Sveučilište u Zagrebu

"Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik" Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira tečaj hrvatskoga jezika za studente iz Ukrajine koji su pod privremenom zaštitom Republike Hrvatske te koji trenutačno studiraju na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Tečaj je besplatan i namijenjen studentima koji nemaju prethodno znanje hrvatskoga jezika. Nastava će početi u četvrtak 31. ožujka dva puta tjedno u poslijepodnevnim satima, od 15.30 do 17.45 sati, u prostorijama Filozofskoga fakulteta. Studenti na kraju semestra polažu ispit te mogu ostvariti 4 ECTS boda. Budući da je broj studenata koji se mogu uključiti u tečaj ograničen, svi se zainteresirani studenti trebaju javiti na e-adresu: croaticum@ffzg.hr najkasnije do 30. ožujka, do 12 sati. Studenti prijavi trebaju priložiti sljedeće informacije:
1) ime i prezime
2) naziv sveučilišta (i fakulteta) na kojem studiraju u Ukrajini
3) naziv fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem trenutačno studiraju
4) potvrdu fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem trenutačno studiraju o statusu studenta pod privremenom zaštitom Republike Hrvatske

Senat Sveučilišta u Zagrebu, na izvanrednoj sjednici održanoj 22. ožujka 2022., raspravljao je o dvama nacrtima zakona koji se odnose na reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja.   Senat je donesenim zaključcima u cijelosti odbacio Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je Nacrt zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvatio kao polazišnu podlogu za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Izvanrednoj sjednici Senata prethodila je dvotjedna javna rasprava na sastavnicama Sveučilišta, u sklopu koje su svoje primjedbe, komentare i sugestije posebnom sveučilišnom povjerenstvu dostavile 24 sastavnice Sveučilišta, kao i više vijeća područja. Okvir za javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu bio je postavljen šire od rasprave o nacrtu zakona koji je ponudilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tako da se odnosio na cjelovitu reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja, što je bilo obrazloženo u pozivu na javnu raspravu koju je rektor uputio čelnicima sastavnica Sveučilišta: „S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovoga zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu, kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokoga obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima.“ Rasprava na Sveučilištu obuhvatila je i naknadnu inicijativu kojom je Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da do kraja trećega kvartala donese novi Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja. Senat je donesenim zaključcima taj zahtjev Ministarstva odbacio kao besmislen u kontekstu odredbi Nacrta zakona, koji je izradilo isto to Ministarstvo i kojim je predviđeno ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja. Posebnom točkom zaključaka Senat je odbio isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što je okarakterizirano kao financijska ucjena i udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu, te kao poništavanje autonomije i donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokoga obrazovanja.   Zaključci Senata o nacrtima zakona koji se odnose na reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja

Tijekom dva vikenda sredinom ožujka 2022. u prostorima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je pripremna radionica za studente polaznike kolegija "Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom". Radi se o sveučilišnom izbornom kolegiju čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu, a izvoditelj Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj kolegija je osposobiti studente za pružanje kvalitetne vršnjačke potpore studentima s invaliditetom u akademskom okruženju. Kolegij je dostupan za upis studentima svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu neovisno o godini i razini studija, a uvjet upisa je poznavanje studenta s invaliditetom kojem je potrebna vršnjačka potpora te je suglasan da mu kolega sa studijskog usmjerenja pruža potporu organiziranu na taj način. Studenti koji upišu kolegij pružaju kolegi s invaliditetom potporu za lakše snalaženje u akademskom okruženju – primjerice potporu prilikom dolazaka na fakultet, kretanju po prostorima fakulteta, pisanju bilježaka s predavanja, rješavanju administrativnih procedura, posredovanju u komunikaciji i sl. Kolegij traje jedan semestar i nosi 5 ECTS bodova. Obaveze na kolegiju organizirane su u dva dijela: prvi dio je pripremna radionica za studente asistente koja se održava na početku svakog semestra, dok se drugi dio odnosi na pružanje vršnjačke potpore kolegi s invaliditetom tijekom semestra te redovite grupne konzultacije (superviziju). U zimskom semestru ak. god. 2021./2022. u kolegiju sudjeluju studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta hrvatskih studija, Fakulteta organizacije i informatike te Filozofskog fakulteta. Pripremna radionica za studente asistente održana je 11., 12., 13. te 19. ožujka 2022. u dvoranama Filozofskoga fakulteta. Posljednji dan radionice okupili su se i studenti asistenti i studenti s invaliditetom radi zajedničke izrade planova pružanja vršnjačke potpore.  Kolegij Vršnjačka potpora nastao je kao jedna od mjera izjednačavanja mogućnosti za studente s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Educirani i senzibilizirani studenti asistenti, pružajući osnove vršnjačke potpore, mogu kreirati takve uvjete za studente s invaliditetom kojima će se prevladati čitav niz prepreka koje organizacijski i objektivno postoje u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istodobno, kroz znanja i vještine stečene u pripremnoj radionici te provođenjem vršnjačke potpore sami studenti asistenti stječu neprocjenjivo iskustvo i razvijaju čitav niz socijalno poželjnih vještina i sposobnosti. 
(prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, nositeljica kolegija)  

Projekt Edu4Games pokrenut je u ožujku 2019. godine s ciljem da se doprinese razvoju i kvaliteti igara u zemlji i regiji, a proveden je u suradnji nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu – Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Fakulteta organizacije i informatike te Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kao i u suradnji sa stručnjacima iz industrije. Osmišljen je tako da procesi poučavanja i učenja budućih kreatora videoigara budu usmjereni na umjetničku i znanstvenu praksu te na istraživanje. Uz diplomski studijski program sa četiri usmjerenja - dizajn videoigara, vizualna umjetnost videoigara, programiranje videoigara, produkcija videoigara, izrađeni su i standardi zanimanja i kvalifikacija te program cjeloživotnoga obrazovanja. 

Tijekom projekta angažiran je velik broj nastavnika Sveučilišta u Zagrebu, a u njegovoj je provedbi ostvarena i bliska suradnja s domaćom gaming industrijom. Stručnjaci iz industrije predavali su na obrazovnom pilot programu cjeloživotnoga učenja te sudjelovali u raspisu predmeta budućega studijskog programa. Tijekom projekta ostvarena je suradnja s Klasterom hrvatskih proizvođača videoigara CGDA (Croatian Game Developers Alliance) te Poduzetničkim inkubatorom PISMO u Novskoj, a nastavnici Sveučilišta prošli su edukaciju u studiju za razvoj videoigara Gamechuck. 

U sklopu projekta nabavljena je vrijedna oprema kojom su opremljeni prostori Akademije dramske umjetnosti u kojima je i održan pilot program cjeloživotnoga učenja. Nabavljena oprema omogućit će i nesmetano buduće obavljanje razvijenih diplomskih programa, kao i umjetničko – istraživačke djelatnosti. Uz gaming računala i prezentacijsku opremu, nabavljene su naočale za virtualnu i proširenu stvarnost, eye-tracking oprema te grafički tableti. 

Projekt je predstavljen na nizu domaćih festivala i konferencija – Reboot Online Games Week, CASE 2022, Zagreb Film Festival, Animafest, MIPRO, a tijekom izrade studijskog programa ostvarene su suradnje s nekoliko stranih obrazovnih ustanova – nastavnici uključeni u projekt posjetili su jedan od najvažnijih europskih gaming obrazovnih programa, francuski CNAM-ENJMIN, a s Francuskim institutom u Zagrebu te Goethe-Institutom Kroatien realiziran je Digitelling, prvi regionalni program mentoriranja inovativnih indie videoigara. 

Ovaj trogodišnji projekt završava konferencijom 'GAME OVER' na kojoj će dekan Akademije dramske umjetnosti i voditelj projekta izv. prof. art. Davor Švaić predstaviti provedene aktivnosti te plan provedbe budućega studijskog programa i programa cjeloživotnog učenja "Dizajn i razvoj videoigara". Konferencija će se održati u ponedjeljak 21. ožujka od 17 do 19 sati u prostorima Nove akademijske scene F22 (Frankopanska 22, Zagreb). Zbog ograničenoga broja sudionika, svoj dolazak treba najaviti na dekanat@adu.hr. 

Na konferenciji će sudjelovati i polaznici pilot programa održanoga u sklopu projekta, koji će predstaviti napredak svojih timova s izradom videoigara te iskustva u gaming industriji nakon završetka programa. 

Također, u sklopu događanja organizirana je i panel-diskusija na temu visokoga obrazovanja u području videoigara te suradnje s gospodarstvom i javnim institucijama u Republici Hrvatskoj.  Sudionici panela:
Aleksandar Gavrilović, CGDA i Gamechuck
izv. prof. art. Vedran Kasap, Arhitektonski fakultet – odsjek Studij dizajna
Andrej Kovačević, Exordium Games (moderator)
as. Ida Loher, Akademija likovnih umjetnosti
Christopher P. Marchich, HAVC 
izv. prof. dr. sc. Dijana Plantak Vukovac, Fakultet organizacije i informatike
doc. dr. sc. Mirko Sužnjević, Fakultet elektrotehnike i računarstva
izv. prof. art. Davor Švaić, Akademija dramske umjetnosti

Istraživački tim Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Beate Halassy uspješno je uspostavio test neutralizacije "divljega" soja SARS-CoV-2 virusa te tako stvorio preduvjete za razvoj, kontrolu i primjenu specifičnih imunoglobulina u liječenju COVID-19 u Hrvatskoj. Riječ je o najrelevantnijem testu za procjenu imunosti na virus koji omogućuje mjerenje količine protutijela koja su sposobna spriječiti ulazak virusa u naše stanice, odnosno koja virus mogu neutralizirati. Znanstveni rad o rezultatima svoga istraživanja tim je objavio u jednom od vodećih časopisa u imunologiji – Frontiers in Immunology. Istraživači Sveučilišta u Zagrebu uspješno su standardizirali proces odabira najučinkovitijih plazmi u neutralizaciji virusa koje se u Hrvatskoj koriste u liječenju imunokompromitiranih osoba oboljelih od bolesti COVID-19 već od prosinca 2020. Riječ je o pacijentima s oslabljenim imunosnim sustavom koji se ne mogu sami boriti s virusom – najčešće hematološko-onkološki bolesnici, koji zbog liječenja osnovne bolesti privremeno ne mogu proizvoditi vlastita protutijela. Uspostavljanje testa neutralizacije cjelovitoga infektivnoga SARS-CoV-2 virusa zahtijeva posebne uvjete rada, koji su postignuti u laboratoriju biosigurnosne razine 3. Takav se laboratorij nalazi u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, u kojem su istraživači Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s kolegama s Klinike, iz PCR pozitivnoga oro- i nazofaringealnoga brisa pacijenta izolirali SARS-CoV-2. Time je stvoren početni materijal za razvoj virusnoga standarda u naprednim analizama neutralizacijskoga potencijala ispitivanih plazmi. U svrhu smanjenja varijabilnosti testa, istraživači su formirali sustav pohrane glavnih bioloških komponenti testa: virusa, stanica te internoga standarda protutijela, koji su kontinuirano provjeravani kako bi se osigurala ponovljivost testa. Test je standardiziran i kalibriran prema međunarodnom standardu (Prvi WHO internacionalni standard) čim je postao dostupan. Mlade znanstvenice dr. sc. Sanda Ravlić i dr. sc. Željka Mačak Šafranko stoga su tijekom istraživanja u svojim rukama držale novi, nepoznat infektivni virus, za koji u početcima epidemije nije postojao lijek ni cjepivo. U suradnji s kolegama iz Hrvatskoga centra za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i transfuzijskih centara iz drugih hrvatskih gradova te s liječnicima iz zagrebačkih bolnica organizirano je prikupljanje plazme te njezina distribucija pacijentima. Kako bi se smanjila varijabilnost rezultata analize, količine protutijela prisutnih u plazmama prikupljenima diljem Hrvatske bilo je potrebno korelirati s rezultatima komercijalnih testova, korištenih u hrvatskim transfuzijskim centrima, te ih usporediti s rezultatima testa neutralizacije. Tako su neutralizacijski potencijali plazmi izraženi na istovjetan način. Ključnu ulogu u tom dijelu istraživanja imala je dr. sc. Ana Hećimović. Praćenjem količine neutralizacijskih protutijela u serumu imunokompromitiranih pacijenata zaraženih virusom COVID-19, koji nemaju vlastita protutijela, istraživači su dokazali uspješan prijenos neutralizirajućih protutijela konvalescentnom plazmom. Klinička poboljšanja i pogoršanja pacijenata podudarala su se s povećanjem i smanjenjem transfundiranih neutralizirajućih protutijela u serumu bolesnika, što je dokazalo njihov doprinos kontroli bolesti. Rezultati istraživačkoga tima Sveučilišta u Zagrebu također su upozorili na veliku količinu neusporedivih podataka nastalih tijekom pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 zbog korištenja različitih testova za procjenu količine protutijela koji nisu validirani ni kalibrirani prema Prvom WHO internacionalnom standardu. Stoga su iz mnoštva studija objavljenih diljem svijeta izostali zaključci o količinama protutijela koja pružaju dobrobit pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19. Visokokontrolirani test neutralizacije "divljega" soja SARS-CoV-2 virusa istraživača Sveučilišta u Zagrebu, kao i vrlo strog sustav praćenja količine neutralizirajućih protutijela u serumu pacijenata, prepoznala je i svjetska znanstvena zajednica. Ovo istraživanje dio je projekta Stvaranje preduvjeta za uvođenje seroterapije u Hrvatskoj, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Na projektu, čija je provedba započela u srpnju 2020., sudjeluju istraživači i stručnjaci iz četiriju hrvatskih institucija: Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i Imunološkoga zavoda. Cjeloviti rad Is Better Standardization of Therapeutic Antibody Quality in Emerging Diseases Epidemics Possible? dostupan je OVDJE.

Rezultati istraživanja o radnim karijerama bivših studenata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu pokazalo je da alumni toga fakulteta prvi posao nalaze u roku od pet mjeseci nakon završetka studija,  a u prosjeku imaju iznadprosječne prihode u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. U trenutku provođenja istraživanja, 88 posto alumna bilo je zaposleno, od čega je 70 posto imalo ugovor na neodređeno. Najviše bivših studenata Filozofskoga fakulteta u Zagrebu radi u sustavu obrazovanja (35%), potom u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti (17%) te u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti (11%). Oko tri četvrtine alumna procjenjuje da rade na radnom mjestu za koje je primjereno obrazovanje u području njihova studija, što znači da su zaposleni u struci za koju su se obrazovali. Gotovo 70 posto alumna koji su zaposleni zadovoljno je svojim trenutnim radnim mjestom i ne razmišlja o promjeni posla, a oko 30 posto njih prvi posao, koji rade i nakon završetka studija, pronašlo je još za vrijeme studija. Oko polovine alumna Filozofskoga fakulteta barem povremeno obavlja dodatne honorarne poslove u struci, kao što su prevođenje, lektoriranje, pisanje stručnih analiza i tekstova. Komentirajući rezultate istraživanja dekan Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc Domagoj Tončinić je rekao: „Prikupljeni i obrađeni podaci ohrabruju i maturante koji odabiru svoj studij i ove godine planiraju upisati prvu godinu, a podjednako i njihove roditelje, jer pokazuju da se budući brucoši ne trebaju bojati za mogućnosti zapošljavanja ako odluče upisati neki od studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Naš je Fakultet među rijetkim visokoškolskim ustanovama na kojima studenti stječu dvije kvalifikacije, što je velika prednost jer im se na tržištu rada nudi više mogućnosti u pronalaženju adekvatnoga radnog mjesta koje će im i osigurati kvalitetan život i istodobno zadovoljiti njihove ambicije za daljnjim razvojem i učenjem.“ Filozofski fakultet u Zagrebu tijekom 2021. godine proveo je drugo istraživanje radnih karijera svojih bivših studenata. Istraživanjem su obuhvaćeni studenti koji su od početka 2014. do kraja 2019. godine završili neki od 47 diplomskih studija. Od oko 4.170 studenata koji su na Filozofskom u tom periodu stekli magistarsku diplomu njih 2.266 je ispunilo upitnik o radnim karijerama. Provođenje ovog istraživanja dio je aktivnosti projekta „Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu“ koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Kreativna zajednica, napredno znanje, jedinstveni program, stručni treneri i mentori ‒ sve je to EIT Jumpstarter. Uz doprinos najboljih stručnjaka u području, kreativnu zajednicu i jedinstveno znanje, cilj nam je poduprijeti nositelje ideja da ih pretvore u posao. Pomažemo inovatorima i poduzetnicima da izgrade održiv poslovni model u svojoj ideji inovativnoga proizvoda ili usluge, validiramo je i ako se pokaže da je njihova poslovna ideja održiva, potičemo ih da registriraju svoju tvrtku.

Natjecanje organiziraju EIT Health, EIT RawMaterials EIT Food, EIT InnoEnergy, EIT Manufacturing i EIT Urban Mobility. Riječ je o šest zajednica znanja i inovacija EIT-a, Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju. Okupljaju poduzeća, istraživačke centre i sveučilišta kao partnere, stvarajući povoljno okružje za procvat kreativnoga mišljenja i inovacija. EIT je vrijedan, vjerodostojan partner za pokretanje vaše poslovne ideje. Diplomanti programa posjeduju vještine i znanja za pokretanje svoje tvrtke, a kao dio alumni zajednice dobivaju daljnju potporu i posvećene savjete od EIT zajednica u vezi sa sljedećom fazom svojega start-up puta. Timove upoznajemo s partnerima, VC-ima, regulatornim tijelima i tvrtkama koje mogu proizvoditi svoje proizvode, s njihovim prvim kupcem ili poligonom za testiranje i razvoj. Surađuju s velikim inovacijskim hubovima u Europi, što je važno kada žele ući na strana tržišta. Program od 2017. trenira brojne start-up timove, a zanimanje za natjecanje iz godine u godinu raste. Godine 2019. EIT Jumpstarter osvojio je nagradu za najbolju edukacijsku inicijativu (Best Association Training) organizacije European Association Awards. Je li ovaj projekt stvoren baš za mene? Jesi li dio znanstvenoga projektnoga tima, inovator, znanstvenik, doktorand ili student magistarskoga studija s idejom o proizvodu ili usluzi kako bi mogla poremetiti postojeća tržišta u zdravstvu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, sirovinama, energetici, urbanoj mobilnosti ili proizvodnom sektoru? Želiš li svoju ideju iznijeti iz laboratorija na tržište? Onda je EIT Jumpstarter idealan za tebe! Što ćeš naučiti? Tijekom osmomjesečnih programa moći ćeš pronaći i potvrditi najbolji poslovni model za svoju inovativnu ideju. Tečajevi se temelje na metodologiji lean start-up iz Silicijske doline prevedenoj na europsko okružje. Naučit ćeš kako poboljšati svoj posao, o ponudi vrijednosti za kupca, segmentaciji tržišta, financijama, osnovama ulaganja, pravnim osnovama… Tijekom programa dobit ćete financijsku potporu za putovanje i smještaj, a najbolji timovi u svakoj kategoriji imat će priliku osvojiti novčanu nagradu od 10 000 €. Zašto je ovaj program jedinstven? EIT Jumpstarter vrlo je selektivan, natjecateljski program; sudjelovanje u njemu otvara vrata prema europskim tržištima i povezuje najbolje timove sa šest velikih industrijskih partnera EIT zajednica, kao što su GE Healthcare, Siemens, Philips, Roche, Bosch, Nestlé, Pepsico i Maspex i mnogi drugi. Otkrijte više na: https://eitjumpstarter.eu/why-eit-jumpstarter/ te na EIT Manufacturing Hub Hrvatska Prijave su otvorene do 10. travnja 2022. Prijavite se OVDJE! Za više informacija kontaktirajte koordinatore područja: EIT Health – gospođa Anna Péli: anna.peli@eithealth.eu EIT Manufacturing – Dr. Verónica Rodríguez García: veronica.rodriguez@eitmanufacturing.eu

Partneri na projektu "AMED - Advancing Higher Education in Maldives Through E-learning Development" (Unapređenje visokoga obrazovanja na Maldivima kroz razvoj e-učenja), u okviru kojega Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina uvodi kompletan sustav e-učenja na Maldivima, ovoga tjedna borave u Varaždinu. Tom su prilikom održali i sastanak s domaćinima na FOI-ju gdje su im prezentirani primjeri dobre prakse u implementaciji e-učenja i primjeni novih tehnologija i modela učenja na daljinu.

U Varaždinu borave projektni partneri s Nacionalnoga sveučilišta na Maldivima (Maldives National University), Otvorenoga sveučilišta Katalonije (Universitat Oberta de Catalunya) i Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNET). Sastanak je organiziran kao jedna od posljednjih aktivnosti na projektu, a izrazito je značajan jer u okviru njega FOI posljednje tri godine daje ekspertizu za uvođenje modela e-učenja na Nacionalno sveučilište na Maldivima, kojemu je zbog slabe prometne i mrežne povezanosti više od 200 otočja, ovakav sustav bio i više nego potreban. Projekt je započeo 2019. godine, u potpunosti je financiran sredstvima Erasmus+ programa Europske komisije u iznosu od 720.592 eura, a glavni mu je cilj ojačati kapacitete i širenje znanja u visokom obrazovanju. Do sada su u okviru projekta provedene gotovo sve projektne aktivnosti, a u njih je bilo aktivno uključeno više od 50 sudionika (menadžera, nastavnika, tehničara, djelatnika stručnih službi) s maldivskoga Sveučilišta (MNU). Svi su oni sudjelovali u edukacijama kroz razvijeni studijski program s ciljem podizanja kapaciteta i osposobljavanja za primjenu online nastavnih programa. „Realizacija ovog projekta je došla u ključnom trenutku pandemije, kada su brojna sveučilišta morala preći na ovaj model realizacije nastave. Ovu dobru praksu primijenit ćemo zasigurno i na drugim projektima“ – istaknula je dekanica FOI-ja prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep.  Razvijen je i studijski program u 4 modula koji će biti akreditiran kako bi bio dostupan i za buduće edukacije nastavnika i drugih djelatnika na MNU i nakon završetka projekta AMED. „U okviru projekta radilo se i na podizanju strateškog pristupa uvođenju e-učenja te je razvijen jedinstveni Strateški dokument koji će Sveučilištu na Maldivima omogućiti daljnji razvoj e-učenja“- istaknuo je voditelj projekta i prodekan na FOI-ju izv. prof. dr. sc. Igor Balaban. „ Stručnjaci s FOI-ja i iz CARNET-a su nam u Varaždinu organizirali tzv. job shadowing koji omogućava prijenos dobre prakse u organizaciji i provođenju e-obrazovanja na maldivski obrazovni sustav. Ukupno 16 naših predstavnika iz različitih sektora maldivskog Nacionalnog sveučilišta sudjeluje u izlaganjima i radionicama iz područja e-obrazovanja kako bi unaprijedili postojeće procese u našoj instituciji“ – objasnila je voditeljica projekta na MNU Shimna Shakeeb. Projektnim sredstvima nabavljena je i postavljena oprema za njihovo provođenje i daljnji razvoj e-učenja na Maldivima u vrijednosti od 200.000 eura. „Mnogi naši nastavnici nisu bili upoznati s ovakvom tehnologijom i drago nam je da nakon ovog projekta naše sveučilište još više napreduje po pitanju tehnološkog razvoja“ – rekao je prorektor Nacionalnog sveučilišta na Maldivima dr. sc. Mohamed Shareef. U opremanju maldivskoga sveučilišta svoju je ekspertizu dao CARNET. „Imamo znanje koje želimo prenijeti izvan granica Hrvatske, a samim time i potvrđujemo naše znanje i proširujemo vlastito iskustvo“ – rekla je Dragana Kupres iz CARNET-a. U Varaždinu borave i predstavnici španjolskog sveučilišta UOC, čiji projektni koordinator dr. sc. Marcelo Fabian Maina ističe da se na tom Sveučilištu nastava na daljinu izvodi na tri jezika – engleskom, španjolskom i katalonskom, a u fokusu su uvijek studenti i njihove aktivnosti. „Taj smo model htjeli prenijeti i na ovo maldivsko sveučilište“ – zaključuje Maina.   Ovaj susret je pripremni sastanak za završnu konferenciju projekta AMED koja će se održati na Maldivima u svibnju, što će biti izvrsna prilika za predstavljanje svih postignutih rezultata i učinaka projekta.U okviru posjeta Hrvatskoj, osim FOI-ja, projektni tim je posjetio i Tehnološki park Varaždin, Regionalni obrazovni centar ROC (CARNET), a prezentiran im je i rad Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE). Uz to, tim će turistički posjetiti i Zagreb te Krapinu.

Dragi natjecatelji i natjecateljice! Bliži nam se još jedna, 15. cestovna utrka "162 stube" koja ovoga puta dobiva još veći značaj zbog humanitarnoga karaktera. Održat će se u subotu 2. travnja 2022. točno u podne. Prikupljat će se sredstva za pomoć zaposlenicima Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija su kuće stradale u potresu u Čučerju. Fakultet će otvoriti i humanitarni račun na koji će biti moguće dati svoj prilog i tako im olakšati svakodnevicu. Račun će biti otvoren od ožujka do kraja travnja. Kao i prijašnjih godina, start utrke je pred dekanatom Medicinskoga fakulteta, a proteže se preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice te Schlosserovih stuba. Na taj način utrka povezuje dvije temeljne zdravstvene institucije: Medicinski fakultet i Školu narodnog zdravlja "Andrija Štampar". U stazu su uključene i stube, njih 162 po kojima je utrka dobila ime. Natjecatelji će biti podijeljeni u četiri kategorije: MEF Woman, MEF Man, ABSOLUTE Woman, ABSOLUTE Man.
Cijela staza bit će obilježena, uz prisustvo brojnih volontera koji će vas usmjeravati i pružati vam podršku. Dođite da zajedno srušimo sve rekorde! Prijave su dostupne online i na mjestu događanja od 10 do 11.30 sati. Prijaviti se možete OVDJE.

Zbog epidemiološke situacije potičemo vas da se prijavite online putem. Također napominjemo da će se utrka održati sukladno epidemiološkim mjerama HZJZ-a, te ćemo detaljni protokol objaviti neposredno prije utrke. Kao i svake godine za sve sudionike bit će osigurane promotivne majice, krafne i piće osvježenja, a tri najbolja u svakoj kategoriji bit će nagrađeni medaljama, poklon bonovima i paketima sponzora. Paralelno s utrkom na radilištima u prostorijama Medicinskoga fakulteta, educirani studenti iz Studentskih sekcija za kardiologiju, ortopediju i traumatologiju, radiologiju, pravilnu prehranu te Studentske ekipe prve pomoći (StePP), održavat će radionice i odgovarati na pitanja sugrađana. Utrka počinje točno u 12 sati! Dužina staze je 4200 metara, a broj stuba 162! Veselimo se vašem dolasku i ponovnom okupljanju! Vaš SportMEF

Austrijska akademija znanosti organizira hitan poziv za prijavu na akademske programe mobilnosti u okviru "Joint Excellence in Science and Humanities" (JESH) kako bi u ovoj teškoj situaciji poduprla ukrajinske znanstvenike i istraživače.


Više informacija o stipendijama možete pronaći OVDJE. Austrijska akademija znanosti organizirala je JESH programe i u 2020. kako bi podržala hrvatske znanstvenike i istraživače nakon razornih potresa.

Predstavnici Indiana State University dr. sc. Provost Christopher J. Olsen i dr. sc. Chris McGrew posjetili su Sveučilište u Zagrebu. Razlog posjeta je konkretiziranje bilateralnoga sporazuma u kontekstu nastavničke i studentske razmjene dvaju Sveučilišta. Na sastanku su sudjelovali predstavnici nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, prorektor za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš i dr. sc. Branka Roščić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Nakon sastanka na Sveučilištu, predstavnike američkoga sveučilišta ugostili su Fakultet hrvatskih studija i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet kako bi dogovorili detalje suradnje. Tradicija suradnje Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta i Indiana State University duga je više od dva desetljeća. Fakultet hrvatskih studija, kao najmlađa sastavnica Sveučilišta, pokazala je inicijativu uključenja u suradnju. Načelno su dogovoreni projekti zajedničkih kolegija na Odsjeku za povijest te Odsjeku za sociologiju koji bi s vremenom trebali dovesti i do razmjene studenata i nastavnika na godišnjoj razini. Izvor: Universitas portal

Ciklus predavanja "Alumni priča" nastavljen je uspješnom pričom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Savez ALUMNI UNIZG je 10. ožujka 2022. u auli Sveučilišta u Zagrebu organizirao razgovor sa zanimljivim gostima, istaknutim alumnima KBF-a. Gosti razgovora su bili: Nikola Kuzmičić, dipl.theol., vjeroučitelj u Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Zagrebu, prof. dr. sc. Tonči Matulić, predsjednik Alumni udruge KBF-a (DBS-KBF), Blaženka Jančić, dipl. cateh., urednica religijskoga programa Hrvatskoga radija i prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Razgovor je moderirao alumnus Sveučilišta u Zagrebu Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na početku je pozdravio okupljene istaknuvši da Katolički bogoslovni fakultet djeluje trajno već 350 godina i zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu predstavlja stožernu instituciju hrvatskoga društva i hrvatskoga naroda. "Katolički bogoslovni fakultet daje duhovni temelj jednoga zdravog društva, poštujući pritom sve ostale religije te predstavlja temelj naše tradicije", rekao je rektor Boras. Na pitanje o tome kako je u moderno doba raditi kao vjeroučitelj i traže li djeca danas vjeru, Nikola Kuzmičić kazao je kako "je danas prekrasno biti učitelj jer su mladi poveznica između prošlosti i sadašnjosti". Istaknuo je da mladi pokazuju interes za duhovno i transcendentalno te traže odgovore na pitanja, a mogućnost razgovora i iznalaženje odgovora na njihova pitanja predstavlja ljepotu rada s mladima. "Traganje za vjerom koja je tako dobra u teoriji, a prečesto loša u praksi je nešto što je mene nagnalo studirati teologiju", rekao je Nikola Kuzmičić. Blaženka Jančić prisjetila se studentskih dana na KBF-u opisavši ih kao jednu obiteljsku i toplu atmosferu koja je zajednički prožimala i studente i profesore. "Jedan od razloga zbog kojih sam upisala KBF jest što sam htjela znati više o onome u što i u koga vjerujem", rekla je Blaženka Jančić. Zbog naravi svojega posla urednice religijskoga programa Hrvatskoga radija prati život i djelovanje Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica zbog čega često surađuje i rado se vraća svojemu Fakultetu. Na pitanje o tome ostaju li studenti nakon diplome u kontaktu sa svojim Fakultetom prof. dr. sc. Josip Šimunović odgovorio je da ostaju, ali još uvijek ne u onolikoj mjeri u kojoj se to očekuje. "Svojim životom i svjedočanstvom želim i svima drugima biti pozivnica da se vrate Fakultetu", rekao je prof. Šimunović. Prof. dr. sc. Tonči Matulić istaknuo je da su na KBF-u svakodnevno povezani sa svojim bivšim studentima te da je gotovo većina stručnih i znanstvenih skupova koje organiziraju usmjerena na njih, ipak smatra da potencijali alumni kulture još uvijek nisu dovoljno razvijeni. "Alumni priča i alumni djelovanje zaslužuje svakodnevni angažman i brigu, ali ako želimo da to postane istinski prava kultura, na tome bi trebalo graditi cjelokupno djelovanje Fakulteta odnosno Sveučilišta", istaknuo je prof. Matulić. U razgovor se uključio rektor Boras složivši se kako je povezivanje bivših studenata jako važno te se u tom smjeru na Sveučilištu u Zagrebu promišlja i djeluje. Stoga je osnovano poduzeće "Stablo znanja" koje će pružiti strukturnu, infrastrukturnu, tehničku i organizacijsku podlogu za povezivanje sadašnjih i bivših studenata. Na kraju je prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio sugovornicima na zanimljivom razgovoru istaknuvši kako će Savez nastaviti pružati podršku i platformu za daljnju suradnju i produbljivanje veza s bivšim studentima, a u cilju jačanja ugleda i imena Sveučilišta u Zagrebu te širenja svijesti u hrvatskom društvu o alumni ideji i kulturi kao obliku društveno odgovornoga ponašanja. Zahvalio je rektoru Borasu na podršci koju daje radu Saveza i potpomaganju održavanja alumni događanja te je najavio da će u organizaciji Saveza 5. travnja biti održana hibridna radionica o mogućnostima financiranja alumni aktivnosti iz sredstava EU fondova. Video snimka razgovora uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza.

Ovogodišnji 21. Tjedan moga u Hrvatskoj traje od 14. do 20. ožujka i dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju ovu misiju u našoj sredini. Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije s obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću. Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu iste su kao i prijašnjih godina. U Europskoj uniji se polazi od činjenice da više od 45 posto sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga. Nastojimo redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanoga sustava (podaci FENS-a, Federation of European Neuroscience Societies). Nadalje, javnosti želimo približiti i potrebu približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost. Nemoguće je naći pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskoga društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima (New Science of Human Nature). Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je (uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga,s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga: MOZAK I POST-COVID SINDROM Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina "Mozak i Post-COVID sindrom" naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju, ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnoga pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti.
- četvrtak, 17. ožujka 2022. u 16 sati - ZOOM - passcode: 133651

PANDEMIJSKA LEKCIJA: KAKO PODUČAVATI ADOLESCENTNI MOZAK „NA DALJINU“ Na tribini Pandemijska lekcija: kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“ obradit ćemo vrlo aktualnu temu nastave i obrazovanja u digitalno doba. Iako se ova tema već dugo provlači ispod radara, posljednjih godina uzima sve više maha, a COVID-19 pandemija naglo ju je gurnula u prvi plan rasprava o obrazovanju. U ovoj tribini okupili smo multidisciplinarni tim stručnjaka – psiholozi, dječji i adolescentni psihijatri, neuroznanstvenici i nastavnici raspravljat će o „novom normalnom“ u obrazovanju iz različitih perspektiva.
- utorak 15. ožujka 2022. u 16 sati - ZOOM - passcode: 608402 Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu bavit će se temom novih spoznaja o učinku pandemije na spavanje kod studentske populacije i odraslih. Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku priprema aktivnosti vezane uz kognitivni i motorički razvoj djeteta, s naglaskom na dječju igru i neuroplastičnost mozga. U organizaciji 21. Tjedna mozga pridružuju nam se Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru te članovi Hrvatskoga društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima, kao i Zagrebački institut za kulturu zdravlja. Istodobno, očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Dubrovniku, Varaždinu i Puli, kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Mi smo se već uključili u međunarodnu akciju za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi! Informacije:
Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost
Šalata 12, 10000 Zagreb
tel: 01/ 45 96 902, 01/45 96 801
fax: 01/ 45 96 942
e-mail: hdn@hiim.hr
http://www.hdn.hr

Studenti su nositelji sutrašnjice Hrvatske, a znanja i vještine koje dobivaju moraju ih učiniti spremnima za tržišta rada i razvoja. Mi se moramo pobrinuti da im osiguramo mogućnost da nakon završenih fakulteta i akademija pronađu posao u Hrvatskoj i na taj način će društvo biti otporno u budućnosti, ističe u razgovoru za Universitas prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Cijeli razgovor možete pročitati OVDJE.

U okviru seminara na kolegiju "Javni menadžment" na specijalističkom stručnom studiju "Javna uprava" na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je novi oblik nastave nazvan "Laboratorij upravnih inovacija"(dalje: LAB). Cilj LAB-a jest omogućiti studentima prve godine specijalističkoga studija upoznavanje, ne samo s teorijom rada i funkcioniranja javne uprave, već i omogućiti neposredni uvod u njezin rad te ih osposobiti za predlaganje inovativnih rješenja za njezino poboljšanje rada pojedinih upravnih organizacija uz stalnu interakciju i mentoriranje od strane nastavnika fakulteta. Osnovni cilj LAB-a se stoga može definirati kao zajedničko djelovanje studenata i nastavnika u svrhu pronalaska inovativnih rješenja za praktične, konkretne i svakodnevne upravne probleme. Ovo je prva akademska godina u kojoj je LAB provođen te je u njemu sudjelovalo deset studenata u tri skupine pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Vedrana Đulabića, doc. dr. sc. Jasmine Džinić i doc. dr. sc. Romeje Manojlović Toman s Katedre za upravnu znanost Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. LAB je trajao tri mjeseca, od listopada 2020. do siječnja 2021., i sastojao se od četiri konsekutivne faze: a) Opis problema – studenti sudionici LAB-a morali su sami istražiti i pronaći problem s kojim se građani i poduzetnici susreću u svakodnevnom kontaktu s upravnim organizacijama. Problem je morao biti praktičan, relevantan za veći broj građana ali i neposredno rješiv, odnosno morao je omogućiti predlaganje inovativnih rješenja koja se mogu direktno primijeniti u radu pojedinoga organa. Nakon rasprave o nizu praktičnih problema, studenti i nastavnici odlučili su ispitati problem čekanja u redovima i brzine pružanja usluga korisnicima i to u tri odabrane organizacije koje su studenti neposredno posjetili i utvrdili da bi problem mogao postojati. Navedene organizacije su Poslovnica Hrvatske pošte u Baškoj vodi, Zemljišnoknjižni odjel Općinskoga građanskog suda u Zagrebu te Područna služba Sisak Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. b) Analiza izabranoga problema – u drugoj fazi sudionici LAB-a istražili su pravni, organizacijski, personalni i funkcionalni aspekt problema u svakoj od organizacija. Pri tome su se koristili uvidom u pravne akte organizacija, uvidom u službene mrežne stranice, posjet organizaciji, ali i neposredni intervju s voditeljima organizacija. Tako su provedena tri polustrukturirana intervjua koja su vodili studenti. Intervjui su provedeni s gospođom Anitom Krivić, voditeljicom poštanskoga ureda u Baškoj Vodi, gospođom Boženom Busić, voditeljicom Zemljišnoknjižnoga odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu te gospodinom Andrejem Butorceb, voditeljem područne službe HZZO-a Sisak. c) Prijedlog inovativnih rješenja – nakon sagledavanja svih aspekata problema svaka skupina sudionika LAB-a je pod vodstvom jednog od nastavnika izradila prijedloge inovativnih rješenja za svaku od tri analizirane upravne organizacije. Pri tome su svi prijedlozi morali biti konkretni i primjenjivi, sadržavati teorijsko uporište za njihovo predlaganje, ali i konkretan način primjene u pojedinoj organizaciji, opis potencijalnih troškova do kojih može dovesti, ali i koristi koje se time putem mogu ostvariti. Sudionici su uvidjeli da postoje i problemi koji nadilaze razinu pojedinih upravnih organizacija te su predložili i inovativna rješenja čija bi implementacija zahtijevala uključivanje središnjih tijela (središnjice Hrvatske pošte, Ministarstva pravosuđa i uprave ili Direkcije HZZO-a). d) Prezentacija rješenja – sudionici LAB-a su svoje konačne prijedloge i izvještaje prezentirali 21. siječnja 2020. na online konferenciji na kojoj je sudjelovalo tridesetak studenata i nastavnika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao i ispitanici triju organizacija. Pisane verzije izvještaja su dostavljane i trima uključenim organizacijama. Prva iskustva s provođenjem LAB-a pokazala su veliki potencijal, i to u raznim aspektima: LAB predstavlja poveznicu između teorije i prakse te omogućuje studentima uvid u praktične probleme te razvoj analitičkih sposobnosti njihova rješavanja. LAB im je omogućio iskustvo samostalnoga istraživačkog rada i rada u timu. Nadalje, LAB pokazuje i upravnim organizacijama korist od akademske zajednice i razmjene iskustva s njom. Posebno je ohrabrujuća činjenica da se pokazala velika spremnost voditelja upravnih organizacija na suradnju sa studentima te otvorenost na prihvaćanje iznesenih prijedloga inovativnih rješenja. Napokon, LAB unaprjeđuje didaktične sposobnosti uključenoga nastavnog osoblja koje zajedno sa studentima upoznaje nove probleme i surađuje na rješavanju.   U planu je daljnji nastavak rada na usavršavanju LAB-a uključivanjem većega broja upravnih organizacija i studenata te njegovo prerastanje u centar za razvoj novih ideja i praktičnoga uključivanja u unaprjeđenje rada različitih vrsta upravnih organizacija na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Sveučilište u Zagrebu, najstarije i najveće sveučilište u Republici Hrvatskoj, izražava snažnu potporu ukrajinskim studenticama i studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju, zaposlenicima svih sveučilišta te cjelokupnom obrazovnom i znanstvenom sustavu Ukrajine. Sveučilište u Zagrebu solidarizira se s obiteljima članova akademske zajednice, njihovim prijateljima, sunarodnjacima i svima koji su se u prijateljskoj Ukrajini zatekli u teškim stradanjima tijekom posljednjih dana. Kao institucija koja njeguje europske vrijednosti i razvija moderno, demokratsko, multikulturno i slobodno društvo, s posebnom pozornošću i velikom tugom Sveučilište u Zagrebu prati zbivanja u Ukrajini te se nada pronalasku mirnoga rješenja koje će dovesti do okončanja teškoga stradavanja i rata. Ukrajina je među prvim zemljama koje su priznale Republiku Hrvatsku još prije više od 30 godina, kada smo i sami prolazili kroz teško razdoblje s neizvjesnom budućnošću. Time je omogućila i našem Sveučilištu da djeluje autonomno u okviru Republike Hrvatske. Sveučilišta moraju biti središta intelektualnih, stručnih, kritičkih i moralnih rasprava, pacifističkih, proaktivnih i konstruktivnih inicijativa i aktivnosti, slobodnoga izražavanja mišljenja te mjesta na kojima se potiče suradnja i partnerstvo s institucijama i pojedincima širom svijeta. Stoga je dužnost sveučilišta da svojim djelovanjem brinu i o budućnosti cijeloga čovječanstva te se zalažu za dijalog i slobodu svakoga pojedinca. Rat, ratna stradavanja i razaranja suprotna su sveučilišnim, znanstvenim, obrazovnim i općeljudskim vrijednostima. Sveučilište u Zagrebu i njegova tijela poduzet će sve potrebne mjere i aktivnosti kako bi se ukrajinskim studentima koje borave na našoj instituciji pružila sva potrebna pomoć, te kako bi se studenti izbjegli iz Ukrajine što lakše uključili u visokoobrazovne procese na našoj instituciji. Shodno tome, daje se preporuka sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu da se studenticama i studentima koji su izbjegli u Republiku Hrvatsku, a žele nastaviti studij na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, uvjetno omogući nastavak visokoškolskoga obrazovanja, te da naknadno, posredstvom stručnih službi sastavnica, pokrenu postupak priznavanja razdoblja studija ili upisa u sljedeću akademsku godinu. Sveučilište u Zagrebu ima Erasmus sporazume sa sljedećim ukrajinskim sveučilištima: E10185868 - TARAS SHEVCHENKO NATIONAL UNIVERSITY OF KYIV Ukraine E10158978 - IVAN FRANKO NATIONAL UNIVERSITY OF LVIV Ukraine E10200141 - NATIONAL TECHNICAL UNIVERSITY OF UKRAINE IGOR SIKORSKY KYIV POLYTECHNIC INSTITUTE Bilateralni sveučilišni sporazumi potpisani su sa sljedećim ukrajinskim sveučilištima: 1. Uzhgorod National University (2007.) 2. National University of Ostroh Academy (2011.) 3. Vasyl Stefanyk Precarpathian National University, Ivano-Frankivsk (2014.) 4. Taras Shevchenko National University of Kyiv, (2004., 2016.) 5. Ivan Franko National University of Lviv, (2019.)

Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je niz zakonodavnih aktivnosti u području znanosti i obrazovanja koje bi trebale rezultirati sveobuhvatnom promjenom zakonodavnoga okvira u kojem se odvijaju djelatnosti znanosti i obrazovanja. Prema Planu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću MZO-a koji je Ministarstvo donijelo 28. siječnja 2022. (Klasa; 023-01/21-02/00203; Urbroj: 533-01-21-0001) predviđeno je donošenje novih ili revidiranje postojećih 48 zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju područje znanosti i obrazovanja. Planiranom promjenom zakonodavnoga okvira obuhvaćeno je i područje znanosti i visokog obrazovanja, u sklopu čega je predviđeno donošenje dvaju novih zakona od posebne važnosti za sustav znanosti i visokoga obrazovanja – Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Smatramo da korjenite promjene zakonodavnoga okvira za sustav znanosti i visokoga obrazovanja nije moguće provesti bez temeljite prethodne rasprave u akademskoj zajednici, na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima. Za takvu raspravu o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je prezentiran na sjednici Rektorskoga zbora 25. veljače 2022. u Rijeci, Ministarstvo je odredilo rok od tri tjedna, do 18. ožujka 2022. što, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice za sustav koje donosi ova zakonska inicijativa, smatramo prekratkim rokom. Nastojeći se prilagoditi tako zadanome vremenskom okviru, na sjednici Rektorskoga kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. utvrđen je vremenski plan i način provođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoga obrazovanja u kontekstu zakonodavne reforme sustava znanosti visokog obrazovanja. ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI_veljača 2022. S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokoga obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje, uključujući i sadržaj programskih ugovora. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu  kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima. U tom smislu, radi cjelovitoga sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta. Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište na e-adresu: zakon-analiza@unizg.hr, najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi Povjerenstvo za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o  reformi sustava znanosti i visokoga obrazovanja, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata. S poštovanjem,
rektor, prof. dr. sc. Damir Boras, v.r.

Svim ženama, posebice bivšim i sadašnjim studenticama, profesoricama, znanstvenicama, djelatnicama i suradnicama Sveučilišta u Zagrebu želimo prekrasan njihov dan! Ideja za obilježavanjem Međunarodnoga dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Zbog toga su i žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku, a Socijalistička partija SAD-a u znak podrške tim ženama proglasila je Nacionalni dan žena. Na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji koja je održana u Kopenhagenu 1910., na prijedlog Clare Zetkin, ustanovljen je Međunarodni dan žena, a Ujedinjeni narodi su 1975. donijeli odluku da se taj dan obilježava 8. ožujka. Gender equality today for a sustainable tomorrow Ukraine: Protection and participation of women is essential

Objavljen je Natječaj za dodjelu nagrada najboljim mladim znanstvenicima iz područja Dunavske regije za 2022. godinu Danubius Young Scientist Award 2022. Dodijelit će se 14 nagrada, svaka  u iznosu od 1.350 eura, i to četrnaestorici mladih znanstvenika - po jednom znanstveniku iz svake zemlje koja je dio Dunavske regije (Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina). Svakoga kandidata mora nominirati njegova znanstvena organizacija (sveučiliste, akademija i sl.).

Broj nominacija po znanstvenoj organizaciji limitiran je na pet kandidata, koji moraju biti s različitih fakulteta ili odjela, instituta ili istraživačkih skupina unutar određene organizacije. Međunarodni stručni žiri utvrdit će konačnu rang-listu svih pristiglih nominacija te će najviše rangirani kandidat iz svake zemlje biti predložen za dodjelu nagrade.

S obzirom na to da kandidate nominira matično Sveučilište, molimo da nam Vaše prijedloge kandidata sa svom potrebnom dokumentacijom dostavite najkasnije do srijede 20. travnja 2022. na e-mail: amihalic@unizg.hr

Krajnji rok kada Sveučilište mora dostaviti nominacije je 30. travnja 2022. Dodjela nagrada planira se održati u listopadu/studenome 2022. NATJEČAJ

Više informacija možete pronaći OVDJE.

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) pridružuje se obilježavanju međunarodnoga "Tjedna otvorenog obrazovanja" (Open Education Week). U "Tjednu otvorenog obrazovanja", koji se ove godine obilježava od 7. do 11. ožujka 2022., diljem svijeta organiziraju se tribine, predavanja i inicijative kojima se želi podići svijest o važnosti otvorenoga obrazovanja i njegova utjecaja na suvremene načine učenja u cijelomu svijetu. Manifestacija se organizira od 2012., a Srce aktivno sudjeluje u ovoj globalnoj inicijativi od 2015. godine. Ove godine Srce svoj doprinos promociji otvorenoga obrazovanja i poticanju primjene otvorenih obrazovnih praksi daje u obliku organizacije dva webinara koji će se održati 9. ožujka 2022:
"Opening up education - unfulfilled potential of OER" s početkom u 10 sati
"Otvoreni obrazovni sadržaji u nastavi – zašto, kako, kada?" s početkom u 12 sati Tijekom prvoga webinara bit će predstavljeni rezultati istraživanja o tome koliko i na koji način se koristi OER u nastavi, s naglaskom na razdoblje tijekom pandemije. Istraživanja su provedena u okviru dvaju međunarodnih Erasmus+ projekata. Jedan od njih je i projekt DECriS na kojemu je Srce partner. Predstavljeni rezultati istraživanja dat će temelj za raspravu o problemu neosviještenosti i potencijala OER u akademskoj zajednici. Drugi webinar organiziran je s ciljem približavanja otvorenih obrazovnih sadržaja nastavnicima i svima koji se bave obrazovanjem tako što će im se objasniti što su to otvoreni obrazovni sadržaji i zašto ih koristiti. Pojasnit će se i načini korištenja otvorenih obrazovnih materijala drugih autora i kako postaviti svoje materijale u otvoreni pristup. Tijekom webinara nastojat će se odgovoriti na što više praktičnih pitanja nastavnika i svih koji koriste svoje i materijale drugih autora u nastavi. Webinari će se održati putem sustava za webinare Srca, a za sudjelovanje je potrebno prijaviti se. Srce će se također pridružiti webinaru "Opening and Developing the European Capital of Knowledge through Community of Practice" koji organizira EDEN, a na kojemu će jedan od panelista biti pomoćnica ravnatelja doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić. Webinar će se održati 7. ožujka 2022. s početkom u 13 sati.