Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na sveučilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu udomio je Institut kralja Sedžonga, javnu organizaciju Ministarstva kulture, sporta i turizma Republike Koreje čiji je cilj promoviranje korejske kulture i jezika. U sklopu Instituta je Centar za učenje korejskog jezika i kulture. Jezični tečajevi započeli su u rujnu 2020. godine s popunjenom upisnom kvotom u samo pet dana. Uzevši u obzir odlične rezultate polaznika Centra i njihovu želju za akademskim napretkom u ovladavanju korejskim jezikom, Institut u Republiku Hrvatsku dovodi još jednu novost – TOPIK. TOPIK, ili na engleskom Test of Proficiency in Korean, jest test znanja korejskoga jezika osmišljen za mjerenje sposobnosti stranih govornika u izražavanju na korejskom jeziku i njegovu razumijevanju. Namijenjen je svim nenativnim govornicima korejskoga jezika, poput međunarodnih studenata koji žele studirati u Južnoj Koreji ili pak pojedinaca koji žele raditi u korejskim tvrtkama i javnim ustanovama. Predavanja su se neko vrijeme izvodila uživo u skladu s COVID-19 regulacijskim mjerama, no imajući na umu što veću sigurnost studenata, Institut se odlučio i na održavanje online nastave putem Zoom platforme. S približavanjem ljetnoga semestra akademske godine 2021./2022., bliže se i prijave koje započinju od 21.veljače 2022. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave putem poveznice. Za dodatna pitanja možete se javiti OVDJE. Detaljne informacije o tečaju možete dobiti OVDJE. Više informacija o radu Centra za korejsku kulturu i jezik možete pronaći OVDJE.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 2. veljače 2022. predstavljeni su rezultati 71 milijuna kuna vrijednoga strukturnog projekta zahvaljujući kojem je na PMF-u uspostavljen centar za najsuvremenija istraživanja u kemiji koji će ojačati suradnju s partnerima iz farmaceutske, prehrambene, kemijske i industrije nafte, dok će studentima rad na sofisticiranoj opremi omogućiti stjecanje znanja i vještina kojima će biti konkurentni na svjetskom tržištu rada. Rezultate projekta "Centra izvrsnosti u kemiji", kojega je sufinancirala Europska unija u okviru Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, predstavio je stručni voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Josip Požar. Prije prezentacije uzvanicima se obratio prof. dr. sc. Damir Bakić, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba te uvodno čestitao na uspješnoj realizaciji projekta. Istaknuo je kako se radi o značajnom koraku u dostizanju infrastrukturnih i znanstveno istraživačkih standarda te omogućavanju materijalnih osnova u održavanju vodeće uloge Fakulteta iz područja kemije u RH. U uvodnoj je riječi Šime Erlić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije naglasio kako je PMF uspješan ne samo u ovom projektu nego i u nizu drugih EU projekata koje provodi te ga time svrstava među najbolje fakultete i ustanove koje se bave znanstveno istraživačkim radom. Izaslanik predsjednika Vlade RH Ivica Šušak je istaknuo kako su završetkom ovoga projekta dugoročno osigurani znanstveno istraživački kapaciteti za razvoj i pozicioniranje Kemijskoga odsjeka PMF-a u regionalni centar izvrsnosti iz područja kemije te naglasio kako će Vlada RH nastaviti s daljnjim ulaganjem u istraživanje i razvoj. ''Nakon useljenja PMF-a u zgradu kemije ovo je prvo veliko ulaganje u znanstvenu opremu u posljednjih dvadeset godina. Zahvaljujući projektu nabavili smo vrhunske instrumente i opremu višemilijunske vrijednosti, opremili smo računalni centar te uspostavili četrnaest novih laboratorija. Ovime smo pozicionirali PMF na sam vrh po opremljenosti laboratorija za najsuvremenija istraživanja u kemiji. Osim toga, ovakva infrastruktura uz znanstveni i istraživački kadar čine nas vrlo privlačnim parterom farmaceutskoj, prehrambenoj, kemijskoj i naftnoj industriji. Također, kroz obrazovanje studenata i studentica konkurentni vještinama i znanjima stvaramo dodanu vrijednost ne samo za znanost, već i gospodarstvo. Sve ovo pokazuje da PMF ima tržišnu nišu za suradnju s gospodarstvom i vrhunsku opremu za na samoj fronti inovativnih istraživanja u kemiji,'' istaknuo je u uvodnom obraćanju prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan PMF-a. Da postoji veliki interes i potreba za otvorenim pristupom ovakvoj tehnologiji, ne samo znanstveno-akademske zajednice, već i industrije, potvrđuje i činjenica da su netom nakon uvrštavanja projekta CIuK na indikativnu listu, već bili potpisani novi ugovori o partnerstvu s predstavnicima gospodarskoga sektora te pokrenuti novi stručni projekti. ''Buduća suradnja Kemijskoga odsjeka s gospodarskim sektorom povrh istraživačko-razvojnih projekata podrazumijeva i upoznavanje istraživača i djelatnika zaposlenih u različitim granama industrije s radom na suvremenoj instrumentaciji. U skladu s navedenim Kemijski odsjek PMF-a namjerava pokrenuti projekt cjeloživotnog obrazovanja te kroz niz stručnih radionica upoznati kolege iz industrije s mogućnostima i radom suvremene instrumentacije,'' istaknula je prof. dr. sc. Snežana Miljanić, pročelnica Kemijskoga odsjeka PMF-a. ''U sklopu projekta CIuK, u razdoblju od 2018. do 2022. godine nabavljeni su novi instrumenti i oprema vrijedna 70 milijuna kuna, poput rentgenskih difraktometara, spregnutog TG-IR sustava, kalorimetara, kromatografa, mikroskopa atomskih sila, NMR spektrometra, uređaja za kvantitativni PCR, superračunala i brojnih drugih, bez kojih je teško zamisliti znanstveno-istraživački rad u suvremenom kemijskom laboratoriju. Realizacijom projekta CIuK Kemijski odsjek PMF-a dosegao je znanstveno-istraživačke standarde ustanova iz razvijenijih zemalja Europske unije te će zadržati jednu od vodećih uloga u istraživanjima iz područja kemije u Republici Hrvatskoj,'' istaknuo je izv. prof. dr. sc. Josip Požar, stručni voditelj projekta CIuK. ''Danas predstavljeni rezultati projekta CIuK govore u prilog činjenici da Prirodoslovno-matematički fakultet posjeduje znanje i ljudski potencijal prijeko potreban ne samo znanstvenoj zajednici, već i gospodarstvu. Međutim, kako i ovaj projekt potvrđuje, da bi se ostvario puni potencijal i kvalitetan prijenos tih znanja u gospodarstvo potrebno je stvoriti infrastrukturne uvjete. Nažalost, PMF je tijekom dva potresa prestupio značajna oštećenja, posebice zgrade Biološkoga i Geografskoga odsjeka. Stoga, vjerujem da na primjeru rezultata koje danas predstavljamo možemo temeljiti nadu da će se i našim biolozima, geolozima i geografima uskoro pružiti prilika da u suvremeno opremljenoj zgradi mogu ostvariti svoj puni potencijal. Vjerujem da je jedan takav projekt izgradnje novoga kompleksa kojeg je PMF inicirao moguće ostvariti u partnerstvu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu'' zaključio je dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić. Projekt "Centar izvrsnosti u kemiji" sufinancira Europska unija u okviru Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 71.620.005,91 HRK, a iznos EU sufinanciranja je 60.877.005,02 HRK (85%).

Rezultati istraživanja Laboratorija za mineralizirana tkiva (LMT) s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodnoga centra za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (International Centre for Genetic Engineering and Biotechnology - ICGEB) u Trstu o sprečavanju fibroze u modelu akutnoga infarkta miokarda objavljeni su u prestižnom časopisu Nature Communications (IF=14.919) u siječnju 2022. godine (Vukicevic S, Colliva A, Kufner V, Martinelli V, Moimas S, Vodret S, Rumenovic V, Milosevic M, Brkljacic B, Delic-Brkljacic D, Correa R, Giacca M, Maglione M, Bordukalo-Niksic T, Dumic-Cule I, Zacchigna S. Bone morphogenetic protein 1.3 inhibition decreases scar formation and supports cardiomyocyte survival after myocardial infarction. Nature Communications. 2022 Jan 10;13(1):81).

Dobiveni rezultati ovoga opsežnoga programa istraživanja pokazali su terapeutski učinak BMP1.3 antitijela koji se sastoji od prevencije apoptoze kardiomiocita, smanjenoga nakupljanja ožiljkastoga tkiva te očuvane srčane funkcije nakon infarkta miokarda u glodavaca. Akutni infarkt miokarda jedna je od najčešćih bolesti današnjice, a zasada nije ponuđena niti jedna terapijska opcija temeljena na upotrebi antitijela. Polazna točka za istraživanje bilo je otkriće povišene razine BMP1.3 antitijela u krvi pacijenata nakon infarkta miokarda.

Istraživanje je provedeno u okviru Znanstvenoga centra izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu pod vodstvom akademika Slobodana Vukičevića te je zajednički provedeno između LMT i ICGEB koji je centar izvrsnosti za molekularnu kardiologiju gdje je glavni istraživač prof. Serena Zacchigna, voditeljica Laboratorija za kardiovaskularnu biologiju.

Urednici časopisa Nature Communications, koji godišnje zaprime 50.000 radova, a objave samo 7,7% (3850 radova), odabrali su ovaj rad kao jedan od 50 najboljih radova tiskanih u protekla 24 mjeseca u području "Translational and Clinical Research.

Članak možete vidjeti OVDJE.

 

Dugogodišnji profesor kaznenoga prava i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu u prijelomnim vremenima početkom 1990-ih, cijenjeni diplomat i političar, professor emeritus Zvonimir Šeparović preminuo je 30. siječnja u Zagrebu u 94. godini.  Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1953., doktorirao 1966. na Sveučilištu u Ljubljani. U pravosuđu je radio do 1961., kada prelazi na Pravni fakultet. U zvanje redovitoga profesora biran je 1979. godine. Usavršavao se u Austriji, SAD-u i Njemačkoj. Na Pravnom fakultetu obavljao je dužnost prodekana i dekana. Rektorsku dužnost preuzeo je 24. veljače 1989., a mandat je završio 24. travnja 1991., upravo u godinama kada se stvarala politički samostalna Republika Hrvatska. Za njegova rektorskoga mandata obilježena je 320. obljetnica osnutka Sveučilišta, ujesen 1989., kada je potaknuto i osnivanje AMAC-a, udruge bivših studenata odnosno alumna. Uspostavljena je suradnja s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, vraćen je rektorski lanac, započele su demokratske promjene. Nakon rektorskoga mandata ušao je u politiku i diplomaciju. Upravo Sveučilište u Zagrebu iznjedrilo je i dalo našoj diplomaciji inteligentne i sposobne ljude koji su Hrvatsku doveli do međunarodnoga priznanja, a poslije i članstva u Europskoj uniji. Prof. emer. Zvonimir Šeparović bio je prvi u nizu postavši ministar vanjskih poslova 1991. u Vladi nacionalnoga jedinstva pod vodstvom Franje Gregurića i ministar pravosuđa 1999. godine. Bio je veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, suutemeljitelj i predsjednik Svjetskoga žrtvoslovnoga društva. Predavao je na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku te na više poslijediplomskih studija u Zagrebu i Rijeci. Posljednji put u javnosti pojavio se prije dva tjedna na predstavljanju knjige Diplomatski pečat - sasvim osobno, koje je organiziralo Sveučilište u Zagrebu 14. siječnja 2022.  Izvor: NovaTV U počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1998. godine. Iz Zapisnika  svečane sjednice Senata  u ak.god. 1998/1999., održane u auli Sveučilišta u 11 sati, na Dan Sveučilišta-Dies Academicus-3.11.1998. ...U ime umirovljenih profesora rektoru i Senatu zahvalio se prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović. Izrazio je zahvalnost Sveučilištu što svojim umirovljenim profesorima priznaje doprinos napretku i boljitku, zahvalnost narodu iz kojega su potekli i kojemu pokušavaju vratiti nešto od onoga što im je dao Bog i zahvalnost za svaku prigodu da djeluju u okviru Sveučilišta koje ostaje njihova prva ljubav. Vječna mu slava i hvala!
 

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zajedno s Glavnom upravom za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije (DG REGIO) i Regional Studies Association (RSA Europe) u razdoblju od 14. do 16. studenoga 2022. u Zagrebu održat će konferenciju naziva Treća zajednička konferencija o Kohezijskoj politici EU-a; Zeleno, digitalno, uključivo i pravedno: Kako Kohezijska politika može odgovoriti na nove teritorijalne izazove?

Predmetni će događaj okupiti sudionike iz akademskih krugova, europskih institucija i nadležnih tijela država članica s ciljem rasprave o budućnosti Kohezijske politike, o pokazateljima njezina dosadašnja djelovanja te novim globalnim izazovima, a kako bi se učinkovito odgovorilo na sve potrebe i mogućnosti razvoja putem EU fondova i u sinergiji s ostalim EU instrumentima.

Slijedom navedenoga, na dostavu se pozivaju radovi na pitanja i teme koje će činiti osnovu za održavanje radionica, panela i rasprave na konferenciji, a naročito od strane predstavnika hrvatske akademske zajednice kao domaćina događanja.

Rok za dostavu sažetka od 500 riječi je 18. srpanj 2022.

Više informacija možete pronaći na sljedećim poveznicama:

https://razvoj.gov.hr/vijesti/treca-zajednicka-konferencija-o-kohezijskoj-politici-eu-a-zeleno-digitalno-ukljucivo-i-pravedno-kako-kohezijska-politika-moze-odgovoriti-na-nove-teritorijalne-izazove/4832

https://www.rsaeurope.org/event/green-digital-inclusive-and-fair-how-can-cohesion-policy-rise-to-the-new-territorial-challenges/

Razgovorni agenti (engl. chatbots) uspješno se primjenjuju u visokoškolskom obrazovanju te se najčešće koriste za poboljšanje komunikacije između studenata i nastavnika i poticanje aktivnijega sudjelovanja studenata na predmetima, pogotovo u hibridnom i online okruženju. Ako želite saznati nešto više o navedenoj temi i steći nova znanja, pozivamo vas da se priključite na online tečaj (cMOOC) koji je objavljen u  završnoj fazi Erasmus+ projekta Best practices of pedagogical chatbots in higher education – Edubots, koji se provodi na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu. Online tečaj je u potpunosti besplatan, a osmišljen je tako da njegovom sadržaju mogu doprinijeti svi zainteresirani iz akademske i znanstvene zajednice. Poveznica za pristup cMOOC-u dostupna je OVDJE. U cMOOC-u kroz nekoliko poglavlja sadržane su najbolje prakse i znanje povezano s chatbotovima stečena tijekom protekle dvije godine u visokom obrazovanju u Europi, ali i smjernice kako implementirati chatbotove (razgovorne agente) u budućnosti. U prvom dijelu online tečaja opisana je svrha EDUBOTS projekta, ishodi učenja te kako se priključiti online zajednici Edubots nastavnika i stručnjaka u chatbot aplikaciji Differ. Nakon pregleda povijesti razgovornih agenata u drugoj sekciji, u najopsežnijem dijelu cMOOC-a, Chatbots in Education možete upoznati chatbota BO i Hubert čije su se funkcionalnosti razvijale tijekom projekta. Iz iskustava europskih nastavnika i znanstvenika saznajte kako prevladati izazove koji se javljaju kod implementiranja chatbtova, no i kako to izgleda iz studentske i nastavničke perspektive. U ovom dijelu možete pronaći puno praktičnih savjeta kako uspješno koristiti chatbotove u nastavi. U sekciji How chatbots work in real academic settings? istražite najbolju praksu kroz sažet prikaz znanstvenih radova koji su objavljeni tijekom projekta, ali i kako implementirati chatbot rješenja u tehničkom smislu. Na kraju valja istaknuti da svoj doprinos sadržaju i kvaliteti cMOOC-a možete dati i sami – uploadajte zanimljive članke ili poveznice na videe, podijelite Vaša iskustva ili komentare u sekciji Crowdsourcing community insights. Više o samom EDUBOTS projektu možete saznati na službenoj stranici projekta: https://www.edubots.eu/, a cMOOC-u možete pristupiti ovdje.

17. Noć muzeja održat će se u petak 28. siječnja do 24 sata, a s obzirom na nepromijenjenu pandemijsku situaciju u odnosu na prošlu godinu, ponovno većinom online, tek ponegdje i u muzejima. Noć muzeja, koja je tradicionalno privlačila na tisuće posjetitelja – od samog početka njih više od 3.6 milijuna, ove će se godine održati uz prigodnu i aktualnu temu “Muzeji – između stvarnog i digitalnog”, koja najbolje opisuje u kakvim uvjetima muzeji danas djeluju.

Sveučilište u Zagrebu bogatim se programom također uključilo u manifestaciju. Aktivnostima vezanim uz obilježavanje 350. obljetnice, Sveučilište u Zagrebu dodatno je naglasilo tradiciju, kulturu i druge baštinske teme iz dugogodišnje povijesti Sveučilišta koje su se nastavile predstavljati i u virtualnom okruženju. Pokrenuta je arhivska zbirka na međunarodnoj digitalnoj suradničkoj platformi Topoteka i suradnja sa portalom Znameniti.hr, izrađena je virtualna izložba o Sveučilištu i pokrenut Projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu. Ovi i srodni virtualni sadržaji dostupni javnosti, a održat će se i online predavanje putem platforme Zoom u kojem će se predstaviti ove aktivnosti.

Fakulteti i akademije:

Akademija likovnih umjetnosti

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Veterinarski fakultet

Posjetitelji mogu pogledati sljedeće virtualne sadržaje:

• Topoteka Sveučilišta u Zagrebu –https://unizg.topoteka.net

U Topoteci Sveučilišta u Zagrebu javnosti su dostupni različiti arhivski izvori vezani uz povijest, razvoj i organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta, a koji se danas čuvaju u raznovrsnim javnim, privatnim lokalnim i specijaliziranim zbirkama. Ovaj je virtualni arhiv otvoren svima zainteresiranima za suradnju u prikupljanju i objavi novih zapisa.

• Topoteka Zagrebački studentski domovi - https://they-live-zagreb.topoteka.net/

Ova Topoteka dokumentira život u zagrebačkim studentskim domovima i pokrenuta je u okviru projekta Kreativne Europe „Oni žive“ - studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse”: http://theylive.eu/. Bivši i sadašnji studenti te svi zainteresirani mogu se uključiti u prikupljanje dokumentarne  građe koja prikazuje život studenata u studentskim domovima nekada i danas. Kako se mijenjao izgled studentskih soba? Koji su bili zajednički prostori i čemu su služili? Čime su se bavili studenti u svakodnevnom domskom životu? Kako su komunicirali? Što se sve izmijenilo tijekom vremena, a što je ostalo isto?

• Topoteka Zagreb povijesni centar - https://zagrebcentar.topoteka.net/

Sveučilište u Zagrebu dokumentirano je i u ovoj virtualnoj zbirci koja je nastala radom studenata povijesti Hrvatskih studija, pod vodstvom profesorice Valerije Macan Lukavečki, a danas je vodi Državni arhiv u Zagrebu. Zbirka prikazuje gradivo različitih zagrebačkih kulturnih ustanova među kojim je dokumentiran i zagrebački potres 1880.

• Vizbi.UNIZG - https://unizg.eindigo.net/

Sveučilište u Zagrebu je 2020. pokrenulo projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu, Vizbi. UNIZG, u okviru kojega je u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta, digitalizirana različita knjižnična i arhivska građa i uspostavljen digitalni sustav za njezinu pohranu i otvoreni pristup. Digitalizirana građa omogućuje istraživačima, studentima i široj javnosti uvid u znanstvenu i kulturnu baštinu Sveučilišta, a može se pretraživati kroz pojedine baze, virtualne zbirke, znanstvena područja, vrste građe i druge pristupne točke.

• Virtualna izložba o Sveučilištu - http://virtualna.nsk.hr/unizg/

Virtualna izložba „Sveučilište – jučer, danas, sutra“ izrađena je u povodu obilježavanja 350. godina Sveučilišta u Zagrebu i prikazuje povijesni razvoj Sveučilišta i njegovih sastavnica kroz  događaje, teme, lokalitete i rektore koji su predstavljeni na vremenskoj lenti. Svaka objava ima i slikovnu ili tekstovnu poveznicu sa sadašnjošću kako bi se sadržaj povezao sa suvremenim okruženjem i  naglasila stoljetna tradicija i kontinuitet djelovanja Sveučilišta. 18.30 - 19.00                                                                                                          "POVIJESNA BAŠTINA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA DIGITALNIM PLATFORMAMA" "Povijesna baština Sveučilišta u Zagrebu na digitalnim platformama"- online je predavanje koje će se održati putem Zoom platforme, a predstavit će se platforme koje Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice koriste kako bi očuvale povijesnu baštinu. Sudjeluju: Vlatka Lemić, Branka Marijanović, Edita Francišković i Marko Kolić. Poveznica
Sveučilište u Zagrebu
Trg Republike Hrvatske 14
http://www.unizg.hr/
https://unizg.topoteka.net/
Kontakt: vlatka.lemic@unizg.hr

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za odabir stipendista za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1 u akademskoj godini 2021/2022. za proljetni i jesenski tečaj. Dodijelit će se do 10 stipendija za hrvatski internetski tečaj za početnike HiT-1, kandidatima hrvatskoga podrijetla iz Južne Amerike koji žive izvan Republike Hrvatske. Kandidati trebaju imati navršenih 18 godina života i završenu srednju školu. Proljetni tečaj počinje 7. ožujka 2022., a jesenski tečaj počinje 12. rujna 2022.  Stipendija iznosti 500 eura koji će se uplatiti organizatoru tečaja, Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (pokrata UNISOCLAC). Rok za e-prijavu na natječaj: 15. veljače 2022. Obavijest o stipendiranim kandidatima bit će objavljena u petak 21. veljače 2022. od završetka natječaja na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i poslane kandidatima na njihovu osobnu e-poštu. Više možete saznati OVDJE i na stranicama Hrvatske matice iseljenika. Information_HRV Information_ENG Information_ESP PRIJAVNICA / APPLICATION      

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlaštena je institucija za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda "Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund" za poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard.  Stipendija se dodjeljuje studentima iz Republike Hrvatske za studiranje na bilo kojoj školi ili odjelu Sveučilišta Harvard. Nakon prijedloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nadležni organ Sveučilišta Harvard potvrđuje kandidate, dozvoljava upis i određuje visinu stipendije.  Postupak upisa na Sveučilište Harvard obavlja sam kandidat u jesen prije objavljivanja natječaja za stipendiju. Natječaj je otvoren do 18. veljače 2022. Više možete saznati OVDJE.

Dokumenti i informacije vezane za obnovu sastavnica od posljedica potresa

Poštovane dekanice,
poštovani dekani,

U nastavku možete pronaći primjere objave natječaja za Revidenta i Voditelja projekta vezane za ''Obnovu infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom''.

Na ovom mjestu će u nadolazećem razdoblju redovito biti objavljivane nove informacije, novi natječaji i novi dokumenti vezani za proces obnove zgrada sastavnica Sveučilišta u Zagrebu vezano za 2. Javni poziv, a sve s ciljem ubrzanja projektnih prijava.

Nadam se da će Vam navedeno biti od koristi, a za sva dodatna pitanja možete me u bilo kojem trenutku kontaktirati na e-mail adresu stjepan.lakusic@grad.unizg.hr

Srdačan pozdrav svima,

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić,
dekan Građevinskog fakulteta

  25.1.2021.  Natječaj za Uslugu vođenja projekta

• Dokumentacija o nadmetanju – Upute ponuditeljima
• Projektni zadatak vezan za Vođenje projekta
• Troškovnik

Primjer dokumentacije za natječaj za izbor Revidenta projektno-tehničke dokumentacije

• Poziv za dostavu inicijalne Ponude
• Projektni zadatak
• Troškovnik

 Dopis MZO-a vezan za osiguranje sredstava nakon 17. lipnja 2022.

• Dopis

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavljuje natječaj za dodjelu godišnje nagrade "Prof. dr. Marijan Hanžeković" za 2022. godinu. Radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se najkasnije do 1. lipnja 2022. elektroničkim putem. Svi natjecatelji moraju zadovoljiti propisane uvjete. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije:
▪ jedna redovna nagrada, koja se sastoji od diplome, medalje i iznosa od 50.000 kn bruto
▪ jedna studentska nagrada, koja se sastoji od diplome i iznosa od 15.000 kn bruto. Na natječaj se mogu prijaviti teorijski, empirijski i policy usmjereni članci u području ekonomike javnoga sektora. To mogu biti članci u kojima se analizira uloga i funkcioniranje javnoga sektora na makroekonomskim, sektorskim i mikroekonomskim razinama, kako u razvijenim tako i u tržištima u nastajanju, posebice radovi koji nude nova razmatranja, ocjene, sudove i spoznaje. Kvalitete koje se traže su analitička strogost i kreativnost, kao i originalnost i tehnička izvedba. U obzir će se uzimati samo originalni, neobjavljivani radovi. Za redovnu nagradu uzimat će se u obzir dob natjecatelja, tako da će mlađi natjecatelji dobivati dodatne bodove. Natječaj je javan, a radovi se predaju pod zaporkom. Rezultati Zaklada će o rezultatima obavijestiti dobitnike nagrade i javnost do 30. rujna 2022. Dodjela nagrada održat će se u prvoj polovici prosinca. Detaljnije informacije o Zakladi, uvjetima i kriterijima natječaja, mogu se dobiti na adresi: Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković Smičiklasova 21, 10000 Zagreb Telefon: 01/4886 444 Kontakt:
e-adresa: zaklada.hanzekovic@ijf.hr
web adresa: zaklada.ijf.hr/

Izborno povjerenstvo za provedbu postupka izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici održanoj u ponedjeljak 24. siječnja 2022. godine utvrdilo da je u postupku izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće mandatno razdoblje (2022. – 2026.) četvero kandidata ispunilo Zakonom i Statutom Sveučilišta u Zagrebu propisane uvjete.  Sukladno "Uputama za postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu", izborne sjednice vijeća područja i vijeća znanstveno-nastavnih, odnosno umjetničko-nastavnih sastavnica, održane su do 20. siječnja 2022. godine nakon čega su programi predloženika dostavljeni Izbornom povjerenstvu do 20. siječnja 2022. godine u 16 sati. Svoje će programe Senatu Sveučilišta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici 17. veljače 2022. godine predstaviti prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta, a članovi Senata o izboru novog rektora odlučit će na izvanrednoj sjednici koja će se uživo održati u utorak 1. ožujka 2022. godine. Postupak izbora provest će se sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, a novi će rektor biti izabran tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova. 

prof. dr. sc. Mirjana Hruškar – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Marijan Klarica – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Tonći Lazibat – program rada – stručni životopis

Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu provodi infrastrukturni projekt "Centar za ljevarstvo – SIMET" (KK.01.1.1.02.0020) u okviru Europskoga fonda za regionalni razvoj Operativnoga programa za koheziju i konkurentnost 2014. - 2020. u okviru poziva „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija" s krajnjim rokom provedbe projekta 31. srpnja 2023. Ukupni prihvatljivi troškovi su 40.401.494,36 HRK koje Europska unija sufinancira u stopostotnom iznosu. Fakultet osnivanjem Centra za ljevarstvo – SIMET želi ojačati kapacitete za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) kroz ulaganje u unaprjeđenje postojeće istraživačke infrastrukture, poboljšati kompetencije nastavnoga osoblja i studenata te pozicionirati Fakultet i općenito metalurški sektor u smislu prepoznavanja i aktiviranja njegovog IRI potencijala. Svrha Centra ogledat će se u ciljanim istraživanjima u razvoju materijala i transferu tehnologija prema partnerima iz gospodarskoga sektora od ideje do gotovog proizvoda. Provedba projekta rezultirat će adaptacijom, opremanjem i stavljanjem u funkciju Centra za ljevarstvo – SIMET koji se nalazi u sklopu Metalurškoga fakulteta. Znanstvenoistraživačka oprema nabavljena putem ovoga projekta služit će kvalitetnijem i boljem prijenosu znanja i rezultata istraživanja, poboljšanju umreženosti poduzetnika i proizvodnih procesa, te smanjenju troškova proizvodnje. Temeljem provedenoga postupka javne nabave za opremanje Centra za ljevarstvo - SIMET instrumentima i znanstvenoistraživačkom opremom za 24 grupe nabave ukupne procijenjene vrijednosti 23.603.141,35 kuna bez PDV-a u ponedjeljak 24. siječnja 2022. u 10 sati u prostorijama Metalurškoga fakulteta bit će potpisani ugovori o nabavi opreme za 14 grupa ukupne vrijednosti 18,932,542.09 bez PDV-a. Više možete vidjeti OVDJE.

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, smješten u Varaždinu, u ovoj godini obilježava svoju veliku 60. godišnjicu postojanja, ali ujedno i 48. godišnjicu od osnivanja.

OSNUTAK Davne 1962. godine u Varaždinu je osnovana Viša ekonomska škola koja je bila temelj za osnivanje današnjeg Fakulteta organizacije i informatike. Smješten u prelijepoj povijesnoj zgradi nekadašnjeg Isusovačkog kolegija iz 17. stoljeća u centru Varaždina, FOI je prve studente upisivao u I. semestar školske godine 1962./'63., i to one koji su željeli postati stručnjaci za samostalno organiziranje i vođenje složenijih ekonomskih poslova u privredi i javnoj upravi. Tipkajući na pisaćim mašinama, prvi nastavnici i studenti utrli su put današnjoj visokoobrazovnoj instituciji, obogaćenoj naprednim metodama izvođenja nastave na suvremenoj računalnoj opremi. Istu 1962. godinu, FOI obilježava kao početak svoje knjižnične djelatnosti, koja danas broji zavidnu knjižničnu građu i u kojoj se čuva značajan dio varaždinske povijesti razvoja obrazovanja.  RANO POVEZIVANJE S GOSPODARSTVOM FOI je svoj put 60-ih godina nastavio ruku pod puku s gospodarskim trendovima, povezujući se već tada s najznačajnijim tvrtkama na tržištu, poput Varteksa (Varaždin) i Birostroja (Maribor), putem kojih su nabavljeni prvi strojevi za obrazovanje studenata - Bullov stroj za ispisivanje tabele te prvi knjigovodstveni servis Ascota. FOI je tako od samih početaka prepoznao važnost povezivanja s gospodarskim sektorom, što će kasnije zaigrati veliku ulogu u izvođenju preddiplomskih i diplomskih studijskih programa, obogaćenih novim metodama učenja i poučavanja, prožetih provođenjem organizirane stručne prakse. Danas FOI njeguje suradnju i partnerstva s više od 600 najjačih tvrtki u regiji, u čemu značajnu ulogu ima Centar za podršku studentima i razvoj karijera, putem kojeg tvrtke direktno sudjeluju u izvođenju nastave na svim razinama studija. Konačan rezultat takve suradnje danas predstavljaju visokokvalificirani IKT i ekonomski stručnjaci, koji nakon studija na FOI-ju ostvaruju iznimne karijere na visokim korporativnim pozicijama. POČETAK IZVOĐENJA INFORMATIČKIH PROGRAMA Godina 1974. označava važnu prekretnicu u povijesti FOI-ja. Naime, te godine Viša ekonomska škola odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća prerasta u Fakultet organizacije i informatike, a 1975. godine FOI postaje dijelom najvećeg hrvatskog sveučilišta – Sveučilišta u Zagrebu. Do 1986. godine, na FOI-ju se isključivo izvode programi obrazovanja u polju ekonomije, a 1983. godine FOI započinje i s izvođenjem informatičkih programa. Prvo računalo na FOI stiže pet godina kasnije, što je predstavljalo presedan u ondašnjem izvođenju nastave na visokim učilištima. Devedesetih godina uvode se dodatne razine usmjerenja na FOI-ju, pa tako od 1992. i poslijediplomski znanstveni studij te Diplomski studij „Informacijski sustavi“, koji i danas, značajno aktualiziran, predstavlja jedinstven spoj specifičnih znanstveno- produktivnih disciplina u polju informacijskih znanosti, u Hrvatskoj i šire. Od 2000-ih godina uvodi se i stručna razina studija i poslijediplomski znanstveni studij, na kojima se i danas učestalo provodi revizija s ciljem što veće atraktivnosti i aktualnosti. DIGITALIZACIJA I MODERNIZACIJA Proces digitalizacije na FOI-ju se oduvijek kretao vrlo brzo, pa su ranih 90-ih stvorene i prve međunarodne konekcije na znanstvenim i stručnim projektima. Danas FOI, putem vlastitoga Centra za međunarodne projekte, aktivno provodi 34 međunarodna projekta u partnerstvu s 152 institucije iz 31 države, ukupne vrijednosti više od 200 milijuna eura. Važno je spomenuti i proces međunarodne mobilnosti, koja danas obuhvaća 30-ak partnerskih sveučilišta i učilišta u cijelom svijetu, a s kojima FOI ostvaruje projektnu i bilateralnu suradnju putem Ureda za međunarodnu suradnju. Značajan iskorak FOI je napravio u području e-učenja, uvevši više od 400 e-predmeta u nastavni proces, kao i cjelovitu podršku online nastavi od 2020. godine temeljenu na vlastitim poslužiteljima, razvijenih upravo u FOI-jevom Centru za razvoj programskih proizvoda. FOI DANAS Danas je FOI međunarodno prepoznata visokoobrazovna institucija, utemeljena na Bolonjskom programu, te jedna od najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, koju godišnje polazi oko 2800 studenata na tri razine stručnih i sveučilišnih studija. FOI-jevi studiji danas se ne izvode samo u Varaždinu, već i u Sisku, Zaboku i Križevcima, pokrivajući tako značajan dio Središnje i Sjeverozapadne Hrvatske. Radi se o instituciji koja nastoji otvoriti suvremenu infrastrukturu studentima i nastavnicima, kroz kontinuirano proširenje vlastitih kapaciteta, pa će tako, upravo u ovoj godini svoje značajne obljetnice, predstaviti novoobnovljenu Vilu Oršić u koju će smjestiti velik dio laboratorija i istraživačkih centara, kao i prostorija za izvođenje modernih i naprednih oblika nastave. Isto tako, realizacija projekta 'Sveučilišni Kampus Varaždin – faza 2' prioritet je za FOI, ali i za Varaždinsku županiju, te je kao takav uvršten na listu projekata u Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, potvrđen od strane Vlade Republike Hrvatske. Sve to predstavlja izazove FOI-ja u budućnosti. ZAJEDNIŠTVOM DO USPJEHA Do ovog velikog i značajnog jubileja FOI je doveo zajednički rad, vizija i predanost 148 djelatnika, nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i svih prethodnih zaposlenika - znanstvenika i entuzijasta, koji su doprinijeli u stvaranju ove institucije koju FOI danas predstavlja. Misija FOI-ja i dalje je dosljedna - biti vodeći fakultet u Republici Hrvatskoj u obrazovanju i znanstveno- istraživačkom radu u informatici, organizaciji i poslovanju, prepoznatljiv po inovativnom pristupu učenju i poučavanju, razvoju kompetencija digitalnog doba te zavidnoj projektnoj i međunarodnoj suradnji. FOI je svoju 60. obljetnicu pripremio posebni vizualni identitet u znaku broja 60, a veliku obljetnicu će obilježiti i nizom aktivnosti i događanja tijekom cijele godine. Među njima je i posebna virtualna izložba fakultetske Knjižnice „Što se krije u spremištima Knjižnice FOI-ja?“ koja prikazuje povijesni presjek 60 godina FOI-ja. Uz to, u njihovim prostorima može se do 10. ožujka 2022. razgledati i izložba postavljena u spomen na prof. dr. sc. Miroslava Žugaja, professora emeritusa, koja prikazuje mnogobrojna profesorova postignuća u privatnom, poslovnom, znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu.  

Pozivamo vas na sudjelovanje u sekciji "Studentski plakat" na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom "9. godišnja međunarodna konferencija o poslovanju, pravu i gospodarstvu" (9th Annual International Conference on Business, Law & Economics) koja će se održati u Ateni od 2. do 4. svibnja 2022. u organizaciji Instituta ATINER (Athens Institute for Education and Research) i MLC Fakulteta za management in pravo Ljubljana. Studentska sekcija organizira se drugi put ove godine za studente partnerskih institucija.

Studenti će moći sudjelovati u predstavljanju plakata kao dijelu šire teme Konferencije "Poslovanje, pravo i gospodarstvo". Prezentacija plakata održat će se virtualno putem aplikacije Zoom, a u slučaju povoljne epidemiološke situacije održat će se u Ateni. Krajnji rok za predaju teme za studentski plakat je 1. ožujak 2022. Sudjelovanje na Konferenciji za studente je besplatno. Više o sudjelovanju možete pročitati OVDJE. Odazovite se i sudjelujte jer ovo je jedinstvena prilika da svoje istraživačke radove predstave svojim kolegama u međunarodnom okruženju!

Više informacija možete dobiti na sljedećim e-adresama:  info@mlcljubljana.com natja.lavric@mlcljubljana.com

Predstavljanje knjige pod nazivom "Digitalna transformacija – novi pristupi i izazovi u obrazovanju" održat će se u petak 21. siječnja 2022. u 12 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14. Knjigu autora doc. dr. sc. Sandre Kučina Softić, doc. dr. sc. Marka Odaka i prof. dr. sc. Jadranke Lasić Lazić izdaje Sveučilište Sjever. Na predstavljanju će govoriti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković, dekan Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za e-učenje i internetske servise prof. dr. sc. Nikola Mrvac i prorektor za nastavu Sveučilišta Sjever izv. prof. dr. sc. Vlado Tropša. Knjiga je strukturirana u sedam cjelina u kojima se, između ostaloga, razrađuju koncepti i daju primjeri dobre prakse za pripremu strategije digitalne transformacije u obrazovanju. Uz korištenje informacijske tehnologije i otvorenih obrazovnih resursa u cilju otvaranja pristupa digitalnom učenju i virtualnoj razmjeni i inovacijama u obrazovanju, u knjizi se govori i o poticanju stvaranja kurikula s ugrađenim digitalnim tehnologijama u praktično učenje, modelima za razvoj nastavničkih kompetencija za primjenu e-učenja i dr.   Također, koriste se dijelovi iz istraživanja provedenih u okviru doktorskih tema koji se proširuju novim podatcima, posebice vezano uz motivaciju nastavnika za primjenu novih tehnologija u obrazovanju. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Damir Boras i prof. dr. sc. Nikola Mrvac. Predstavljanje knjige održat će se u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama. Ulazak na predstavljanje knjige bit će moguć isključivo uz predočenje COVID-potvrde.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras ugostio je 18. siječnja 2022. u svom uredu veleposlanika Republike Moldavije Nj. E. gospodina Olega Tulea, u pratnji druge tajnice gospođe Corine Moroi i počasnoga konzula Emila Soleničkog. Razgovaralo se o jačem povezivanju akademskih institucija sa Sveučilištem u Zagrebu u smislu studentskih razmjena, mobilnosti akademskoga nastavnoga i nenastavnoga osoblja te o potencijalnim zajedničkim projektima.  

45. jubilarni međunarodni ICT skup MIPRO 2022 održat će se od 23. do 27. svibnja 2022. u Opatiji u organizaciji Hrvatske udruge za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju (MIPRO) i tehničko susponzorstvo IEEE-a (Institute of Electrical and Electronics Engineers).

Ovogodišnji slogan skupa je "ICT u pametnim digitalnim ekosustavima", a pokrit će različita područja primjene ICT-a, od mikroelektronike, elektronike, podatkovne znanosti, biomedicine, telekomunikacija, preko računala u obrazovanju, inženjerskoga obrazovanja do inteligentnih i poslovnih inteligentnih sustava, robotike, digitalne ekonomije, prava i još mnoga druga područja. Ove godine skup daje poseban značaj pametnoj industriji te je oformljeno novo savjetovanje pod nazivom "Pametna industrija i digitalni ekosustavi - SIDE" koje će se održati po prvi put. Ova je najava primarno namijenjena autorima znanstvenih i stručnih radova, iako će se skup, osim savjetovanja, sastojati i od različitih zanimljivih radionica, okruglih stolova, pozvanih prezentacija i predavanja te drugih programskih segmenata. Rok za prijavu sažetaka je ponedjeljak 31. siječnja 2022. godine. Radove je moguće prijaviti za 16 različitih savjetovanja. Svi radovi će proći dvije dvostruko anonimne recenzije, a ista osoba može prijaviti više radova. Prezentirani radovi na engleskom jeziku bit će poslani za uključenje u digitalnu bazu IEEE Xplore. Postoji mogućnost da se odabrani znanstveni radovi uz određenu doradu objave u sljedećim časopisima: Journal of Computing and Information Technology (CIT), MDPI Applied Science, MDPI Information Journal, Frontiers i EAI Endorsed Transaction on Scalable Information Systems. Cjelovite upute za autore, rokovi, kotizacije i ostali važni detalji dostupni su OVDJE. Odgovore na dodatna pitanja možete zatražiti na adresi mipro@mipro.hr. Temeljni ciljevi i zadaci MIPRO-a su razvoj, širenje i primjena informacijske, komunikacijske i elektroničke tehnologije u znanosti, gospodarstvu, javnoj upravi i društvenim djelatnostima te društvu u cijelosti, organiziranje godišnjeg međunarodnog znanstveno-stručnog skupa MIPRO kao vodećeg međunarodnog skupa za područje ICT-a i elektronike u Republici Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, organiziranje i suorganiziranje međunarodnih i domaćih skupova u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU) u suradnji sa srodnim udrugama i institucijama u zemlji i svijetu te stvaranje i prijenos znanja i tehnologija.    

Pozivamo vas da prisustvujete UNIC seminaru o dobrom urbanom upravljanju (Layers of (good) urban governance: From sub-municipal councils to metropolitan authorities) koji će se održati u četvrtak 27. siječnja 2022. od 14 do 15.30 sati putem Zoom platforme, na engleskom jeziku. Današnji gradovi suočeni su s porastom problema s kojima se moraju uhvatiti u koštac, poput ekološkoga zagađenja, prometne nepovezanosti, povećane razine nezaposlenosti i siromaštva ili pak porasta društvene i prostorne segregacije. Zbog toga je nužna primjena dobroga urbanog upravljanja kao jamstvo svojevrsnoga standarda kvalitete, a temelji se  na mješavini političkih, ekonomskih i socijalnih vrijednosti. Europska komisija definira dobro upravljanje kao transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim, prirodnim, ekonomskim i financijskim resursima u svrhu pravičnoga i održivoga razvoja, unutar konteksta političkoga i institucionalnoga okruženja koje podupire ljudska prava, demokratske principe i vladavinu prava.  U nastojanju da odgovore na rastuće zahtjeve svoje društvene okoline, gradovi nužno prilagođavaju svoje političko-upravne strukture uvođenjem dodatnih razina vlasti, naročito kada se radi o jače naseljenim i prostorno raspršenijim urbanim područjima, ali i drugdje. Uvodno izlaganje održat će izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Neka od pitanja koje će se raspraviti na seminaru su: Kako postići harmonizirani pristup u rješavanju suvremenih urbanih problema?
Kako ostvariti dobru koordinaciju između različitih razina urbanog upravljanja?
Koji su preduvjeti dobrog i učinkovitog lokalnog upravljanja? Koncept dobroga urbanog upravljanja vrlo je aktualan, ne samo za znanstvenike, već i za praktičare. Sudjelujte na seminaru i saznajte više o uzrocima i učincima, komparativnim trendovima i dobrim praksama u urbanom upravljanju. Za sva pitanja u vezi UNIC seminara te za prijavu na seminar obratite se na pbanicev@unizg.hr

Seminar se organizira u okviru projekta Europskoga sveučilišta post-industrijskih gradova (UNIC).

Sveučilište u Zagrebu dio je konzorcija Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, zajedno sa Sveučilištem Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilištem Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilištem u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilištem u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilištem u Corku (Irska), Sveučilištem u Liègeu (Belgija) i Sveučilištem u Oulu (Finska). Savezu osam europskih sveučilišta dodijeljena je potpora za razvoj Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, u okviru poziva European Universities. UNIC savez aktivno provodi aktivnosti usmjerene na stvaranje novoga europskog sveučilišta u okviru Europskog obrazovnog prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijeg europskog društva. Više o UNIC projektu.

Promocija knjige diplomatskih memorija "Diplomatski pečat – sasvim osobno" u izdanju Sveučilišta u Zagrebu održat će se u petak 14. siječnja 2022. u 11 sati u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.  Knjigu Diplomatski pečat – sasvim osobno autora prof. dr. sc. Gorana Bandova, Jelene Perlete i Ivane Petrović izdaje Sveučilište u Zagrebu u povodu obilježavanja 30. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Knjiga obuhvaća 105 kratkih osobnih priča i sjećanja diplomata koji su bili kreatori i akteri vanjskih politika RH, doajena diplomacije, hrvatskih predsjednika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i europskih integracija, veleposlanika i generalnih konzula. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Livia Kardum i dr. sc. Petar Kurečić, a uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, uvodnike u knjizi napisali su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Uz autore, na svečanom predstavljanju knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno govorit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković (TBC), bivši ministar vanjskih poslova RH i diplomat Mate Granić te doajeni hrvatske diplomacije mr. sc. Ljerka Alajbeg i dr. sc. Svjetlan Berković. Predstavljanje će se održati u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama.