ars summa Universitatis te nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu za 2022. godinu.

Svečanost će se nastaviti dodjelom počasnih zvanja professor emeritus za 2022. godinu.

POPIS DOBITNIKA NAGRADA I PRIZNANJA TE POČASNIH ZVANJA

 

Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur. 

U glazbenom dijelu programa svečane sjednice Senata sudjelovat će Ansambl Celeste i Gudački trio Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva, sudjeluju kao partneri u provedbi projekta „Erasmus Mundus Joint Master Degree in Brain and Data Science – NeuroData“. Voditelji projektnih timova naših sastavnica su prof. dr. sc. Melita Šalković-Petrišić, Medicinski fakultet i prof. dr. sc. Mario Cifrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Koordinator je Sveučilište Bar Ilan iz Izraela (Bar-Ilan University), a uz Sveučilište u Zagrebu, partneri su Sveučilišta u Nizozemskoj (Vrije Universiteit Amsterdam), Portugalu (Universidade de Lisboa - Instituto Superior Técnico), Italiji (University of Padua) i Finskoj (University of Jyväskylä). U okviru Erasmus+ programa Erasmus Mundus shema (EMJM) oznaka je IZVRSNOSTI u nastavnom procesu visokih učilišta koja zajednički provode i međusobno priznaju EMJM transnacionalne studijske programe. Sveučilište u Zagrebu jedino je hrvatsko visoko učilište na kojem se izvodi najveći broj EMJM združenih diplomskih studija kojima je odobrena ova vrlo kompetitivna vrsta financiranja. Program NeuroData peti je po redu odobren Erasmus Mundus združeni diplomski studij na Sveučilištu u Zagrebu uz prethodno odobrene EMJM programe na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Agronomskom fakultetu i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. EMJM-i su programi izvrsnosti i trebali bi pridonijeti integraciji i internacionalizaciji europskoga prostora visokog obrazovanja. Specifičnost EMJM-a temelji se na visokom stupnju integracije među ustanovama sudionicama i na izvrsnosti njihova akademskog sadržaja. EMJM nastoji povećati privlačnost i izvrsnost europskoga visokog obrazovanja u svijetu i privući talente u Europu, kroz:
- institucionalne akademske suradnje radi predstavljanja europske izvrsnosti u visokom obrazovanju i
- pojedinačne mobilnosti za sve studente koji sudjeluju u EMJM-u, uz stipendije koje financira EU za najbolje studente koji se prijave. Koordinator projekta, prof. Alon Korngreen, boravio je u Zagrebu od 10. do 14. listopada. Tijekom svojega boravka održao je predavanja na Medicinskom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike računarstva te održao niz sastanaka u cilju promocije studija NeuroData. NeuroData je dvogodišnji diplomski studij koji se izvodi na engleskom jeziku. Namijenjen je studentima širega područja biomedicine, biomedicinskoga inženjerstva, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija s ciljem stjecanja interdisciplinarnih znanja potrebnih za rješavanje sve složenijih pitanja u neuroznanosti. Prvu godinu studija svi studenti pohađaju na Sveučilištu Bar-Ilan stječući temeljna znanja iz područja neuroznanosti i znanosti o podacima i završavaju je na dvotjednoj Ljetnoj školi koju organiziraju Medicinski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz teorijski i praktični rad, tijekom Ljetne škole studenti upoznaju mentore s partnerskih sveučilišta i, ovisno o svojim interesima, dogovaraju na kojem će od njih (osim Sveučilišta u Zagrebu) pohađati drugu godinu studija i raditi diplomski rad. Nakon završetka studija i obrane diplomskog rada, studenti stječu dvostruku titulu (double degree) magistra Sveučilišta Bar-Ilan i magistra sveučilišta na kojem izrađuju i brane diplomski rad. Erasmus+ financiranje NeuroData studija odobreno je u trajanju od 72 mjeseca za ukupno 4 generacija studenata, a početak provedbe projekta je 1. rujna 2022. godine. Prijave za upis prve generacije studenata za akademsku godinu 2023-2024 počinju u studenom 2022. NeuroData program naveden je u Erasmus Mundus katalogu na POVEZNICI. Više informacija o studiju NeuroData može se pronaći na službenoj stranici programa. 

Globalna tvrtka Infineon Austria i Sveučilište u Zagrebu - Fakultet elektrotehnike i računarstva pokrenuli su akademsku suradnju u području energetske elektronike. Suradnja će unaprijediti budući razvoj energetski učinkovitih tehnologija za doprinos dekarbonizaciji te ojačati jedno od ključnih područja europskoga stručnog znanja u području mikroelektronike. Suradnja je usmjerena na istraživanje i razvoj mikroelektroničkih rješenja koja sustavno smanjuju potrošnju energije, kao i na obrazovanje u ovim područjima istraživanja. To, primjerice, uključuje elektromobilnost ili energetski učinkovitu proizvodnju te prijenos i korištenje električne energije. Trajanje ove akademske suradnje inicijalno je određeno na šest godina, a voditelj projekta je prof. dr. sc. Željko Jakopović. Suradnja je dio posvećenosti poduzeća Infineon Austria važnim projektima od zajedničkoga europskog interesa u području mikroelektronike (IPCEI ME). „Konkretna znanstvena i tehnološka rješenja u energetskoj elektronici mogu značajno pridonijeti ostvarenju klimatskih ciljeva. Da bi se došlo do takvih rješenja potrebno je još više ispreplesti stručno znanje iz područja znanstvenoga istraživanja i obrazovanja s postojećim industrijskim primjenama, a to je upravo ono što radimo. Nazivamo to našom 'Mission Future' i drago nam je što pritom surađujemo s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te što zajedno unapređujemo položaj Europe kao centra za razvoj poluvodiča. Ovo je jedinstvena prilika mladim istraživačima da razvijaju karijeru u veoma atraktivnom tehničkom polju, čineći pritom naš svijet sigurnijim i ekološki prihvatljivijim mjestom“, objašnjava Sabine Herlitschka, glavna izvršna direktorica tvrtke Infineon Technologies Austrija AG. „Na FER-u smo vrlo zadovoljni jačanjem suradnje s Infineonom, globalnim liderom i jednom od najvažnijih europskih elektroničkih kompanija. Suradnja je i dokaz kvalitete i potencijala FER-a u istraživanju i razvoju sustava energetske elektronike, kao i privlačnosti izvrsnim mladim talentima. Vjerujem da ćemo biti vrlo zadovoljni ovom suradnjom i da ćemo zajedno otvarati nove prilike“, smatra dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas. „Siguran sam da će ovaj projekt akademske suradnje između Infineona i FER-a značajno pridonijeti kompetencijama naše grupe za energetsku elektroniku (eng. Power Electronics Group), ali i drugima na FER-u u području znanstvenog istraživanja i nastave. Predviđeno sudjelovanje eminentnih stručnjaka Infineona u nastavnom procesu putem pozvanih predavanja i radionica omogućit će našim studentima i istraživačima izravan pristup najnovijim tehnološkim dostignućima u području mikroelektronike, učinskih poluvodičkih komponenata te odgovarajućim primjenama u području energetske elektronike“, istaknuo je voditelj projekta prof. dr. sc. Željko Jakopović. Istraživanje stabilnosti mreže, elektromobilnosti i inteligentnih sustava upravljanja Naglasak akademske suradnje biti će na rješenjima za energetski učinkovite proizvode. To uključuje razvoj teoretskih koncepata za stabilnost energetskih mreža, istraživački rad u polju elektromobilnosti te poboljšanje uštede energije putem inteligentnih sustava upravljanja, npr. putem algoritama, umjetne inteligencije ili strojnog učenja. Nadalje, radit će se na razvoju metoda dizajna i ispitivanja za analogne i digitalne krugove te krugove s mješovitim signalima za proizvode energetske elektronike. Kako bi se kroz suradnju doprinijelo proširenju europske baze talenata iz STEM područja, partneri također planiraju na FER-u provesti posebne obrazovne programe vezane uz energetsku elektroniku. Usporedno s time, poduzeće Infineon Austria studentima će nuditi niz usluga, od tematskih radionica i podrške studentima na doktorskom studiju do ponude praksi u industriji za studente na prijediplomskim i diplomskim studijima.

Zbog iznimnog interesa produljen je rok DO 9. STUDENOGA za prijave na "Manufacturing Innovation Challenge", projekt kojemu je cilj potaknuti otvorene inovacije povezujući velike tvrtke koje zadaju izazov s kojim se susreću u svojoj proizvodnji i start-uptimove koji ga nastoje riješiti. EIT Manufacturing Hub za Hrvatsku otvorio je prijave za sudjelovanje u ovom inovativnom izazovu koji pruža jedinstvenu priliku za suradnju inovativnih timova s uspješnim proizvodnim poduzećima, edukaciju kroz strukturirani program stvaranja inovacija uz potporu iskusnih mentora te mogućnost za upoznavanje kolega, potencijalnih partnera, klijenata ili poslodavaca. Dijeljenjem znanja i umrežavanjem pod mentorstvom vodećih stručnjaka iz pojedinoga područja, okupljeni timovi natjecat će se u izradi najboljih rješenja koja će pomoći u rješavanju jednoga od zadanih izazova. Najbolja rješenja bit će nagrađena bogatim novčanim nagradama. Cilj ovogodišnjega Manufacturing Innovation Challengea rješavanje je stvarnoga izazova u vodećim proizvodnim organizacijama u Hrvatskoj – tvrtkama Podravka d. d. i JGL d. d. Ovogodišnji izazovi: Podravka: „Kako bismo mogli optimizirati veličinu proizvodnih naloga?“ JGL: „Automatizacija procesa izmjene taložnih ploča u monitoringu.“ Svaka od navedenih tvrtki nagradit će iznosom od 10 tisuća kuna onome tko ponudi najbolje rješenje za njihov izazov. Više o izazovima doznajte OVDJE. prijaviti se možete OVDJE.

Na svečanosti održanoj u četvrtak 3. studenoga 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić dodijelio je nagrade i priznanja u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu.

Riječ je o nagradama i priznanjima koje nisu prethodno mogle biti dodijeljene zbog nemogućnosti održavanja svečanosti Dana Sveučilišta u Zagrebu uživo uslijed pandemije bolesti COVID-19.

Svečanost je započela svečanim ulaskom dekana, prorektora i rektora Sveučilišta u Zagrebu u aulu, nakon čega se uzvanicima obratio rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. 

Na svečanosti je uslijedila dodjela počasnih zvanja professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu te nagrada Fran Bošnjaković, Andrija Mohorovičić i Ars summa Universitatis za 2020. godinu, kao i dodjela spomen-medalja redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u ak. god. 2021./2022.

Nagradom Fran Bošnjaković nagrađen je prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a nagradom Andrija Mohorovičić prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su red. prof. art. Ines Krasić s Akademije likovnih umjetnosti i dr. art. Nenad Fabijanić s Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanost je završila akademskom himnom Gaudeamus igitur. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Ansambl Celeste i student Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu gitarist Filip Mišković.

Prije održavanja svečanosti, sveučilišno izaslanstvo predvođeno rektorom položilo je vijenac i odalo počast preminulim profesorima i studentima na groblju Mirogoju.

Drugi dio proslave Dana Sveučilišta u Zagrebu – svečana sjednica Senata, održat će se u srijedu 9. studenoga 2022. u 11 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo, diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies academicus).

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskog naziva: sveučilišni specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2022./2023.

1.      UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici:

sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem, i to:

• odgovarajućim predbolonjskim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
• odgovarajućim sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
• strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)
  
  - kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ukoliko prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni diplomski studij

Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2.      UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3.      PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici http://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Povrh toga, na Studiju postoji i pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4.      UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u prosincu 2022. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u prosincu 2022. i siječnju 2023. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u veljači 2023. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5.      VISINA ŠKOLARINE Školarina iznosi 14.000,00 kn (1.858,12 eura) po semestru, odnosno 42.000,00 kn (5.574,36 eura) za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 1.500,00 kn (199,08 eura). Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 3.000,00 kn (398,16 eura). Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6.      POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

1. Obrazac prijave [DOWNLOAD]
2. Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
3. Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
4. Preporuke ukoliko je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
5. Domovnica (izvornik na uvid)
6. Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci)
7. Životopis
8. Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat dodiplomski sveučilišni ili diplomski sveučilišni studij nije završio u Republici Hrvatskoj

7.      ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 15. rujna 2022. do 30. studenog 2022. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na mrežnoj stranici Studija. Za dodatne upite kontaktirati:

• Milka Rimac Bilušić, univ. spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
• doc. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753-0949.

 

U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora hrvatski su inovatori tradicionalno sudjelovali na 73. međunarodnom sajmu inovacija iENA 2022. Sajam se održao od 27. do 30. listopada 2022. u Njemačkoj u gradu Nürnbergu gdje se predstavilo više od 500 inovacija iz 26 zemalja svijeta. Važno je istaknuti da se međunarodni sajam inovacija IENA održava više od 70 godina što ga svrstava među najstarije, a time i među najuglednije u svijetu. Zlatnu medalju osvojila je inovacija pod nazivom "Primjena tiskanih računalno generiranih holograma kao sigurnosnih elemenata" inovatora dr. sc. Vladimira Cviljušca s Grafičkoga fakulteta, a srebrnu medalju "PullUpCounter – brojač zgibova" inovator Petra Dundare s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Od brojnih međunarodnih posjetitelja i uzvanika podršku hrvatskim inovatorima na sajmu inovacija iENA došao je iskazati i Generalni konzul RH u Münhenu Vladimir Duvnjak. U sklopu sajma održane su brojne konferencije, STEM radionice i B2B skupovi koji su potakli velik interes posjetitelja i izlagača. Ostali dobitnici Zlatna medalja
- "Low Power Data Logger" inovatora Danijela Krište iz Osijeka
- "Pametni virtualni prekidač PRO-I" inovatora Lovre Stipanovića, Josipa Oroza te mentora Ivana Vlainića iz Društva pedagoga tehničke kulture i informatike iz Samobora
- "Q2.ALL modularna kabina za osobnu higijenu" inovatora Svena Maričića i Ivana Veljovića sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Srebrna medalja
- "Pametne rolete" inovatora Marka Šimića te mentora Ivana Mihaljevića iz Poštansko-telekomunikacijske škole iz Zagreba
- "Pametna PLANK strunjača" inovatora Kristijana Crnića, Nikole Mirkovića, Erika Brauna, Luke Galunića i Gabrijela Dumbovića te mentora Ivana Vlainića i Stjepana Razuma. Brončana medalja
- "Dimenzijska mjerna stanica" inovatora Ivana Orlovića, Marijana Kranjčeca i Filipa Čurčije iz tvrtke HS PRODUKT d.o.o.
- "Inovativna tehnologija za reciklažu opada MO-BO-TO" inovatora Đure Horvata iz tvrtke Tehnix d.o.o.
- "Višenamjenske cijevi za navodnjavanje poljoprivrednih površina" inovatora Frane i Tomislava Pokrajčića iz tvrtke JEL-TOM d.o.o.
- "Virtualna knjiga" inovatora Martine Licul i Alana Burića te mentora Nikole Vujačića iz Gimnazije Pula Izvor informacija: Universitas portal

Obilježavanje Dana Sveučilišta u Zagrebu – Dies Academicus sadržavat će dvije svečanosti: svečanu dodjelu nagrada i priznanja Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u četvrtak 3. studenoga 2022. u 12 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb) i svečanu sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u srijedu 9. studenoga 2022. u 11 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije (Svetošimunska cesta 23, Zagreb).

Nakon što sveučilišno izaslanstvo u četvrtak 3. studenoga 2022. u 8.50 sati na groblju Mirogoju položi vijenac i oda počast preminulim profesorima i studentima, u auli Sveučilišta u Zagrebu u 12 sati održat će se svečana dodjela nagrada i priznanja Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2020./2021. Riječ je o nagradama i priznanjima koje nisu mogle biti dodijeljene prošle godine zbog nemogućnosti održavanja svečanosti Dana Sveučilišta u Zagrebu uživo uslijed pandemije bolesti COVID-19.

Svečanost će započeti govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, nakon čega će uslijediti dodjela počasnih zvanja professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Program svečanosti nastavit će se dodjelom nagrada Fran Bošnjaković, Andrija Mohorovičić i Ars summa Universitatis za ak. god. 2020./2021., kao i dodjela spomen-medalja redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu, umirovljenima u ak. god. 2021./2022. Svečanost će završiti akademskom himnom Gaudeamus igitur. U glazbenom dijelu programa sudjelovat će Ansambl Celeste i student Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu gitarist Filip Mišković.

Svečana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati u srijedu 9. studenoga u 11 sati na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, započet će pozdravnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, nakon čega će se prisutnima obratiti visoki uzvanici.

Na svečanosti će uslijediti izlaganje rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji će predstaviti svoj rektorski program, kao i kratkoročne i dugoročne ciljeve nove Uprave Sveučilišta u sljedećem razdoblju.

Program svečane sjednice Senata nastavit će se dodjelom počasnih zvanja professor emeritus te nagrada Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2021./2022. – Fran Bošnjaković, Andrija Štampar, Andrija Mohorovičić, Ars summa Universitatis te nagrada za sveučilišnu inovaciju godine, inovatora godine i najuspješniji transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Svečana sjednica Senata završit će akademskom himnom Gaudeamus igitur.

Podsjetimo, diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies academicus).

Međunarodno rangiranje QS World University Rankings, koje svake godine objavljuje listu najboljih svjetskih sveučilišta, danas je objavilo svoj prvi QS World University Rankings: Sustainability 2023, odnosno rang listu najodrživijih sveučilišta na svijetu za 2023. godinu. Više od 40 vodećih svjetskih stručnjaka iz 20 zemalja analiziralo je kako se sveučilišta nose s najvećim okolišnim, društvenim i upravljačkim globalnim izazovima današnjice. Rang lista održivosti temelji se na ciljevima održivog razvoja koje je 2015. godine rezolucijom utvrdila Generalna skupšina Ujedinjenih naroda u sklopu Agende 2030.

Na rang-listi 700 najodrživijih svjetskih sveučilišta iz ukupno 71 zemlje nalazi se i Sveučilište u Zagrebu kao jedino rangirano hrvatsko sveučilište. Od ukupno 700 rangiranih institucija Sveučilište u Zagrebu se nalazi u kategoriji od 451. do 500. mjesta te ima bolji rang od Sveučilišta u Ljubljani i Beogradu, koja su u kategoriji od 501. do 550. mjesta.

Kako bi bila rangirana sveučilišta su morala zadovoljiti tri osnovna kriterija:
a) predanost ublažavanju klimatske krize koja se očituje u sveučilišnoj politici ili kroz strateške dokumente sveučilišta;
b) dokaz o istraživačkoj kulturi usklađenoj s ciljevima održivog razvoja UN-a odnosno dovoljan broj istraživačkih radova vezanih uz temu održivosti;
c) mjesto na rang listi QS World University Ranking. Rangiranje ocjenjuje sveučilišta u dvije osnovne kategorije: Utjecaj na okoliš i Utjecaj na društvo. Svaka kategorija sadrži po 50% ocjene te zajedno sačinjavaju ukupnu ocjenu sveučilišta. Kategorija Utjecaj na okoliš sastoji se tri potkategorije: 1) Održivo obrazovanje, 2) Održive institucije i 3) Održivo istraživanje. Kategorija Utjecaj na društvo sadrži pet potkategorija: 1) Zapošljavanje i mogućnosti, 2) Jednakost, 3) Kvaliteta života, 4) Utjecaj obrazovanja i 5) Razmjena znanja.  U kategoriji Utjecaj na društvo Sveučilište u Zagrebu se nalazi na 290. mjestu što je ujedno i nabolji rang u ovoj kategoriji u usporedbi sa svim sveučilištima u zemljama u okruženju. U kategoriji Utjecaj na okoliš Sveučilište u Zagrebu se nalazi iznad 500. mjesta. Što se tiče ranga u potkategorijama Sveučilište u Zagrebu najbolje je rangirano u Razmjeni znanja gdje zauzima visoko 164. mjesto te u potkategoriji Utjecaj obrazovanja u kojoj zauzima 272. mjesto od njih 700. U potkategoriji Jednakost zauzima 373., u Kvaliteti života 396., Održivom istraživanju 425. te Zapošljavanju i mogućnostima 495. mjesto. U potkategorijama Održivo obrazovanje te Održive institucije nalazi se iznad 500. mjesta. Ponosni smo na činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu kao najveća i najstarija visokoškolska institucija u Republici Hrvatskoj prepoznato kao sveučilište koje svojim radom pridonosi ciljevima održivog razvoja na globalnoj razini. Rang listu možete pronaći OVDJE.   Pozicija Sveučilišta u Zagrebu u kategoriji Utjecaj na društvo i u potkategorijama

  Pozicija Sveučilišta u Zagrebu u kategoriji Utjecaj na okoliš i u potkategorijama

Distribucija istraživačkih radova vezanih uz temu održivosti koji su objavljeni na Sveučilištu u Zagrebu u periodu od 2016. do 2021. godine  

Izložba "Do I live now as much as THEY: LIVEd then" bit će svečano otvorena u prostoru Studentskoga centra u Zagrebu, Savska 25, u petak 28. listopada 2022. u 12 sati. Izložba je nastala u okviru projekta Kreativne Europe "THEY: LIVE" posvećenom dokumentiranju svakodnevnice studentskoga života od kraja Drugoga svjetskog rata do danas i umjetničkoj interpretaciji prikupljenih povijesnih izvora u kojemu je ICARUS Hrvatska projektni partner.  Uz istraživanje konteksta svakodnevnoga života u studentskim domovima, kulturnih navika i slobodnog vremena studenata, međuljudskih odnosa i odnosa među spolovima, kao i društvenoga i političkoga angažiranja studenata; projektne aktivnosti su usmjerene i na poticanje studentske populacije na sudjelovanje u suvremenim kulturnim praksama korištenjem arhivskoga gradiva i uključivanjem u participativne umjetničke aktivnosti. Izložba je nastala zajedničkim kustoskim radom međunarodnoga tima studenata iz Srbije, Hrvatske, Španjolske i Crne Gore pod vodstvom Dubravke Radusinović. Fotografije su odabrane iz privatnih albuma bivših i sadašnjih stanovnika studentskih kampusa u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata do danas u Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Podgorici i Madridu, a iz perspektive današnjih studenata. Izložba će istovremeno biti otvorena u svih pet gradova 28. listopada. Više o izložbi možete pročitati OVDJE. Projekt THEY: LIVE pratite na: https://theylive.eu/ https://www.icarushrvatska.hr/projekti/theylive

Izaslanstvo Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je na "Strateškoj konferenciji UNIC-a (Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova)" u Roterdamu od 17. do 20. listopada 2022. godine. Kako će izgledati Europsko sveučilište postindustrijskih gradova u sljedećih šest godina? Koja je njegova misija i vizija? O ovim i brojnim drugim pitanja raspravljali su predstavnici deset sveučilišta uključenih u savez Europskih sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC). U izaslanstvu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su predstavnici s Pravnoga, Ekonomskoga, Medicinskoga i Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, studenti, djelatnici Rektorata te predstavnica Grada Zagreba. Organizatori s Erasmus sveučilišta u Roterdamu pripremili su niz panela, okruglih stolova i radionica s ciljem povezivanja partnerskih sveučilišta i priprema novih aktivnosti i planiranih rezultata sljedećem šestogodišnjem periodu. Kreativnost, uključivost i povezanost nastavnika, studenata i istraživača međusobno i s lokalnom zajednicom i dalje ostaju glavni prioriteti UNIC-a. Konferencija je ujedno bila i prilika za analizu ostvarenih rezultata u prve dvije godine provedbe UNIC-a.
Osim za formalne sastanke bila je ovo prilika i za učenje, povezivanje i razmjenu iskustava s našim partnerima – sveučilištem Deusto iz Bilbaoa, Španjolska, Ruhr iz Bochuma, Njemačka, Koç iz Istanbula, Turska, Erasmus iz Roterdama, Nizozemska, Sveučilišta u Corku, Irska, Liègeu, Belgija, Oulu, Finska kao i novo pridruženih partnera sa Sveučilišta Malmö iz Malma, Švedska i Sveučilišta Łódź iz Łódźa, Poljska.   

Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak 24. listopada 2022. održana je alumni priča pod nazivom Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru koje je organiziran i 3. susret generacija alumna ERF-a diplomiranih od 1979. do 1986. godine.

Gošće predavanja bile su Darija Hercigonja Salamoni, mag. logoped., Marija Kirinić, dipl. defektolog i Dubravka Stijačić prof. socijalni pedagog, a događanje je moderirala i vodila izv. prof. dr. sc. Ivana Borić. Susret je započeo intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur, nakon čega je okupljene pozdravio dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić koji je dao povijesni pregled djelovanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u proteklih 60 godina. "Od samih početaka pa sve do danas život Fakulteta obilježen je stalnim promjenama i osuvremenjivanjem kojemu posebnu živost udahnjuju generacije studenata aktivnostima u okviru nastave, ali i kroz volonterske aktivnosti i projekte u zajednici i sl. Mladi ljudi željni znanja i motivacije za boljitkom ranjivih skupina u društvu, kroz odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom uvelike pridonose ugledu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i danas ga čine jednim od najpoželjnijih studija", rekao je izv. prof. dr. sc. Bilić Prcić.

Predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran rekao je kako ovakva događanja i susreti generacija pokazuju da alumni uistinu jesu snaga svojega Sveučilišta, a umreženost bivših studenata s nastavnicima predstavlja zalog za buduće dane Fakulteta. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rekao je da alumni mogu dati najbolji doprinos, ne samo za razvoj fakulteta, nego i za razvoj cijeloga Sveučilišta, pa tako i društva u cjelini. O tome najbolje govore i nesebičan rad, zalaganje i trud nastavnika Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta kroz koji obogaćuju i olakšavaju živote osoba s poteškoćama i omogućavaju im da se dodatno uključe u društvo. "Ako promatramo razvijena sveučilišta izvan granica Hrvatske onda vidimo da su ona razvijena, ne samo zato što imaju vrhunske nastavnike, nego i zato što imaju snažne alumne koji se uvijek vraćaju na svoje Sveučilište, pomažu mu i na taj način pokazuju zahvalnost ustanovi na kojoj su stekli edukaciju i koja im je otvorila novi korak u život", rekao je rektor Lakušić.

Predsjednica alumni udruge ERF-a prof. dr. sc. Zrinjka Stančić osvrnula se na 12 godina djelovanja Udruge AMCA ERF i aktivnosti koje kontinuirano provodi poput organiziranja susreta članova kroz predavanja i okrugle stolove, kroz izdavačku djelatnost u cilju ostvarivanja ciljeva Udruge, pritom posebno istaknuvši humanitarne aktivnosti u kojima sudjeluju studenti ERF-a.

Događanje se nastavilo događanjem pod nazivom "Alumni priča" čije su se gošće na početku prisjetile razloga i motiva zbog kojih su odlučile upisati tadašnji Fakultet za defektologiju kao i kasnijega vlastitog profesionalnoga puta i razvoja. Tako je Dubravka Stijačić istaknula kako je, unatoč mogućnosti dobivanja zaposlenja i ostanka na Fakultetu, svoju karijeru ipak usmjerila u područje rehabilitacije duševnih bolesnika u bolnici Vrapče. Darija Hercigonja Salamoni je izjavila: „Upisom na studij logopedije znala sam da sam izabrala pravu stvar, da nisam izabrala zanimanje nego poziv kojem sam predana i kojega s ljubavlju radim svih godina te koji me motivira za daljnji volonterski rad za dobrobit svoje profesije i struke“. Marija Kirinić je već u svojoj 16-oj godini znala da će biti učiteljica, ali "ona posebna učiteljica koja briše suze s dječjih lica". „Fakultet osjećam kao svoj dom i uz njega me vežu prekrasne uspomene na profesore i kolege s kojima sam ostala povezana cijeli život. Naših profesora se sjećam s dubokim poštovanjem jer oni, ne samo da su nam dali znanje, već su nas i poznavali kao osobe“, kazala je Marija Kirinić. Sve tri gošće kao članice brojnih stručnih udruga aktivno su sudjelovale u razvoju struke i u razvoju edukacijsko-rehabilitacijskih, logopedskih i socijalno-pedagoških znanosti te su međugeneracijski zaslužne za vrijedan doprinos istima. U nastavku događanja uslijedila su pitanja i komentari iz publike, a događanje je uveličao i nastup pjevačkoga zbora OZANA kojeg čine mlade i odrasle osobe s intelektualnim poteškoćama. Članovi zbora izveli su pjesmu "Ljubav se ne trži niti ne kupuje" i svojom su izvedbom izmamili osmijeh na lica i toplinu oko srca. Snimka predavanja uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza.

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedan je od četiri hrvatska dobitnika ovogodišnje Europske nagrade za inovativno poučavanje, koja se dodjeljuje od 2021. godine, a kako bi, među ostalim, potaknula uspostavu europskoga obrazovnog prostora do 2025.

Projekt "Razvoj pismenosti i učenje jezika za učenike mlađe dobi i u nepovoljnom položaju" prof. dr. sc. Tamare Turza-Bogdan proveden je u suradnji s partnerima iz Slovenije, Sjeverne Makedonije i zagrebačke Osnovne škole Ivan Gundulić. Cilj je projekta učinkovitije djelovati na razvoj jezičnih vještina i pismenosti djece koja su zbog svojih jezičnih i kulturoloških posebnosti u nepovoljnijem položaju u odnosu na vršnjake te time poboljšati njihova ukupna obrazovna postignuća. Europska nagrada za inovativno poučavanje – EITA nagrađuje dobre nastavne prakse u okviru programa Erasmus+ kako bi se odalo priznanje školama i nastavnicima koji su dali izniman doprinos struci. Nagrada pridonosi isticanju vrijednosti europske suradnje u području odgoja i obrazovanja. Ovogodišnji hrvatski dobitnici svoje su nagrade EITA zaslužili zbog inovativnih metoda poučavanja kojima su unaprijedili rad svojih ustanova kroz provođenje Erasmus+ projekata. EITA se dodjeljuje završenim projektima koje svake godine odabiru nacionalne agencije koje provode program Erasmus+. Ovogodišnji tematski prioritet nagrade vezan je uz zajedničko učenje te promicanje kreativnosti i održivosti, što je izravno povezano s inicijativom Europske komisije The New European Bauhaus. Pogledajte videozapis u kojem prof. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan predstavlja nagrađeni projekt   Prof. dr. sc. Tamara Turza Bogdan  O svim dobitnicima i više možete vidjeti OVDJE. Izvor informacija: mrežne stranice AMPEU (Agencija za mobilnost i programe EU)

EIT Manufacturing Hub za Hrvatsku otvorio je prijave za sudjelovanje u projektu Manufacturing Innovation Challenge (MIC). Riječ je o projektu kojemu je cilj povezati proizvodne tvrtke i inovativne timove studenata, razvojne (start-up) tvrtke te neovisne timove zainteresiranih profesionalaca i entuzijasta kako bi se potaknule otvorene inovacije u proizvodnoj industriji. Ovaj inovativni izazov pruža jedinstvenu priliku za suradnju inovativnih timova s uspješnim proizvodnim poduzećima, edukaciju kroz strukturirani program stvaranja inovacija uz potporu iskusnih mentora te mogućnost za upoznavanje kolega, potencijalnih partnera, klijenata ili poslodavaca. Dijeljenjem znanja i umrežavanjem pod mentorstvom vodećih stručnjaka iz pojedinoga područja, okupljeni timovi natjecat će se u izradi najboljih rješenja koja će pomoći u rješavanju jednoga od zadanih izazova. Najbolja rješenja bit će nagrađena bogatim novčanim nagradama. Cilj ovogodišnjega Manufacturing Innovation Challengea rješavanje je stvarnoga izazova u vodećim proizvodnim organizacijama u Hrvatskoj – tvrtkama Podravka d. d. i JGL d. d. Prijave za natjecanje otvorene su do 4. studenoga 2022., a samo natjecanje održavat će se od 10. studenoga do 4. prosinca 2022. u hibridnom (uživo / online) obliku. Najbolji će timovi predstaviti svoja rješenja na završnom događaju koji će se održati 7. prosinca 2022. Više informacija o natjecanju te obrazac za prijavu dostupni su na službenoj mrežnoj stranici  EIT Manufacturing Huba Hrvatska: https://eitmanufacturing.unizg.hr/index.php/innovation-challenge/innovation-challenge-2022/. Vizija je Europske unije da će Europa predvoditi inovacije u proizvodnji. S tom misijom osnovana su i središta diljem Europe kojima je cilj okupljanje svih dionika koji rade u proizvodnji te pružanje potpore edukacijom, međusobnim povezivanjem i inovacijskim projektima. Sveučilište u Zagrebu postalo je EIT Manufacturing Hub za Hrvatsku 2020. godine, a od 2021. Fakultet strojarstva i brodogradnje ušao je u partnerstvo sa Sveučilištem u izvedbi EIT Manufacturing projekta. Objave vezane uz EIT Manufacturing Hub Hrvatska možete pratiti na webu i društvenim mrežama: https://eitmanufacturing.unizg.hr/ https://www.facebook.com/EITManufacturingHubCroatia https://www.linkedin.com/company/eit-manufacturing-hub-croatia/

U Zagrebu su 19. i 20. listopada 2022. održani 5. Dani obrazovnih znanosti na temu "Kako poticati dobrobit u odgojno-obrazovnom okružju u izazovnim vremenima?". Riječ je o znanstvenoj konferenciji u organizaciji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu – Centra za istraživanje i razvoj, posvećenoj empirijskim istraživanjima dobrobiti svih sudionika u odgojno-obrazovnim procesima. Program Konferencije obuhvatio je velik broj predavanja na istaknutu temu koje su održali znanstvenici i istraživači u području svih razina obrazovanja. U sklopu Konferencije izlaganje na temu "Kvaliteta visokoškolske nastave za studente s invaliditetom u okolnostima COVID-19 pandemije" imale su i Valentina Novak Žižić, mag. act. soc. iz Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu, Ana Petak, mag. psych., s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, s Odsjeka za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje su tijekom srpnja 2022. provele istraživanje čiji je primarni cilj bio opisati obrazovna iskustva i izazove s kojima su se studenti s invaliditetom susretali u akademskom kontekstu tijekom pandemije COVID-19 kao i učinke pandemije na njihov svakodnevni život. PREZENTACIJA Istraživanja dobrobiti svih sudionika obrazovnoga procesa imaju poseban značaj u kriznim i izazovnim vremenima koja su u zadnje dvije godine pogodila Republiku Hrvatsku (pandemija COVID-19, potresi), a tijekom kojih se zahtijevala brza prilagodba svih u sustavu. Suočeni i s drugim izazovima koji uključuju ekonomsku neizvjesnost, migracije i ratna zbivanja, tijekom Konferencije poseban je naglasak stavljen na obrazovne institucije koje moraju imati aktivnu ulogu u osiguravanju psihosocijalne dobrobiti i zadovoljstva svih u sustavu. "Dobrobit sudionika odgojno-obrazovnog procesa podrazumijeva psihološko, socijalno, emocionalno, kognitivno i fizičko funkcioniranje i kompetencije koje je potrebno njegovati i razvijati kako bi se ostvarilo psihičko i fizičko zdravlje te vodio ispunjen i sretan život", stoji na stranici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavat će se od 10. do 12. studenoga 2022. na novoj lokaciji na Zagrebačkom velesajmu - Kongresni centar (Kongresna dvorana i Zimski vrt). Trajat će od četvrtka do subote, a već tradicionalno će se predstaviti svi fakulteti i akademije Sveučilišta u Zagrebu, njih 34. Sveučilište u Zagrebu već 27. put organizira Smotru kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskome životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet. Kao i prethodnih godina, predstavnici fakulteta, studenti i profesori će na svojim izložbenim prostorima posjetitelje informirati o mogućnostima studiranja na preddiplomskim i diplomskim studijima te o studentskom životu u izravnom kontaktu sa zaposlenicima i studentima. PROGRAM uskoro...

Podatkovni centri HR-ZOO-a otvoreni su 19. listopada 2022. na Svečanosti održanoj u podatkovnom centru HR-ZOO ZG2 u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj Sveučilišta u Zagrebu. Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, predstavnici partnerskih tvrtki i predstavnici medija.

Događanje je započelo predstavljanjem podatkovnih centara u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu koje je održao ravnatelj Srca Ivan Marić. Potom su slijedila obraćanja predsjednika Rektorskog zbora Republike Hrvatske i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i ravnatelja Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoja Meštrića. Nakon toga uzvanici su obišli podatkovni centar HR-ZOO ZG2.  Podatkovni centri u 4 grada na 5 lokacija čine mrežu podatkovnih centara - ključni element nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koja je nužna za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Republike Hrvatske. Završetkom radova na uređenju i opremanju podatkovnog centra dobiveni suvremeni podatkovni centri koji dugoročno osiguravaju odgovarajuće prostorne uvjete za smještaj naprednih računalnih i spremišnih resursa, a zahvaljujući mrežnoj povezanosti između podatkovnih centara HR-ZOO-a u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu kapacitetima od 100 Gbit/s dugoročno su osigurani kapaciteti za potrebe nacionalne e-infrastrukture. Time se korisnicima omogućava brži i sigurniji pristup uslugama iz oblaka HR-ZOO te povezuje nacionalna infrastruktura s infrastrukturama u Europi i svijetu. Podatkovni centri opremljeni su brojnim kompleksnim tehničkim sustavima koji osiguravaju sigurno čuvanje podataka i njihovu dostupnost korisnicima u bilo kojem trenutku 24 sata dnevno 365 dana u godini bez obzira na utjecaj bilo kakvih vanjskih faktora poput nestanka električne energije u širem području, potresa ili drugih nepogoda. Svi podatkovni centri spojeni su na centralni sustav za nadzor infrastrukture koji u realnom vremenu prati temperaturu, vlagu, iskorištenost električne energije i druge parametre. Svi tehnički sustavi su izvedeni u redundanciji čime se osigurava njihova neprekinutost rada, a time i neprekinutost usluga iz kataloga HR-ZOO krajnjim korisnicima.
HR-ZOO OS Podatkovni centar HR-ZOO OS koji se nalazi u Studentskom domu K. P. Svačića u okviru Sveučilišnog kampusa
"Osijek" Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku ima bruto površinu od 411m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 100kW.
HR-ZOO RI Podatkovni centar HR-ZOO RI koji se nalazi u Zgradi sveučilišnih odjela Sveučilišta u Rijeci ima bruto površinu od 213 m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 70 kW.
HR-ZOO ST Podatkovni centar HR-ZOO ST koji se nalazi u suterenu zgrade Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu ima bruto površinu od 379 m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 100kW.
HR-ZOO ZG1 Podatkovni centar HR-ZOO ZG1 koji se nalazi u Zgradi Srca u Marohnićevoj 5 ima bruto površinu 359 m2  i 30 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 350 kW, dok su kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađena dva agregatska postrojenja snage 400 kVA. Ugrađena su i dva uređaja za besprekidno napajanje snage 160 kVA, a rashladnu energiju osiguravaju dva rashladnika vode snage 100kW.
HR-ZOO ZG2 Podatkovni centar HR-ZOO ZG2 koji se nalazi u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj Sveučilišta u Zagrebu ima bruto površinu 1.317. m2 i 32 instalirana ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 1.100 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 1.250 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 750 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 500kW.

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prva je visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja se pridružila međunarodnom konzorciju istraživačke infrastrukture BLOXBERG. Radi se o infrastrukturi koja se temelji na blockchain tehnologiji namijenjenoj znanosti, a koji je uspostavio konzorcij vodećih svjetskih istraživačkih organizacija predvođena Max Planck Digital Library kako bi znanstvenicima i istraživačima pružio razne decentralizirane usluge diljem svijeta, s naglaskom na zaštitu njihovih autorskih prava. O Konzorciju Bloxberg je međunarodni blockchain posvećen znanosti, a njegova infrastruktura temelji se na Ethereum blockchainu otvorenoga koda. Znanstvenici i istraživači članica konzorcija mogu iskoristiti Bloxberg za stvaranje transparentnog otiska svog rada, bez otkrivanja njegovog sadržaja. Počevši sa sustavom certificiranja istraživačkih podataka, Bloxberg infrastruktura je predodređena za proširenje i sustavno unapređenje alatima i decentraliziranim aplikacijama (dAPP) u skladu s potrebama znanstvenih istraživanja. Blockchain Bloxberg osnovan je u veljači 2019. od strane konzorcija jedanaest istraživačkih institucija, koje je pokrenula međunarodno prepoznata institucija Max Planck Digital Library. Zaštita autorskih prava putem Blockchain tehnologije Umjesto mehanizma zaštite autorskih prava dugotrajnim i nerijetko skupim pravnim putem, Bloxberg konzorcij
koristi tehnologiju vlastitoga blockchain sustava, koji je otvoren svim svojim članovima. Radi se o decentraliziranom sustavu pohrane i prijenosa podataka, pri čemu svim čvorovima blockchain-a upravljaju sami članovi konzorcija. Cilj Bloxberg blockchain-a je razvoj znanstvenih aplikacija uz pomoć DLT-tehnologije, a radi se o infrastrukturi koja omogućuje primjenu decentraliziranih usluga znanstvenicima na međunarodnoj razini, što znači i mehanizam provjere podataka, zaštite prava intelektualnog vlasništva, razmjene rezultata istraživanja, recenziranje, objavljivanje znanstvenih članaka i slično.

„Blockchain je važna tehnologija s mnogo potencijala. Akademska zajednica bi ga trebala koristiti za potporu istraživanju i ubrzavanje inovacija jer može označiti svaki korak u procesu istraživanja. Takvim pristupom znanstvenici mogu eksperimentirati i dijeliti svoje rezultate bez kompliciranih i skupih postupaka zaštite intelektualnog vlasništva. Zato smo se pridružili Bloxberg inicijativi i nadam se da je ovo samo početak prekrasne suradnje u mnogim znanstvenim područjima“ – kaže prof. dr. sc. Neven Vrček s FOI-ja.
Pridruživanjem Bloxberg konzorciju, FOI ima priliku biti jedan od dionika moderne i sigurne istraživačke platforme te i sam sudjelovati u kreiranju globalnih, decentraliziranih i autonomnih usluga za unaprjeđenje znanosti. Bloxberg infrastruktura od sada je na raspolaganju svim znanstvenicima i istraživačima s FOI-ja, a cilj je poticati njihovu suradnju među globalnom znanstvenom zajednicom, osnažujući ih kroz brzu i efikasnu zaštitu prava vlasništva, koje nadilaze institucionalne granice.

Sveučilište Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država svake godine tradicionalno objavljuje listu 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika. Lista se temelji na najvećoj svjetskoj znanstvenoj bazi Scopus te obuhvaća 180 tisuća najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 176 znanstvenih grana.

Ovogodišnja lista Sveučilišta još je jednom dokazala da su znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu predvodnici hrvatske znanstvene izvrsnosti i kompetitivnosti jer čine većinu znanstvenika na listi hrvatskih znanstvenika koji su među 2% najutjecajnijih prošle godine i u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri.

Objavljene su dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2021. godini te lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021. godini nalazi se 91 znanstvenik iz Republike Hrvatske od čega čak 38 znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu. Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u 2021. godini su:
Biomedicinsko područje
Medicinski fakultet - Miro Jakovljević, Ivica Kostović, Goran Šimić, Sanja Kolaček, Ana Budimir, Goran Augustin, Sven Seiwerth i Predrag Sikirić
Farmaceutsko-biokemijski fakultet - Gordan Lauc, Ana Marija Domijan, Ivan Kosalec i Nora Nikolac Gabaj Tehničko područje
Fakultet elektrotehnike i računarstva - Hrvoje Pandžić, Sven Lončarić i Damir Žarko
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije - Sanja Martinez, Anamarija Rogina i Mirjana Metikoš-Huković
Fakultet strojarstva i brodogradnje - Hrvoje Jasak, Neven Duić i Goran Krajačić
Geodetski fakultet - Bojan Vršnak
Građevinski fakultet - Tomislav Došlić Biotehničko područje
Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režak Jambrak, Danijela Bursać Kovačević, Marina Cvjetko Bubalo i Draženka Komes
Agronomski fakultet - Ivan Šestak i Marija Cerjak Društveno-humanističko područje
Ekonomski fakultet - Marina Dabić i Mirjana Pejić Bach
Filozofski fakultet - Aleksandar Štulhofer
Kineziološki fakultet - Goran Marković
Pravni fakultet - Siniša Zrinščak Prirodoslovno područje
Prirodoslovno-matematički fakultet – Nada Oršolić, Vernesa Smolčić, Dario Vretenar i Dražen Adamović Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri je ukupno 61 hrvatski znanstvenik, njih 20 sa Sveučilišta u Zagrebu. Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u cjeloživotnoj karijeri su:
Biomedicinsko područje
Medicinski fakultet - Ivica Kostović, Miro Jakovljević, Marko Pećina, Ana Budimir i Predrag Sikirić
Farmaceutsko-biokemijski fakultet - Ana Marija Domijan i Nora Nikolac Gabaj Tehničko područje
Fakultet strojarstva i brodogradnje - Hrvoje Jasak, Neven Duić, Ivo Senjanović i Joško Deur
Fakultet elektrotehnike i računarstva - Sven Lončarić i Hrvoje Pandžić
Geodetski fakultet – Bojan Vršnak Biotehničko područje
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Mirjana Metikoš-Huković i Sanja Martinez Društveno-humanističko područje
Kineziološki fakultet - Goran Marković Prirodoslovno područje
Prirodoslovno-matematički fakultet – Dario Vretenar, Nada Oršolić i Andrej Dujella Lista se slaže po složenom modelu koji koristi šest standardiziranih indikatora znanstvene produktivnosti: ukupan broj citata, Hirschov h-indeks, Schreiberov Hm-indeks revidiran od strane koautora, pojedinačni autor, pojedinačni ili prvi autor i broj citata članka od strane pojedinačnog, prvoga ili zadnjeg autora. Potpunu listu možete pronaći OVDJE.