Sveučilište u Zagrebu

U Zagrebu su 19. i 20. listopada 2022. održani 5. Dani obrazovnih znanosti na temu "Kako poticati dobrobit u odgojno-obrazovnom okružju u izazovnim vremenima?". Riječ je o znanstvenoj konferenciji u organizaciji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu – Centra za istraživanje i razvoj, posvećenoj empirijskim istraživanjima dobrobiti svih sudionika u odgojno-obrazovnim procesima. Program Konferencije obuhvatio je velik broj predavanja na istaknutu temu koje su održali znanstvenici i istraživači u području svih razina obrazovanja. U sklopu Konferencije izlaganje na temu "Kvaliteta visokoškolske nastave za studente s invaliditetom u okolnostima COVID-19 pandemije" imale su i Valentina Novak Žižić, mag. act. soc. iz Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu, Ana Petak, mag. psych., s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, s Odsjeka za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje su tijekom srpnja 2022. provele istraživanje čiji je primarni cilj bio opisati obrazovna iskustva i izazove s kojima su se studenti s invaliditetom susretali u akademskom kontekstu tijekom pandemije COVID-19 kao i učinke pandemije na njihov svakodnevni život. PREZENTACIJA Istraživanja dobrobiti svih sudionika obrazovnoga procesa imaju poseban značaj u kriznim i izazovnim vremenima koja su u zadnje dvije godine pogodila Republiku Hrvatsku (pandemija COVID-19, potresi), a tijekom kojih se zahtijevala brza prilagodba svih u sustavu. Suočeni i s drugim izazovima koji uključuju ekonomsku neizvjesnost, migracije i ratna zbivanja, tijekom Konferencije poseban je naglasak stavljen na obrazovne institucije koje moraju imati aktivnu ulogu u osiguravanju psihosocijalne dobrobiti i zadovoljstva svih u sustavu. "Dobrobit sudionika odgojno-obrazovnog procesa podrazumijeva psihološko, socijalno, emocionalno, kognitivno i fizičko funkcioniranje i kompetencije koje je potrebno njegovati i razvijati kako bi se ostvarilo psihičko i fizičko zdravlje te vodio ispunjen i sretan život", stoji na stranici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavat će se od 10. do 12. studenoga 2022. na novoj lokaciji na Zagrebačkom velesajmu - Kongresni centar (Kongresna dvorana i Zimski vrt). Trajat će od četvrtka do subote, a već tradicionalno će se predstaviti svi fakulteti i akademije Sveučilišta u Zagrebu, njih 34. Sveučilište u Zagrebu već 27. put organizira Smotru kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskome životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet. Kao i prethodnih godina, predstavnici fakulteta, studenti i profesori će na svojim izložbenim prostorima posjetitelje informirati o mogućnostima studiranja na preddiplomskim i diplomskim studijima te o studentskom životu u izravnom kontaktu sa zaposlenicima i studentima. PROGRAM uskoro...

Podatkovni centri HR-ZOO-a otvoreni su 19. listopada 2022. na Svečanosti održanoj u podatkovnom centru HR-ZOO ZG2 u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj Sveučilišta u Zagrebu. Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, predstavnici partnerskih tvrtki i predstavnici medija.

Događanje je započelo predstavljanjem podatkovnih centara u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu koje je održao ravnatelj Srca Ivan Marić. Potom su slijedila obraćanja predsjednika Rektorskog zbora Republike Hrvatske i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i ravnatelja Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Hrvoja Meštrića. Nakon toga uzvanici su obišli podatkovni centar HR-ZOO ZG2.  Podatkovni centri u 4 grada na 5 lokacija čine mrežu podatkovnih centara - ključni element nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO koja je nužna za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Republike Hrvatske. Završetkom radova na uređenju i opremanju podatkovnog centra dobiveni suvremeni podatkovni centri koji dugoročno osiguravaju odgovarajuće prostorne uvjete za smještaj naprednih računalnih i spremišnih resursa, a zahvaljujući mrežnoj povezanosti između podatkovnih centara HR-ZOO-a u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu kapacitetima od 100 Gbit/s dugoročno su osigurani kapaciteti za potrebe nacionalne e-infrastrukture. Time se korisnicima omogućava brži i sigurniji pristup uslugama iz oblaka HR-ZOO te povezuje nacionalna infrastruktura s infrastrukturama u Europi i svijetu. Podatkovni centri opremljeni su brojnim kompleksnim tehničkim sustavima koji osiguravaju sigurno čuvanje podataka i njihovu dostupnost korisnicima u bilo kojem trenutku 24 sata dnevno 365 dana u godini bez obzira na utjecaj bilo kakvih vanjskih faktora poput nestanka električne energije u širem području, potresa ili drugih nepogoda. Svi podatkovni centri spojeni su na centralni sustav za nadzor infrastrukture koji u realnom vremenu prati temperaturu, vlagu, iskorištenost električne energije i druge parametre. Svi tehnički sustavi su izvedeni u redundanciji čime se osigurava njihova neprekinutost rada, a time i neprekinutost usluga iz kataloga HR-ZOO krajnjim korisnicima.
HR-ZOO OS Podatkovni centar HR-ZOO OS koji se nalazi u Studentskom domu K. P. Svačića u okviru Sveučilišnog kampusa
"Osijek" Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku ima bruto površinu od 411m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 100kW.
HR-ZOO RI Podatkovni centar HR-ZOO RI koji se nalazi u Zgradi sveučilišnih odjela Sveučilišta u Rijeci ima bruto površinu od 213 m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 70 kW.
HR-ZOO ST Podatkovni centar HR-ZOO ST koji se nalazi u suterenu zgrade Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu ima bruto površinu od 379 m2 i 10 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 125 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 220 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 100 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 100kW.
HR-ZOO ZG1 Podatkovni centar HR-ZOO ZG1 koji se nalazi u Zgradi Srca u Marohnićevoj 5 ima bruto površinu 359 m2  i 30 instaliranih IKT ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 350 kW, dok su kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađena dva agregatska postrojenja snage 400 kVA. Ugrađena su i dva uređaja za besprekidno napajanje snage 160 kVA, a rashladnu energiju osiguravaju dva rashladnika vode snage 100kW.
HR-ZOO ZG2 Podatkovni centar HR-ZOO ZG2 koji se nalazi u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj Sveučilišta u Zagrebu ima bruto površinu 1.317. m2 i 32 instalirana ormara. Projektirana snaga elektroenergetskog priključka je 1.100 kW, dok je kao pričuvni izvor napajanja električnom energijom ugrađeno agregatsko postrojenje snage 1.250 kVA. Ugrađen je i uređaj za besprekidno napajanje snage 750 kVA, a rashladnu energiju osigurava rashladnik vode snage 500kW.

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prva je visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja se pridružila međunarodnom konzorciju istraživačke infrastrukture BLOXBERG. Radi se o infrastrukturi koja se temelji na blockchain tehnologiji namijenjenoj znanosti, a koji je uspostavio konzorcij vodećih svjetskih istraživačkih organizacija predvođena Max Planck Digital Library kako bi znanstvenicima i istraživačima pružio razne decentralizirane usluge diljem svijeta, s naglaskom na zaštitu njihovih autorskih prava. O Konzorciju Bloxberg je međunarodni blockchain posvećen znanosti, a njegova infrastruktura temelji se na Ethereum blockchainu otvorenoga koda. Znanstvenici i istraživači članica konzorcija mogu iskoristiti Bloxberg za stvaranje transparentnog otiska svog rada, bez otkrivanja njegovog sadržaja. Počevši sa sustavom certificiranja istraživačkih podataka, Bloxberg infrastruktura je predodređena za proširenje i sustavno unapređenje alatima i decentraliziranim aplikacijama (dAPP) u skladu s potrebama znanstvenih istraživanja. Blockchain Bloxberg osnovan je u veljači 2019. od strane konzorcija jedanaest istraživačkih institucija, koje je pokrenula međunarodno prepoznata institucija Max Planck Digital Library. Zaštita autorskih prava putem Blockchain tehnologije Umjesto mehanizma zaštite autorskih prava dugotrajnim i nerijetko skupim pravnim putem, Bloxberg konzorcij
koristi tehnologiju vlastitoga blockchain sustava, koji je otvoren svim svojim članovima. Radi se o decentraliziranom sustavu pohrane i prijenosa podataka, pri čemu svim čvorovima blockchain-a upravljaju sami članovi konzorcija. Cilj Bloxberg blockchain-a je razvoj znanstvenih aplikacija uz pomoć DLT-tehnologije, a radi se o infrastrukturi koja omogućuje primjenu decentraliziranih usluga znanstvenicima na međunarodnoj razini, što znači i mehanizam provjere podataka, zaštite prava intelektualnog vlasništva, razmjene rezultata istraživanja, recenziranje, objavljivanje znanstvenih članaka i slično.

„Blockchain je važna tehnologija s mnogo potencijala. Akademska zajednica bi ga trebala koristiti za potporu istraživanju i ubrzavanje inovacija jer može označiti svaki korak u procesu istraživanja. Takvim pristupom znanstvenici mogu eksperimentirati i dijeliti svoje rezultate bez kompliciranih i skupih postupaka zaštite intelektualnog vlasništva. Zato smo se pridružili Bloxberg inicijativi i nadam se da je ovo samo početak prekrasne suradnje u mnogim znanstvenim područjima“ – kaže prof. dr. sc. Neven Vrček s FOI-ja.
Pridruživanjem Bloxberg konzorciju, FOI ima priliku biti jedan od dionika moderne i sigurne istraživačke platforme te i sam sudjelovati u kreiranju globalnih, decentraliziranih i autonomnih usluga za unaprjeđenje znanosti. Bloxberg infrastruktura od sada je na raspolaganju svim znanstvenicima i istraživačima s FOI-ja, a cilj je poticati njihovu suradnju među globalnom znanstvenom zajednicom, osnažujući ih kroz brzu i efikasnu zaštitu prava vlasništva, koje nadilaze institucionalne granice.

Sveučilište Stanford iz Sjedinjenih Američkih Država svake godine tradicionalno objavljuje listu 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika. Lista se temelji na najvećoj svjetskoj znanstvenoj bazi Scopus te obuhvaća 180 tisuća najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 22 znanstvena polja te čak 176 znanstvenih grana.

Ovogodišnja lista Sveučilišta još je jednom dokazala da su znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu predvodnici hrvatske znanstvene izvrsnosti i kompetitivnosti jer čine većinu znanstvenika na listi hrvatskih znanstvenika koji su među 2% najutjecajnijih prošle godine i u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri.

Objavljene su dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2021. godini te lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021. godini nalazi se 91 znanstvenik iz Republike Hrvatske od čega čak 38 znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu. Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u 2021. godini su:
Biomedicinsko područje
Medicinski fakultet - Miro Jakovljević, Ivica Kostović, Goran Šimić, Sanja Kolaček, Ana Budimir, Goran Augustin, Sven Seiwerth i Predrag Sikirić
Farmaceutsko-biokemijski fakultet - Gordan Lauc, Ana Marija Domijan, Ivan Kosalec i Nora Nikolac Gabaj Tehničko područje
Fakultet elektrotehnike i računarstva - Hrvoje Pandžić, Sven Lončarić i Damir Žarko
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije - Sanja Martinez, Anamarija Rogina i Mirjana Metikoš-Huković
Fakultet strojarstva i brodogradnje - Hrvoje Jasak, Neven Duić i Goran Krajačić
Geodetski fakultet - Bojan Vršnak
Građevinski fakultet - Tomislav Došlić Biotehničko područje
Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režak Jambrak, Danijela Bursać Kovačević, Marina Cvjetko Bubalo i Draženka Komes
Agronomski fakultet - Ivan Šestak i Marija Cerjak Društveno-humanističko područje
Ekonomski fakultet - Marina Dabić i Mirjana Pejić Bach
Filozofski fakultet - Aleksandar Štulhofer
Kineziološki fakultet - Goran Marković
Pravni fakultet - Siniša Zrinščak Prirodoslovno područje
Prirodoslovno-matematički fakultet – Nada Oršolić, Vernesa Smolčić, Dario Vretenar i Dražen Adamović Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri je ukupno 61 hrvatski znanstvenik, njih 20 sa Sveučilišta u Zagrebu. Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u cjeloživotnoj karijeri su:
Biomedicinsko područje
Medicinski fakultet - Ivica Kostović, Miro Jakovljević, Marko Pećina, Ana Budimir i Predrag Sikirić
Farmaceutsko-biokemijski fakultet - Ana Marija Domijan i Nora Nikolac Gabaj Tehničko područje
Fakultet strojarstva i brodogradnje - Hrvoje Jasak, Neven Duić, Ivo Senjanović i Joško Deur
Fakultet elektrotehnike i računarstva - Sven Lončarić i Hrvoje Pandžić
Geodetski fakultet – Bojan Vršnak Biotehničko područje
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Mirjana Metikoš-Huković i Sanja Martinez Društveno-humanističko područje
Kineziološki fakultet - Goran Marković Prirodoslovno područje
Prirodoslovno-matematički fakultet – Dario Vretenar, Nada Oršolić i Andrej Dujella Lista se slaže po složenom modelu koji koristi šest standardiziranih indikatora znanstvene produktivnosti: ukupan broj citata, Hirschov h-indeks, Schreiberov Hm-indeks revidiran od strane koautora, pojedinačni autor, pojedinačni ili prvi autor i broj citata članka od strane pojedinačnog, prvoga ili zadnjeg autora. Potpunu listu možete pronaći OVDJE.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo je Natječaj za dodjelu 12.000 državnih stipendija za akademsku godinu 2022./2023. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Mjesečni iznos državne stipendije je 1.506,90 HRK/200,00 EUR prema fiksnom tečaju i isplaćivat će se u devet mjesečnih rata za razdoblje od listopada 2022. do lipnja 2023. Isplata stipendija započinje 15 dana nakon objave odluka iz članka 16. Pravilnika. Za vrijeme ostvarivanja prava na državnu stipendiju student ne može primati ni jednu drugu stipendiju koja se financira iz javnih izvora.

Za prijavu obvezno je ispuniti elektronički obrazac koji se nalazi na mrežnoj stranici Ministarstva na adresi: https://drzavnestipendije.mzo.hr. Student obrascu pristupa putem  AAI@EduHR elektroničkoga identiteta.

Obrazac se podnosi isključivo u elektroničkome obliku - obrazac i obvezni prilozi ne šalju se u tiskanome (papirnatome) obliku na adresu Ministarstva. Prijava završava pritiskom na „Pošalji obrazac“. Obrazac će zajedno s učitanim prilozima automatski biti zaprimljen u pisarnici Ministarstva te će nakon obrade studentu putem e-pošte biti dostavljena obavijest o zaprimanju prijave. Uz e-poštu prilaže se PDF inačica završenoga obrasca s prijamnim štambiljem te naznakom klase, urudžbenoga broja i datuma primitka u Ministarstvo.

Rok za prijavu je 2. studenoga 2022. do 12.00 sati.

Svečana inauguracija novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića održat će se u utorak 18. listopada 2022. u 12.00 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 12, Zagreb.

U skladu s protokolom, povorka prorektora, dekana i članova Senata, predvođena novim rektorom prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem i odstupajućim rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom, doći će od zgrade Sveučilišta u Zagrebu do zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u 11.30 sati, zbog čega će kratkotrajno biti obustavljen promet na sjevernoj strani Trga Republike Hrvatske.

Svečanost inauguracije započet će u 12.00 sati intoniranjem himne, a uslijedit će pozdravni govori visokih uzvanika. Nakon uvodnoga obraćanja duktora inauguracije prof. dr. sc. Bojana Baletića, dekana Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, slijedi govor odstupajućega rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, koji će potom predati insignije Sveučilišta u Zagrebu novom rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću. Zatim će nastupni govor održati novi rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Svečanost će završiti intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur.

Na svečanoj inauguraciji novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu očekuje se nazočnost brojnih visokih gostiju i uzvanika.

Svečana proslava Dana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se u srijedu 19. listopada u 12 sati, u Dvorani VII Fakulteta.

Filozofski fakultet kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, najstarija je i najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u humanističkim i društvenim znanostima te institucija s najduljom tradicijom izobrazbe nastavnika u Hrvatskoj. Pod nazivom Mudroslovni fakultet započeo je s radom ak. god. 1874./1875. Dan Filozofskog fakulteta obilježava se na dan otvorenja Sveučilišta u Zagrebu, koje je svečano upriličeno 19. listopada 1874. godine. Tada su osim Mudroslovnog osnovana još tri fakulteta: Pravni, Bogoslovni i Medicinski.

Filozofski fakultet je u zgradi na Vrbiku od 1961. koja je, zbog sve većeg broja različitih studijskih grupa te centara i zavoda, početkom ovog stoljeća nadograđena trećim katom, a onda i knjižnicom s više od 700 radnih mjesta i 130 računala. Na Fakultetu je danas više od 90 akreditiranih studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini te 15 doktorskih znanstvenih studija i 16 specijalističkih studija. U akademskoj godini 2021./2022. Fakultet uspješno prošao reakreditacijski postupak, a u svjetlu kontinuiranog razvoja, ali i potreba na tržištu rada, uvode se novi studiji dok se postojeći stalno unapređuju. Filozofski fakultet jedini je fakultet u Republici Hrvatskoj na kojem se izvode studiji poput indologije, judaistike, komparativne književnosti, zatim studiji češkog, japanskog, mađarskog, poljskog, romskog, rumunjskog, slovačkog, turskog, ukrajinskog jezika i mnogih drugih S obzirom na svoju dvopredmetnost, raznorodnost studijskih grupa, raznolikost načina izvođenja nastave (predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, terenska nastava, laboratoriji i sl.) Filozofski fakultet je izniman među ostalim sastavnicama najstarijeg Sveučilišta u Hrvatskoj. Takva njegova organizacija osigurava interdisciplinarnost studiranja i istraživanja. Filozofski fakultet skrbi i o svojim studentima s invaliditetom kojima su bez prepreka dostupne predavaonice i knjižnica. Po svom je kvalitetnom radu i zalaganju zaposlenika Filozofski fakultet odavno prepoznat i izvan Republike Hrvatske, što potvrđuje velik broj studenata i nastavnika koji dolaze u okviru programa ERASMUS+, CEEPUS i drugih, ali i uključenost nastavnika u brojne kako međunarodne tako i domaće znanstveno-istraživačke projekte. Prisutnost u svim segmentima akademskoga, kulturnoga i društvenoga života u Hrvatskoj, kvaliteta potvrđena tradicijom, praksom i uvođenjem novih tehnologija te visok motivacijski potencijal studenata, nastavnika i ostalih zaposlenika Filozofskog fakulteta jamstvo su daljnja razvoja i u nadolazećim desetljećima.  

U sklopu dvodnevnoga državnog posjeta Republici Hrvatskoj potpredsjednica Socijalističke Republike Vijetnam Nj. E. Vo Thi Anh Xuan u ponedjeljak 10. listopada 2022. posjetila je Sveučilište u Zagrebu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u pozdravnom govoru predstavio je prorektore i Sveučilište u Zagrebu, a razgovaralo se o unaprjeđenju akademske i gospodarske suradnje na sveučilišnoj razini.  Uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića sastanku su nazočili i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Jurica Pavičić, rukovoditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Branka Roščić te veleposlanik Republike Hrvatske u Maleziji dr. sc. Ivan Velimir Starčević. Nakon sastanka potpredsjednica Socijalističke Republike Vijetnam Nj. E. Vo Thi Anh Xuan s izaslanstvom i rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić posjetili su Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu gdje ih je dočekao dekan red. prof. art Igor Lešnik. U pratnji potpredsjednice Nj. E. Vo Thi Anh Xuan, odnosno vijetnamsko izaslanstvo činili su: Nj. E. gđa Nguyen Thi Bích Thao, veleposlanica Socijalističke Republike Vijetnam u Republici Hrvatskoj, gospodin Ha Kim Ngoc, zamjenik ministra vanjskih poslova, gospodin Nguyen Sinh Nhat Tan, zamjenik ministra industrije i trgovine, gospođa Nguyen Thi Bich Ngoc, zamjenica ministra planiranja i investicija, gospođa Phan Thi Kim Oanh, zamjenica predstojnika Ureda predsjednika, gospodin Nguyen Dung Tien, savjetnik potpredsjednice, Ured predsjednika, gospodin Nguyen Huy Hiep, zamjenik ravnatelja Sektora za vanjske odnose, Ured predsjednika, gospodin Ha Hoang Hai, zamjenik ravnatelja Sektora za Europu, Ministarstvo vanjskih poslova i gospođa Ngo Minh Nguyet, zamjenica ravnatelja Nacionalnog centra za prevođenje, Ministarstvo vanjskih poslova i prevoditeljica.  

Radionica pod nazivom "Prilagodba digitalnih igara, digitalnih kvizova i web portala za djecu i mlade" održana je na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao dio projekta "Učimo kroz igru", a u okviru natječaja "Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a" Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Grafički fakultet partner je na ovom projektu.

Radionica je održana 30. rujna 2022. u prostorijama Grafičkoga fakulteta, a 1. i 2. listopada u prostorijama Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Predavači su bili: Marko Maričević, Jesenka Pibernik, Lidija Mandić, Vea Turkalj i Ana Agić s Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radionica je bila namijenjena za 20 polaznika koji su članovi udruga "Igra znanja", "A3", "HZTK" i "MIPRO".

Prijave za 20. generaciju stipendista "Programa stipendija njemačkoga gospodarstva" koji mladim osobama s tek završenim fakultetom pruža priliku da kroz plaćenu stručnu praksu u 2023. steknu svoje prvo radno iskustvo u vodećim njemačkim tvrtkama te to iskustvo iskoriste za početak svoje karijere u domovini, otvorene su do 16. studenoga 2022.  Jesi li spreman poduzeti ovaj korak koji mijenja život i odraditi stručno stažiranje u Njemačkoj?
U proteklih 19 godina podržano je gotovo 900 studenata i mladih diplomanata na ovom putu. Svi oni proveli su tri do šest mjeseci u jednoj od vodećih njemačkih tvrtki, gdje su napokon dobili priliku proširiti svoja znanja stečena tijekom studija, primijeniti ih u praksi i saznati čime bi se doista voljeli baviti u životu.

Prijavi se za stipendiju Programa stručne prakse njemačkog gospodarstva za zemlje Zapadnog Balkana. Postavi najbolje temelje za svoju buduću karijeru.
Sljedeća generacija stipendista započet će sa pripravništvom 1. srpnja 2023. godine.
Tko se može prijaviti?

• student preddiplomskog studija upisan u najmanje 5. semestar prilikom prijave
• student diplomskoga studija
• doktorand
• mladi diplomanti koji su diplomirali u 2022.
• ne stariji od 28 godina u trenutku prijave
• stažiranje se nudi u području ekonomije, poslovne administracije, inženjerstva, računarstva, trgovačkog prava, novinarstva, poljoprivrede, biologije i kemije
• kandidat s vrlo dobrim znanjem engleskog i/ili njemačkog jezika (Nisu potrebni nikakvi posebni jezični certifikati. Ako želiš obavljati stručnu praksu iz područja arhitekture ili trgovačkog prava, preduvjet je B2 razina njemačkog jezika.)

Kako se prijaviti?
Prijave su moguće putem mrežne stranice od 1. listopada 2022. do 16. studenoga 2022. i saznaj više o programu.

Koje su prednosti programa?
Osim financijske potpore Program stručne prakse vodi te kroz sve organizacijske i administrativne korake prije i za vrijeme tvoga boravka u Njemačkoj.

• pripremni sastanci u tvojoj zemlji
• organizacija vize i radne dozvole prema Programu
• podrška u pronalaženju smještaja u Njemačkoj
• avionska karta za Njemačku i natrag doma
• uvodni tjedan u Berlinu (organizacija, smještaj, aranžmani putovanja)
• karte za vlak od Berlina do grada obavljanja prakse
• mjesečne stipendije u iznosu od 550 EUR
• pokriveni troškovi smještaja i zdravstvenog osiguranja ili provjera plaćanja od strane kompanija
• do 200 EUR za tečaj njemačkoga jezika za vrijeme prakse
• mid-term meeting generacije u Njemačkoj (organizacija, smještaj, aranžmani putovanja)

Najvrjednija prednost programa je ono što ostane nakon zadnjega radnog dana u Njemačkoj. Iskoristi svoju priliku i po povratku kući postani član aktivnoga regionalnog alumni kluba Programa. Alumni klub nudi mogućnost sudjelovanja na konferencijama, radionicama i seminarima diljem regije Zapadnog Balkana. Od teambuilding aktivnosti, do profesionalnog umrežavanja s poslodavcima u tvojoj zemlji - alumni klub je tu da ti pomogne proširiti znanje i nadograditi vještine koje si stekao tijekom prakse, s istomišljenicima u tvom rodnom gradu i svim zemljama Programa. Pregled njihovih aktivnosti možeš dobiti posjetom bloga na mrežnoj stranici. Ondje možeš pročitati i priče stipendista koji su upravo u ovom trenutku u Njemačkoj.

"Tjedan Centra za e-učenje" Srca, koji se tradicionalno održava svake godine, ove će se godine održati od 10. do 14. listopada 2022. hibridno - u prostorijama Srca i online. Već 11. godinu za redom Srce organizira "Tjedan Centra za e-učenje" kako bi nastavnicima pomogli da što lakše i kvalitetnije pripreme nastavu za novu akademsku godinu uz pomoć digitalnih tehnologija i novih nastavnih metoda. Kroz tjedan će se odvijati razne aktivnosti za one koji tek kreću s radom u online okruženju, ali i za one napredne. Na početku će se održati tečaj "Osnove rada u sustavu Merlin", prilagođen novoj inačici sustava Moodle 4.0 i namijenjen nastavnicima koji tek započinju s radom u sustavu za e-učenje Merlin. Također, održavat će se i radionice "Kako izraditi aktivnost Lekcija u sustavu Moodle" namijenjenoj korisnicima koji već imaju iskustva u radu sa sustavom Merlin i "ABC radionica dizajna nastave" na kojoj će se zajedno s nastavnicima raditi na unapređenju postojećih e-kolegija ili izraditi nove pomoću ABC metode. Tečaj i radionice održavaju se u Srcu te je potrebna prijava za sudjelovanje. Osim toga, omogućene su individualne konzultacije tijekom kojih nastavnici mogu postavljati pitanja i dobiti informacije kako izraditi e-kolegij ili e-portfolio te kako e-portfolio mogu koristiti kao nastavnu aktivnost. Konzultacije se održavaju u Srcu ili putem sustava za webinare. Kako bi se nastavnicima olakšala priprema ispitnih pitanja i provjera znanja održat će se webinar sa savjetima i uputama kako izraditi pitanja u sustavu za e-učenje Merlin te na što treba paziti prilikom pripreme i provedbe testova. I ove godine možete sudjelovati na vrlo zanimljivom panelu pod nazivom "Razvoj digitalnih kompetencija nastavnog osoblja u okviru projekta e-Sveučilišta". Raspored aktivnosti u okviru Tjedna Centra za e-učenje Srca možete pogledati na stranicama Centra za e-učenje. Provjerite koje Vas aktivnosti zanimaju i rezervirajte svoja mjesta. Vidimo se u Srcu!

Svečano obilježavanje 100 godina visokoškolskoga obrazovanja u području stomatologije u Republici Hrvatskoj i 60 godina samostalnosti Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se u četvrtak 13. listopada 2022. u 12 sati u Kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu. Ishodište Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i početka povijesti visokoškolske stomatološke izobrazbe u Hrvatskoj, tražimo u događaju prije 100 godina. U siječnju 1922. na preporuku "Profesorskoga zbora Liječničnoga fakulteta Sveučilišta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca" tadašnji pokrajinski namjesnik za Hrvatsku i Slavoniju dr. Juraj Demetrović dodijelio je dr. Eduardu Radoševiću venia docendi - odobrenje za poučavanje iz područja stomatologije i zubarstva. Dr. Eduard Radošević rodio se u Mrkopalju 1884., završio je Medicinski fakultet 1909. u Beču, a stomatologiju specijalizirao 1910. u Berlinu. Povjerenstvo koje je ocijenilo Radoševićevu habilitaciju pod naslovom "Problemi zubarstva u vidu fizikalne kemije" sačinjavali su eminentni profesori i osnivači Medicinskoga fakulteta Fran Bubanović, ujedno i mentor, Julije Budisavljević i Dragutin Mašek. Time je 1922. godine dr. Radošević utemeljio Katedru za odontologiju, a poslije i Stomatološku kliniku na Medicinskom fakultetu. Stomatologija je bila dio opće medicine, odnosno njezina specijalistička grana, dok zaseban cjelovit studij stomatologije na Medicinskome fakultetu postoji od 1948., osnivanjem Odontološkog odsjeka. Prije 60 godina pak odlukom Sabora NR Hrvatske od 26. rujna 1962. o osnivanju Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studij se odvaja od Medicinskoga fakulteta. Od toga dana stomatologija postoji kao samostalna visokoškolska nastavna struka u Hrvatskoj koja čini temelj skrbi za oralno zdravlje, a nastavno i za integralno zdravlje svojih građana. Do danas je u ustanovi diplomiralo više od 6500 stomatologa. Tijekom stoljeća svoga djelovanja je, zahvaljujući gajenju izvrsnosti, ali i svojim međunarodnim nastavnim aktivnostima (od 2017. je uvedena cjelovita nastava na engleskom jeziku), ustanova stekla visoki međunarodni znanstveni i stručni ugled.  Upravo za ovu prigodu napravljena je i POŠTANSKA MARKA.

Senat Sveučilišta u Zagrebu potvrdio je na svojoj danas održanoj sjednici nove prorektore Sveučilišta u Zagrebu. Sjednica Senata održana je u 11 sati u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu imenovanje novih prorektora Senatu je predložio novi rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Prof. dr. sc. Boris Brkljačić s Medicinskoga fakulteta novi je prorektor za studente, preddiplomske i diplomske studije, a prof. dr. sc. Dubravko Majetić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje novi je prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije. Prof. dr. sc. Jurica Pavičić s Ekonomskoga fakulteta novi je prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, a prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti novi je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa s Pravnoga fakulteta nova je prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku, a prof. dr. sc. Tibor Pentek s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije novi je prorektor za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale. Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije novi je prorektor za poslovanje i digitalizaciju, a red. prof. art. Jasenka Ostojić s Muzičke akademije nova je prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju. Prilikom predstavljanja prorektorskih resora i odabira predloženika za prorektore, rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je ključnu ulogu timskoga rada cijeloga novoga tima u cilju ostvarenja Programa rektora, koji je Senat prihvatio i podržao kao okvir razvoja Sveučilišta u Zagrebu. „Siguran sam da ćemo kao Uprava Sveučilišta svim našim sastavnicama biti od pomoći i uvijek na raspolaganju, u okviru dijaloga, razmjene mišljenja i iskustava te međusobnoga uvažavanja“, istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Mandat novih prorektora traje koliko i mandat rektora, odnosno do 30. rujna 2026. Podsjetimo, novi rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić na dužnost je stupio u subotu 1. listopada 2022. Svečana inauguracija novoga rektora održat će se u utorak 18. listopada 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu s početkom u 12 sati. Detaljan životopis novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića objavljen je OVDJE. Životopisi novih prorektora Sveučilišta u Zagrebu objavljeni su OVDJE.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta prof. dr. sc. Josip Šimunović obavješćuju studente i nastavnike da će se u četvrtak 13. listopada 2022. u 19 sati služiti svečana sveta misa Veni Sancte Spiritus za 354. akademsku godinu (2022./2023.). Euharistijsko slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu predvodit će uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Plakat

Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u ime nove uprave Sveučilišta studentima je poželio puno uspjeha u narednim mjesecima, a brucošima dobrodošlicu u akademsku zajednicu. Drage studentice i studenti,
drage brucošice i brucoši, pozdravljam vas u ime nove Uprave Sveučilišta u Zagrebu i želim vam svima uspješan početak nove akademske godine 2022./2023. Uvjeren kako ćete u mjesecima koji su pred nama napornim radom svladavati sve svoje studentske obveze te uspješno stjecati nova znanja i vještine, posebno vas potičem da u tom procesu budete kreativni, otvoreni za nove ideje, proaktivni i kritični kako biste se tijekom studija što bolje pripremili za svoja buduća zanimanja. Brucošicama i brucošima, našim novim kolegicama i kolegama koji su upisom na jedan od mnogih studijskih programa koji se izvode na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu, najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj, izražavam dobrodošlicu u akademsku zajednicu. Iskreno se nadam kako će u okrilju našega Sveučilišta ostvariti sav svoj potencijal te nakon završetka studija biti nositelji pozitivnih promjena u društvu, vrhunski stručnjaci u svojim strukama te pokretači daljnjega razvoja znanosti i gospodarstva. Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu posebice pozdravljam i naše strane studente – kolegice i kolege iz Europe i cijeloga svijeta, koji su naše veliko i sveobuhvatno Sveučilište izabrali za mjesto svoje mobilnosti ili kao sredinu u kojoj će na jednom od studija na stranim jezicima steći diplomu i svoje buduće zvanje. Također, pozdravljam i kolegice i kolege iz Ukrajine, nadajući se da su se dobro snašli na našem Sveučilištu te da svoje obrazovanje uspješno nastavljaju u našoj sredini. Prepoznajući internacionalizaciju kao jedno od ključnih područja razvoja Sveučilišta, nova se Uprava obvezuje da će predano raditi na stalnom moderniziranju i uvođenju novih studijskih programa u svim znanstvenim područjima te poticati daljnji razvoj kolegija i cjelovitih studija na stranim jezicima, a sve s ciljem daljnjega unaprjeđenja kvalitete studijskih programa te jačanja međunarodne prepoznatljivosti našega Sveučilišta. U tom je smislu suradnja sa svim relevantnim dionicima osnovni cilj nove Uprave Sveučilišta. Uvjeren sam da razvijanje partnerskih odnosa s drugim sveučilištima i visokoobrazovnim institucijama u zemlji i inozemstvu te s partnerima iz gospodarskoga, poslovnoga i kulturnoga sektora može pridonijeti razvoju znanosti i obrazovanja te stvoriti bolju perspektivu za mlade ljude u našoj zemlji. Iako su protekle godine donijele mnoge izazove, od onih koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19, zbog koje su se nastavni i znanstveni procesi morali odvijati u virtualnom okružju i u mješovitom modelu, do brojnih poteškoća nastalih nakon dvaju potresa u Zagrebu i Petrinji i njihovoj okolici, iskreno se nadam da će akademska godina koja je pred nama proći u mirnom okružju. Kako bismo studente ponovno vratili u fokus sveučilišnoga djelovanja, Uprava Sveučilišta u Zagrebu uložit će sav napor da za vas i vaše nastavnike i profesore osigura najbolje moguće radne uvjete. Želeći vam da u novoj akademskoj godini ostvarite sve vaše planove, želje i snove, srdačno vas pozdravljam, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić
rektor Sveučilišta u Zagrebu

Svečano otkrivanje skulpture "Spomenik djetetu" održat će se u okviru proslave Dana učitelja, u srijedu 5. listopada 2022. u 17.30 sati u dvorištu Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Savska 77). Skulptura je vjerno uvećani rad djevojčice Franke Cindrić, polaznice Dječjeg vrtića Petar Pan u Zagrebu. Odabrana je na natječaju koji se tijekom 2021. godine odvio u sklopu projekta Dijete u središtu, kojim su pozvana djeca iz cijele Hrvatske da oblikuju i prijave svoju skulpturu na zadanu temu. Djevojčica Franka Cindrić je pod vodstvom svoje odgojiteljice Lucije Pejić ideju "Spomenika djetetu" predstavila kroz prikaz troje složne i za igru spremne djece te je taj rad pobijedio na natječaju između stotinjak pristiglih idejnih rješenja. Rad je uvećan i odliven u Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u čijoj je organizaciji i postavljen u parku ispred zgrade Učiteljskoga fakulteta. Ovo autentično dječje likovno djelo jedinstven je takav primjer u svijetu kojim Učiteljski fakultet želi ukazati na svoje opredjeljenje da razvoj djeteta kao autentičnoga i slobodnoga bića postane imperativ odgoja i obrazovanja. Ova skulptura započinje svoj put u javnosti i sasvim je izvjesno da će s vremenom potaknuti mnoge priče, pokoju pjesmu, a možda i rituale. Bit će zanimljivo promatrati kako će zaživjeti u ovom prostoru i kako će utjecati na zajednicu jer javne su skulpture oduvijek imale važnu ulogu u društvu i često su onako šutke postajale nositeljima i simbolima promjena, čuvale kolektivna sjećanja pa i stvarale novu povijest. Obrazloženje izbora idejnog rješenja za izvedbu "Spomenika djetetu" Na natječaj raspisan dana 12. travnja 2021. godine za izbor idejnog rješenja Spomenika djetetu, a koji je bio otvoren do 12. lipnja 2021. pristiglo je stotinjak idejnih rješenja iz vrtića i škola diljem Republike Hrvatske. Komisija u sastavu: prof. dr. sc. Siniša Opić, dekan (Učiteljski fakultet), Nina Mia Čikeš, mag. ing. arh. urb., univ.spec.stud.eur., doc. dr. art. Ida Blažičko, akademska kiparica (Akademija likovnih umjetnosti), izv. prof. mr. art. Denis Krašković, akademski kipar, prof. dr. art. Antonija Balić, akademska kiparica (Učiteljski fakultet) 30. lipnja je dugotrajnim vijećanjem izabrala rad koji će se izvoditi u bronci i koji će biti postavljen ispred zgrade Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izabran je rad koji je izradila djevojčica Franka Cindrić, polaznica Dječjeg vrtića Petar Pan u Zagrebu pod vodstvom svoje odgojiteljice Lucije Pejić. Svi radovi su bili prekrasni i s ljubavlju oblikovani (onako kako to samo djeca znaju) i teško je bilo donijeti odluku, no na kraju smo izabrali rad koji najuspješnije predstavlja dječju iskrenost, igru, radost i zajedništvo.  

Grad Zagreb objavljuje natječaje za stipendije za učenike/ice i studente/ice prve godine studija za školsku i akademsku godinu 2022./2023.  Rok za prijavu je 31. listopada 2022. Dodjeljuje se: - 199 stipendija za deficitarna zanimanja (179 učeničkih i 20 studentskih) - 100 stipendija za učenike/ice i studente/ice slabijeg socio-ekonomskoga statusa (80 učeničkih i 20 studentskih) - 94 stipendije za učenike/ice i studente/ice romske nacionalnosti (90 učeničkih i 4 studentskih) - 82 stipendije za učenike/ice i studente/ice s invaliditetom (70 učeničkih i 12 studentskih) - 220 stipendija za izvrsnost (180 učeničkih i 40 studentskih) Više o natječajima možete vidjeti OVDJE.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dosadašnji dekan Građevinskoga fakulteta, stupio je danas na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na toj je dužnosti zamijenio prof. dr. sc. Damira Borasa, koji je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu obnašao od 1. listopada 2014. Mandat novoga rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića traje četiri godine, odnosno do 30. rujna 2026. Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić rođen je 1968. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 1994. na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je potom zaposlen kao asistent-znanstveni novak u Zavodu za prometnice. Na tom je fakultetu 1998. završio i magisterij znanosti, a 2003. stekao akademski stupanj doktora znanosti. U studenome 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u trajnom zvanju u području tehničkih znanosti, znanstvenom polju građevinarstvo, znanstvenoj grani prometnice. Profesor Lakušić nastavu na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi od ak. god. 1995./1996., a na poslijediplomskom studiju toga Fakulteta predaje od ak. god. 2004./2005. Bio je gostujući nastavnik na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te u Skoplju. Prije rektorskoga mandata obnašao je dužnosti prodekana i dekana Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni rad prof. dr. sc. Stjepana Lakušića usmjeren je na područje željeznica, posebice na istraživanje konstrukcija tramvajskoga i željezničkoga kolosijeka, dinamičkoga utjecaja vozila na kolosijek, buke i vibracija na kolosijecima te elemenata pričvršćenja tračnice na podlogu. Profesor Lakušić objavio je kao autor ili koautor 26 znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, 120 radova u zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te 35 poglavlja u knjigama. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, bio je urednik 13 knjiga te je glavni urednik časopisa Građevinar. Uz to, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić pokrenuo je nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih i znanstveno-stručnih konferencija i događaja. Njegov međunarodni znanstveni projekt Rubberised concrete noise barriers – RUCONBAR i inovativni proizvod koji je nastao u okviru toga projekta – apsorbirajuće betonske barijere za zaštitu od buke s recikliranom gumom ‒ RUCONBAR, nagrađeni su s više međunarodnih i domaćih nagrada u Belgiji, Hrvatskoj, Nizozemskoj, SAD-u i Švicarskoj.  Profesor Lakušić član je više strukovnih organizacija te član glavne skupštine Međunarodnoga udruženja FEHRL (Forum of European National Highway Research Laboratories). Vodio je više domaćih i međunarodnih projekata, a posebno je uključen i u stručne poslove Katedre za željeznice Građevinskoga fakulteta.   Nakon potresa u gradu Zagrebu vodio je izradu važnih dokumenata za Vladu Republike Hrvatske,  pokrenuo je osnivanje Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo (HCPI) kao podružnice Građevinskog fakulteta te je član Stručnoga savjeta RH za obnovu nakon potresa. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu novi rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić svoj će prijedlog imenovanja novih prorektora predočiti Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Očekuje se da će odluku o potvrdi novih prorektora Senat donijeti natpolovičnom većinom ukupnoga broja svojih članova na izvanrednoj sjednici koja će se održati u utorak 4. listopada 2022.

Sveučilište u Zagrebu i Ličko-senjska županija potpisali su u Gospiću Sporazum o suradnji kojim obje strane iskazuju spremnost na uključivanje znanstveno-istraživačkih potencijala zagrebačkoga sveučilišta u razvoj Ličko-senjske županije. Tako će Sveučilište u narednom razdoblju staviti Ličko-senjskoj županiji na raspolaganje informacije i znanja koja mogu pridonijeti njenom razvoju i pružati stručnu pomoć na projektima županije i obrazovanju zaposlenika. Radit će se, između ostaloga, na razvijanju znanstvenih i stručnih umjetničkih i kulturnih potencijala županije, na razvoju inovacija, prijenosu znanja i tehnologija u gospodarstvo te na razvoju ljudskih potencijala zaposlenih u županiji itd. U ime Sveučilišta Sporazum je potpisao aktualni prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga na zadnji dan svoga osmogodišnjega mandata i tom je prilikom iskazao radost zbog potpisivanja ovoga važnog sporazuma. Podsjetio je također na višegodišnje zalaganje zagrebačkoga sveučilišta u području inovacija i transfera tehnologija. "Sveučilište je sa svoje 34 sastavnice uvijek na raspolaganju društvu, cijeloj zemlji, naročito sredinama bez sveučilišnih centara. Naše Sveučilište danas, s obzirom na svoju veličinu, predstavlja 50 posto visokoobrazovnoga sustava, gotovo 60 posto znanstvenoga. I naša je zadaća staviti se na raspolaganje svima kojima naše kompetencije trebaju. A mislim da će ovo biti zamašnjak djelovanja zagrebačkoga sveučilišta, ne samo na području ove županije, već na svim područjima krša Republike Hrvatske." Kao predsjednik Hrvatske zajednice inovatora prorektor Šimpraga je naveo kako su posljednjih osam godina pozvani istraživači zagrebačkoga sveučilišta da predstavljaju svoje ideje na sajmovima inovacija te dodaje: "Svakako treba istaknuti pritom da su dosad osvojili preko 170 nagrada diljem svijeta, a neke od njih bile su i Grand Prix nagrade što dovoljno govori o iskoraku koji se čini u području inovacija. Dio tih inovacijskih potencijala sigurno će se realizirati i kroz ovaj Sporazum." Profesor Šimpraga dolazi s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a potpisivanju Sporazuma u Gospići nazočili su i predstavnici druga dva zagrebačka fakulteta koji će najvećim dijelom nositi zajednice projekte s Ličko-senjskom županijom – prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta i prof. dr. sc. Stjepan Posavec, novi prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Ličko-senjski župan Ernest Petry složio se da je ovo veliki dan i veliki sporazum suradnje s najvećim i najznačajnijim hrvatskim sveučilištem. "Preponosan sam što će ovim Ličko-senjska županija dobiti znanstveni kadar i suport naših ponajboljih znanstvenika i istraživača, pogotovo u projektu razvoja Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu i stočarstvo na području naše županije. Time ćemo dugoročno pozicionirati našu sredinu i županiju kao predvoditelja usmjeravanja budućih generacija u razvoju svega ono što imamo – od poljoprivrede i stočarstva do drvne industrije i turizma. Naravno, sve to ćemo povezati s obnovljivim izvorima energije ne bismo li revitalizirali život u ovome kraju Hrvatske. Naposljetku, zagrebački su znanstvenici kroz ovaj Sporazum postali naši „sugrađani“, pa ćemo se viđati sve češće i skupa razvijati projekte koji Lici život znače." Potpisivanje Sporazuma pohvalili su i potpredsjednik Vlade Tomo Medved te ministrica poljoprivrede Marija Vučković koji su u Gospić stigli povodom otvaranja tradicionalne i vjerojatno najveće kulturno-turističke manifestacije u ovome kraju – Jesen u Lici. Izvor informacija i fotografija: Universitas portal