Sveučilište u Zagrebu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zajedno s Glavnom upravom za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije (DG REGIO) i Regional Studies Association (RSA Europe) u razdoblju od 14. do 16. studenoga 2022. u Zagrebu održat će konferenciju naziva Treća zajednička konferencija o Kohezijskoj politici EU-a; Zeleno, digitalno, uključivo i pravedno: Kako Kohezijska politika može odgovoriti na nove teritorijalne izazove?

Predmetni će događaj okupiti sudionike iz akademskih krugova, europskih institucija i nadležnih tijela država članica s ciljem rasprave o budućnosti Kohezijske politike, o pokazateljima njezina dosadašnja djelovanja te novim globalnim izazovima, a kako bi se učinkovito odgovorilo na sve potrebe i mogućnosti razvoja putem EU fondova i u sinergiji s ostalim EU instrumentima.

Slijedom navedenoga, na dostavu se pozivaju radovi na pitanja i teme koje će činiti osnovu za održavanje radionica, panela i rasprave na konferenciji, a naročito od strane predstavnika hrvatske akademske zajednice kao domaćina događanja.

Rok za dostavu sažetka od 500 riječi je 18. srpanj 2022.

Više informacija možete pronaći na sljedećim poveznicama:

https://razvoj.gov.hr/vijesti/treca-zajednicka-konferencija-o-kohezijskoj-politici-eu-a-zeleno-digitalno-ukljucivo-i-pravedno-kako-kohezijska-politika-moze-odgovoriti-na-nove-teritorijalne-izazove/4832

https://www.rsaeurope.org/event/green-digital-inclusive-and-fair-how-can-cohesion-policy-rise-to-the-new-territorial-challenges/

Razgovorni agenti (engl. chatbots) uspješno se primjenjuju u visokoškolskom obrazovanju te se najčešće koriste za poboljšanje komunikacije između studenata i nastavnika i poticanje aktivnijega sudjelovanja studenata na predmetima, pogotovo u hibridnom i online okruženju. Ako želite saznati nešto više o navedenoj temi i steći nova znanja, pozivamo vas da se priključite na online tečaj (cMOOC) koji je objavljen u  završnoj fazi Erasmus+ projekta Best practices of pedagogical chatbots in higher education – Edubots, koji se provodi na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu. Online tečaj je u potpunosti besplatan, a osmišljen je tako da njegovom sadržaju mogu doprinijeti svi zainteresirani iz akademske i znanstvene zajednice. Poveznica za pristup cMOOC-u dostupna je OVDJE. U cMOOC-u kroz nekoliko poglavlja sadržane su najbolje prakse i znanje povezano s chatbotovima stečena tijekom protekle dvije godine u visokom obrazovanju u Europi, ali i smjernice kako implementirati chatbotove (razgovorne agente) u budućnosti. U prvom dijelu online tečaja opisana je svrha EDUBOTS projekta, ishodi učenja te kako se priključiti online zajednici Edubots nastavnika i stručnjaka u chatbot aplikaciji Differ. Nakon pregleda povijesti razgovornih agenata u drugoj sekciji, u najopsežnijem dijelu cMOOC-a, Chatbots in Education možete upoznati chatbota BO i Hubert čije su se funkcionalnosti razvijale tijekom projekta. Iz iskustava europskih nastavnika i znanstvenika saznajte kako prevladati izazove koji se javljaju kod implementiranja chatbtova, no i kako to izgleda iz studentske i nastavničke perspektive. U ovom dijelu možete pronaći puno praktičnih savjeta kako uspješno koristiti chatbotove u nastavi. U sekciji How chatbots work in real academic settings? istražite najbolju praksu kroz sažet prikaz znanstvenih radova koji su objavljeni tijekom projekta, ali i kako implementirati chatbot rješenja u tehničkom smislu. Na kraju valja istaknuti da svoj doprinos sadržaju i kvaliteti cMOOC-a možete dati i sami – uploadajte zanimljive članke ili poveznice na videe, podijelite Vaša iskustva ili komentare u sekciji Crowdsourcing community insights. Više o samom EDUBOTS projektu možete saznati na službenoj stranici projekta: https://www.edubots.eu/, a cMOOC-u možete pristupiti ovdje.

17. Noć muzeja održat će se u petak 28. siječnja do 24 sata, a s obzirom na nepromijenjenu pandemijsku situaciju u odnosu na prošlu godinu, ponovno većinom online, tek ponegdje i u muzejima. Noć muzeja, koja je tradicionalno privlačila na tisuće posjetitelja – od samog početka njih više od 3.6 milijuna, ove će se godine održati uz prigodnu i aktualnu temu “Muzeji – između stvarnog i digitalnog”, koja najbolje opisuje u kakvim uvjetima muzeji danas djeluju.

Sveučilište u Zagrebu bogatim se programom također uključilo u manifestaciju. Aktivnostima vezanim uz obilježavanje 350. obljetnice, Sveučilište u Zagrebu dodatno je naglasilo tradiciju, kulturu i druge baštinske teme iz dugogodišnje povijesti Sveučilišta koje su se nastavile predstavljati i u virtualnom okruženju. Pokrenuta je arhivska zbirka na međunarodnoj digitalnoj suradničkoj platformi Topoteka i suradnja sa portalom Znameniti.hr, izrađena je virtualna izložba o Sveučilištu i pokrenut Projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu. Ovi i srodni virtualni sadržaji dostupni javnosti, a održat će se i online predavanje putem platforme Zoom u kojem će se predstaviti ove aktivnosti.

Fakulteti i akademije:

Akademija likovnih umjetnosti

Fakultet elektrotehnike i računarstva

Veterinarski fakultet

Posjetitelji mogu pogledati sljedeće virtualne sadržaje:

• Topoteka Sveučilišta u Zagrebu –https://unizg.topoteka.net

U Topoteci Sveučilišta u Zagrebu javnosti su dostupni različiti arhivski izvori vezani uz povijest, razvoj i organizacijske mijene i aktivnosti Sveučilišta, a koji se danas čuvaju u raznovrsnim javnim, privatnim lokalnim i specijaliziranim zbirkama. Ovaj je virtualni arhiv otvoren svima zainteresiranima za suradnju u prikupljanju i objavi novih zapisa.

• Topoteka Zagrebački studentski domovi - https://they-live-zagreb.topoteka.net/

Ova Topoteka dokumentira život u zagrebačkim studentskim domovima i pokrenuta je u okviru projekta Kreativne Europe „Oni žive“ - studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umjetničke prakse”: http://theylive.eu/. Bivši i sadašnji studenti te svi zainteresirani mogu se uključiti u prikupljanje dokumentarne  građe koja prikazuje život studenata u studentskim domovima nekada i danas. Kako se mijenjao izgled studentskih soba? Koji su bili zajednički prostori i čemu su služili? Čime su se bavili studenti u svakodnevnom domskom životu? Kako su komunicirali? Što se sve izmijenilo tijekom vremena, a što je ostalo isto?

• Topoteka Zagreb povijesni centar - https://zagrebcentar.topoteka.net/

Sveučilište u Zagrebu dokumentirano je i u ovoj virtualnoj zbirci koja je nastala radom studenata povijesti Hrvatskih studija, pod vodstvom profesorice Valerije Macan Lukavečki, a danas je vodi Državni arhiv u Zagrebu. Zbirka prikazuje gradivo različitih zagrebačkih kulturnih ustanova među kojim je dokumentiran i zagrebački potres 1880.

• Vizbi.UNIZG - https://unizg.eindigo.net/

Sveučilište u Zagrebu je 2020. pokrenulo projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu, Vizbi. UNIZG, u okviru kojega je u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta, digitalizirana različita knjižnična i arhivska građa i uspostavljen digitalni sustav za njezinu pohranu i otvoreni pristup. Digitalizirana građa omogućuje istraživačima, studentima i široj javnosti uvid u znanstvenu i kulturnu baštinu Sveučilišta, a može se pretraživati kroz pojedine baze, virtualne zbirke, znanstvena područja, vrste građe i druge pristupne točke.

• Virtualna izložba o Sveučilištu - http://virtualna.nsk.hr/unizg/

Virtualna izložba „Sveučilište – jučer, danas, sutra“ izrađena je u povodu obilježavanja 350. godina Sveučilišta u Zagrebu i prikazuje povijesni razvoj Sveučilišta i njegovih sastavnica kroz  događaje, teme, lokalitete i rektore koji su predstavljeni na vremenskoj lenti. Svaka objava ima i slikovnu ili tekstovnu poveznicu sa sadašnjošću kako bi se sadržaj povezao sa suvremenim okruženjem i  naglasila stoljetna tradicija i kontinuitet djelovanja Sveučilišta. 18.30 - 19.00                                                                                                          "POVIJESNA BAŠTINA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA DIGITALNIM PLATFORMAMA" "Povijesna baština Sveučilišta u Zagrebu na digitalnim platformama"- online je predavanje koje će se održati putem Zoom platforme, a predstavit će se platforme koje Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice koriste kako bi očuvale povijesnu baštinu. Sudjeluju: Vlatka Lemić, Branka Marijanović, Edita Francišković i Marko Kolić. Poveznica
Sveučilište u Zagrebu
Trg Republike Hrvatske 14
http://www.unizg.hr/
https://unizg.topoteka.net/
Kontakt: vlatka.lemic@unizg.hr

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za odabir stipendista za e-tečaj hrvatskoga jezika HiT-1 u akademskoj godini 2021/2022. za proljetni i jesenski tečaj. Dodijelit će se do 10 stipendija za hrvatski internetski tečaj za početnike HiT-1, kandidatima hrvatskoga podrijetla iz Južne Amerike koji žive izvan Republike Hrvatske. Kandidati trebaju imati navršenih 18 godina života i završenu srednju školu. Proljetni tečaj počinje 7. ožujka 2022., a jesenski tečaj počinje 12. rujna 2022.  Stipendija iznosti 500 eura koji će se uplatiti organizatoru tečaja, Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (pokrata UNISOCLAC). Rok za e-prijavu na natječaj: 15. veljače 2022. Obavijest o stipendiranim kandidatima bit će objavljena u petak 21. veljače 2022. od završetka natječaja na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i poslane kandidatima na njihovu osobnu e-poštu. Više možete saznati OVDJE i na stranicama Hrvatske matice iseljenika. Information_HRV Information_ENG Information_ESP PRIJAVNICA / APPLICATION      

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlaštena je institucija za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda "Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund" za poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard.  Stipendija se dodjeljuje studentima iz Republike Hrvatske za studiranje na bilo kojoj školi ili odjelu Sveučilišta Harvard. Nakon prijedloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nadležni organ Sveučilišta Harvard potvrđuje kandidate, dozvoljava upis i određuje visinu stipendije.  Postupak upisa na Sveučilište Harvard obavlja sam kandidat u jesen prije objavljivanja natječaja za stipendiju. Natječaj je otvoren do 18. veljače 2022. Više možete saznati OVDJE.

Dokumenti i informacije vezane za obnovu sastavnica od posljedica potresa

Poštovane dekanice,
poštovani dekani,

U nastavku možete pronaći primjere objave natječaja za Revidenta i Voditelja projekta vezane za ''Obnovu infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom''.

Na ovom mjestu će u nadolazećem razdoblju redovito biti objavljivane nove informacije, novi natječaji i novi dokumenti vezani za proces obnove zgrada sastavnica Sveučilišta u Zagrebu vezano za 2. Javni poziv, a sve s ciljem ubrzanja projektnih prijava.

Nadam se da će Vam navedeno biti od koristi, a za sva dodatna pitanja možete me u bilo kojem trenutku kontaktirati na e-mail adresu stjepan.lakusic@grad.unizg.hr

Srdačan pozdrav svima,

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić,
dekan Građevinskog fakulteta

  25.1.2021.  Natječaj za Uslugu vođenja projekta

• Dokumentacija o nadmetanju – Upute ponuditeljima
• Projektni zadatak vezan za Vođenje projekta
• Troškovnik

Primjer dokumentacije za natječaj za izbor Revidenta projektno-tehničke dokumentacije

• Poziv za dostavu inicijalne Ponude
• Projektni zadatak
• Troškovnik

 Dopis MZO-a vezan za osiguranje sredstava nakon 17. lipnja 2022.

• Dopis

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavljuje natječaj za dodjelu godišnje nagrade "Prof. dr. Marijan Hanžeković" za 2022. godinu. Radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se najkasnije do 1. lipnja 2022. elektroničkim putem. Svi natjecatelji moraju zadovoljiti propisane uvjete. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije:
▪ jedna redovna nagrada, koja se sastoji od diplome, medalje i iznosa od 50.000 kn bruto
▪ jedna studentska nagrada, koja se sastoji od diplome i iznosa od 15.000 kn bruto. Na natječaj se mogu prijaviti teorijski, empirijski i policy usmjereni članci u području ekonomike javnoga sektora. To mogu biti članci u kojima se analizira uloga i funkcioniranje javnoga sektora na makroekonomskim, sektorskim i mikroekonomskim razinama, kako u razvijenim tako i u tržištima u nastajanju, posebice radovi koji nude nova razmatranja, ocjene, sudove i spoznaje. Kvalitete koje se traže su analitička strogost i kreativnost, kao i originalnost i tehnička izvedba. U obzir će se uzimati samo originalni, neobjavljivani radovi. Za redovnu nagradu uzimat će se u obzir dob natjecatelja, tako da će mlađi natjecatelji dobivati dodatne bodove. Natječaj je javan, a radovi se predaju pod zaporkom. Rezultati Zaklada će o rezultatima obavijestiti dobitnike nagrade i javnost do 30. rujna 2022. Dodjela nagrada održat će se u prvoj polovici prosinca. Detaljnije informacije o Zakladi, uvjetima i kriterijima natječaja, mogu se dobiti na adresi: Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković Smičiklasova 21, 10000 Zagreb Telefon: 01/4886 444 Kontakt:
e-adresa: zaklada.hanzekovic@ijf.hr
web adresa: zaklada.ijf.hr/

Izborno povjerenstvo za provedbu postupka izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici održanoj u ponedjeljak 24. siječnja 2022. godine utvrdilo da je u postupku izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće mandatno razdoblje (2022. – 2026.) četvero kandidata ispunilo Zakonom i Statutom Sveučilišta u Zagrebu propisane uvjete.  Sukladno "Uputama za postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu", izborne sjednice vijeća područja i vijeća znanstveno-nastavnih, odnosno umjetničko-nastavnih sastavnica, održane su do 20. siječnja 2022. godine nakon čega su programi predloženika dostavljeni Izbornom povjerenstvu do 20. siječnja 2022. godine u 16 sati. Svoje će programe Senatu Sveučilišta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici 17. veljače 2022. godine predstaviti prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta, a članovi Senata o izboru novog rektora odlučit će na izvanrednoj sjednici koja će se uživo održati u utorak 1. ožujka 2022. godine. Postupak izbora provest će se sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, a novi će rektor biti izabran tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova. 

prof. dr. sc. Mirjana Hruškar – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Marijan Klarica – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Stjepan Lakušić – program rada – stručni životopis

prof. dr. sc. Tonći Lazibat – program rada – stručni životopis

Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu provodi infrastrukturni projekt "Centar za ljevarstvo – SIMET" (KK.01.1.1.02.0020) u okviru Europskoga fonda za regionalni razvoj Operativnoga programa za koheziju i konkurentnost 2014. - 2020. u okviru poziva „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija" s krajnjim rokom provedbe projekta 31. srpnja 2023. Ukupni prihvatljivi troškovi su 40.401.494,36 HRK koje Europska unija sufinancira u stopostotnom iznosu. Fakultet osnivanjem Centra za ljevarstvo – SIMET želi ojačati kapacitete za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) kroz ulaganje u unaprjeđenje postojeće istraživačke infrastrukture, poboljšati kompetencije nastavnoga osoblja i studenata te pozicionirati Fakultet i općenito metalurški sektor u smislu prepoznavanja i aktiviranja njegovog IRI potencijala. Svrha Centra ogledat će se u ciljanim istraživanjima u razvoju materijala i transferu tehnologija prema partnerima iz gospodarskoga sektora od ideje do gotovog proizvoda. Provedba projekta rezultirat će adaptacijom, opremanjem i stavljanjem u funkciju Centra za ljevarstvo – SIMET koji se nalazi u sklopu Metalurškoga fakulteta. Znanstvenoistraživačka oprema nabavljena putem ovoga projekta služit će kvalitetnijem i boljem prijenosu znanja i rezultata istraživanja, poboljšanju umreženosti poduzetnika i proizvodnih procesa, te smanjenju troškova proizvodnje. Temeljem provedenoga postupka javne nabave za opremanje Centra za ljevarstvo - SIMET instrumentima i znanstvenoistraživačkom opremom za 24 grupe nabave ukupne procijenjene vrijednosti 23.603.141,35 kuna bez PDV-a u ponedjeljak 24. siječnja 2022. u 10 sati u prostorijama Metalurškoga fakulteta bit će potpisani ugovori o nabavi opreme za 14 grupa ukupne vrijednosti 18,932,542.09 bez PDV-a. Više možete vidjeti OVDJE.

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, smješten u Varaždinu, u ovoj godini obilježava svoju veliku 60. godišnjicu postojanja, ali ujedno i 48. godišnjicu od osnivanja.

OSNUTAK Davne 1962. godine u Varaždinu je osnovana Viša ekonomska škola koja je bila temelj za osnivanje današnjeg Fakulteta organizacije i informatike. Smješten u prelijepoj povijesnoj zgradi nekadašnjeg Isusovačkog kolegija iz 17. stoljeća u centru Varaždina, FOI je prve studente upisivao u I. semestar školske godine 1962./'63., i to one koji su željeli postati stručnjaci za samostalno organiziranje i vođenje složenijih ekonomskih poslova u privredi i javnoj upravi. Tipkajući na pisaćim mašinama, prvi nastavnici i studenti utrli su put današnjoj visokoobrazovnoj instituciji, obogaćenoj naprednim metodama izvođenja nastave na suvremenoj računalnoj opremi. Istu 1962. godinu, FOI obilježava kao početak svoje knjižnične djelatnosti, koja danas broji zavidnu knjižničnu građu i u kojoj se čuva značajan dio varaždinske povijesti razvoja obrazovanja.  RANO POVEZIVANJE S GOSPODARSTVOM FOI je svoj put 60-ih godina nastavio ruku pod puku s gospodarskim trendovima, povezujući se već tada s najznačajnijim tvrtkama na tržištu, poput Varteksa (Varaždin) i Birostroja (Maribor), putem kojih su nabavljeni prvi strojevi za obrazovanje studenata - Bullov stroj za ispisivanje tabele te prvi knjigovodstveni servis Ascota. FOI je tako od samih početaka prepoznao važnost povezivanja s gospodarskim sektorom, što će kasnije zaigrati veliku ulogu u izvođenju preddiplomskih i diplomskih studijskih programa, obogaćenih novim metodama učenja i poučavanja, prožetih provođenjem organizirane stručne prakse. Danas FOI njeguje suradnju i partnerstva s više od 600 najjačih tvrtki u regiji, u čemu značajnu ulogu ima Centar za podršku studentima i razvoj karijera, putem kojeg tvrtke direktno sudjeluju u izvođenju nastave na svim razinama studija. Konačan rezultat takve suradnje danas predstavljaju visokokvalificirani IKT i ekonomski stručnjaci, koji nakon studija na FOI-ju ostvaruju iznimne karijere na visokim korporativnim pozicijama. POČETAK IZVOĐENJA INFORMATIČKIH PROGRAMA Godina 1974. označava važnu prekretnicu u povijesti FOI-ja. Naime, te godine Viša ekonomska škola odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća prerasta u Fakultet organizacije i informatike, a 1975. godine FOI postaje dijelom najvećeg hrvatskog sveučilišta – Sveučilišta u Zagrebu. Do 1986. godine, na FOI-ju se isključivo izvode programi obrazovanja u polju ekonomije, a 1983. godine FOI započinje i s izvođenjem informatičkih programa. Prvo računalo na FOI stiže pet godina kasnije, što je predstavljalo presedan u ondašnjem izvođenju nastave na visokim učilištima. Devedesetih godina uvode se dodatne razine usmjerenja na FOI-ju, pa tako od 1992. i poslijediplomski znanstveni studij te Diplomski studij „Informacijski sustavi“, koji i danas, značajno aktualiziran, predstavlja jedinstven spoj specifičnih znanstveno- produktivnih disciplina u polju informacijskih znanosti, u Hrvatskoj i šire. Od 2000-ih godina uvodi se i stručna razina studija i poslijediplomski znanstveni studij, na kojima se i danas učestalo provodi revizija s ciljem što veće atraktivnosti i aktualnosti. DIGITALIZACIJA I MODERNIZACIJA Proces digitalizacije na FOI-ju se oduvijek kretao vrlo brzo, pa su ranih 90-ih stvorene i prve međunarodne konekcije na znanstvenim i stručnim projektima. Danas FOI, putem vlastitoga Centra za međunarodne projekte, aktivno provodi 34 međunarodna projekta u partnerstvu s 152 institucije iz 31 države, ukupne vrijednosti više od 200 milijuna eura. Važno je spomenuti i proces međunarodne mobilnosti, koja danas obuhvaća 30-ak partnerskih sveučilišta i učilišta u cijelom svijetu, a s kojima FOI ostvaruje projektnu i bilateralnu suradnju putem Ureda za međunarodnu suradnju. Značajan iskorak FOI je napravio u području e-učenja, uvevši više od 400 e-predmeta u nastavni proces, kao i cjelovitu podršku online nastavi od 2020. godine temeljenu na vlastitim poslužiteljima, razvijenih upravo u FOI-jevom Centru za razvoj programskih proizvoda. FOI DANAS Danas je FOI međunarodno prepoznata visokoobrazovna institucija, utemeljena na Bolonjskom programu, te jedna od najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, koju godišnje polazi oko 2800 studenata na tri razine stručnih i sveučilišnih studija. FOI-jevi studiji danas se ne izvode samo u Varaždinu, već i u Sisku, Zaboku i Križevcima, pokrivajući tako značajan dio Središnje i Sjeverozapadne Hrvatske. Radi se o instituciji koja nastoji otvoriti suvremenu infrastrukturu studentima i nastavnicima, kroz kontinuirano proširenje vlastitih kapaciteta, pa će tako, upravo u ovoj godini svoje značajne obljetnice, predstaviti novoobnovljenu Vilu Oršić u koju će smjestiti velik dio laboratorija i istraživačkih centara, kao i prostorija za izvođenje modernih i naprednih oblika nastave. Isto tako, realizacija projekta 'Sveučilišni Kampus Varaždin – faza 2' prioritet je za FOI, ali i za Varaždinsku županiju, te je kao takav uvršten na listu projekata u Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, potvrđen od strane Vlade Republike Hrvatske. Sve to predstavlja izazove FOI-ja u budućnosti. ZAJEDNIŠTVOM DO USPJEHA Do ovog velikog i značajnog jubileja FOI je doveo zajednički rad, vizija i predanost 148 djelatnika, nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i svih prethodnih zaposlenika - znanstvenika i entuzijasta, koji su doprinijeli u stvaranju ove institucije koju FOI danas predstavlja. Misija FOI-ja i dalje je dosljedna - biti vodeći fakultet u Republici Hrvatskoj u obrazovanju i znanstveno- istraživačkom radu u informatici, organizaciji i poslovanju, prepoznatljiv po inovativnom pristupu učenju i poučavanju, razvoju kompetencija digitalnog doba te zavidnoj projektnoj i međunarodnoj suradnji. FOI je svoju 60. obljetnicu pripremio posebni vizualni identitet u znaku broja 60, a veliku obljetnicu će obilježiti i nizom aktivnosti i događanja tijekom cijele godine. Među njima je i posebna virtualna izložba fakultetske Knjižnice „Što se krije u spremištima Knjižnice FOI-ja?“ koja prikazuje povijesni presjek 60 godina FOI-ja. Uz to, u njihovim prostorima može se do 10. ožujka 2022. razgledati i izložba postavljena u spomen na prof. dr. sc. Miroslava Žugaja, professora emeritusa, koja prikazuje mnogobrojna profesorova postignuća u privatnom, poslovnom, znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu.  

Pozivamo vas na sudjelovanje u sekciji "Studentski plakat" na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom "9. godišnja međunarodna konferencija o poslovanju, pravu i gospodarstvu" (9th Annual International Conference on Business, Law & Economics) koja će se održati u Ateni od 2. do 4. svibnja 2022. u organizaciji Instituta ATINER (Athens Institute for Education and Research) i MLC Fakulteta za management in pravo Ljubljana. Studentska sekcija organizira se drugi put ove godine za studente partnerskih institucija.

Studenti će moći sudjelovati u predstavljanju plakata kao dijelu šire teme Konferencije "Poslovanje, pravo i gospodarstvo". Prezentacija plakata održat će se virtualno putem aplikacije Zoom, a u slučaju povoljne epidemiološke situacije održat će se u Ateni. Krajnji rok za predaju teme za studentski plakat je 1. ožujak 2022. Sudjelovanje na Konferenciji za studente je besplatno. Više o sudjelovanju možete pročitati OVDJE. Odazovite se i sudjelujte jer ovo je jedinstvena prilika da svoje istraživačke radove predstave svojim kolegama u međunarodnom okruženju!

Više informacija možete dobiti na sljedećim e-adresama:  info@mlcljubljana.com natja.lavric@mlcljubljana.com

Predstavljanje knjige pod nazivom "Digitalna transformacija – novi pristupi i izazovi u obrazovanju" održat će se u petak 21. siječnja 2022. u 12 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14. Knjigu autora doc. dr. sc. Sandre Kučina Softić, doc. dr. sc. Marka Odaka i prof. dr. sc. Jadranke Lasić Lazić izdaje Sveučilište Sjever. Na predstavljanju će govoriti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković, dekan Grafičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za e-učenje i internetske servise prof. dr. sc. Nikola Mrvac i prorektor za nastavu Sveučilišta Sjever izv. prof. dr. sc. Vlado Tropša. Knjiga je strukturirana u sedam cjelina u kojima se, između ostaloga, razrađuju koncepti i daju primjeri dobre prakse za pripremu strategije digitalne transformacije u obrazovanju. Uz korištenje informacijske tehnologije i otvorenih obrazovnih resursa u cilju otvaranja pristupa digitalnom učenju i virtualnoj razmjeni i inovacijama u obrazovanju, u knjizi se govori i o poticanju stvaranja kurikula s ugrađenim digitalnim tehnologijama u praktično učenje, modelima za razvoj nastavničkih kompetencija za primjenu e-učenja i dr.   Također, koriste se dijelovi iz istraživanja provedenih u okviru doktorskih tema koji se proširuju novim podatcima, posebice vezano uz motivaciju nastavnika za primjenu novih tehnologija u obrazovanju. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Damir Boras i prof. dr. sc. Nikola Mrvac. Predstavljanje knjige održat će se u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama. Ulazak na predstavljanje knjige bit će moguć isključivo uz predočenje COVID-potvrde.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras ugostio je 18. siječnja 2022. u svom uredu veleposlanika Republike Moldavije Nj. E. gospodina Olega Tulea, u pratnji druge tajnice gospođe Corine Moroi i počasnoga konzula Emila Soleničkog. Razgovaralo se o jačem povezivanju akademskih institucija sa Sveučilištem u Zagrebu u smislu studentskih razmjena, mobilnosti akademskoga nastavnoga i nenastavnoga osoblja te o potencijalnim zajedničkim projektima.  

45. jubilarni međunarodni ICT skup MIPRO 2022 održat će se od 23. do 27. svibnja 2022. u Opatiji u organizaciji Hrvatske udruge za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju (MIPRO) i tehničko susponzorstvo IEEE-a (Institute of Electrical and Electronics Engineers).

Ovogodišnji slogan skupa je "ICT u pametnim digitalnim ekosustavima", a pokrit će različita područja primjene ICT-a, od mikroelektronike, elektronike, podatkovne znanosti, biomedicine, telekomunikacija, preko računala u obrazovanju, inženjerskoga obrazovanja do inteligentnih i poslovnih inteligentnih sustava, robotike, digitalne ekonomije, prava i još mnoga druga područja. Ove godine skup daje poseban značaj pametnoj industriji te je oformljeno novo savjetovanje pod nazivom "Pametna industrija i digitalni ekosustavi - SIDE" koje će se održati po prvi put. Ova je najava primarno namijenjena autorima znanstvenih i stručnih radova, iako će se skup, osim savjetovanja, sastojati i od različitih zanimljivih radionica, okruglih stolova, pozvanih prezentacija i predavanja te drugih programskih segmenata. Rok za prijavu sažetaka je ponedjeljak 31. siječnja 2022. godine. Radove je moguće prijaviti za 16 različitih savjetovanja. Svi radovi će proći dvije dvostruko anonimne recenzije, a ista osoba može prijaviti više radova. Prezentirani radovi na engleskom jeziku bit će poslani za uključenje u digitalnu bazu IEEE Xplore. Postoji mogućnost da se odabrani znanstveni radovi uz određenu doradu objave u sljedećim časopisima: Journal of Computing and Information Technology (CIT), MDPI Applied Science, MDPI Information Journal, Frontiers i EAI Endorsed Transaction on Scalable Information Systems. Cjelovite upute za autore, rokovi, kotizacije i ostali važni detalji dostupni su OVDJE. Odgovore na dodatna pitanja možete zatražiti na adresi mipro@mipro.hr. Temeljni ciljevi i zadaci MIPRO-a su razvoj, širenje i primjena informacijske, komunikacijske i elektroničke tehnologije u znanosti, gospodarstvu, javnoj upravi i društvenim djelatnostima te društvu u cijelosti, organiziranje godišnjeg međunarodnog znanstveno-stručnog skupa MIPRO kao vodećeg međunarodnog skupa za područje ICT-a i elektronike u Republici Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, organiziranje i suorganiziranje međunarodnih i domaćih skupova u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU) u suradnji sa srodnim udrugama i institucijama u zemlji i svijetu te stvaranje i prijenos znanja i tehnologija.    

Pozivamo vas da prisustvujete UNIC seminaru o dobrom urbanom upravljanju (Layers of (good) urban governance: From sub-municipal councils to metropolitan authorities) koji će se održati u četvrtak 27. siječnja 2022. od 14 do 15.30 sati putem Zoom platforme, na engleskom jeziku. Današnji gradovi suočeni su s porastom problema s kojima se moraju uhvatiti u koštac, poput ekološkoga zagađenja, prometne nepovezanosti, povećane razine nezaposlenosti i siromaštva ili pak porasta društvene i prostorne segregacije. Zbog toga je nužna primjena dobroga urbanog upravljanja kao jamstvo svojevrsnoga standarda kvalitete, a temelji se  na mješavini političkih, ekonomskih i socijalnih vrijednosti. Europska komisija definira dobro upravljanje kao transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim, prirodnim, ekonomskim i financijskim resursima u svrhu pravičnoga i održivoga razvoja, unutar konteksta političkoga i institucionalnoga okruženja koje podupire ljudska prava, demokratske principe i vladavinu prava.  U nastojanju da odgovore na rastuće zahtjeve svoje društvene okoline, gradovi nužno prilagođavaju svoje političko-upravne strukture uvođenjem dodatnih razina vlasti, naročito kada se radi o jače naseljenim i prostorno raspršenijim urbanim područjima, ali i drugdje. Uvodno izlaganje održat će izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Neka od pitanja koje će se raspraviti na seminaru su: Kako postići harmonizirani pristup u rješavanju suvremenih urbanih problema?
Kako ostvariti dobru koordinaciju između različitih razina urbanog upravljanja?
Koji su preduvjeti dobrog i učinkovitog lokalnog upravljanja? Koncept dobroga urbanog upravljanja vrlo je aktualan, ne samo za znanstvenike, već i za praktičare. Sudjelujte na seminaru i saznajte više o uzrocima i učincima, komparativnim trendovima i dobrim praksama u urbanom upravljanju. Za sva pitanja u vezi UNIC seminara te za prijavu na seminar obratite se na pbanicev@unizg.hr

Seminar se organizira u okviru projekta Europskoga sveučilišta post-industrijskih gradova (UNIC).

Sveučilište u Zagrebu dio je konzorcija Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, zajedno sa Sveučilištem Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilištem Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilištem u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilištem u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilištem u Corku (Irska), Sveučilištem u Liègeu (Belgija) i Sveučilištem u Oulu (Finska). Savezu osam europskih sveučilišta dodijeljena je potpora za razvoj Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, u okviru poziva European Universities. UNIC savez aktivno provodi aktivnosti usmjerene na stvaranje novoga europskog sveučilišta u okviru Europskog obrazovnog prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijeg europskog društva. Više o UNIC projektu.

Promocija knjige diplomatskih memorija "Diplomatski pečat – sasvim osobno" u izdanju Sveučilišta u Zagrebu održat će se u petak 14. siječnja 2022. u 11 sati u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.  Knjigu Diplomatski pečat – sasvim osobno autora prof. dr. sc. Gorana Bandova, Jelene Perlete i Ivane Petrović izdaje Sveučilište u Zagrebu u povodu obilježavanja 30. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Knjiga obuhvaća 105 kratkih osobnih priča i sjećanja diplomata koji su bili kreatori i akteri vanjskih politika RH, doajena diplomacije, hrvatskih predsjednika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i europskih integracija, veleposlanika i generalnih konzula. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Livia Kardum i dr. sc. Petar Kurečić, a uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, uvodnike u knjizi napisali su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Uz autore, na svečanom predstavljanju knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno govorit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković (TBC), bivši ministar vanjskih poslova RH i diplomat Mate Granić te doajeni hrvatske diplomacije mr. sc. Ljerka Alajbeg i dr. sc. Svjetlan Berković. Predstavljanje će se održati u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama.

Krajem 2021. godine održan je prvi okrugli stol Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu, na kojem su se okupili predstavnici karijernih centara svih sastavnica Sveučilišta. Neke od sastavnica imaju već razrađen i aktivan sustav, neke su tek na početku, a mnoge nemaju centar za razvoj karijera, i upravo su one velik potencijal i jedan od glavnih razloga za ovo prvo okupljanje karijernih savjetnika. U ovom pandemijskom razdoblju okupljanje i upoznavanje poprimili su novu dimenziju, što je još više naglasilo važnost susreta. Možda smo sada svjesniji, više nego ikada prije, svih prednosti i dragocjenosti povezivanja i upoznavanja uživo koje omogućuje spontanost i povezivanje na ljudskiji način. I baš u ovakvim povijesnim razdobljima, unatoč svemu, izranjaju ljudskost, dobrota i povezanost. I u online "kućicama" osobe koje udahnjuju život i daju smisao postojanju ureda i centara, bilo postojećih, bilo onih potencijalnih, imale su dobru volju za susretom, pokazale se, pojavile se, predstavile, neke za sada samo slušale, ali sigurno je kako je svatko od njih oplemenio i nadahnuo ovaj okrugli stol. Bili smo prilagođeni okolnostima i vremenski ograničeni pa se, za početak, uspjelo predstaviti  tek osam centara. Tako smo započeli u nadi da ćemo se češće nalaziti i kako će svačija riječ i prijedlog moći doći do izražaja te da će ubrzo svi aktivno sudjelovati u razmjeni ideja, mišljenja i suradnjâ. Na taj se način baš svatko od nas razvija na bolje i preobražava, isprva na nevidljiv način, a tek potom na konkretan. Baš je taj nevidljivi dio razvoja, kao što priroda nalaže, dragocjen i prijeko potreban, najvažniji dio razvoja. Voditelj Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Marko Ljutić, vodio je okrugli stol, postavljao potpitanja i usmjeravao panel. Nakon kratkog uvoda uslijedila su predstavljanja. Prvo predstavljanje pripalo je gospođi Aleksandri Gečević iz Centra za podršku studentima i karijerno savjetovanje Agronomskoga fakulteta, koji je 2015. godine prvi put organizirao Dane karijera. Aktivnosti toga Centra su individualna ili grupna savjetovanja te karijerna savjetovanja na raznim radionicama. Također, održali su radionicu Škola poduzetništva ‒  potencijalni poslodavci kod kojih studenti imaju razgovor za posao. Razgovor se snimao radi jasnije evaluacije, a zanimljivo je kako je možda najteži zadatak studentima bio navesti vlastite tri mane i vrline. Ono što je najvažnije za razvoj karijere studenata Agronomskoga fakulteta svakako je suradnja s gospodarstvom, terenska nastava i povezivanje s tržištem rada. Većina ih ima jako dobre predispozicije za pronalaženje posla jer razmišljaju o karijeri već tijekom studija. Također su iznimno značajni studenti-tutori, koji uvode svoje kolege u načine rada i specifičnosti studija, čime osnažuju ne samo studente za koje su odgovorni nego i vlastito radno iskustvo i kompetencije. Zatim je gospođa Paulina Lučić predstavila rad Ureda za razvoj karijera Ekonomskoga fakulteta. Njihov je ured osnovan prije četiri godine. Svojim studentima pružaju potporu u odabiru smjera, organiziraju za njih radionice različite tematike u malim skupinama: o motivaciji, kreativnosti, pisanju životopisa itd. Osim što nude karijerno savjetovanje, bitno je istaknuti suradnju sa Sveučilištem u području psihologije (Božidar Nikša Tarabić), suradnju sa studentskim udrugama, organizaciju projekata te poticanje studenata da se već na prvoj godini uključe u rad na karijeri i povežu s potencijalnim poslodavcima. Korisno je i pohvalno to što održavaju radionice i za zaposlenike, a ne samo za studente. Doznali smo da njihovi studenti obično potraže pomoć u Uredu kada diplomiraju pa ne mogu odmah pronaći posao. Ipak, najveći je izazov neznanje o tome gdje potražiti stručnu praksu i gdje pronaći međunarodnu praksu. Ured promiče svoj rad preko studenata, mrežnih stranica, društvenih mreža, studentskih udruga i studentskih tutora. Slijedilo je predstavljanje Centra karijera Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Gospođa Iva Gospodnetić izložila je zanimljivu priču o tome kako joj se stjecajem sretnih okolnosti, spontano,  tijekom razgovorâ, otvorila prilika započeti raditi u Centru karijera, jer se ispostavilo kako je takvo mjesto potrebno. Tako je upravljanje karijerom postala nova vještina na FER-u. Njezini kolege u Centru su gospođa Nikolina Relić, socijalna pedagoginja, i gospodin Matija Srbić, voditelj poslovnoga inkubatora, zaslužan za osnivanje SPOCK-a, projekta o razvojnim tvrtkama (eng. start-up). Osim toga, spomenuta je i suradnja s Agronomskim fakultetom, održavali su Job Fair i Career speed dating, kao i radionicu za karijerne savjetnike. Najveći izazov s kojim se susreću u svom radu je regulativa: tko i kakva profila može biti karijerni savjetnik. Gđa Gečević s Agronomskoga fakulteta istaknula je veličinu odgovornosti koju nosi to zanimanje odnosno moralno-etičku odgovornost. Spomenut je i poslijediplomski studij Upravljanje ljudskim resursima Ekonomskoga fakulteta i koliko je edukacija skupa. Drugi izazov su stoga resursi i potrebe tržišta. Gđa Gečević bavi se i obrazovanjem u psihoterapiji, a gđa Relić i savjetodavnim radom. Zatim je gospođa Ana Petak s Fakulteta hrvatskih studija predstavila Savjetovalište te naglasila kako je njihov Odjel za karijerni razvoj vrlo mlad i tek na početku, baš kao i svi takvi odjeli mnogih drugih sastavnica Sveučilišta. Početak rada Odjela bila je anketa za alumne o tome koje su njihove potrebe te jesu li na studiju stekli kompetencije. Izrazili su potrebu za kompetencijom u profesionalnoj komunikaciji (pisanje e-poruka, kako postupati u poslovnom svijetu itd.). Iz toga proizlazi savjet onima koji još nisu započeli s radom u karijernom razvoju da ga započnu upravo anketom. Najveći je izazov u radu nedostatak vremena za posvećenost i Savjetovalištu i Odjelu za karijerni razvoj, koji je tek novi dio Savjetovališta. Drugi je izazov uključivanje studenata u aktivnosti; oni koji se uključe, već su motivirani, a postavlja se pitanje kako uključiti one koji nisu, a koristilo bi im. Nakon toga su gospođe Amalija Koren Cavaleiro i Katarina Pažur Aničić predstavile Centar za podršku studentima i razvoj karijera Fakulteta organizacije i informatike. Taj je centar jedan od najrazvijenijih centara za razvoj karijera na Sveučilištu, centar s dugom tradicijom i godinama rada iza sebe. Njihov predani i organizirani rad izvor je nadahnuća i ohrabrenja mnogim drugim centrima, ne samo onima na samom početku nego i onima koji su tek u  nastajanju. Bitne teme o kojima su govorile bile su stipendije, stručna praksa i njezina važnost, obvezne radionice – karijerne radionice kao sastavni dio nastave, sudjelovanje na radionicama itd. Također su ponudile potporu ako netko poželi razgovarati ili pitati za savjet. Sljedeće predstavljanje imala je gospođa Mirjana Lebo Pavičić iz Ureda/centra za razvoj karijera i stručnu praksu Fakulteta prometnih znanosti, koji je također jedan od razvijenijih i naprednijih karijernih ureda na Sveučilištu. Svaki fakultet je drukčiji, stoga su drukčije i potrebe i interesne sfere ureda za razvoj karijera. Na Fakultetu prometnih znanosti taj je ured vrlo usklađen ne samo sa studentskim potrebama nego i pojedinom studijskom programu, tako da se više bavi praktičnim radom, usklađivanjem teorije s praksom u konkretnom okružju i pružanjem potpore mladima. U rad su dodatno uključeni volonterski angažirani mentori. Također održavaju radionice o poslovnom dopisivanju, komunikaciji itd. Te su radionice važne, kao i laboratorijske vježbe. Slijedilo je predstavljanje Centra za razvoj karijere Filozofskoga fakulteta. Gospođa Jana Kiralj istaknula je kako se njihov Centar odlično nosi s heterogenošću svojih studenata. Imaju individualna savjetovanja jedan-na-jedan, rade na usavršavanju i razvoju kompetencija sa studentima, usmjeravaju ih, aktivni su i organiziranjem edukacijskih radionica, a najvećim izazovom smatraju regulative i resurse. Budući da je riječ o kolegicama iz područja psihologije, njihova su savjetovanja ponajviše usredotočena na taj dio. Za glavni izazov navode financijske resurse. I na kraju nam se javila gospođa Matea Butigan iz Karijernoga centra Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Glavna pitanja na koja se trudi pronaći odgovore i kojima se trenutačno bavi su kako olakšati rad karijernih centara te kako uključiti nastavnike u njihov rad. Njihov centar aktivno radi na aplikaciji koja će se ponajviše odnositi na praćenje studentske prakse između poslodavca, studenta i sastavnice. Otvoreni su za svu pomoć ne samo studentima nego i kolegama drugih sastavnice. Iako nam se okrugli stol produžio za neočekivanih 45 minuta, ipak smo uspjeli proći svu unaprijed određenu formu istog. Vjerujemo da bi svaka od sastavnica trebala imati svoj centar za razvoj karijera studenata u kojem bi bile zaposlene osobe multidisciplinarnoga profila i koje bi studentima, ali i partnerima poduzetnicima pružale potporu u dijelu servisa odnosa, spajanja i regulativa kako bi se netom diplomiranim studentima olakšao pronalazak posla. Vjerujemo da su karijerni centri žarišta gdje tvrtke mogu pronaći svoje mlade stručnjake te ih dalje oblikovati prema svojim potrebama i tako im omogućiti najbolji razvoj ne samo kao zaposlenicima nego i aktivnim poslovnim članovima društva u kojem živimo.  

Na temelju članka 13. Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (Narodne novine, br. 108/95, 104/97 i 142/98), Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske raspisuje Natječaj za podnošenje poticaja za podjelu državnih nagrada za znanost za 2021. godinu:  1. Nagrada za životno djelo Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos u proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata znanstvenoistraživačke djelatnosti. 2. Godišnja nagrada za znanost dodjeljuje se za:

• značajno znanstveno dostignuće,
• znanstveno otkriće,
• primjenu rezultata znanstvenoistraživačkoga rada.

Godišnja nagrada za značajno znanstveno dostignuće dodjeljuje se znanstvenicima i istraživačima za istaknut znanstveni rad ili niz znanstvenih radova koji čine cjelinu, a znatno pridonose proširenju znanstvenih spoznaja. Godišnja nagrada za znanstveno otkriće dodjeljuje se za međunarodno prepoznat znanstveni rad koji je proizveo znakovit pomak u znanstvenom području. Godišnja nagrada za primjenu rezultata znanstvenoistraživačkoga rada dodjeljuje se za značajna tehnološka dostignuća koja se očituju u posebnoj kakvoći ili rasprostranjenosti. 3. Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti dodjeljuje se za doprinos u širenju spoznaja o znanosti koji se očituje u popularnoj prezentaciji vrijednih stručnih i znanstvenih publikacija i drugim oblicima prezentacije. 4. Godišnja nagrada znanstvenim novacima/mladim znanstvenicima Godišnja nagrada dodjeljuje se mladim znanstvenicima do 35 godina života koji su se posebno istaknuli u znanstvenoistraživačkome radu, za objavljivanje zapaženoga članka u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima ili za objavljenu knjigu. Nagrade iz 1., 2., 3. i 4. točke dodjeljuju se za sljedeća znanstvena područja:

• prirodne znanosti,
• tehničke znanosti,
• biomedicina i zdravstvo,
• biotehničke znanosti,
• društvene znanosti,
• humanističke znanosti.

Državne nagrade iz 1., 2., 3. i 4. točke dodjeljuju se državljanima Republike Hrvatske. Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje. Poticaj za pokretanje postupka za dodjelu nagrada mogu dati: sveučilišta i njihove sastavnice, veleučilišta i visoke škole, javni znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te druge pravne osobe koje su posebnim zakonom ovlaštene obavljati znanstvenoistraživačku djelatnost, kao i skupine uglednih znanstvenih djelatnika. Za kandidature za godišnje nagrade za znanost iz točaka 2., 3. i 4. natječaja u obrazloženju je potrebno posebno istaknuti dostignuća kandidata u godini za koju se nagrada dodjeljuje. Poticaj se podnosi na propisanim obrascima koji sadrže upute i priloge koji se dostavljaju kao sastavni dio prijave. Obrasci se mogu preuzeti na mrežnoj adresi Ministarstva znanosti i obrazovanja.: mzo.gov.hr Poticaj se dostavlja s potpunom dokumentacijom na adresu: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Uprava za znanost i tehnologiju, Donje Svetice 38, Zagreb. Natječaj je otvoren od 12. siječnja 2022. godine do 14. ožujka 2022. godine. Nepotpuni i nepravodobno poslani poticaji neće se razmatrati.

• Ukoliko se na natječaj prijavljuje jedan kandidat obavezno je ispuniti sljedeća dva obrasca.

1. Obrazac za prijavu DNZZ-2021 Z
2. Obrazac 2 - sastavni dio obrasca za prijavu DNZZ-2021 Z

• Ukoliko se za istu nagradu prijavljuje zajednička kandidatura više kandidata obavezno je ispuniti sljedeća dva obrasca:

1. Obrazac zbirni za prijavu DNZZ-2021 Z
2. Obrazac 2. zajednička kandidatura - sastavni dio zbirnog obrasca za prijavu DNZZ-2021 Z

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras u svom je uredu 10. siječnja 2022. održao radni sastanak s prof. dr. sc. Ivom Josipovićem, bivšim predsjednikom Republike Hrvatske i dugogodišnjim profesorom na Pravnom fakultetu i nastavniku na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Raspravljali su o raznim sveučilišnim i društveno važnim temama s naglaskom na instituciju Sveučilišta u Zagrebu, njegovom položaju i perspektivama u budućnosti. Ivi Josipoviću, profesoru u mirovini, naknadno je i službeno uručena potvrdnica izbora u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. To je zvanje za posebno istaknute nastavnike i znanstvenike koji su svojim radom posebno obilježili sveučilište ili fakultet na kojem su predavali. Profesor Josipović je izrazio iznimnu zahvalnost i zadovoljstvo zbog dodjele ove počasne titule i priznanja Sveučilišta u Zagrebu.    

U tijeku su prijave za zimsku školu European Leadership Academy koja će se održavati od 21. do 25. veljače 2022. u Nici u Francuskoj. 

Studentice starije od 18 godina s područja EU i zemalja Zapadnoga Balkana imaju priliku provesti pet dana u Nici, na Azurnoj obali u Francuskoj učeći od vodećih stručnjaka iz područja međunarodnih odnosa, prava, tehnologije i vodstva (leadership).

Sudjelovanje u programu zimske škole potpuno je besplatno za odabrane kandidatkinje, a organizator European Leadership Academy pokriva sve troškove, što uključuje i troškove putovanja.

Riječ je o programu koji je usmjeren na jačanje ženskoga vodstva (leadership) u digitalnom dobu, čime se odabranim kandidatkinjama omogućava stjecanje iskustava koja će im pomoći u pokretanju karijere nakon završetka studija. 

Zimsku školu Winter School for Female Leadership in the Digital Age organizira European Leadership Academy  u okviru programa Huawei Seeds for the Future.

Svi detalji o Zimskoj školi, kao i obrazac za prijavu, dostupni su na službenoj mrežnoj stranici European Leadership Academy:  https://www.europeanleadershipacademy.eu/our-programme/winter-school/homepage-winter-school/ 

Kandidatkinjama se proporučuje snimanje kratkoga motivacijskoga video-materijala u trajanju do jedne minute koji mogu priložiti s obrascem za prijavu.

Krajnji rok prijave za zimsku školu je 3. siječnja 2022.