Sveučilište u Zagrebu

Svečanom sjednicom Fakultetskoga vijeća u četvrtak 17. prosinca 2020. u 12 sati Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavit će svoju 103. obljetnicu. Sjednicu možete pratiti na YouTube kanalu OVDJE. (Pridržavajući se protuepidemijskih mjera svečana sjednica moći će se pratiti i na TV prijemnicima u predvorju dvorane za novinare te u Novoj vijećnici u kojoj će biti smješteni nagrađeni koji će po prozivanju ulaziti u dvoranu Čačković, prema stručnim preporukama Stožera.) Uz prigodne točke dnevnoga reda kao što su govor dekana, nastup zbora, dodjela dekanovih nagrada, zahvala umirovljenicima, nazočne će putem video-snimki pozdraviti ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Tradicionalno će se dodijeliti nagrada "Medicina" u znak priznanja i zahvalnosti za promicanje načela humanosti i etičnosti u skrbi za teško bolesne ljude, a u čast i slavu medicine, čovjeka i humanosti. Ovogodišnji laureati su:
Zavod za intezivnu medicinu i neuroinfektologiju i Odjel za striktnu izolaciju Klinike za infketivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Primarni respiratorni intenzivistički centar Kliničke bolnice Dubrava. Također će se dodijeliti i nagrada za posebno postignuće u medicinskoj struci i znanosti, i to za izuzetan stručni doprinos u suzbijanju širenja COVID-19 pandemije zbog uvođenja testiranja na novi koronavirus (SARS-CoV-2), te za doprinos razvitku struke i unapređenja dijagnostičkih procesa u kliničkoj mikrobiologiji u borbi protiv SARS-CoV-2 infekcije, a time i drugih budućih emergentnih infekcija u Republici Hrvatskoj, djelatnicima referentnih mjesta za testiranje na SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj.
Nagradu su dobili:
1. Jedinica za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Dr. Fran Mihaljević“, voditeljica prof. dr. sc. Alemka Markotić
2. Odjel za bakteriologiju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, voditeljica Blaženka Hunjak, prim. dr. med.
3. Služba za kliničku mikrobiologiju Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", voditeljica prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, prim. dr. med. Dodjelit će se i posebne nagrade za značajan doprinos funkcioniranju Medicinskoga fakulteta, a primit će ju:
1. Građevinski fakultet, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, doc. dr. sc. Krunoslav Capak
3. prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu
4. Odsjek za informatičku djelatnost i Ured za e-učenje, Pero Hrabač, dr. med. i prof. dr. sc. Mirza Žižak Posebno priznanje za iznimnu suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu tijekom epidemije COVID-19 u 2020. godini dodijelit će se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Posebno se ističe suradnja HZJZ-a u kreiranju i provođenju javnozdravstvenih mjera sprečavanja širenja zaraze COVID-19 na Medicinskom fakultetu i na Sveučilištu u Zagrebu. U akademskoj godini 2020/21. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjelovao je i u praktičnoj provedbi obavezno kolegija „Zdravlje u zajednici“ za studente 6. godine integriranog preddiplomskoga i diplomskoga studija medicine. Hrvatski je zavod za javno zdravstvo uključio studente medicine u dobrovoljni rad koji do sada obuhvaća aktivnosti uzimanja briseva za testiranje na COVID-19, rad u pozivnom centru 113 te rad u pozivnom centru za pomoć u praćenju kontakata oboljelih pod nadzorom epidemiologa. Pozivni centar za pomoć u praćenju kontakata oboljelih pod nadzorom epidemiologa počeo je s radom 19. studenoga 2020. te je u okviru tog projekta već u prvom danu rada volontiralo 40 studenta medicine. Započeli su rad praćenjem kontakata za 5 županija s mogućnošću širenja na nove županije.

Svim sadašnjim i bivšim studentima, profesorima, nastavnicima, djelatnicima, suradnicima i prijateljima našega Sveučilišta blagoslovljene božićne blagdane te obilje zdravlja, radosti, osobnoga i poslovnoga uspjeha u novoj godini želi Sveučilište u Zagrebu!

Međunarodna mobilnost studenata i sveučilišnih djelatnika vrlo je važan aspekt internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu i obuhvaća različite oblike međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu. Prema Strategiji internacionalizacije za razdoblje 2014. – 2025., to je jedan od čimbenika četiriju temeljnih smjerova razvoja sadržaja strategije. Mobilnost se ostvaruje na temelju raznih međunarodnih i sveučilišnih programa, uključujući Erasmus+ program za obrazovanje, usavršavanje i mlade koji je najveći program međunarodne razmjene u okviru kojega se ostvaruje mobilnost pojedinaca u svrhu učenja i usavršavanja. Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu piše i dostavlja projektne prijedloge na natječajima Europske komisije te provodi natječaje za sljedeće mobilnosti:za program Erasmus+ u području visokoga obrazovanja – ključnu aktivnost 1, Mobilnost u svrhu učenja za pojedince unutar Europske unije odnosno tzv. programskih zemalja i za program Erasmus+ između europskih zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih ne-europskih zemalja. Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 od početka izbijanja u Kini u siječnju 2020. te nakon širenja na globalnoj razini ima izravan učinak na akademski život, studiranje i rad na svim svjetskim sveučilištima uključujući i naše sveučilište. Osobiti izazov je zabilježen, i još uvijek traje, u području međunarodne akademske suradnje, napose aktivnosti fizičke mobilnosti studenata i sveučilišnog osoblja. Fizički model studiranja u predavaonici napose je važan za studente prvoga semestra ili pak za strane studente (studente na razmjeni). Prelaskom na online izvođenje nastave strani studenti su ograničeni, ne samo u iskustvu studiranja, nego i u izvannastavnom životu studenata u tuđini: slobodnim aktivnostima, sportu, kulturi, učenju stranoga jezika uživo i napose socijalnom druženju i komunikaciji uživo; kao najvećem dobru za razvoj mladih ljudi, novih ideja i prijenosa znanja. Međutim, uprkos navedenim ograničenjima i izazovima, a prema preporuci Europske komisije, međunarodna akademska suradnja se nastavlja u svim programima, posebice unutar EU. Tako je središnjem uredu za međunarodnu suradnju na javnom natječaju Europske komisije za 2020. dodijeljen projekt mobilnosti za programske zemlje (KA103) iz programa Europske unije, za ak. god. 2020./21. u ukupnom iznosu bespovratnih sredstava od  3.888.540,00 EUR. Mobilnost studenata Na natječajima za studente SuZ (2.480.000,00 EUR za studijski boravak i 926.640,00 EUR za stručnu praksu za oba semestra ak. god. 2020./2021), zabilježili smo smanjenje broja studentskih prijava i veći broj odustanaka studenata od mobilnosti, kao direktnu posljedicu pandemije koronavirusa. Na postavljenoj poveznici sažeti su podaci za tri akademske godine, za mobilnosti dolaznih stranih studenata i za mobilnosti odlaznih domaćih studenata. Iz brojčanih podataka vidljivo je sljedeće:  - ak. god. 2018./2019. – bez značajnih vanjskih utjecaja; svi prikazani podaci su zaključeni i bez promjena
- ak. god. 2019./2020. – krajem zimskoga i početkom ljetnoga semestra pojavila se pandemija koronavirusa; domaći studenti su u znatnom broju otkazivali međunarodne mobilnosti; strani studenti su manje otkazivali mobilnost, ali su više prekidali započetu mobilnost na Sveučilištu u Zagrebu što znači da prelaskom na online studiranje nisu imali sve potrebne ispunjene uvijete za priznavanjem ishoda studiranja ili fakulteti nisu omogućili polaganje ispita online; uz napomenu da je projekt vremenski produžen do konca kalendarske 2020. godine, upravo uslijed više sile - pandemije koronavirusa
- ak. god. 2020./2021. – nastavak pandemije;  manji broj stranih studenata je stigao na razmjenu na SuZ; manji broj i domaćih studenata je otišao; neki studenti se radi pandemije uopće ne prijavljuju za mobilnost ili otkazuju istu nakon što su već dobili stipendiju; Studentska praksa bilježi iste negativne rezultate, uz napomenu da je natječaj za 2. krug studentske prakse u tijeku. Mobilnosti osoblja Međunarodna mobilnost osoblja također je pod izravnim utjecajem pandemije i to još više nego kod studentske populacije. Za mobilnosti nastavnoga i nenastavnoga osoblja u okviru Erasmus+ programa Ključne aktivnosti 1 (KA103) - Projekti mobilnosti unutar programskih zemalja u akademskoj godini 2020./2021., dodijeljen nam je ukupan iznos od 205.700,00 EUR:  93.500,00 EUR za aktivnosti u svrhu podučavanja (STA) i 112.200,00 EUR za aktivnosti u svrhu osposobljavanja (STT). Brojčani rezultati mobilnosti Erasmus+ za (ne)nastavno osoblje su kako slijedi:  - ak. god. 2019./2020.: STA: planirano 110, uspješno odrađeno 43, ostali su zbog pandemije odustali ili su prebačeni u ak. god. 2020./2021.
- ak. god. 2019./2020.: STT: planirano 116, uspješno odrađeno 48, ostali su zbog pandemije odustali ili su prebačeni u 2020./2021.
- ak. god. 2020./2021.: još nije bilo odustanaka zbog pandemije, odgađaju se mobilnosti za kasniji period; još nitko nije javio da bi mobilnost odradio online. Utjecaj pandemije na međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika izvan EU još više su pod negativnim utjecajem pandemije. Sveučilištu u Zagrebu dodijeljen je novi projekt akademske mobilnosti: Erasmus+ Projekt mobilnosti između programskih europskih i partnerskih ne-europskih zemalja (KA107)  s ukupnim proračunom u iznosu od 558.620,00 EUR kojim će se podržati mobilnost između SuZ i 51 partnerskom institucijom iz 28 zemalja. S obzirom na dodijeljena sredstva kao i broj uključenih partnera, ovo je ujedno i najveći projekt unutar Republike Hrvatske ovakvoga tipa. Projekt traje 36 mjeseci, počevši od 1. kolovoza 2020. do 31. srpnja 2023. Središnji ured za međunarodnu suradnju će prve natječaje za svoje studente i osoblje organizirati na proljeće/ljeto 2021., ovisno o globalnoj epidemiološkoj situaciji pandemije koronavirusa SARS-CoV-2. Dakle zaključno, Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu nastavlja provedbu svih međunarodnim programa mobilnosti, uprkos izvanrednim i jako otežanim radnim uvjetima nastalim uslijed pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, ali i dislokacije zaposlenika iz potresom oštećene zgrade u Ulici kralja Zvonimira 8. dr. phil. Branka Roščić, voditeljica Središnjeg ureda za međunarodnu suradnju i zaposlenici Ureda

U petak 11. prosinca 2020. održan je 12. Sveučilišni dan e-učenja. U skladu s epidemiološkom situacijom, Sveučilišni dan e-učenja održan je u virtualnom okruženju putem sustava za webinare Srca. Dan e-učenja održava se već tradicionalno svake godine kako bi se akademskoj zajednici, ponajprije nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, pružila mogućnost razmjene iskustava i stjecanja novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu. Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja započeo je pozdravnim govorima ravnatelja Srca dr. sc. Zorana Bekića i prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjane Hruškar. Podsjetivši sudionike virtualnoga skupa da Srce uskoro ulazi u godinu u kojoj će obilježiti 50. obljetnicu godina svojega djelovanja, ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić istaknuo je da mu je „drago da sve te godine nisu utrošene na dileme vezane uz digitalne tehnologije, pa tako i na e-učenje, kojih zapravo nema, nego na to da se omogući primjerena i kvalitetna uporaba tih tehnologija u obrazovanju i istraživanjima i to na način koji nastavnicima i istraživačima omogućava da unaprijede kvalitetu obrazovanja i istraživačkih rezultata. Pri tome je Centar za e-učenje Srca sigurno dobar primjer da samo ako je uvođenje digitalnih tehnologija popraćeno kvalitetnom i dostupnom podrškom, te tehnologije imaju smisla i daju željene rezultate“. Prof. dr.sc. Mirjana Hruškar istaknula je da Centar za e-učenje Srca već 13 godina podupire, motivira i potiče aktivnosti na unaprjeđenju kvalitete nastave na Sveučilištu u Zagrebu: „Svih tih godina, a sve do proljeća 2020., mogli smo o e-učenju razmišljati kao o dodanoj vrijednosti, inovaciji, ili čak i svojevrsnom opterećenju i smetnji za sveučilišnoga nastavnika i tradicionalno odvijanje nastave u fakultetskim učionicama. Od ožujka i trenutka prelaska na tzv. 'hitnu nastavu na daljinu' više nemamo pravo tako misliti.“ Govoreći o tome kako o e-učenju i online nastavi ne smijemo suditi samo na temelju ovoga kriznoga iskustva uzrokovanoga pandemijom bolesti COVID-19, prorektorica je istaknula nužnost daljnjega kontinuiranoga rada na promišljenom pristupu unaprjeđenja kvalitete nastave kojoj je u fokusu student: „Samo takvim ćemo pristupom postići da suvremene metode poučavanja, pa tako i e-učenje, sustavno budu integrirane u postojeće nastavne procese na Sveučilištu.“ Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja nastavljen je izlaganjem From reactive to proactive: The DCU story of pivoting online, koje su održale doc. dr. sc. Orna Farel i Clare Gromley s irskoga sveučilišta Dublin City University, tijekom kojega su predstavile svoja iskustva s prelaskom na online nastavu. Iako se na njihovu sveučilištu koriste digitalne tehnologije u nastavi, potpuni prelazak na nastavu na daljinu bio je izazov i za njih. Pri tome su najveću pozornost posvetili potpori nastavnicima u pripremi za nastavu online, posebice u području digitalne pedagogije, organizacijom usavršavanja putem intenzivnih tečajeva, webinara i online radionica, potporom u radu osnivanjem jedinice za digitalno učenje te unaprjeđenjem postojeće infrastrukture i osiguranjem dodatnih alata i tehnologija za poučavanje i učenje. Također, pripremili su i online tečaj za studente kako bi se i oni što lakše nosili s izazovima učenja u online okružju. Na skupu su kao primjeri dobre prakse primjene digitalnih tehnologija i e-učenja bili predstavljeni odabrani e-kolegiji četiriju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomskoga, Kineziološkoga, Prirodoslovno-matematičkoga i Stomatološkoga fakulteta. Njihovi su predstavnici pokazali da se digitalne tehnologije mogu koristiti i u kolegijima koji imaju visoki udjel praktične nastave, ali i kako pomoću tih tehnologija nastavu organizirati drukčije i kvalitetnije, povećati suradničko i kreativno učenje te omogućiti fleksibilnije učenje usmjereno na studenta. Prodekani za nastavu tih fakulteta iznijeli su svoja iskustva kako su nastavu prilagodili za potpuno izvođenje online s obzirom situaciju uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Fakulteti su potrebnu infrastrukturu većinom osigurali koristeći se sustavom za e-učenje Srca, a dodatno su nabavljali sustave za videokonferencije za potrebe online predavanja, snimanje uvodnih predavanja i videozapisa. Kao najveće probleme istaknuli su nemogućnost održavanja praktične nastave (što zbog pandemije, što zbog posljedica potresa), potrebu za kontinuiranim izvorima financiranja za informacijsko-komunikacijsku opremu te nedostatak digitalnih vještina nastavnika. Ovogodišnji Sveučilišni dan e-učenja završio je kraćim izlaganjem dr. sc. Sandre Kučine Softić, pomoćnice ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisnicima, koja je istaknula da su „e-učenje i digitalne tehnologije važan čimbenik obrazovnoga procesa te je malo vjerojatno da je moguć povratak na način održavanja nastave prije pandemije. Sada je potrebno sagledati stečena saznanja i iskustva i krenuti u reviziju strategija i nastavnih programa te fokus staviti na kvalitetu nastavnog procesa. Pri tome je potrebno osigurati stručno usavršavanje nastavnika kako bi stekli digitalne kompetencije i mogli kompetentno i učinkovito primijeniti digitalne tehnologije u nastavi i podršci u radu. Kvalitetna i sustavna podrška koju Centar pruža pokazala se ključnom kada je preko noći trebalo prijeći na nastavu na daljinu. Centar je nastavnicima osigurao niz online tečajeva, smjernica i uputa za organizaciju nastave na daljinu te odgovorio na tisuće upita i organizirao konzultacije za nastavnike putem telefona i online, a za usporedbu, samo u zadnja tri mjeseca odgovorio je na više od 6.500 upita korisnika“. Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja bio je ujedno prigoda u kojoj je Centar za e-učenje Srca obilježio svoju trinaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane potpore visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja. Centar za e-učenje Srca već 13 godina aktivno i predano radi na osiguravanju kvalitete i dostupnosti tehnologija e-učenja te pružanja podrške korisnicima, poglavito nastavnicima. Danas Centar za e-učenje Srca djeluje kao nacionalni centar za ustanove u sustavu visokoga obrazovanja. U sustavu za e-učenje Merlin, kojim se koristi više od 9.340 nastavnika i 84.643 studenta s 90 ustanova iz sustava visokoga obrazovanja, samo je za ovu akademsku godinu otvoreno više od 23.290 e-kolegija. Više informacija o 12. Sveučilišnom danu e-učenja, kao i snimka događaja i prezentacije, dostupni su na mrežnoj stranici Srca, na poveznici: www.srce.unizg.hr/ceu/dan-e-ucenja-2020.

Studenti prve godine diplomskoga studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Šime Kožul i Nikola Sarić, na ovogodišnjem posebnom izdanju izložbe INOVA 2020 osvojili su zlatnu medalju za inovaciju pod nazivom "Mikrokontrolerski sustav za detekciju oštećenja trase vozila mjerenjem vibracija". Inovacija je rezultat objedinjenih završnih radova preddiplomskoga studija dvojice studenata izrađenih pod mentorstvom prof. dr. sc. Siniše Fajta sa Zavoda za elektroakustiku. Rad studenata, koji je predstavljen Međunarodnom ocjenjivačkom sudu izložbe INOVA, ima zaista veliki potencijal za unaprjeđenje gospodarenja i upravljanja cestovnim i tračnim prometnicama u okviru pametnih sustava korištenjem umjetne inteligencije. Naime, ovo rješenje bilo bi od velike koristi službama zaduženima za nadzor prometnica jer bi omogućio izradu i kontinuirano nadopunjavanje baze podataka sa svim lokacijama potencijalnih oštećenja na nekom području. Ideja rješenja je sustav montiran u vozilo koji omogućuje detekciju potencijalno opasnih oštećenja na trasi po kojoj se prometuje mjerenjem vibracija koje nastaje međudjelovanjem vozila i podloge. Smješten u osobni automobil, sustav bi detektirao oštećenja ceste, dok bi smješten u tramvaj ili vlak detektirao oštećenja pruge. Kada detektira oštećenje, sustav automatski pamti geografsku lokaciju i šalje sve podatke na računalo ili ih pohranjuje u bazu podataka. Sustav objedinjuje fizičke komponente, prvenstveno mikrokontroler i razne senzore s programskom potporom koja omogućuje analizu i pohranu podataka u stvarnom vremenu. Skaliran na nacionalnu razinu, omogućio bi izradu karte kompletne mreže autocesta ili željeznica na području Hrvatske sa svim označenim oštećenjima pomoću koje bi nadležne službe točno znale gdje su potrebni popravci. Sustav je moguće uvezati bežićnim komunikacijama sa sustavom za pohranu i analizu podataka, te omogućiti gospodarenje i upravljanje cestovnim i tračnim prometnicama u okviru pametnih sustava korištenjem umjetne inteligencije. Čestitamo!

Hrvatska gospodarska komora je na ovogodišnjoj dodjeli nagrade Zlatna kuna 7. prosinca, koju dodjeljuje hrvatskim tvrtkama za uspješnost u poslovanju i doprinosu razvoja hrvatskoga gospodarstva, Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijelila PRIZNANJE za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Ovo priznanje je nagrada svim djelatnicima Fakulteta koji dugi niz godina svakodnevno rade na razvoju novih proizvoda i tehnologija u suradnji s hrvatskim tvrtkama te obrazuju nove stručnjake iz područja građevinarstva. Upornost, entuzijazam i predani rad zaposlenika u nastavi i na razvoju inovacija u suradnji s gospodarstvom te primjena novih tehnologija i inovativnih proizvoda u svakodnevnoj inženjerskoj praksi jedan su od glavnih pokretača razvoja Fakulteta, Sveučilišta i gospodarstva. Na dodjeli nagrade posebno je istaknut veliki angažman Fakulteta na aktivnostima vezanima za potres koji je pogodio grad Zagreb i okolicu. Ovim aktivnostima Građevinski fakultet se pokazao kao stožerna snaga koja može odgovoriti na svaki izazov koji se pojavi u području građevinarstva. Ova hvalevrijedna aktivnost dodatno je povezala Fakultet sa svojim alumnima, ali i ukazala na važnu činjenicu, a to je da graditi i razvijati društvo moramo svi zajedno. Odgovornost akademske zajednice je da pokazuje svojim primjerom kako to treba činiti te da daje prijedloge za promjene u društvu koje će čuvati struku i promicati dostojanstvo čovjeka, a sve na dobrobit društva u cjelini. Na dodjeli priznanja, dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić istaknuo je da je ovo veliko priznanje po prvi puta uručeno jednom fakultetu, te da nas ovo uči da nema velikih rezultata bez čvrste veze akademske zajednice i gospodarstva i da veliki rezultati nastaju samo upornim radom. "Drago nam je da je ovo priznanje dodijeljeno sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, najvećega sveučilišta u Hrvatskoj te smatram da je sada idealan trenutak da se Znanstveno-učilišni kampus Borongaj pretvori u veliko inovacijsko, industrijsko i istraživačko središte Sveučilišta u Zagrebu", rekao je dekan i istaknuo da sa svojim sveučilišnim timom radi na ovom velikom projektu. Dobivena nagrada pokazuje da je gospodarstvo prepoznalo akademsku zajednicu kao ključ napretka i oporavka Republike Hrvatske.  

Ekonomski fakultet - Zagreb osnovan je davne 1920. godine te upravo ove godine 1. prosinca obilježava svoju 100. obljetnicu. Početkom djelovanja današnjega Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smatra se Visoka škola za trgovinu i promet u Zagrebu, formalno osnovana 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet pružanje temeljite teorijske naobrazbe u područjima bankarstva, domaće i međunarodne trgovine, prometa, konzularne službe, osiguranja. U Visokoj školi su se također obučavali kandidati za nastavnike u višim trgovačkim školama, odnosno trgovačkim akademijama. Nastava je trajala 6 semestara. Broj se upisanih studenata neprekidno povećavao, tako da je u školskoj godini 1923./24. bilo upisano 1.125 studenata.

Visoka škola za trgovinu i promet 1925. godine prerasta zalaganjem ministra prosvjete Stjepana Radića, u Ekonomsko-komercijalnu visoku školu s pravnim položajem sveučilišnoga fakulteta, a nastava se produljuje na 8 semestara. Ekonomsko-komercijalna visoka škola također je provodila postupak za stjecanje odnosno nostrifikaciju doktorata ekonomsko-komercijalnih znanosti.

Ekonomsko-komercijalna visoka škola prerasta 1947. godine u Ekonomski fakultet. U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna škola s dvogodišnjim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi. U 1968. godini Ekonomski fakultet i Visoka privredna škola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka. U 1982. godini integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet - Zagreb.

Današnja zgrada dovršena je i useljena početkom 1952./1953., a završetkom dogradnje 1987. godine postala je jedna od najsuvremenijih i najvećih zgrada visokoga učilišta u ovom dijelu Europe. Od studenog 2011. godine stručni studiji izvode se u novom objektu u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Dugogodišnja tradicija i iskustvo, ugledni znanstvenici, nastavnici i suradnici, rezultati djelovanja na gospodarskom, društvenom i političkom planu, velik broj aktualnih studenata i članova alumni zajednice, međunarodne akreditacije (EPAS i AACSB), ali i neprestano inoviranje nastavnoga i istraživačkoga procesa, svrstavaju Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u vodeću i najstariju instituciju visokoga obrazovanja u području ekonomije i poslovne ekonomije u Republici Hrvatskoj, ali i u širem međunarodnom okruženju. U svojoj slavljeničkoj godini Ekonomski fakultet suočio se s velikim izazovima uzrokovanim pandemijom koronavirusa te snažnim potresom koji je 22. ožujka 2020. pogodio grad Zagreb i njegovu okolicu uslijed kojega je značajno oštećena i zgrada Fakulteta. Po prvi puta u povijesti Fakulteta za  djelatnike je uveden i rad od kuće, a  kako bi se u ovim izvanrednim okolnostima semestar izveo u skladu s planiranim rasporedom, uloženi su dodatni napori te se u kratkom vremenu sva nastava počela izvoditi na daljinu, odnosno online.

Zajedničkim zalaganjem i trudom svih djelatnika Ekonomski fakultet brzo se prilagodio novonastaloj situaciji te su stvoreni neophodni preduvjeti za normalno funkcioniranje i odvijanje svih poslovnih procesa.  U nastavku pogledajte VIDEO snimljen u povodu proslave 100 godina

PJESMA FAKULTETA nastala povodom 100. obljetnice u suradnji s grupom Pravila igre MREŽNA STRANICA nastala povodom 100 godina Svi ostali video zapisi dostupni su na YouTube kanalu

Diplomirana inženjerka rudarstva i studentica poslijediplomskoga doktorskog studija "Primijenjene geoznanosti, rudarsko i naftno inženjerstvo" Rudarsko-geološko naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Galla Uroić za svoju inovaciju pod nazivom "Unaprjeđenje numeričkog modela proračuna termičko-hidro­-mehaničkih efekata na stijeni odlagališta iskorištenog nuklearnog goriva" u godini dana na međunarodnim sajmovima i izložbama osvojila je ukupno jedanaest nagrada. Na sajmovima, za inovaciju koju je izradila pod mentorstvom doc. dr. sc. Želimira Veinovića, u Kanadi, Koreji, Indiji, Njemačkoj, Poljskoj i u svojoj Hrvatskoj osvojila je dvije brončane, dvije srebrne i četiri zlatne medalje i tri posebne, izdvojene nagrade. Time je, uz dodijeljenu Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2018./2019. te dvije Dekanove nagrade, postala najnagrađivaniji student Rudarsko-geolosko-naftnoga fakulteta Sveucilišta u Zagrebu, a sigurno je i medu najnagrađivanijim studentima općenito na Sveučilištu. Rezultati s međunarodne izložbe održane u Makedoniji još se čekaju.  Ovakav uspjeh na međunarodnim izložbama inovacija, od kojih je za dvije (Kanada i Koreja) dobila izravan poziv od organizatora jer su je uočili na ranijim natjecanjima, svakako je vrijedno postignuće i ponos za matični fakultet i Sveučilište u Zagrebu. Uspjeh je time veći jer u području gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom nema suviše znanstvenika u svijetu, a osobito u Hrvatskoj.  Kolegica Galla Uroić nastavila je baviti se ovom temom i upisom na doktorski studij te je prijavila temu okvirnoga plana istraživanja pod nazivom "Ocjena utjecaja saturacije bentonita na tlak bubrenja, sigurnost i uporabivost na odlagalištu istrošenog nuklearnog goriva i visokoradioaktivnog otpada". Primjer mlade znanstvenice Galle Uroić može biti uzor i motivacija srednjoškolcima, osobito djevojkama, da se odluče upisati neke od tehničkih fakulteta, u smjeru održivoga razvoja i korištenja izvora energije s ciljem smanjenja zagađenja okoliša. Kao osoba koja govori tri strana jezika (ruski, engleski i švedski) te posjeduje niz certifikata iz područja računalnih tehnologija koje je stekla kao studentica, uključujući programiranje, numeričko modeliranje, GIS, numeričko i fizičko 3D modeliranje te obradu multimedije, a osobito kao koautorica tri znanstvena članka i nositeljica šesnaest certifikata Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), svakako je mogla konkurirati za posao i studij bilo gdje u svijetu. Ipak, odlučila je ostati u Hrvatskoj i na Sveučilištu u Zagrebu, čime je pokazala da joj je draži doprinos znanosti i boljitku svoje zemlje od bilo čega drugoga.

Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja održat će se u petak 11. prosinca 2020., s početkom u 10 sati, putem sustava za webinare Srca. Dan e-učenja organizira se sa željom da se akademskoj zajednici, prvenstveno nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, pruži mogućnost razmjene iskustava i stjecanja novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu. Stoga će se i ove godine četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Ekonomski fakultet, Kineziološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Stomatološki fakultet, predstaviti odabranim e-kolegijem kao primjerom dobre prakse i načinom implementacije e-učenja na svojim ustanovama. Uz to, prodekani za nastavu ovih fakulteta predstavit će kako su fakulteti odgovorili na izazov prelaska na online nastavu zbog pandemije COVID-19. Na samom početku događanja sudionike će pozdraviti ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga će kolege sa sveučilišta Dublin City University iz Irske predstaviti svoja iskustva s prelaskom na nastavu online i dati preporuke za učinkovitu organizaciju nastave u virtualnom okruženju. Ova godina je donijela mnogo promjena i izazova te nije bilo jednostavno preko noći organizirati nastavu u online okruženju, stoga svi vjerujemo da razmjena znanja i iskustava može biti svima korisna u pripremi i održavanju što kvalitetnije nastave. Ovom prilikom i Centar za e-učenje Srca obilježit će svoju trinaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane podrške visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja. Pogledajte program događanja.

Europeana je središnja europska digitalna platforma za kulturnu baštinu koja putem svojih zbirki omogućuje pristup do više od 50 milijuna digitaliziranih predmeta. Djelovanje Europeane odražava evoluciju europskih kulturnih politika i stručnih pristupa digitalizaciji kulturne baštine, a njezina je aktualna misija osnaživati sektor kulturne baštine u svojoj digitalnoj transformaciji. U studenome 2020. izabran je novi Savjetodavni odbor Europeane (Europeana Advisory Board) članicom kojega je postala i doc. dr. sc. Vlatka Lemić sa Sveučilišta u Zagrebu. Europeana razvija stručnost, alate i politike za prihvaćanje digitalnih promjena i podržava partnerstva koja potiču inovacije. Većina ovih aktivnosti usmjerena je na razvoj tehnologija digitalizacije, digitalno očuvanje i inovativne kulturne projekte koji će učiniti kulturnu baštinu dostupnom svima i poboljšati njezinu vidljivost. Projekt izgradnje Europeane prošao je različite strateške i organizacijske faze, uz posljednje restrukturiranje prije dvije godine kada je uspostavljena Europeana Foundation kao neovisna organizacija za vođenje ove platforme.

"Studiranje i poučavanje – izazovi 2020." bila je tema 4. Sveučilišnoga dana kvalitete, održanoga "online" u petak 27. studenoga 2020. putem sustava za webinare Sveučilišnoga računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Na tragu novih izazova pred koje je stavljena akademska zajednica, program je realiziran u dva dijela. U prvom dijelu naglasak je bio na iskustvima studiranja i poučavanja na Sveučilištu u Zagrebu u svjetlu iskoraka u online nastavu, a postupak vrjednovanja studijskih programa u online i kombiniranoj izvedbi bila je okosnica drugoga dijela programa. Cilj programa je bio međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko kritičkog preispitivanja i unaprjeđenja sustava osiguravanja kvalitete i poučavanja – mnogim događanjima i (ne)prilikama usprkos! Uz podršku domaćina prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni dan kvalitete svojim uvodnim obraćanjima podržali su o.d. ravnatelja Uprave za visoko obrazovanje i izaslanik Ministra znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, dipl. iur., ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje prof. dr. sc. Jasmina Havranek, te predsjednica Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić. Moderatori 4. Sveučilišnog dana kvalitete bili su prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete i prof. dr. sc. Damir Markučič, predsjednik Odbora za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu.  Više o događanju možete pročitati OVDJE.

Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu svake akademske godine organizira niz aktivnosti i događanja u svrhu predstavljanja obrazovnih programa te nastavne i znanstvene djelatnosti. Jedna od takvih uspješnih manifestacija je "Dan karijera Metalurškog fakulteta". Ovogodišnji, "3. Dan karijera Metalurškoga fakulteta" održat će se u petak 4. prosinca 2020. s početkom u 10 sati u virtualnoj formi. Cilj je ovim događanjem povezati studente i buduće potencijalne poslodavce, ukazati na nužnu interakciju Fakulteta i gospodarske zajednice, informirati studente o mogućim prilikama, planiranju i razvoju karijere te omogućiti poslodavcima predstavljanje, umrežavanje i suradnju sa studentima, akademskom zajednicom, učenicima srednjih škola i zainteresiranoj široj publici. S obzirom da će vrlo brzo određeni broj studenata tražiti svoje prvo zaposlenje, potrebno je potaknuti ih na rano razvijanje poslovnih vještina, promišljanje o razvoju karijere te prepoznavanje prilike, provedbu stručne prakse, pripravništvo, volontiranje, izradu završnoga ili diplomskoga rada u suradnji s gospodarskim subjektima, zajedničke projekte, edukacije, konferencije, stalni posao itd. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj te epidemiološke mjere koje su na snazi ove godine događanje će se održati u virtualnoj formi. Cjelokupni program odvijat će se putem platforme za poslovnu komunikaciju Microsoft TEAMS. Poveznica za sudjelovanje na 3. DANU KARIJERA (MS TEAMS) PROGRAM

U okviru Erasmus + projekta Research Culture in Higher Education in Kosovo – ResearchCult, prof. dr. sc. Lidija Ćurković i prof. dr. sc. Irena Žmak, voditeljice projektnoga tima za Sveučilište u Zagrebu, organizirale su 23. studenoga 2020. prvi sastanak Upravnoga odbora ovoga projekta. Projektna radionica „Osnivanje znanstvenih časopisa i Kosova Research Information System-a (KRIS)“ održana je 24. i 25. studenoga. Zbog trenutne epidemiološke situacije oba događaja organizirana su online.

Na sastanku Upravnoga odbora sudjelovali su prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivana Franić, državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Kosovo, prof. dr. sc. Teodoro Valente, prorektor Sveučilišta Sapienza u Rimu (Italija), rektori i prorektori sa svih sveučilišta na Kosovu prof. Mihone Kerolli Mustafa, direktor International Business College Mitrovica (IBC-M) i mag. Bujar Gallopeni, koordinator projekta ResearchCult iz IBC-M-a. Uvaženi predstavnici i članovi projekta dogovorili su se oko uspostavljanja bilateralnoga sporazuma o znanstveno-istraživačkoj suradnji između Hrvatske i Kosova. Više od sto sudionika iz Kosova, Hrvatske, Italije i Bugarske sudjelovalo je u dvodnevnoj online radionici. Tijekom radionice urednici časopisa predstavili su četiri znanstvena časopisa osnovana u Hrvatskoj u različitim znanstvenim područjima. Također, predstavljene su hrvatske znanstvene online baze podataka HRČAK i CROSBI, kao i internetski alat za uređivanje časopisa COMET. Mrežne znanstvene baze podataka iz Italije i Bugarske također su predstavili njihovi profesori.

Drugoga dana radionice sudionici su razgovarali o nacionalnim standardima i propisima za osnivanje novih znanstvenih časopisa. 

Svi sudionici sastanka Upravnoga odbora projekta i projektne radionice bili su vrlo zadovoljni zajedničkim iskustvima iz Hrvatske, koja će biti vrlo korisna za uspostavljanje novih znanstvenih časopisa i online baza podataka na Kosovu.

U tijeku je nova phishing e-mail kampanja koja prividno dolazi sa unizginfo@unizg.hr adrese, pod naslovom ZAHTJEV ZA PONUDU (Sveučilište u Zagrebu) EUI894/BU466.

Poruka sadrži privitak u obliku Microsoft PowerPoint prezentacije, koji je maliciozan i štetan. Ni u kojem slučaju ne otvarajte privitak ako ste dobili takvu e-poštu, već ga samo OBRIŠITE!

Erasmus studentska mreža (ESN) pokrenula je novo izdanje Dana društvene uključenosti, inicijative čiji je cilj zagovaranje programa inkluzivne mobilnosti kroz aktivnosti koje okupljaju međunarodne studente i članove lokalnih zajednica u više od 42 zemlje.

Dani društvene uključenosti održavaju se između 23. studenoga i 7. prosinca 2020. Tijekom ova dva tjedna više od 500 lokalnih podružnica ESN-a promovirat će aktivnosti kojima je cilj integrirati međunarodne studente u lokalne zajednice i obratno. Ovom će inicijativom međunarodni studenti imati priliku bolje razumjeti svoje lokalne zajednice i osvijestiti izazove koji se pojavljuju u njima; raditi zajedno s volonterima na jačanju društvene uključenosti ovih zajednica; širiti svijest o društvenim područjima djelovanja i imati opipljiv utjecaj te istodobno povećavajući osjećaj solidarnosti.

Iako postoje vrlo dobri primjeri efektivnih aktivnosti na terenu iz prošlih izdanja ovih Dana (npr. posjeti lokalnim školama, staračkim domovima, itd.), ove godine, zbog COVID-19 pandemije, suočeni smo s novim izazovom - novom stvarnošću. Ipak, to nas neće zaustaviti. Samo će nas potaknuti da istražimo nove alternative. Ovogodišnje aktivnosti Dana društvene uključenosti imat će vrlo jak fokus online: time ćemo osigurati da svi budu sigurni i istovremeno pokrenuti ljudsku maštu uz pomoć različitih tema i na taj ih način angažirati.

Aktivnosti organizirane pod okriljem Dana društvene uključenosti omogućit će međunarodnim studentima širom Europe da imaju društveni utjecaj u zajednicama u kojima studiraju. Na taj način imaju priliku postati aktivni europski građani koji su svjesni i empatični prema društvenim pitanjima i koji zajedno rade na boljoj i inkluzivnoj budućnosti. Ovaj aktivan i angažiran odnos prema društvu pokretačka je snaga koja će omogućiti Erasmus generaciji da promijeni svijet.

„Danima socijalne uključenosti želimo potaknuti internacionalizaciju kod kuće i razbiti tzv. Erasmus mjehurić okupljanjem međunarodnih i lokalnih studenata kako bi organizirali značajne aktivnosti za svoje lokalne zajednice. ESN teži 'obogaćenju društva putem međunarodnih studenata', a Dani društvene uključenosti najbolji su alat za postizanje ove misije.“
- Kostis Giannidis, predsjednik Erasmus studentske mreže

Studiranje i poučavanje – izazovi 2020. tema je 4. Sveučilišnoga dana kvalitete koji će se ove godine zbog epidemiološke situacije održati online u petak 27. studenoga 2020. od 10 do 13 sati. Na tragu novih izazova pred koje je stavljena akademska zajednica, program Sveučilišnoga dana kvalitete realizirat će u dva dijela: Studiranje i poučavanje – izazovi 2020. i Akreditacija studijskih programa i online nastava. U prvom dijelu naglasak je na iskustvima studiranja i poučavanja na Sveučilištu u Zagrebu u svjetlu iskoraka u online nastavu, a postupak vrjednovanja studijskih programa u online ili kombiniranoj izvedbi okosnica je drugoga dijela programa. Cilj programa je međusobna razmjena iskustava u nastojanjima oko kritičkog preispitivanja i unaprjeđenja sustava osiguravanja kvalitete studiranja i poučavanja – mnogim događanjima i (ne)prilikama usprkos! Sveučilišni dan kvalitete odvijat će se putem sustava za webinare Sveučilišnoga računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce). PROGRAM SVEUČILIŠNOGA DANA KVALITETE  

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu u okviru Sveučilišnoga interdisciplinarnoga poslijediplomskoga specijalističkog studija "Priprema i provedba EU projekata" organizira webinar pod nazivom "Europski plan oporavka i višegodišnji financijski okvir 2021. - 2027." Webinar će održati stručnjak za regionalni razvoj dr. sc. Jakša Puljiz u četvrtak 26. studenoga 2020. od 17 do 19 sati na sljedećoj poveznici. Ako će broj sudionika biti veći od 100, događanje će biti na sljedećoj poveznici. Dobrodošli!

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu raspisao je Natječaj za izradu novoga vizualnog identiteta Zbora. Traži se dizajn koji bi simbolizirao zbor i zajedništvo, ali autorima se ostavlja potpuna sloboda u kreativnosti i izradi rješenja. Nagrada za odabrani rad je tisuću kuna neto.   Više o Natječaju možete vidjeti OVDJE.

Dodjelom priznanja sastavnicama koje su se najuspješnije predstavile maturantima i svim zainteresiranima završena je 25. po redu i prva virtualna Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Za najboljih pet virtualnih štandova priznanja su dobili sljedeći fakulteti: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Priznanje za najkreativniji štand dijele Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno-tehnološki fakultet. U kategoriji najboljega video-predstavljanja svoga fakulteta i studija priznanje je dobio Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Za najbolje predstavljanje na društvenim mrežama priznanje je zaslužio Metalurški fakultet. Najveći doprinos u organizaciji Smotre dao je Fakultet političkih znanosti i u toj kategoriji dobio priznanje. Virtualna Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavala se od 19. do 21. do studenoga 2020. pod motom Klikni s faksom! na podstranici Smotr@, koja se nalazi unutar postojeće mrežne stranice manifestacije. Smotru ste mogli pratiti i na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter, Linkedln i YouTube).  U dane održavanja virtualne Smotre, predstavljanja fakulteta i akademija emitirala su se online uz potporu Televizije Student. No svi sadržaji koje sastavnice pripremaju u okviru Smotre ostaju dostupni za sve zainteresirane i nakon 21. studenoga 2020. na Smotr@ mrežnoj stranici. Tako će ova mrežna stranica ostati središnje mjesto za informiranje maturanata, potencijalnih budućih studenata Sveučilišta u Zagrebu te svih zainteresiranih. Ako ste propustili program predstavljanja sastavnica, možete ih pogledati na YouTube kanalu Sveučilišta u Zagrebu. Ideja je ovogodišnje Smotre bila učiniti sve informacije vezane uz upise i studiranje na Sveučilištu u Zagrebu stalno dostupnima kako bi svi zainteresirani imali mogućnost pristupiti svim digitalnim sadržajima o studiranju i upisima na Sveučilištu u Zagrebu u svakom trenutku. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, koja se već tradicionalno svake godine održava u mjesecu studenome kako bi maturanti i svi zainteresirani dobili sve informacije o uvjetima upisa i studiranja, ove je godine organizirana u digitalnom obliku. Sveučilište je ove godine organiziralo Smotru kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet.  Na virtualnoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu predstavile su se 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – 31 fakultet i tri umjetničke akademije. Izvodila se u hibridnom obliku, u kombinaciji objava digitalnih sadržaja na digitalnim štandovima fakulteta i akademija (promotivni videozapisi, letci, brošure i drugi materijal u PDF ili drugim formatima koji omogućuju preuzimanje i pregled prilagođen mobilnim uređajima) i predstavljanja sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i njihovih studijskih programa po područjima. Budućim studentima obratio se online ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Virtualno otvaranje Smotre popraćeno je glazbenim programom studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji su sponzori Smotre Sveučilišta u Zagrebu OTP banka, Studentski centar Varaždin i Studentski centar Zagreb. Medijski su partneri Smotre Jutarnji list, Laganini FM, Radio Sljeme, Z1 televizija i Televizija Student te sveučilišne novine i portal Universitas.

Na Katedri za socijalnu politiku Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. listopada 2020. započeo je s radom projekt RE-DWELL- Delivering affordable and sustainable housing in Europe, Marie Curie Innovative Training Network, financiran iz europskoga programa Obzor 2020. U europskim zemljama mnogima je stanovanje postalo nepriuštivo i to postaje jednim od najvažnijih nacionalnih pitanja, a njegovo rješenje velik izazov. Cilje je toga projekta osposobiti novu generaciju stručnjaka s transdisciplinarnim vještinama za naslovljavanje hitnih potreba priuštivoga i održivoga stanovanja. U okviru projekta objavljen je natječaj na kojemu će se odabrati 15 doktoranada i provesti transdisciplinarna istraživanja koja uključuju planiranje i gradnju, sudjelovanje zajednice, stambenu politiku i financiranje. Rad doktoranada mentorirat će kvalificirani međunarodni stručni odbor iz različitih akademskih i profesionalnih polja. Istraživači će obavljati svoj posao doktoranda u akademskoj instituciji - domaćinu, s fazama terenskoga istraživanja u stručnim organizacijama koje su također članovi mreže projekta. Doktorand na Katedri za socijalnu politiku, u okviru doktorskoga studija socijalne politike, provodit će istraživanje pod nazivom Comparative analysis of social housing policies’ modernization impacts in selected post-socialist countries. Konzorcij projekta RE-DWELL sastoji se od 10 sveučilišta i 12 neakademskih stručnih partnerskih organizacija koje predstavljaju 9 europskih zemalja (Španjolska, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Hrvatska, Mađarska, Cipar, Nizozemska, Portugal i Belgija). Više o projektu i natječaju možete vidjeti OVDJE. Kontakt: prof. dr. sc. Gojko Bežovan