Sveučilište u Zagrebu

Trideset i treće izdanje međunarodne konferencije "Central European Conference on Information and Intelligent Systems" - CECIIS 2022 održat će se po prvi puta Dubrovniku, u prostorima Sveučilišta u Dubrovniku od 21. do 23. rujna 2022. Glavna tema ovogodišnje konferencije je 'Smart Industry in post Covid-19 society', a glavni organizator je Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI). Partneri su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) te Fakultet prometnih znanosti (FPZ) Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (FERIT), Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU) i Europska istraživačka mreža EDEN. 'Smart Industry in post Covid-19 society' O temi "pametne industrije" raspravljalo se na prošlogodišnjem izdanju konferencije CECIIS 2021, na kojoj je prepoznata potreba za daljnjim istraživanjem u ovom području. Suvremeno društvo suočava se s brojnim izazovima koji otežavaju njegov razvoj – s jedne strane svjedočimo golemom znanstvenom napretku, no s druge strane suočavamo se s preprekama i ograničenjima za postizanje održive budućnosti. Paradigma globalne industrije počela se naglo mijenjati – ona se sve više temelji na modernim tehnologijama i konceptu pametne industrije, što će uključivati intenzivniju upotrebu umjetne inteligencije, robotike, kao i nove poslovne modele. To ostavlja mnoga otvorena pitanja na koja će odgovore u diskusijama potražiti znanstvenici i istraživači na ovogodišnjoj konferenciji CECIIS 2022.  Program konferencije Bogat trodnevni program Konferencije za sve sudionike, koji će moći djelomično pratiti online uključuje predavanja dvaju cijenjenih američkih predavača – Nenada Medvidovića (University of Southern California) i Ozana Tonguza (Carnegie Mellon University). Pristigli radovi bit će prezentirani unutar 12 znanstvenih sekcija, a najbolji će biti i nagrađen. Važan dio Konferencije su i radovi studenata koji će biti prezentirani u sklopu 12. Studentske poster sekcije. Sudionike očekuje i panel rasprava „Smart University for Smart Industry“, paralelno događanje naziva „Tutorial: Digital Design Thinking using Scene2Mode“ te predstavljanja međunarodnih projekata organizatora i partnera konferencije. Međunarodni recenzenti Radovi prijavljeni na Konferenciju ocijenjeni su pozitivnom recenzijom od strane međunarodnih recenzenata, objavljuju se u Zborniku radova koji je indeksiran u sljedećim bibliografskim bazama podataka: DOAJ - Imenik časopisa otvorenog pristupa, INSPEC, EBSCO,  ProQuest i WoS. Neki od tih radova bit će uzeti u obzir za objavljivanje u časopisu za informacijske i organizacijske znanosti JIOS koji objavljuje Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Uoči konferencije i EDEN-ova radionica FOI-jev višegodišnji partner EDEN Digital Learning Europe EDEN DLE ove godine organizira istraživačku radionicu - EDEN RW u Dubrovniku uoči početka same konferencije 19. i 20. rujna 2022. Dvanaesta EDEN istraživačka radionica ima temu Towards Smart and Inclusive Learning Ecosystem, koja je podijeljena u nekoliko sekcija:

• Digitalna transformacija obrazovnih institucija
• Trendovi i problemi u obrazovanju
• Personalizirana okruženja za učenje visoke izvedbe
• Strategije učenja za pametna okruženja za učenje
• Nove tehnologije u obrazovanju. 

Više informacija o svim programima dostupno je na službenoj mrežnoj stranici konferencije. Konferenciju podupire i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Grad Dubrovnik, kao i sponzori: Infodom, Oracle, Mobilisis (zlatni), Dignet Software (srebrni) i Factory X i IGEA grupa (brončani). PLAKAT

U Dubrovniku je 24. kolovoza 2022. održan okrugli stol pod nazivom "Pedeset godina Zagrebačke slavističke škole" povodom velike obljetnice škole koja djeluje u sklopu Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz brojne uglednike, profesore i stručnjake, okruglom stolu prisustvovala je i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Kroz seminarski program Zagrebačke slavističke škole u pola stoljeća održavanja prošlo je oko tri tisuće polaznika iz šezdeset država svijeta od kojih su mnogi danas istaknuti kroatisti, znanstvenici, voditelji sveučilišnih odsjeka, autori kroatističkih knjiga te tako i svojevrsni veleposlanici hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u svijetu. Ovakav tip seminara tradicionalna je platforma za usavršavanje znanja hrvatskoga jezika kao i za rasprave o različitim jezikoslovnim, književnim, povijesnim i kulturnim temama.  Oko tematske okosnice "Pedeset godina hrvatskih odjeka: ishodišta i dosezi" ovogodišnje je jubilarno izdanje okupilo brojne strane studente kroatistike i slavistike, nastavnike hrvatskog jezika i književnosti na inozemnim sveučilištima, stručnjake koji se bave slavističkim i kroatističkim temama na različitim znanstvenim ustanovama te prevoditelje s hrvatskoga jezika.
 
Zagrebačku slavističku školu Ministarstvo kulture i medija sustavno višestruko podupire od 2005. godine, kako financijskim potporama za prijevode i druge kroatističke knjige, tako i donacijama knjiga sveučilišnim odsjecima s kroatističkim studijima, a uz to organizira i manifestacije na kojima surađuje s bivšim polaznicima, stručnjacima i kroatistima. Više možete pročitati OVDJE.  Izvor informacija i fotografija: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Academic Ranking of World Universities objavio je ovogodišnje rezultate tzv. Šangajske liste, na kojoj se Sveučilište u Zagrebu plasiralo među najboljih 500 sveučilišta na svijetu.


Šangajska lista najprestižnije je rangiranje sveučilišta na svijetu prvenstveno zbog utemeljenosti na objektivnim podacima i visoke kontrole kvalitete podataka o sveučilištima. Sveučilište u Zagrebu i ove je godine potvrdilo svoje mjesto među najboljim sveučilištima na svijetu i jedino je hrvatsko sveučilište na ovoj listi. Sam postupak rangiranja provodi se tako da se u rangiranje uvrštavaju samo ona sveučilišta koja imaju dobitnike Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje, visoko citirane istraživače ili radove objavljene u časopisima Nature ili Science. Od preko 30.000 sveučilišta u svijetu samo oko 2.500 zadovoljava te kriterije, a u okviru Šangajske liste objavljuje se najboljih 1.000. U okviru rangiranja koriste se četiri temeljne skupine kriterija: -         broj alumna koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju -         broj znanstvenika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju te broj znanstvenika koji su na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics -         broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science te broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama -         produktivnost po znanstveniku.               

Plasman Sveučilišta u Zagrebu
značajan je doprinos prepoznatljivosti
hrvatske znanosti u svijetu
i predstavlja priznanje,
ali i snažan poticaj znanstvenicima
za daljnja postignuća
i nastavak uspješnoga rada.

                                                                       Više informacija o rangiranju može se pronaći na https://www.shanghairanking.com/rankings/arwu/2022                                       

Završetak studiranja na diplomskom Studiju dizajna obilježen je najkompleksnijim i izrazito autorskim procesom kreiranja diplomskoga rada. Nerijetko se u izboru teme studenti opredjeljuju i bave upravo mjestima vlastitoga ishodišta i njihovim širokim kontekstom. Neki su od njih izmješteni iz mjesta ishodišta, neki u njima borave, neki ih posjećuju i aktivno participiraju u njihovu životu, neki će tek participirati. Ova izložba pokazuje kako netom diplomirani dizajneri promišljaju različita rješenja i pristupe za ishodišna mjesta vlastitoga podrijetla. Od Dubrovnika, Silbe, Krka, Rijeke... do Zagreba, Marije Bistrice, Podravine, Like i mnogih drugih mjesta kojima su se autori bavili u svojim radovima i razvijali kritičke poglede iz perspektive svoje buduće struke, prikazujemo izbor radova koji problematiziraju kako se dizajnerskim rješenjima može podići kvaliteta komunikacije i svakodnevnoga života, kako nas mogu podsjetiti na specifične vrijednosti ili pomoći lokalnim infrastrukturama u modernizaciji različitih procesa. Izložba okuplja radove iz šire domene vizualnih komunikacija, od grafičkih intervencija i sustava, publikacija, brendiranja, vizualnih identiteta i platformi, promotivnih strategija i kampanji do eksperimentalnih pristupa i narativa o mjestima ishodišta samih autora. Izložba se može pogledati u izlozima Galerije Studija dizajna od 29. srpnja do 29. kolovoza 2022.                           Autori / studenti završnih godina smjera Vizualne komunikacije: Andrea Bielen, Matija Jandrić, Dora Kasun, Ana Mojaš, Martina Petric, Grgo Petrov, Josipa Petrov, Iva Primorac, Iva Rušin, Zoe Šarlija, Danko Šimunović, Monika Vodopija Mentori i komentori: Nenad Dogan, Ivan Doroghy, Emil Flatz, Stanko Herceg, Marija Juza, Romana Kajp, Inja Kavurić Kireta, Anka Mišetić, Andrija Mudnić, Ana-Marija Poljanec, Tomislav Vlainić Likovni postav: Nastavnici smjera Vizualne komunikacije 2022. Tehnička podrška: Dujam Ivanišević Voditeljice programa: Marija Juza, Romana Kajp Suvoditelji programa: Ana-Marija Poljanec, Tomislav Vlainić   Izložba je dio programa Minimalne distance, Galerije Studija dizajna i sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.  

Na 5. Europskim sveučilišnim igrama, održanima od 14. do 31. srpnja 2022. u Łódźu u Poljskoj, studenti sportaši Sveučilišta u Zagrebu osvojili su najviše nagrada – njih ukupno 14, čime je Sveučilište u Zagrebu dobilo titulu najuspješnijega sportskoga sveučilišta u Europi. Od ukupno 14 medalja, studenti sportaši Sveučilišta u Zagrebu osvojili su četiri zlatne, četiri srebrne i šest brončanih medalja. Prvo mjesto i zlatne medalje osvojili su studenti u futsalu, studenti i studentice u rukometu na pijesku te Ivana Arelić u taekwondou (Kyorugi -62 kg). Drugo mjesto i srebrne medalje osvojile su studentice u rukometu, Lea Katarina Gobec u judu (-78 kg), Sara Malčec u karateu (Kate) i Lucija Bakalar u kickboxingu (PF +65 kg). Treće mjesto i brončane medalje osvojile su studentice u ekipnoj borbi u karateu, Lucija Bakalar u kickboxingu (KL +65 kg), Iva Vukošić u kickboxingu (PF -55kg), Kevin Češljar u taekwondou (-63 kg), Franjo Gucić u taekwondou (-87 kg) i studentice u odbojci. Ovogodišnje Europske sveučilišne igre okupile su 4800 sportaša s 441 europskoga sveučilišta iz 37 država, a tijekom dvaju tjedana održana su natjecanja u sljedećim disciplinama: košarci 3 na 3, badmintonu, košarci, rukometu na pijesku, odbojci na pijesku, šahu, nogometu, futsalu, rukometu, judu, karateu, kickboxingu, para stolnom tenisu, sportskom penjanju, plivanju, stolnom tenisu, taekwondou, tenisu, odbojci i vaterpolu. Sveučilište u Zagrebu sa čak 14 osvojenih medalja ponovilo je svoj velik uspjeh s europskih sveučilišnih prvenstava održanih 2019., kada su studenti sportaši osvojili ukupno 19 medalja. Posebnu težinu osvojenim medaljama daje činjenica da je većina najsjajnijih odličja osvojena u timskim sportovima, dok su preostala sveučilišta ponajviše najsjajnije medalje osvajale u individualnim kategorijama. Ove su godine drugo mjesto na Igrama, s 13 medalja, osvojili Sveučilište Yeditepe (Turska), Sveučilište u Lyonu (Francuska) i Sveučilište Nova u Lisbonu (Portugal), te s ukupno osvojenih 12 medalja Hungarian University of Sports Science (Mađarska). Velik uspjeh Sveučilišta u Zagrebu na 5. Europskim sveučilišnim igrama pokazatelj je kvalitetnoga i predanoga rada svih trenera i službenih osoba uključenih u organizaciju i realizaciju sportskih aktivnosti koje se provode na našem Sveučilištu. Zahvaljujući velikom uspjehu svojih studenata sportaša, Sveučilište u Zagrebu bit će domaćin najvećega europskoga sveučilišnoga prvenstva koje će se u Zagrebu održati od 19. do 24. srpnja 2023., a riječ je o Europskom sveučilišnom prvenstvu u borilačkim sportovima (judo, karate, taekwodno, kickboxing). Očekuje se da će na ovom velikom studentskom sportskom natjecanju sudjelovati između 1200 i 1500 sudionika iz cijele Europe.

  Ugodno ljeto profesorima, studentima, zaposlenicima i prijateljima Sveučilišta u Zagrebu.

Čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja! Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 5. kolovoza 2022.

Ognjen Čaldarović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, preminuo je u 75. godini.

Rođen 2. kolovoza 1947. u Sarajevu, sociologiju i filozofiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje kasnije i doktorira sociologiju. Na Filozofskom fakultetu počinje predavati 1975., a od 1986. kao redoviti profesor. Tijekom više od četrdeset godina svoje nastavne karijere predavao je brojne temeljne kolegije poput sociološke teorije, urbane sociologije, sociologije rizika i sociologije vremena, djelovao kao mentor za diplomske, magistarske, specijalističke i doktorske radove te napisao značajan broj knjiga te znanstvenih i stručnih radova. Od 1982. do 1985. bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Revija za sociologiju.

2019. godine mu je dodijeljeno priznanje Rudi Supek Hrvatskog sociološkog društva, a 2017. Povelja Filozofskog fakulteta - najviše javno priznanje koje Filozofski fakultet za životno djelo dodjeljuje za posebne uspjehe na unapređenju znanstvenoga i nastavnoga rada, za izvanredan doprinos u humanističkim i društvenim znanostima i širenju ugleda Filozofskog fakulteta te promicanju humanističke misli. Godine 2018. postaje profesor emeritus.

Počivao u miru.

Prof. dr. sc. Damir Boras i prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, aktualni rektor i izabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu, bili su gosti na svečanosti kojom je u utorak, 26. srpnja 2022., prvi puta za promet otvoren Pelješki most. Most, koji je povezao jug Hrvatske s ostatkom zemlje približio je i geografski dva hrvatska sveučilišta - Sveučilište u Zagrebu i u Dubrovniku. Rektor Boras upravo je pri nedavnom posjetu gradonačelniku Grada Dubrovnika Mati Frankoviću istaknuo kontinuiranu prijateljsku suradnju s Dubrovnikom i dubrovačkim Sveučilištem.

Odlukom indonezijske vlade početkom 2021. pokrenut je novi program mobilnosti Indonesian International Student Mobility Awards - IISMA (Indonezijski program stipendiranja međunarodnih studentskih mobilnosti). Cilj programa jest da više od tisuću indonezijskih studenata na preddiplomskim studijima sudjeluje u mobilnosti na vodećim svjetskim sveučilištima. Tijekom semestralne razmjene (4-6 mjeseci), od studenata se očekuje da kroz nastavu na kolegijima izvan njihovog matičnoga studijskog programa usvoje interkulturalne i komunikacijske vještine te vještine upravljanja i vođenja, da razviju mrežu međunarodnih kontakata i upoznaju društvo i zemlju domaćina. Drugu godinu zaredom središnji ured za međunarodnu suradnju je u suradnji s devet sastavnica Sveučilišta (Agronomski, Ekonomski, Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Fakultet političkih znanosti, Fakultet hrvatskih studija, Pravni i Prirodoslovno-matematički fakultet) krajem travnja 2022. pripremio projektni prijedlog za mobilnost indonezijskih studenata. U lipnju 2022. Sveučilište je obaviješteno da je u konkurenciji od preko 270 visokih učilišta s 5 kontinenata, iz više od 30 zemalja projekt pozitivno ocijenjen te će u ak. god. 2022./23. deset indonezijskih studenata u sklopu ovog projekta gostovati na Sveučilištu u Zagrebu. Ovo je udvostručenje broja dolaznih indonezijskih studenata u odnosu na projekt iz 2021. godine. Indonezijski studenti na razmjeni IISMA 2021., zajednički izlet na Medvednicu Četiri studentice i šest studenata dolaze s najuglednijih indonezijskih sveučilišta: Institut Teknologi Sepuluh Nopember (ITS), Universitas Airlangga (UNAIR), Universitas Muhammadiyah Sumatera Utara (UMSU), Universitas Gadjah Mada (UGM), Universitas Negeri Malang (UM), Universitas Syiah Kuala (USK), Universitas Andalas (UNAND), Universitas Mulawarman (UNMUL) i Universitas Diponegoro (UNDIP). Specifičnost ovoga programa razmjene jest što uz stipendije studentima (put, životni troškovi i osiguranje), pokriva i troškove školarine i upisa na prihvatnim stranim visokim učilištima. Program stipendiranja financira indonezijsko Ministarstvo obrazovanja i kulture (Kemdikbud) putem Izvršne uprave za visoko obrazovanje (DIKTI). Ovaj projekt nastavak je strateške inicijative Sveučilišta u Zagrebu da jača suradnju i razmjenu studenata i znanstveno-nastavnog osoblja s indonezijskim visokim učilištima kroz bilateralnu i suradnju unutar projekta Erasmus+ KA107, a koja se uspješno provodi od 2016. g. sa sljedećim partnerima: Institut Pertanian Bogor (IPB), Lembaga Ilmu Pengetahuan Indonesia (LIPI), Universitas Teknologi Yogyakarta (UTY) i Institut Teknologi Bandung ITB). Više informacija o indonezijskom programu stipendiranja međunarodnih studentskih mobilnosti dostupno je OVDJE.

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu raspisao je natječaj za upis na sveučilišni diplomski studij na engleskom jeziku Master of European Studies u ak. god. 2022./2023. Jednogodišnji sveučilišni diplomski studij Master nosi 60 ECTS bodova, a njegovim završetkom stječe se titula sveučilišna magistra ili sveučilišni magistar europskih studija. Ukupna upisna kvota je 20 redovitih studenata i 10 stranih studenata. Rang lista za upis sastavlja se na temelju uspjeha postignutoga na preddiplomskom/dodiplomskom studiju.  Studij omogućava stjecanje sposobnosti rješavanja širokoga spektra problema unutar interdisciplinarnoga područja europskih studija te uči studente kako razviti i primijeniti stečena znanja i ideje u područjima europskoga prava, politike i gospodarstva. Natječaju možete pristupiti OVDJE.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 19. srpnja 2022. usvojio je dokument pod nazivom Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanu i znanstvenoj djelatnosti i o Nacrtu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju. Oko sadržaja ovog dokumenta, koji je usvojen uz dva suzdržana glasa, postignuta je visoka suglasnost članova Senata. Riječ je o pravnoj analizi zakonskih nacrta koji se nalaze u saborskoj proceduri, a koja usporedno uzima u obzir i alternativne prijedloge drugih zakonskih inicijativa i koja, u zaključku, nudi prihvatljiva i racionalna zakonska rješenja kako bi se u tijeku saborske procedure mogle izmijeniti sporne i neustavne odredbe i tako na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona. Analiza je pokazala da se u pozadini niza predloženih zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koji se zasniva na postulatima izvrsnosti, na akademskim slobodama i autonomiji sveučilišta. To bi u širem kontekstu donijelo dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države. Utoliko Prilog raspravi (…) kao dokument Senata Sveučilišta u Zagrebu koji će biti upućen na relevantne državne adrese, treba shvatiti kao svojevrsni apel političkim tijelima da prije eventualnoga donošenja apostrofiranih nacrta zakona još jednom preispitaju ciljeve koje takvim zakonskim prijedlozima žele postići, odnosno da uvaže meritorna i konstruktivna upozorenja koja dolaze sa Sveučilišta koje predstavlja više od polovice ukupnoga sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Loše se posljedice još uvijek mogu izbjeći za što bi, sa strane političkih faktora i tijela, trebalo osigurati prostor za dijalog, što znači da bi trebalo predvidjeti „treće čitanje“ zakonskih prijedloga u saborskoj proceduri te u međuvremenu održati tematsku raspravu sa širokim dijapazonom relevantnih sudionika u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.  

Najpoznatije međunarodno rangiranje, tzv. Šangajska lista i ove je godine objavila Global Ranking of Academic Subjects (GRAS), ljestvicu najboljih svjetskih sveučilišta prema određenim znanstvenim disciplinama na kojoj je Sveučilište u Zagrebu ponovo rangirano u čak 12 kategorija.

Sveučilišta su rangirana u 54 različite discipline u prirodnim znanostima, inženjerstvu, biološkim, medicinskim i društvenim znanostima. Kriteriji za ovo rangiranje su broj objavljenih znanstvenih radova u visoko rangiranim časopisima (Q1), citiranost s obzirom na disciplinu, međunarodne suradnje, dobivene prestižne nagrade unutar pojedinih disciplina te broj znanstvenih radova u najprestižnijim časopisima prema Shanghai Ranking’s Academic Excellence Survey. Sveučilište u Zagrebu je ponovilo svoj prošlogodišnji uspjeh rangiravši se u 12 različitih disciplina. Najbolji rezultat ostvaren je u Pomorskom inženjerstvu (44. mjesto). Slijedi Prehrambena znanost i tehnologija (101.-150. mjesto), Menadžmentu u ugostiteljstvu i turizmu (201.-300. mjesto) te Veterinarska znanost i Stomatologija, dvije nove discipline u kojima je Sveučilište u Zagrebu rangirano prvi put, također u kategoriji 201.-300. mjesta. U kategoriji 301.-400. mjesta nalaze se Matematika, Javno zdravstvo, Medicinska tehnologija te Psihologija, koja je napredovala u odnosu na lani za sto mjesta. U kategoriji 401.-500. mjesta nalaze se Biotehnologija, Klinička medicina i Farmacija. Osim Sveučilišta u Zagrebu rangirano je i Sveučilište u Splitu u disciplinama Fizika (201.-300. mjesto) i Biologija (301.-400. mjesto). Ovogodišnji Global Ranking of Academic Subjects (GRAS) još jednom potvrđuje titulu Sveučilišta u Zagrebu kao najprestižnijeg hrvatskog sveučilišta te jednog od vodećih u regiji po kriteriju znanstvene kompetitivnosti i međunarodne prepoznatljivosti.

U srijedu 20. srpnja 2022. u Zagrebu je u 94. godini umro akademik Viktor Žmegač, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, istaknuti hrvatski i svjetski germanist, povjesničar književnosti i muzikolog, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954., a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu 1952/53. i 1955/56. Doktorat znanosti stekao je 1959. s temom Die Musik im Schaffen Thomas Manns (Glazba u djelu Thomasa Manna) na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu gdje je predavao njemačku književnost od 1957. pa sve do umirovljenja 1999., od 1971. kao redoviti profesor. Od 1974. do 1999. bio je predstojnik Katedre za njemačku književnost. Povremeno je kao profesor gostovao na stranim sveučilištima. Od 2002. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Također, bio je predsjednik stručnoga povjerenstva koje je predložilo da se počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu dodjeli Angeli Merkel, kancelarki Savezne Republike Njemačke. Senat Sveučilišta u Zagrebu je 2014. i službeno donio odluku o dodjeli. Od 2012. primljen je kao redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost, a od 1992. dopisni član u Razredu za filološke znanosti. Bio je i inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europea u Londonu. Od 1985. do 2005. bio glavni je urednik časopisa "Umjetnost riječi", a bio je i član savjeta inozemnih časopisa Germanistik i Text und Kontext. Međunarodni ugled stekao je kao germanist pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku. Krunom njegova književnopovijesnoga proučavanja smatra se knjiga Povijesna poetika romana, treće, prošireno hrvatsko izdanje knjige objavljene 1990. na njemačkom (Matica hrvatska, 2004), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze njegova djelovanja kulturološko remek-djelo Od Bacha do Bauhasa (Matica hrvatska, 2006.), jedinstvena povijest njemačke kulture, književnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od početaka do danas.  Za svoje djelovanje akademik Viktor Žmegač dobio je brojna priznanja i odlikovanja, među kojima se ističu Herderova nagrada 1993., Državna nagrada za znanost za životno djelo 2000., Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo 2004., Inina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu 2005, a odlikovan je i Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1988. Počivao u miru.
Fotografija: HAZU

U organizaciji studentske udruge BEST Zagreb (Board of European Students of Technology) i Sveučilišta u Zagrebu od 22. do 29. srpnja u Zagrebu će se održavati godišnje natjecanje studenata u području inženjerstva – European Best Engineering Contest – EBEC Final 2022. Riječ je o trenutačno najvećem inženjerskom natjecanju za studente u Europi na kojem tijekom nekoliko etapa sudjeluje više od 6500 natjecatelja s europskih sveučilišta. Glavni je cilj natjecanja potaknuti kreativnost, timski rad i novi, održivi način razmišljanja među studentima natjecateljima. Sudjelujući u natjecanju, studenti imaju mogućnost provjeriti svoja znanja te razvijati kreativne i inovativne načine razmišljanja,  rješavajući interdisciplinarne tehničke izazove. Na završnom ciklusu (rundi) natjecanja u Zagrebu sudjelovat će 64 pobjednika lokalnih odnosno regionalnih i nacionalnih rundi. Riječ je o darovitim studentima koji su dobro upoznati s multikulturnim i inovativnim okružjem u kojem mogu napredovati i dijeliti svoje inženjersko znanje o svijetu tehnologije i znanosti s ostalim studentima, sveučilištima i tvrtkama. EBEC Final 2022 svečano će biti otvoren u petak 22. srpnja 2022. u 15 sati u Dvorani D2 na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uzvanicima će se na svečanom otvaranju obratiti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predstavnici tvrtki Siemens i EssilorLuxottica, glavni organizator natjecanja Leo Bolješić te koordinatorica EBEC Programa Dunja Olbina, nakon čega će se u ležernom ozračju odvijati otvoreni networking među natjecateljima, organizatorima i predstavnicima tvrtki. Natjecanja će se održavati u Studentskom domu Stjepan Radić, u dvorani Pauk, i to u dvjema kategorijama – Case Study i Innovative Design. Case Study (CS) polemični je dio izazova, u kojem će se natjecatelji susresti sa stvarnim ili apstraktnim korporativnim problemom (u rasponu od tehničkoga do problema u

području menadžmenta) za čije je traženje rješenja nužno napraviti analizu te kreirati i prezentirati tehničko rješenje s obzirom na trenutačnu tehnološku, socioekonomsku i ekološku situaciju, uz ograničeno vrijeme i resurse. Innovative Design (ID) dio je izazova koji ujedinjuje logično i kreativno razmišljanje, a u okviru kojega će se natjecatelji susresti sa stvarnim problemom koji moraju riješiti, smišljajući potpuno novi tehnološki dizajn ili unapređujući već postojeći. Tim se izazovom potiče praktično rješavanje stvarnih problema uz realne parametre poput ograničenih resursa i vremena, s posebnim fokusom na socioekonomske i ekološke aspekte proizvodnje prototipa. Službeni dio natjecanja završit će 29. srpnja 2022. Članovi pobjedničkih timova bit će nagrađeni titulom najboljih BEST inženjera – BEST Engineers of Europe na svečanosti koja će se održati u 15 sati u prostorima tvrtke Infobip (Utinjska ulica 29, Zagreb). Detaljnije informacije o natjecanju European Best Engineering Contest (EBEC Final 2022) dostupne su na službenoj mrežnoj stranici.

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Konferencijsko prevođenje" u akademskoj godini 2022./2023. Završetkom studija stječe se akademski naziv sveučilišni specijalist konferencijskoga prevođenja. 

PRAVO UPISA na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskoga studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenog ispita. Prijavi treba priložiti:

1. Ispunjen obrazac za prijavu
2. Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu
3. Životopis

Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. PROPISANI OBRAZAC ZA PRIJAVU te sve dodatne obavijesti možete pronaći OVDJE. ŠKOLARINA iznosi 30.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 35.000,00 kuna za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2022./2023. Školarina se može plaćati u ratama. Prva razina odabira temeljit će se na pregledu podnesene dokumentacije, čime će se odabrati kandidati koji ispunjavaju uvjete za izlazak na razredbeni ispit. Druga razina odabira bit će razredbeni ispit, koji ima selekcijsku svrhu. Troškovi razredbenog postupka iznose 500,00 kuna. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 19. kolovoza 2022. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:

Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation) Rok za prijavu za stipendiju je 20. rujna 2022.

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na 14. redovitoj sjednici u 353. ak.god. (2021./2022.) održanoj 21. lipnja 2022. te 15. redovitoj sjednici održanoj 19. srpnja 2022. donio Odluku i Dopunu Odluke o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2022./2023.  Tablica upisnih mjesta za upis u 1. godinu DIPLOMSKIH STUDIJA u ak. god. 2022./2023.*

*Navedeni broj upisnih mjesta na dvopredmetnim studijima zapravo je dvostruki broj studenata jer upisani studenti ostvaruju na jednom dvopredmetnom studiju samo pola ukupnog studija.  Tekst NATJEČAJA za upis studenata u I. godinu DIPLOMSKIH studija u ak. god. 2022./2023. (.pdf) Datum objave Natječaja: 19. srpnja 2022.
 

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Priprema i provedba EU projekata" u akademskoj godini 2022./2023. - VII. generacija, za stjecanje akademskog naziva: sveučilišni specijalist/-ica za EU projekte.

Studij u partnerstvu provode: Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba. U provedbi studija surađuju domaći i strani stručnjaci. Na studij se mogu upisati pristupnici/-ice koji su stekli diplomu sveučilišnog četverogodišnjeg dodiplomskog studija ili diplomu magistra struke te koji aktivno znaju engleski jezik. Prijavi treba priložiti:
1.   Ispunjen obrazac za prijavu;
2.   Ovjerenu presliku diplome / rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije*;
3.   Životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti te popisom radova (ako ih ima). * Pristupnik koji je stekao diplomu o završenom dodiplomskom, odnosno diplomskom sveučilišnom studiju na stranom sveučilištu, dužan je o svome trošku pribaviti i nakon prijave na natječaj dostaviti rješenje nadležnog tijela o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ili  priznavanju razdoblja studija, odnosno ECTS bodova, u svrhu upisa na specijalistički studij. Prijave se podnose na propisanim obrascima. Obrazac za prijavu i program studija nalaze se na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Ovim se raspisuje natječaj i za dodjelu jedne stipendije za polaznika/-icu s potpomognutih područja RH. Pored ranije navedenog pristupnici za stipendije trebaju priložiti i motivacijsko pismo i presliku osobne iskaznice. Poslijediplomski specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata traje dva semestara. Završetkom studija stječe se 60 ECTS bodova. Školarina za studij (oba semestra) iznosi 26.000,00 kuna, moguće je plaćanje u ratama. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 1. listopada 2022. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:

Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(s naznakom za: PDSS Priprema i provedba EU projekata)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

Kontakt osoba: Karmela Pižeta, 01/4895-803, e-mail: kpizeta@pravo.hr  

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Ekoinženjerstvo" u akademskoj godini 2022./2023. za stjecanje akademskoga naziva Sveučilišni/Sveučilišna specijalist/specijalistica ekoinženjerstva. 

Pravo upisa imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnog diplomskog studija (ili četverogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog studija – prema staroj shemi studiranja) iz tehničkog i biotehničkog područja. Pravo upisa imaju i pristupnici koji su u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu završili sveučilišne studije iz drugih područja pri čemu se od kandidata, po odluci Stručnog vijeća studija, može tražiti polaganje razlikovnih ispita. Prijavi treba priložiti: 1.  ispunjen obrazac za prijavu;
2.  ovjerenu presliku diplome/rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije;
3.  životopis;
4.  prijepis svih ocjena sa studija;
5.  potvrdu o poznavanju jednog svjetskog jezika. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. Prijave se podnose na propisanom obrascu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA za akademsku godinu 2022./2023. iznosi 8.000,00 kuna po semestru. Za kandidate koji upisuju razlikovne kolegije troškovi školarine se uvećavaju za 4.000,00 kuna. Ukoliko troškove studija snosi poduzeće ili ustanova, prilikom upisa potrebno je priložiti odgovarajuću Odluku o snošenju troškova. Rok za podnošenje prijava je do 31. kolovoza 2022. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
( s naznakom za: EKOINŽENJERSTVO )
Marulićev trg 19, 10000 Zagreb

Propisani OBRAZAC te sve dodatne OBAVIJESTI možete naći na: internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu: http://www.unizg.hr i http://www.fkit.hr, gdje možete preuzeti datoteku: Obrazac za prijavu Kontakt osoba:
Tihana Popović
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Telefon: + 385 (01) 4597 261
E-mail: ekoinz@fkit.hr

Program Commercialization Dive namijenjen je znanstvenicima/istraživačima koji imaju inovativna rješenja te profesionalcima/poduzetnicima, zainteresiranima za komercijalizaciju istih, odnosno putem programa nastoji ih se povezati kako bi zajednički realizirali komercijalizaciju tih rješenja. Polaznici programa imat će priliku naučiti sve vrste komercijalizacije, s naglaskom na Comercialization Reactor metodologiju. Commercialization Dive dio je projekta koji je pokrenuo Europski institut za inovacije i tehnologiju – EIT i EIT Jumpstarter projekt, u suradnji s Comercialization Reactorom, međunarodnom platformom za komercijalizaciju znanosti, i sa Sveučilištem u Tartuu, Sveučilištem u Ljubljani i Sveučilištem u Zagrebu. Cilj je programa poduprijeti i omogućiti stvaranje znanstvenoutemeljenih (eng. deep-tech) razvojnih (eng. start-up) poduzeća.

Sudjelovanje u programu je besplatno (financirano od EU-a), radni jezik programa je engleski, a cijeli će se program održavati online u dva dijela. Prvi dio – 3 online radionice, na kojima će polaznici imati priliku naučiti najbitnije o komercijalizaciji od stručnjaka i praktičara:

• Introduction into commercialization (27. 9. 2022.)
• Entrepreneurial tasks vs Scientific work (4. 10. 2022.)
• Scientists and Entrepreneurs as co-founders of a spin-off (11. 10. 2022.)

Drugi dio – individualni jednosatni sastanci s polaznicima, koji će se odvijati između 18. listopada i 8. studenoga. Nakon što završe prvi dio programa, polaznici će dobiti:

• znanje o različitim vrstama komercijalizacije i koja od njih najviše pristaje njihovu rješenju
• uvid u važnost komercijalizacije, koju ulogu sveučilišta imaju u njoj i kakvu potporu mogu dobiti od sveučilišta, projektnih partnera i Commercialization Reactora
• shvaćanja znanstvenoutemeljenih razvojnih „životnih ciklusa“ te uloge istraživača i poduzetnika u svakoj od tih faza

Nakon drugog dijela programa uslijedit će Ignition Event, koji će se održavati 11. i 12. studenoga, gdje će polaznici imati priliku predstaviti svoja znanstvena postignuća latvijskim, estonskim, slovenskim i hrvatskim kolegama. Cilj je toga događaja povezati znanstvenike/istraživače s profesionalcima/poduzetnicima radi potencijalnoga formiranja razvojnih timova. Mrežna stranica programa na kojoj možete doznati više o samom programu, vidjeti hodogram programa s nazivima individualni događaja, kao i link za prijave: https://www.commercializationreactor.com/eit-pilot-sci Ako imate pitanja o programu, želite doznati više o radionicama ili povezivanju s poduzetnicima ili inicijalno predstaviti svoje rješenje timu Sveučilišta u Zagrebu koji će pomagati istraživačima u pripremi za Ignition Event, slobodno nam se javite e-porukom na: vlatka.petrovic@unizg.hr.