Sveučilište u Zagrebu

Međunarodna Erasmus studentska mreža i podružnica iz Zagreba (Erasmus Student Network) čine niz aktivnosti kako bi se dala podrška studentima, akademskom osoblju i svima zaposlenima u sustavu visokoga obrazovanja pogođenima ratom u Ukrajini jer je to područje u kojemu ova organizacija može utjecati najviše. Ključna je suradnja sa sveučilištima, studentskim i drugim organizacijama civilnoga društva. Međunarodni ESN pozvao je sve ministre obrazovanja i sva visoka učilišta u Europskom prostoru visokoga obrazovanja, Europsku komisiju, Europski parlament i Europsko vijeće te sve ostale institucije, kao i države članice Europske unije u sljedećem DOKUMENTU na podršku i pomoć. Naglasak je, uz općenite smjernice, na stvaranju i posebnih programa potpora. Nekoliko europskih studentskih organizacija (Erasmus Student Network, European Students' Union, European University Foundation i Coimbra Group of Universities) u razgovoru s Europskom komisijom napravilo je DOKUMENT s planovima kako pomoći studentima i mladim ljudima koji su izbjegli s ratnoga područja po pitanju usmjeravanja i prilagođavanja novčanih sredstava Erasmus+ programa. AKTIVNOSTI ERASMUS STUDENTSKE MREŽE ZAGREB Erasmus studentska mreža Zagreb (ESN Zagreb) dio je najveće europske, volonterske, studentske organizacije pod nazivom Erasmus studentska mreža. U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu ESN Zagreb stavlja se na raspolaganje Sveučilištu i njegovim sastavnicama u ovim kriznim vremenima koja su pogodila Europu zadnjih mjesec dana. Obzirom da je veći broj ukrajinskih studenata stigao na zagrebačke fakultete i pristiže u idućim tjednima, odlučili smo pod krilaticom "student pomaže studentu" poduzeti nekoliko koraka kako bi pomogli i Sveučilištu i fakultetima, ali najprije studentima! Za sve upite vezane uz pomoć ukrajinskim ili ruskim studentima, fakulteti te njihovi studenti mogu se obratiti na e-adresu supportukraine@esnzagreb.hr.

Također, molimo sve fakultete da svojim novopridošlim studentima proslijede ovaj Google obrazac kako bi ga studenti mogli ispuniti. Poanta obrasca je da Udruga dobije uvid u to koliko je studenata došlo na Sveučilište te da se napravi baza kako bi mogli napraviti specijalizirani Buddy sustav upravo za ove svrhe. Buddy sustavom bi spojili naše volontere, ali i druge domaće studente koji izraze želju s ukrajinskim studentima u nadi da će im pomoći pri snalaženju kako na Sveučilištu, tako i u samom Zagrebu.

Uz ovo, unutar naše Udruge pokrećemo radnu grupu koja bi sve ovo provodila, a kroz koji tjedan započeli bi i s raznim aktivnostima u obliku radionica i sl. gdje se studenti mogu upoznati, naučiti nešto o Zagrebu, njihovim fakultetima itd. Za sve upite, informacije, prijedloge možete nam se javiti na supportukraine@esnzagreb.hr! ZAJEDNIČKA IZJAVA INTERNATIONAL ESN

Potpisivanje ugovora o početku građevinskih radova cjelovite obnove zgrade Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održat će se u petak 1. travnja 2022. u 10 sati u vijećnici Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije (Trg Marka Marulića 19, Zagreb). Potpisivanjem ugovora započet će građevinski radovi, odnosno izvedba radova cjelovite obnove zgrade Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu na adresi Trg Marka Marulića 19 u Zagrebu (FSEU.2021.MZO.025). Ugovor će potpisati dekan Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije prof. dr. sc. Ante Jukić u nazočnosti državnoga tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamića i rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. Vrijednost radova obuhvaćenih ugovorom je oko 50 milijuna kuna, a sukladno provedenom javnom natječaju, odabrana je najpovoljnija ponuda koju je podnijela tvrtka MDK Građevinar. Predviđeno trajanje radova je 12 mjeseci. U zgradi koja se obnavlja djeluju i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i PMF – Geografski odsjek, koji se također izmještaju tijekom trajanja radova obnove. Tijekom trajanja radova, nastava za studente tijekom ljetnoga semestra izvodit će se u preostalim dvjema zgradama Fakulteta. Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu djeluje u trima zgradama koje su sve oštećene u potresu, nakon čega je Fakultet vlastitim sredstvima odmah proveo radove hitnih sanacija. Na Fakultetu danas studira oko 1100 studenata (od čega 130 doktoranada), a zapošljivost studenata je veća od 80 posto u prvoj godini nakon diplomiranja. Fakultet ima 213 zaposlenih, od čega najveću skupinu čine doktorandi i poslijedoktorandi (njih više od 90), dok je nastavnika u znanstvenim zvanjima 63. Ukupna vrijednost istraživačkih projekata na Fakultetu je veća od 270 milijuna kuna, što kada se gleda po nastavniku iznosi oko 4,34 milijuna kuna. Od toga se oko 0,94 milijuna kuna odnosi na fakultetski udio, dok preostali udio pripada partnerima većinom iz gospodarskoga sektora. Zadnji pokrenut istraživački projekt FKIT-a pod nazivom High Energy Calcium-Oxygen Batteries financira NATO (SPS G5910). Potpisivanje ugovora održat će se u skladu s epidemiološkim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Zaklada Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata objavljuje javni natječaj za dodjelu stipendija Zaklade za akademsku godini 2021./2022.   Stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuju se u jednoj kategoriji: -        kategorija A./B.  redoviti studenti preddiplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija (u daljnjem tekstu: sveučilišnih studija), preddiplomskih stručnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija (u daljnjem tekstu: stručnih studija) na Sveučilištu u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Sveučilište) koji su slabijega socijalno-ekonomskog statusa, odnosno bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U kategoriji A./B. dodjeljuje se pet (5) stipendija. Ukupni iznos pojedine stipendije za kategoriju A./B. iznosi 10.000,00 kn (deset tisuća kuna). Prijave na natječaj obavljaju se isključivo elektroničkim putem upisivanjem podataka u aplikaciju na mrežnoj stranici Zaklade. Prijaviti se možete OVDJE. Za pristup aplikaciji za kategoriju studenata A./B. student koristi svoj elektronički identitet u sustavu AAI@Edu.Hr. Rok za prijavu na natječaj iznosi 21 dan (kalendarski). Prijave se podnose u razdoblju od 31. ožujka 2022. od 12 sati do 20. travnja 2022. do 23.59 sati. Prijave s nepotpunom dokumentacijom ili prijave koje ne budu podnesene u roku i na način propisan javnim natječajem neće se razmatrati. Dostavljena dokumentacija na javni natječaj ne vraća se podnositelju prijave. Za sva dodatna pojašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt e-mail adresu:  zaklada@unizg.hr  ili na telefonski broj +385 14564 106. Natječaj Izjava o članovima zajedničkog kućanstva Izjava o neprimanju druge stipendije Šifrarnik NOP-a (neoporezivi primici)

U utorak, 5. travnja 2022. od 14 do 16 sati, u elektroničkom obliku, u organizaciji Invento Capital Partners, koji je ujedno i InnoEnergy Hub te član konzorcija Urban Mobility Huba, održati će se EIT Jumpstarter Info dan. EIT Jumpstarter Info dan 2022 namijenjen je znanstvenim projektnim timovima, inovatorima, znanstvenicima, doktorandima ili studentima magistarskih studija koji imaju inovativne ideje. Na ovom događaju EIT HUBs predstavnici će predstaviti zainteresiranima mogućnosti koje se pružaju u okviru programa EIT Jumpstarter te pomoći kroz praktične informacije u tome kako primijeniti svoju ideju u prijavi na isti, i/ili neki od EIT Business Creation Programe koji isto tako pružaju priliku za realizaciju inovativnih ideja. Također prisutni će imati priliku i poslušati iz prve ruke iskustva sudionike iz Hrvatske. Za događaj se možete prijaviti OVDJE. Program događanja možete pronaći u ovdje, a sva dodatna pitanja vezana za događaj možete uputiti na hub@inventocapitalpartners.eu EIT Jumpstarter je pred-akceleracijski program koji pruža podršku stručnjaka u razvoju ideja te pomoć u pripremi za izlazak na tržište. Program je namijenjen znanstvenim projektnim timovima, inovatorima, znanstvenicima, doktorandima ili studentima magistarskih studija s proizvodom ili idejom koju žele plasirati na tržište, a da je iz sljedećih tematskih kategorija:

• mobility,
• energy, 
• manufacturing
• healthcare,
• food,
• rawmaterials,
• neweuropeanbauhaus

Prijave na program su otvorene do 10.04.2022. https://apply.eitjumpstarter.eu/ PROGRAM  

Klub hrvatskih humboldtovaca u suradnji s Fakultetom hrvatskih studija i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizira predavanje i diskusiju o jeziku znanosti u doba globalizacije. Predavanje prof. dr. sc. Siegfrieda Gehrmanna s Fakulteta hrvatskih studija i diskusija sa simultanim prevođenjem održat će se u četvrtak 31. ožujka 2022. u 18 sati u Društvu sveučilišnih nastavnika (Frankopanska 5a, Zagreb).  U središtu predavanja je kontroverza o jeziku znanosti u kontekstu anglofonizacije. Danas konkuriraju dvije koncepcije: s jedne strane koncepcija english only koja potiskuje sve druge jezike (uključujući i matične jezike pojedinih znanstvenih zajednica) u ulozi jezika znanosti, a s druge strane koncepcija višejezične znanosti u Europi. Zašto se znanstvenici odriču svog nacionalnoga jezika i prelaze na engleski? Što znanost kao sustav dobiva, a što gubi realizacijom jedne, odnosno druge koncepcije? Predavanje istražuje logiku i pokretačke sile u pozadini obiju koncepcija i smješta ih u širi društveni kontekst s posebnim osvrtom na trendove u Hrvatskoj, kao i na status njemačkoga kao jezika znanosti. Predavanje će se održati uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. Letak

Europskim kontinentom ponovno hara rat, razaranja su nesaglediva, gubici ljudskih života i raseljavanje veliki i tragični. Ovo je rat kojim su povrijeđene temeljne međunarodne norme o zabrani prijetnje silom i upotrebe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države.  Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu osuđuje vojne aktivnosti Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine i izražava solidarnost s narodom Ukrajine i svima koji su pogođeni ovom agresijom. Kao zajednica pravnih znanstvenika i znanstvenika drugih srodnih disciplina svjesni smo važnosti prava svih naroda i pojedinaca na sigurnost te važnost vladavine prava i zalažemo se za završetak agresije i očuvanje svakog ljudskog života. 

Pravni fakultet pruža podršku svim ukrajinskim studentima koji su uslijed ratnih okolnosti bili prisiljeni napustiti svoju domovinu omogućavanjem upisa i nastavka studiranja na svojim studijskim programima (u skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske u uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022. god.).

Pravni fakultet će osigurati ukrajinskim studentima, slijedom uputa Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sveučilišta u Zagrebu:

- upis u okviru Erasmus + programa mobilnosti na predmete koji se izvode na engleskom jeziku u ljetnom semestru ak. god. 2021./2022.,

- upis na programe koji se izvode na hrvatskom jeziku i to:
na integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij – do 50 studenata,
na studijske programe u okviru Studijskog centra za javnu upravu i javne financije – do 30 studenata,
na studijske programe u okviru Studijskog centra socijalnog rada – do 20 studenata 
- pomoć u pronalaženju smještaja u studentskim domovima
- pomoć u učenju hrvatskog jezika
- pravnu pomoć putem Pravne klinike Pravnog fakulteta
- podršku Savjetovališta za studente
- ispitnu literaturu
- studenta mentora i akademskog mentora radi integracije u obrazovni sustav i uspješno praćenje naših studijskih programa
- učlanjenje u studentske udruge
- pristup knjižnom fondu, znanstvenim časopisima te bazama svih nakladnika na koje je Fakultet pretplaćen. Nadamo se da ćemo time dati svoj doprinos ublažavanju posljedica agresije na Ukrajinu.

Skupština Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu je na svojoj 4. sjednici 25. ožujka 2022. donijela odluku da se raspisuje NATJEČAJ za sufinanciranje studentskih programa za kalendarsku 2022. godinu. U natječaju mogu sudjelovati svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, studentski zborovi sastavnica, studentske udruge i studentske organizacije s djelovanjem na području Sveučilišta u Zagrebu. Prijave na Natječaj će biti otvorene od 30. ožujka 2022. u 11:59 sati do zaključno 13. travnja 2022. u 11:59 sati putem aplikacije. Cilj natječaja je sufinanciranje provedbe prijavljenih studentskih programa na dobrobit cijele akademske zajednice.  Glavni ključ za raspodjelu sredstava čine sljedeći kriteriji: izvodljivost, sufinanciranje, medijski potencijal, stručnost, posebnost, broj sudionika, značaj za zajednicu, dugoročnost i tradicija. Informacije o kriterijima Natječaja, potrebnoj obaveznoj i fakultativnoj dokumentaciji, napomenama, uvjetima prijave i načinu vrednovanja programa možete pronaći na u dokumentima u nastavku (Natječaj SZZG 2022, Upute o provedbi natječaja). Za sve dodatne upite oko provedbe i realizacije Natječaja možete poslati na mail: studentski.zbor@gmail.com.

Voditelji studentskih projekata Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu potpisali su 24. ožujka 2022. ugovore o korištenju sredstava dodijeljenih na Natječaju za sufinanciranje studentskih projekata u 2022. godini. Sredstva u ukupnom iznosu od 154.320,00 kn dodijeljena su za znanstvene, stručne, istraživačke i umjetničke projekte, radionice, seminare, kulturne djelatnosti te za izdavanje studentskih časopisa i materijalne troškove.

Odabrano je 28 projekata koja pokrivaju različite znanstvene discipline – arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, fonetiku, hungarologiju, informacijske i komunikacijske znanosti, povijest, povijest umjetnosti i sociologiju. "Prošle godine najavio smo da ćemo raditi na tome da povećamo proračun za studentske projekte. U skladu s time proračun za projekte ove godine je porastao s 90 tisuća na 150 tisuća kuna godišnje. Siguran sam da će i vaši rezultati porasti. Ujedno najavljujem da ćemo organizirati prezentaciju vaših rezultata na fakultetskoj razini tako da vam ova projektna aktivnost bude prilika da steknete neke generičke kompetencije koje ćete trebati u svojem budućem radu", rekao je voditeljima studentskih projekata dekan Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić. Studentski projekti važna su platforma za razvoj akademskih, istraživačkih i organizacijskih vještina svih sudionika. Uključivanjem u projekte studentice i studenti nastavne sadržaje mogu primijeniti u istraživačkoj praksi, a stječu i mnoge druge kompetencije iz znanstvene discipline kojom se bave.

• Popis dobitnika Natječaja za sufinanciranje studentskih projekata u 2022. godini.

Sveučilišni računski centar (Srce) od 6. do 7. travnja organizira stručnu konferenciju Srce DEI 2022, ujedno i konferenciju nacionalnoga strateškog projekta "Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)". Konferencija će se održati prema hibridnom modelu – uživo u Mozaik event centru i virtualno. Pokrovitelji Konferencije su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

„Srce kao središnja infrastrukturna ustanova sustava znanosti i visokoga obrazovanja veliku pozornost posvećuje unapređenju suradnje s dionicima u Hrvatskoj ali i povezivanju nacionalnih e-infrastruktura s europskim i svjetskim. Želja nam je našu zajednicu što je više moguće uključiti u procese planiranja, izgradnje i održavanja naših sustava i digitalnih usluga. Godišnja stručna konferencija Srce DEI 2022 osmišljena je kao središnje mjesto na kojem našim korisnicima, znanstvenicima, istraživačima, nastavnicima, knjižničarima, IT osoblju te čelnicima ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja kao i svim zainteresiranima prezentiramo usluge, projekte i inicijative Srca i zajednice koje osmišljavamo s ciljem omogućavanja daljnje digitalne transformacije sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj“, istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca. Javne prijave otvorene su od 18. ožujka 2022., a sudionici se prijavljuju ispunjavanjem obrasca za prijavu na web stranicama konferencije. Detaljan program i dodatne informacije nalaze se na mrežnim stranicama Konferencije. Program konferencije Srce DEI započet će s pozvanim predavanjem profesora Wima Van Petegema s Tehnološkoga fakulteta KU Leuven pod nazivom "Evolving as a Digital Scholar. Teaching and Researching in a Digital World" u kojem će izložit što je znanstvenicima, nastavnicima ali i ustanovama u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja potrebno za uspješno snalaženje u današnjem digitalnom svijetu te koja je uloga infrastrukturnih ustanova kao što je Srce u tome i kako im one pružaju kvalitetnu podršku u toj transformaciji. U drugom pozvanom predavanju na temu "Digitalna transformacija hrvatskih sveučilišta" prof . dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske govorit će o izazovima i prednostima koje donosi digitalna tranzicija sveučilišta. Da bi u tome bila uspješna sveučilišta trebaju osigurati relevantnu infrastrukturu za digitalnu transformaciju, relevantne vještine nastavnika i stav institucija koje će promovirati dobrobit studenata ali i minimalizirati negativne učinke izazova koji se nalaze na putu te tranzicije. „Kao središnje događanje prvog dana konferencije održat će se Forum čelnika ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Želja nam je našoj zajednici putem rasprave s čelnim osobama dati uvid u budućnost znanosti i visokog obrazovanja u digitalnom dobu, raspraviti o očekivanjima, potrebama te izazovima koje čelnici visokoškolskih i znanstvenih ustanova predviđaju u bliskoj budućnosti i potaknuti raspravu koja će pridonijeti široj akademskoj zajednici. U fokusu sudionika ove rasprave bit će uloga naprednih tehnologija i digitalnih usluga u cjelokupnoj transformaciji sustava znanosti i visokog obrazovanja. Na forumu će sudjelovati prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu i dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, dr. sc. David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a i Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu“, naglasio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskoga odbora konferencije Srce DEI 2022. Treće pozvano predavanje održat će drugog dana konferencije dr. sc. Paolo Budroni, predsjednik Izvršnoga odbora e-IRG (e-Infrastrukture Reflection Group), naziva "Towards integrated action on data, services and governance" u kojem će predstaviti aktualne trendove i procese vezane uz nastanak i razvoj nove europske podatkovne infrastrukture i digitalnih usluga koje trebaju stvoriti okruženje za budući Europski istraživački prostor (ERA), posebno vezano uz razvoj Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC). Pored izdvojenih pozvanih predavanja i foruma čelnika, program konferencije podijeljen je u osam tematskih blokova tijekom kojih će se održati ukupno 24 predavanja i tri foruma. Novost ovogodišnje konferencije je i pretkonferencijski dan 5. travnja tijekom kojega će se održati ukupno devet radionica namijenjenih svim zainteresiranim korisnicima digitalnih usluga i sustava Srca s ciljem unapređenja njihovog znanja i kompetencija u korištenju tehnologija koje su im dane na raspolaganje. „Konferencija Srce DEI ujedno je i konferencija nacionalnoga strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak te ćemo tijekom tematskog bloka „HR-ZOO i napredno računanje“ u nekoliko predavanja predstaviti novu arhitekturu komponenata infrastrukture za napredno računanje. Predstavnici Hrvatskog centra kompetencija za HPC govorit će o preprekama s kojima se susreću korisnici HPC tehnologija prije korištenja same infrastrukture i načinima za njihovo savladavanje. U okviru ovog bloka organizirali smo i forum korisnika HPC resursa Isabella tijekom kojeg ćemo razgovarati o iskustvima i potrebama iz različitih područja znanosti“, rekao je Ivan Marić, ravnatelj Srca. U okviru bloka "Vrednovanje u online okruženju" bit će predstavljeni neki od načina vrednovanja u online okruženju, kao i model korisnosti vrednovanja, dok će Centar za e-učenje Srca dati pregled edukacija te materijala pripremljenih za nastavnike za potrebe takvog vrednovanja. Novosti o tijeku projekta izgradnje Informacijskoga sustava znanosti u Republici Hrvatskoj (CroRIS) i planovi uklapanja sustava poput CROSBI-ja, Šestara i Poirota u CroRIS, novosti koje donosi Plan upravljanja istraživačkim podacima koji je uvela Hrvatska zaklada za znanost te mogućnosti i planovi sustava Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar) u segmentu pohrane i dijeljenja rezultata istraživačkih i obrazovnih procesa bit će teme kojima je posvećen tematski blok "Znanost i podaci". U okviru tematskoga bloka "Virtualna iskaznica" predstavit će se mogućnost uporabe jedinstvenoga europskoga studentskog identifikatora i virtualne studentske iskaznice iz različitih perspektiva te će se dati informacije o tijeku projekata u kojima Srce sudjeluje, a koji za cilj imaju izgradnju Europske digitalne studentske servisne infrastrukture. Srce će kao mandatna organizacija Republike Hrvatske u Udruženju EOSC (European Open Science Cloud) u okviru tematskog bloka "Hrvatski oblak za otvorenu znanost" okupiti dionike otvorene znanosti u RH te prezentirati napredak u ostvarivanju inicijative  za uspostavu Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost (HR-OOZ) i nekoliko primjera uključivanja servisa i repozitorija u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Tematski blok "Europska sveučilišta – informacijski izazovi"održat će u obliku foruma tijekom kojega će sudionici-predstavnici različitih mreža „Europskih sveučilišta“ raspravljati o glavnim odlikama pojedinih mreža u kojima sudjeluju hrvatska sveučilišta, koji se podaci razmjenjuju unutar njih i na koji način, te razini njihove informatizacije kao i o izazovima koja takva umrežavanja donose za mobilnost studenata. „Novost ovogodišnje konferencije je i tematski blok pod nazivom „Umjetna inteligencija – upotreba u sustavu znanosti i visokog obrazovanja“ koji Srce organizira u suradnji s Udrugom CroAI, a tijekom kojeg će biti predstavljen krajolik umjetne inteligencije u Hrvatskoj kao i uspješni primjeri primjene tehnologija umjetne inteligencije. U okviru ovog bloka održat će se i forum tijekom kojeg će sudionici raspravljati o ključnim odrednicama, preprekama i prilikama za budući nacionalni i EU razvoj u području umjetne inteligencije te o načinu na koji akademska zajednica može doprinijeti daljnjem razvitku i primjeni umjetne inteligencije u sustavu znanosti i visokog obrazovanja“, dodao je dr. sc. Slaven Mihaljević predsjednik Programskoga odbora konferencije Srce DEI 2022. Zlatni sponzori konferencije Srce DEI 2022 su Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium, Microsoft Hrvatska, S&T Hrvatska te VMware i Ingram Micro čiji će predstavnici održati stručna predavanja u tematskom bloku posvećenom sponzorskim predavanjima prvog dana konferencije. Sponzori konferencije Srce DEI 2022 su Comping i Odašiljači i veze, a medijski sponzori su ICT Business, srednja.hr i studentski.hr. „Vjerujemo da će naši korisnici, bilo da su oni čelnici ustanova, nastavnici, knjižničari informatičari, knjižničari, istraživači ili studenti, dakle svi oni zainteresirani za unapređenje sustava znanosti i visokog obrazovanja, tijekom ove konferencije saznati nešto novo i imati priliku razmijeniti iskustva i razmišljanja. Želja nam je rezultate ove konferencije iskoristiti za daljnji razvoj usluga koje Srce nudi i za osmišljavanje novih, kako bi našoj zajednici omogućili lakše ostvarivanje digitalne transformacije. Zato pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i sudjeluju na ovogodišnjoj konferenciji Srca Dani e-infrastrukture - Srce DEI 2022“, zaključio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije.

Sveučilište u Zagrebu dio je važnoga i vrijednoga projekta institucionalnoga oblikovanja Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC). Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska). UNIC-ov je cilj omogućiti istinsko europsko iskustvo novome naraštaju studenata koji će poticati postindustrijske transformacije naših gradova. UNIC promiče zelenu mobilnost s ciljem smanjenja ekološkoga otiska sveučilišta. Putem programa "Vlakom umjesto avionom" (engl. Train instead of Plane, TIP) dodjeljuju se 15 studentskih potpora godišnje onim studentima koji se obvežu putovati vlakom (za udaljenosti preko 350 km) kada započnu svoj studij u inozemstvu kao studenti na razmjeni na jednom od UNIC-ovih sveučilišta. UNIC će ovim programom dodijeliti bespovratna sredstva od 185 € po modelu lutrije. Ne propustite ovu priliku - prijavite se već danas! Prijave se primaju za ljetni semestar ove akademske godine i zimski semestar sljedeće akademske godine, i to do 1. svibnja ili 15. lipnja 2022. (ovisno o tome kada namjeravate putovati) slanjem zahtjeva Međunarodnom uredu RuhrUniversität Bochum na e-adresu: laura.schiffmann@uv.rub.de sa sljedećim privitcima:

• skenirana kopija potvrde o mobilnosti (npr. sadržaj e-maila koji potvrđuje Vaše sudjelovanje)
• valjana potvrda studenta o upisu (ili preslika Vaše studentske iskaznice)

Kao budući UNIC studenti imate priliku direktno smanjiti svoj ekološki otisak koristeći vlakove kao energetski učinkovitije prijevozno sredstvo.  Krenimo zeleno!

Sveučilišna Škola hrvatskoga jezika i kulture (UNISOCLAC) pod pokroviteljstvom rektora i rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu održat će besplatni početnički tečaj hrvatskoga jezika kao inoga (srodnoga) za ukrajinske studente koji su stigli u Hrvatsku od veljače 2022. uslijed rata. Tečaj će se održavati od travnja 2022. u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14. Trajat će četiri tjedna, 2 puta tjedno po 3 sata, ukupno 30 sati. Studenti koji uspješno polože pismeni i usmeni ispit po završetku tečaja dobit će 2 ECTS boda.

Prijave s osnovnim podatcima o studentu primaju se na e-adresu: marija.bosnjak@unizg.hr do 31. ožujka 2022.   prijevod na ukrajinski jezik Університетськa школa хорвaтської мови і культури (UNISOCLAC) під пaтронaтом ректорa і ректорського колегіуму Зaгребського університету проведе безкоштовні курси хорватської мови як іноземної почaткового рівня для українських студентів, які прибули до Хорватії в лютому 2022 року після почaтку війни. Курси проходитимуть з квітня 2022 року в приміщенні ректорату Загребського університету, зa aдресою: Площа Республіки Хорватія, 14 (Trg Republike Hrvatske 14). Тривaлість нaвчaння нa курсaх чотири тижні, зaняття проходитимуть двічі на тиждень по 3 години, обсяг прогрaми: 30 годин. Студенти, які успішно складуть письмовий та усний іспит, після зaкінчення нaвчaння нa курсaх отримають 2 кредити ЄКТС. Зaявки з основними дaними студентів слід нaдіслaти електронною поштою до 31 березня 2022 року нa:
marija.bosnjak@unizg.hr

"Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik" Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira tečaj hrvatskoga jezika za studente iz Ukrajine koji su pod privremenom zaštitom Republike Hrvatske te koji trenutačno studiraju na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Tečaj je besplatan i namijenjen studentima koji nemaju prethodno znanje hrvatskoga jezika. Nastava će početi u četvrtak 31. ožujka dva puta tjedno u poslijepodnevnim satima, od 15.30 do 17.45 sati, u prostorijama Filozofskoga fakulteta. Studenti na kraju semestra polažu ispit te mogu ostvariti 4 ECTS boda. Budući da je broj studenata koji se mogu uključiti u tečaj ograničen, svi se zainteresirani studenti trebaju javiti na e-adresu: croaticum@ffzg.hr najkasnije do 30. ožujka, do 12 sati. Studenti prijavi trebaju priložiti sljedeće informacije:
1) ime i prezime
2) naziv sveučilišta (i fakulteta) na kojem studiraju u Ukrajini
3) naziv fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem trenutačno studiraju
4) potvrdu fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem trenutačno studiraju o statusu studenta pod privremenom zaštitom Republike Hrvatske

Senat Sveučilišta u Zagrebu, na izvanrednoj sjednici održanoj 22. ožujka 2022., raspravljao je o dvama nacrtima zakona koji se odnose na reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja.   Senat je donesenim zaključcima u cijelosti odbacio Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je Nacrt zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvatio kao polazišnu podlogu za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Izvanrednoj sjednici Senata prethodila je dvotjedna javna rasprava na sastavnicama Sveučilišta, u sklopu koje su svoje primjedbe, komentare i sugestije posebnom sveučilišnom povjerenstvu dostavile 24 sastavnice Sveučilišta, kao i više vijeća područja. Okvir za javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu bio je postavljen šire od rasprave o nacrtu zakona koji je ponudilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tako da se odnosio na cjelovitu reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja, što je bilo obrazloženo u pozivu na javnu raspravu koju je rektor uputio čelnicima sastavnica Sveučilišta: „S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovoga zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu, kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokoga obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima.“ Rasprava na Sveučilištu obuhvatila je i naknadnu inicijativu kojom je Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da do kraja trećega kvartala donese novi Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja. Senat je donesenim zaključcima taj zahtjev Ministarstva odbacio kao besmislen u kontekstu odredbi Nacrta zakona, koji je izradilo isto to Ministarstvo i kojim je predviđeno ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja. Posebnom točkom zaključaka Senat je odbio isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što je okarakterizirano kao financijska ucjena i udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu, te kao poništavanje autonomije i donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokoga obrazovanja.   Zaključci Senata o nacrtima zakona koji se odnose na reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja

Tijekom dva vikenda sredinom ožujka 2022. u prostorima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je pripremna radionica za studente polaznike kolegija "Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom". Radi se o sveučilišnom izbornom kolegiju čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a izvoditelj Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj kolegija je osposobiti studente za pružanje kvalitetne vršnjačke potpore studentima s invaliditetom u akademskom okruženju. Kolegij je dostupan za upis studentima svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu neovisno o godini i razini studija, a uvjet upisa je poznavanje studenta s invaliditetom kojem je potrebna vršnjačka potpora te je suglasan da mu kolega sa studijskog usmjerenja pruža potporu organiziranu na taj način. Studenti koji upišu kolegij pružaju kolegi s invaliditetom potporu za lakše snalaženje u akademskom okruženju – primjerice potporu prilikom dolazaka na fakultet, kretanju po prostorima fakulteta, pisanju bilježaka s predavanja, rješavanju administrativnih procedura, posredovanju u komunikaciji i sl. Kolegij traje jedan semestar i nosi 5 ECTS bodova. Obaveze na kolegiju organizirane su u dva dijela: prvi dio je pripremna radionica za studente asistente koja se održava na početku svakog semestra, dok se drugi dio odnosi na pružanje vršnjačke potpore kolegi s invaliditetom tijekom semestra te redovite grupne konzultacije (superviziju). U zimskom semestru ak. god. 2021./2022. u kolegiju sudjeluju studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta hrvatskih studija, Fakulteta organizacije i informatike te Filozofskog fakulteta. Pripremna radionica za studente asistente održana je 11., 12., 13. te 19. ožujka 2022. u dvoranama Filozofskoga fakulteta. Posljednji dan radionice okupili su se i studenti asistenti i studenti s invaliditetom radi zajedničke izrade planova pružanja vršnjačke potpore.  Kolegij Vršnjačka potpora nastao je kao jedna od mjera izjednačavanja mogućnosti za studente s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Educirani i senzibilizirani studenti asistenti, pružajući osnove vršnjačke potpore, mogu kreirati takve uvjete za studente s invaliditetom kojima će se prevladati čitav niz prepreka koje organizacijski i objektivno postoje u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istodobno, kroz znanja i vještine stečene u pripremnoj radionici te provođenjem vršnjačke potpore sami studenti asistenti stječu neprocjenjivo iskustvo i razvijaju čitav niz socijalno poželjnih vještina i sposobnosti. 
(prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, nositeljica kolegija)  

Projekt Edu4Games pokrenut je u ožujku 2019. godine s ciljem da se doprinese razvoju i kvaliteti igara u zemlji i regiji, a proveden je u suradnji nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu – Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Fakulteta organizacije i informatike te Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kao i u suradnji sa stručnjacima iz industrije. Osmišljen je tako da procesi poučavanja i učenja budućih kreatora videoigara budu usmjereni na umjetničku i znanstvenu praksu te na istraživanje. Uz diplomski studijski program sa četiri usmjerenja - dizajn videoigara, vizualna umjetnost videoigara, programiranje videoigara, produkcija videoigara, izrađeni su i standardi zanimanja i kvalifikacija te program cjeloživotnoga obrazovanja. 

Tijekom projekta angažiran je velik broj nastavnika Sveučilišta u Zagrebu, a u njegovoj je provedbi ostvarena i bliska suradnja s domaćom gaming industrijom. Stručnjaci iz industrije predavali su na obrazovnom pilot programu cjeloživotnoga učenja te sudjelovali u raspisu predmeta budućega studijskog programa. Tijekom projekta ostvarena je suradnja s Klasterom hrvatskih proizvođača videoigara CGDA (Croatian Game Developers Alliance) te Poduzetničkim inkubatorom PISMO u Novskoj, a nastavnici Sveučilišta prošli su edukaciju u studiju za razvoj videoigara Gamechuck. 

U sklopu projekta nabavljena je vrijedna oprema kojom su opremljeni prostori Akademije dramske umjetnosti u kojima je i održan pilot program cjeloživotnoga učenja. Nabavljena oprema omogućit će i nesmetano buduće obavljanje razvijenih diplomskih programa, kao i umjetničko – istraživačke djelatnosti. Uz gaming računala i prezentacijsku opremu, nabavljene su naočale za virtualnu i proširenu stvarnost, eye-tracking oprema te grafički tableti. 

Projekt je predstavljen na nizu domaćih festivala i konferencija – Reboot Online Games Week, CASE 2022, Zagreb Film Festival, Animafest, MIPRO, a tijekom izrade studijskog programa ostvarene su suradnje s nekoliko stranih obrazovnih ustanova – nastavnici uključeni u projekt posjetili su jedan od najvažnijih europskih gaming obrazovnih programa, francuski CNAM-ENJMIN, a s Francuskim institutom u Zagrebu te Goethe-Institutom Kroatien realiziran je Digitelling, prvi regionalni program mentoriranja inovativnih indie videoigara. 

Ovaj trogodišnji projekt završava konferencijom 'GAME OVER' na kojoj će dekan Akademije dramske umjetnosti i voditelj projekta izv. prof. art. Davor Švaić predstaviti provedene aktivnosti te plan provedbe budućega studijskog programa i programa cjeloživotnog učenja "Dizajn i razvoj videoigara". Konferencija će se održati u ponedjeljak 21. ožujka od 17 do 19 sati u prostorima Nove akademijske scene F22 (Frankopanska 22, Zagreb). Zbog ograničenoga broja sudionika, svoj dolazak treba najaviti na dekanat@adu.hr. 

Na konferenciji će sudjelovati i polaznici pilot programa održanoga u sklopu projekta, koji će predstaviti napredak svojih timova s izradom videoigara te iskustva u gaming industriji nakon završetka programa. 

Također, u sklopu događanja organizirana je i panel-diskusija na temu visokoga obrazovanja u području videoigara te suradnje s gospodarstvom i javnim institucijama u Republici Hrvatskoj.  Sudionici panela:
Aleksandar Gavrilović, CGDA i Gamechuck
izv. prof. art. Vedran Kasap, Arhitektonski fakultet – odsjek Studij dizajna
Andrej Kovačević, Exordium Games (moderator)
as. Ida Loher, Akademija likovnih umjetnosti
Christopher P. Marchich, HAVC 
izv. prof. dr. sc. Dijana Plantak Vukovac, Fakultet organizacije i informatike
doc. dr. sc. Mirko Sužnjević, Fakultet elektrotehnike i računarstva
izv. prof. art. Davor Švaić, Akademija dramske umjetnosti

Istraživački tim Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Beate Halassy uspješno je uspostavio test neutralizacije "divljega" soja SARS-CoV-2 virusa te tako stvorio preduvjete za razvoj, kontrolu i primjenu specifičnih imunoglobulina u liječenju COVID-19 u Hrvatskoj. Riječ je o najrelevantnijem testu za procjenu imunosti na virus koji omogućuje mjerenje količine protutijela koja su sposobna spriječiti ulazak virusa u naše stanice, odnosno koja virus mogu neutralizirati. Znanstveni rad o rezultatima svoga istraživanja tim je objavio u jednom od vodećih časopisa u imunologiji – Frontiers in Immunology. Istraživači Sveučilišta u Zagrebu uspješno su standardizirali proces odabira najučinkovitijih plazmi u neutralizaciji virusa koje se u Hrvatskoj koriste u liječenju imunokompromitiranih osoba oboljelih od bolesti COVID-19 već od prosinca 2020. Riječ je o pacijentima s oslabljenim imunosnim sustavom koji se ne mogu sami boriti s virusom – najčešće hematološko-onkološki bolesnici, koji zbog liječenja osnovne bolesti privremeno ne mogu proizvoditi vlastita protutijela. Uspostavljanje testa neutralizacije cjelovitoga infektivnoga SARS-CoV-2 virusa zahtijeva posebne uvjete rada, koji su postignuti u laboratoriju biosigurnosne razine 3. Takav se laboratorij nalazi u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, u kojem su istraživači Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s kolegama s Klinike, iz PCR pozitivnoga oro- i nazofaringealnoga brisa pacijenta izolirali SARS-CoV-2. Time je stvoren početni materijal za razvoj virusnoga standarda u naprednim analizama neutralizacijskoga potencijala ispitivanih plazmi. U svrhu smanjenja varijabilnosti testa, istraživači su formirali sustav pohrane glavnih bioloških komponenti testa: virusa, stanica te internoga standarda protutijela, koji su kontinuirano provjeravani kako bi se osigurala ponovljivost testa. Test je standardiziran i kalibriran prema međunarodnom standardu (Prvi WHO internacionalni standard) čim je postao dostupan. Mlade znanstvenice dr. sc. Sanda Ravlić i dr. sc. Željka Mačak Šafranko stoga su tijekom istraživanja u svojim rukama držale novi, nepoznat infektivni virus, za koji u početcima epidemije nije postojao lijek ni cjepivo. U suradnji s kolegama iz Hrvatskoga centra za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i transfuzijskih centara iz drugih hrvatskih gradova te s liječnicima iz zagrebačkih bolnica organizirano je prikupljanje plazme te njezina distribucija pacijentima. Kako bi se smanjila varijabilnost rezultata analize, količine protutijela prisutnih u plazmama prikupljenima diljem Hrvatske bilo je potrebno korelirati s rezultatima komercijalnih testova, korištenih u hrvatskim transfuzijskim centrima, te ih usporediti s rezultatima testa neutralizacije. Tako su neutralizacijski potencijali plazmi izraženi na istovjetan način. Ključnu ulogu u tom dijelu istraživanja imala je dr. sc. Ana Hećimović. Praćenjem količine neutralizacijskih protutijela u serumu imunokompromitiranih pacijenata zaraženih virusom COVID-19, koji nemaju vlastita protutijela, istraživači su dokazali uspješan prijenos neutralizirajućih protutijela konvalescentnom plazmom. Klinička poboljšanja i pogoršanja pacijenata podudarala su se s povećanjem i smanjenjem transfundiranih neutralizirajućih protutijela u serumu bolesnika, što je dokazalo njihov doprinos kontroli bolesti. Rezultati istraživačkoga tima Sveučilišta u Zagrebu također su upozorili na veliku količinu neusporedivih podataka nastalih tijekom pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 zbog korištenja različitih testova za procjenu količine protutijela koji nisu validirani ni kalibrirani prema Prvom WHO internacionalnom standardu. Stoga su iz mnoštva studija objavljenih diljem svijeta izostali zaključci o količinama protutijela koja pružaju dobrobit pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19. Visokokontrolirani test neutralizacije "divljega" soja SARS-CoV-2 virusa istraživača Sveučilišta u Zagrebu, kao i vrlo strog sustav praćenja količine neutralizirajućih protutijela u serumu pacijenata, prepoznala je i svjetska znanstvena zajednica. Ovo istraživanje dio je projekta Stvaranje preduvjeta za uvođenje seroterapije u Hrvatskoj, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Na projektu, čija je provedba započela u srpnju 2020., sudjeluju istraživači i stručnjaci iz četiriju hrvatskih institucija: Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i Imunološkoga zavoda. Cjeloviti rad Is Better Standardization of Therapeutic Antibody Quality in Emerging Diseases Epidemics Possible? dostupan je OVDJE.

Rezultati istraživanja o radnim karijerama bivših studenata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu pokazalo je da alumni toga fakulteta prvi posao nalaze u roku od pet mjeseci nakon završetka studija,  a u prosjeku imaju iznadprosječne prihode u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. U trenutku provođenja istraživanja, 88 posto alumna bilo je zaposleno, od čega je 70 posto imalo ugovor na neodređeno. Najviše bivših studenata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu radi u sustavu obrazovanja (35%), potom u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti (17%) te u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti (11%). Oko tri četvrtine alumna procjenjuje da rade na radnom mjestu za koje je primjereno obrazovanje u području njihova studija, što znači da su zaposleni u struci za koju su se obrazovali. Gotovo 70 posto alumna koji su zaposleni zadovoljno je svojim trenutnim radnim mjestom i ne razmišlja o promjeni posla, a oko 30 posto njih prvi posao, koji rade i nakon završetka studija, pronašlo je još za vrijeme studija. Oko polovine alumna Filozofskoga fakulteta barem povremeno obavlja dodatne honorarne poslove u struci, kao što su prevođenje, lektoriranje, pisanje stručnih analiza i tekstova. Komentirajući rezultate istraživanja dekan Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc Domagoj Tončinić je rekao: „Prikupljeni i obrađeni podaci ohrabruju i maturante koji odabiru svoj studij i ove godine planiraju upisati prvu godinu, a podjednako i njihove roditelje, jer pokazuju da se budući brucoši ne trebaju bojati za mogućnosti zapošljavanja ako odluče upisati neki od studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Naš je Fakultet među rijetkim visokoškolskim ustanovama na kojima studenti stječu dvije kvalifikacije, što je velika prednost jer im se na tržištu rada nudi više mogućnosti u pronalaženju adekvatnoga radnog mjesta koje će im i osigurati kvalitetan život i istodobno zadovoljiti njihove ambicije za daljnjim razvojem i učenjem.“ Filozofski fakultet u Zagrebu tijekom 2021. godine proveo je drugo istraživanje radnih karijera svojih bivših studenata. Istraživanjem su obuhvaćeni studenti koji su od početka 2014. do kraja 2019. godine završili neki od 47 diplomskih studija. Od oko 4.170 studenata koji su na Filozofskom u tom periodu stekli magistarsku diplomu njih 2.266 je ispunilo upitnik o radnim karijerama. Provođenje ovog istraživanja dio je aktivnosti projekta „Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu“ koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Kreativna zajednica, napredno znanje, jedinstveni program, stručni treneri i mentori ‒ sve je to EIT Jumpstarter. Uz doprinos najboljih stručnjaka u području, kreativnu zajednicu i jedinstveno znanje, cilj nam je poduprijeti nositelje ideja da ih pretvore u posao. Pomažemo inovatorima i poduzetnicima da izgrade održiv poslovni model u svojoj ideji inovativnoga proizvoda ili usluge, validiramo je i ako se pokaže da je njihova poslovna ideja održiva, potičemo ih da registriraju svoju tvrtku.

Natjecanje organiziraju EIT Health, EIT RawMaterials EIT Food, EIT InnoEnergy, EIT Manufacturing i EIT Urban Mobility. Riječ je o šest zajednica znanja i inovacija EIT-a, Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju. Okupljaju poduzeća, istraživačke centre i sveučilišta kao partnere, stvarajući povoljno okružje za procvat kreativnoga mišljenja i inovacija. EIT je vrijedan, vjerodostojan partner za pokretanje vaše poslovne ideje. Diplomanti programa posjeduju vještine i znanja za pokretanje svoje tvrtke, a kao dio alumni zajednice dobivaju daljnju potporu i posvećene savjete od EIT zajednica u vezi sa sljedećom fazom svojega start-up puta. Timove upoznajemo s partnerima, VC-ima, regulatornim tijelima i tvrtkama koje mogu proizvoditi svoje proizvode, s njihovim prvim kupcem ili poligonom za testiranje i razvoj. Surađuju s velikim inovacijskim hubovima u Europi, što je važno kada žele ući na strana tržišta. Program od 2017. trenira brojne start-up timove, a zanimanje za natjecanje iz godine u godinu raste. Godine 2019. EIT Jumpstarter osvojio je nagradu za najbolju edukacijsku inicijativu (Best Association Training) organizacije European Association Awards. Je li ovaj projekt stvoren baš za mene? Jesi li dio znanstvenoga projektnoga tima, inovator, znanstvenik, doktorand ili student magistarskoga studija s idejom o proizvodu ili usluzi kako bi mogla poremetiti postojeća tržišta u zdravstvu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, sirovinama, energetici, urbanoj mobilnosti ili proizvodnom sektoru? Želiš li svoju ideju iznijeti iz laboratorija na tržište? Onda je EIT Jumpstarter idealan za tebe! Što ćeš naučiti? Tijekom osmomjesečnih programa moći ćeš pronaći i potvrditi najbolji poslovni model za svoju inovativnu ideju. Tečajevi se temelje na metodologiji lean start-up iz Silicijske doline prevedenoj na europsko okružje. Naučit ćeš kako poboljšati svoj posao, o ponudi vrijednosti za kupca, segmentaciji tržišta, financijama, osnovama ulaganja, pravnim osnovama… Tijekom programa dobit ćete financijsku potporu za putovanje i smještaj, a najbolji timovi u svakoj kategoriji imat će priliku osvojiti novčanu nagradu od 10 000 €. Zašto je ovaj program jedinstven? EIT Jumpstarter vrlo je selektivan, natjecateljski program; sudjelovanje u njemu otvara vrata prema europskim tržištima i povezuje najbolje timove sa šest velikih industrijskih partnera EIT zajednica, kao što su GE Healthcare, Siemens, Philips, Roche, Bosch, Nestlé, Pepsico i Maspex i mnogi drugi. Otkrijte više na: https://eitjumpstarter.eu/why-eit-jumpstarter/ te na EIT Manufacturing Hub Hrvatska Prijave su otvorene do 10. travnja 2022. Prijavite se OVDJE! Za više informacija kontaktirajte koordinatore područja: EIT Health – gospođa Anna Péli: anna.peli@eithealth.eu EIT Manufacturing – Dr. Verónica Rodríguez García: veronica.rodriguez@eitmanufacturing.eu

Partneri na projektu "AMED - Advancing Higher Education in Maldives Through E-learning Development" (Unapređenje visokoga obrazovanja na Maldivima kroz razvoj e-učenja), u okviru kojega Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina uvodi kompletan sustav e-učenja na Maldivima, ovoga tjedna borave u Varaždinu. Tom su prilikom održali i sastanak s domaćinima na FOI-ju gdje su im prezentirani primjeri dobre prakse u implementaciji e-učenja i primjeni novih tehnologija i modela učenja na daljinu.

U Varaždinu borave projektni partneri s Nacionalnoga sveučilišta na Maldivima (Maldives National University), Otvorenoga sveučilišta Katalonije (Universitat Oberta de Catalunya) i Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET). Sastanak je organiziran kao jedna od posljednjih aktivnosti na projektu, a izrazito je značajan jer u okviru njega FOI posljednje tri godine daje ekspertizu za uvođenje modela e-učenja na Nacionalno sveučilište na Maldivima, kojemu je zbog slabe prometne i mrežne povezanosti više od 200 otočja, ovakav sustav bio i više nego potreban. Projekt je započeo 2019. godine, u potpunosti je financiran sredstvima Erasmus+ programa Europske komisije u iznosu od 720.592 eura, a glavni mu je cilj ojačati kapacitete i širenje znanja u visokom obrazovanju. Do sada su u okviru projekta provedene gotovo sve projektne aktivnosti, a u njih je bilo aktivno uključeno više od 50 sudionika (menadžera, nastavnika, tehničara, djelatnika stručnih službi) s maldivskoga Sveučilišta (MNU). Svi su oni sudjelovali u edukacijama kroz razvijeni studijski program s ciljem podizanja kapaciteta i osposobljavanja za primjenu online nastavnih programa. „Realizacija ovog projekta je došla u ključnom trenutku pandemije, kada su brojna sveučilišta morala preći na ovaj model realizacije nastave. Ovu dobru praksu primijenit ćemo zasigurno i na drugim projektima“ – istaknula je dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.  Razvijen je i studijski program u 4 modula koji će biti akreditiran kako bi bio dostupan i za buduće edukacije nastavnika i drugih djelatnika na MNU i nakon završetka projekta AMED. „U okviru projekta radilo se i na podizanju strateškog pristupa uvođenju e-učenja te je razvijen jedinstveni Strateški dokument koji će Sveučilištu na Maldivima omogućiti daljnji razvoj e-učenja“- istaknuo je voditelj projekta i prodekan na FOI-ju izv. prof. dr. sc. Igor Balaban. „ Stručnjaci s FOI-ja i iz CARNET-a su nam u Varaždinu organizirali tzv. job shadowing koji omogućava prijenos dobre prakse u organizaciji i provođenju e-obrazovanja na maldivski obrazovni sustav. Ukupno 16 naših predstavnika iz različitih sektora maldivskog Nacionalnog sveučilišta sudjeluje u izlaganjima i radionicama iz područja e-obrazovanja kako bi unaprijedili postojeće procese u našoj instituciji“ – objasnila je voditeljica projekta na MNU Shimna Shakeeb. Projektnim sredstvima nabavljena je i postavljena oprema za njihovo provođenje i daljnji razvoj e-učenja na Maldivima u vrijednosti od 200.000 eura. „Mnogi naši nastavnici nisu bili upoznati s ovakvom tehnologijom i drago nam je da nakon ovog projekta naše sveučilište još više napreduje po pitanju tehnološkog razvoja“ – rekao je prorektor Nacionalnog sveučilišta na Maldivima dr. sc. Mohamed Shareef. U opremanju maldivskoga sveučilišta svoju je ekspertizu dao CARNET. „Imamo znanje koje želimo prenijeti izvan granica Hrvatske, a samim time i potvrđujemo naše znanje i proširujemo vlastito iskustvo“ – rekla je Dragana Kupres iz CARNET-a. U Varaždinu borave i predstavnici španjolskog sveučilišta UOC, čiji projektni koordinator dr. sc. Marcelo Fabian Maina ističe da se na tom Sveučilištu nastava na daljinu izvodi na tri jezika – engleskom, španjolskom i katalonskom, a u fokusu su uvijek studenti i njihove aktivnosti. „Taj smo model htjeli prenijeti i na ovo maldivsko sveučilište“ – zaključuje Maina.   Ovaj susret je pripremni sastanak za završnu konferenciju projekta AMED koja će se održati na Maldivima u svibnju, što će biti izvrsna prilika za predstavljanje svih postignutih rezultata i učinaka projekta.U okviru posjeta Hrvatskoj, osim FOI-ja, projektni tim je posjetio i Tehnološki park Varaždin, Regionalni obrazovni centar ROC (CARNET), a prezentiran im je i rad Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE). Uz to, tim će turistički posjetiti i Zagreb te Krapinu.

Dragi natjecatelji i natjecateljice! Bliži nam se još jedna, 15. cestovna utrka "162 stube" koja ovoga puta dobiva još veći značaj zbog humanitarnoga karaktera. Održat će se u subotu 2. travnja 2022. točno u podne. Prikupljat će se sredstva za pomoć zaposlenicima Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija su kuće stradale u potresu u Čučerju. Fakultet će otvoriti i humanitarni račun na koji će biti moguće dati svoj prilog i tako im olakšati svakodnevicu. Račun će biti otvoren od ožujka do kraja travnja. Kao i prijašnjih godina, start utrke je pred dekanatom Medicinskoga fakulteta, a proteže se preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice te Schlosserovih stuba. Na taj način utrka povezuje dvije temeljne zdravstvene institucije: Medicinski fakultet i Školu narodnog zdravlja "Andrija Štampar". U stazu su uključene i stube, njih 162 po kojima je utrka dobila ime. Natjecatelji će biti podijeljeni u četiri kategorije: MEF Woman, MEF Man, ABSOLUTE Woman, ABSOLUTE Man.
Cijela staza bit će obilježena, uz prisustvo brojnih volontera koji će vas usmjeravati i pružati vam podršku. Dođite da zajedno srušimo sve rekorde! Prijave su dostupne online i na mjestu događanja od 10 do 11.30 sati. Prijaviti se možete OVDJE.

Zbog epidemiološke situacije potičemo vas da se prijavite online putem. Također napominjemo da će se utrka održati sukladno epidemiološkim mjerama HZJZ-a, te ćemo detaljni protokol objaviti neposredno prije utrke. Kao i svake godine za sve sudionike bit će osigurane promotivne majice, krafne i piće osvježenja, a tri najbolja u svakoj kategoriji bit će nagrađeni medaljama, poklon bonovima i paketima sponzora. Paralelno s utrkom na radilištima u prostorijama Medicinskoga fakulteta, educirani studenti iz Studentskih sekcija za kardiologiju, ortopediju i traumatologiju, radiologiju, pravilnu prehranu te Studentske ekipe prve pomoći (StePP), održavat će radionice i odgovarati na pitanja sugrađana. Utrka počinje točno u 12 sati! Dužina staze je 4200 metara, a broj stuba 162! Veselimo se vašem dolasku i ponovnom okupljanju! Vaš SportMEF