Sveučilište u Zagrebu

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Ekoinženjerstvo u akademskoj godini 2021./2022. za stjecanje akademskoga naziva SVEUČILIŠNI/SVEUČILIŠNA SPECIJALIST/SPECIJALISTICA EKOINŽENJERSTVA. Pravo upisa imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnog diplomskog studija (ili četverogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog studija – prema staroj shemi studiranja) iz tehničkog i biotehničkog područja. Pravo upisa imaju i pristupnici koji su u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu završili sveučilišne studije iz drugih područja pri čemu se od kandidata, po odluci Stručnog vijeća studija, može tražiti polaganje razlikovnih ispita. Prijavi je potrebno priložiti: 1. ispunjen obrazac za prijavu;
2. ovjerenu presliku diplome/rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije;
3. životopis;
4. prijepis svih ocjena sa studija;
5. potvrdu o poznavanju jednog svjetskog jezika. Pristupnik može priložiti dodatnu dokumentaciju za koju smatra da može pomoći kandidaturi. Prijave se podnose na propisanom obrascu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA za akademsku godinu 2020./2021. iznosi 8.000,00 kuna po semestru. Za kandidate koji upisuju razlikovne kolegije troškovi školarine se uvećavaju za 4.000,00 kuna. Ako troškove studija snosi poduzeće ili ustanova, prilikom upisa potrebno je priložiti odgovarajuću Odluku o snošenju troškova. Rok za podnošenje prijava je do 31. kolovoza 2021. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
(s naznakom za: EKOINŽENJERSTVO)
Marulićev trg 19, 10000 Zagreb Propisani OBRAZAC te sve dodatne OBAVIJESTI možete naći na: mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu www.unizg.hr i Fakulteta www.fkit.hr, gdje možete preuzeti datoteku "Obrazac za prijavu". Kontakt osoba:
Tihana Popović
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Telefon: + 385 (01) 4597 261
E-mail: ekoinz@fkit.hr

Završna konferencija infrastrukturnoga projekta VirtuLab - Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine, održat će se online u četvrtak 8. srpnja 2021. od 10 do 12 sati. Uvodnom riječi obratit će se ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar gospodarstva i održivoga razvoja dr. sc. Tomislav Čorić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i domaćin, dekan Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta prof. dr. sc. Kristijan Posavec. Rezultate projekta i njegovo značenje za znanstveno-istraživačku zajednicu predstavit će koordinatori s pet partnerskih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Metalurški fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet). U nastavku programa održat će se okrugli stol pod nazivom "Pozicija primarnih i sekundarnih sirovina u Nacionalnom planu oporavka RH" uz sudjelovanje izaslanika ministarstva znanosti i obrazovanja, ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja, ravnatelja Hrvatskog geološkoga instituta, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, direktorice Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore i dekana pet partnerskih fakulteta. PROGRAM LETAK Prijaviti se možete OVDJE. POVEZNICA za sudjelovanje na Konferenciji

Projekt UNIC Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova koji se od 2020. godine provodi u suradnji 8 europskih sveučilišta kao jednu od svojih važnih komponenti ima pokretanje gradskih laboratorija. Gradski laboratoriji zamišljeni su kao fizička ili virtualna mjesta rasprave radi utvrđivanja ključnih izazova i generiranja potencijalnih rješenja povezanih s pitanjima s kojima se suvremeni gradovi suočavaju.  U sklopu Gradskoga laboratorija 2021: Otporan Zagreb nastojat će se dati doprinos jačanju kapaciteta otpornosti grada Zagreba nakon brojnih kriza koje je doživio u zadnje vrijeme. U lipnju projekt ulazi u svoju drugu fazu, koja želi, nakon detekcije problema, osmisliti rješenja, te u trećoj fazi implementirati ih u praksi. Međunarodna virtualna platforma DRUGE FAZE PROJEKTA održat će se 29. i 30. lipnja, a prijaviti se možete OVDJE. Zahvaljujući sudjelovanju 184 sudionika (više od 260 uključivanja u 10 sekcija) prvoga ciklusa gradskih laboratorija i više od 20 sati virtualnih diskusija kreirana je detaljnija slika o jakim kapacitetima otpornosti Zagreba te u kojim bi se područjima ona još trebala nadograđivati:
1. nedostatak cjelovitoga sustava upravljanja krizama od prevencije, preko reagiranja i postupanja do oporavka te izostanak vizije o razvoju grada u budućnosti
2. neadekvatno komuniciranje u krizama
3. nedovoljna senzibiliziranost za specifičnosti ranjivih društvenih grupa i nedostatak inkluzivne perspektive u sustavu upravljanja krizom
4. nedostatna znanja, vještine i usvojeni obrazac ponašanja građana i stručnjaka o djelovanju u krizama, o prevenciji rizika do aktiviranja različitih resursa koji mogu pomoći u nošenju s krizama U rješavanju izazova uvelike će pomoći partnersko Sveučilište u Corku te tim profesorice Karen Neville. Prof. dr. sc. Karen Neville je osnivačica i direktorica Centra za otpornost (Centre for Resilience and Business Continuity), koji je na temelju niza kolaborativnih EU projekata iz FP7 i Horizon programa razvio impresivan sustav za upravljanje krizama i jačanje otpornosti grada. Program rada virtualne platforme  Utorak, 29. lipnja 2021. 14.00 – 16.00 Lokalna radionica i generiranje rješenja za Zagreb Srijeda, 30. lipnja 2021. Zajednička radionica Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Corku 12.00 – 13.30 Prezentacija primjera iz Corka za postupanja u krizama 13.30 – 14.30 Zajednička radionica (4 grupe) radi generiranja rješenja za Zagreb 14.30 - 16.00 Diskusija i zaključci   Za sva dodatna pitanja slobodno se javite voditeljima gradskih laboratorija, prof. dr. sc. Ninu Žganecu ili doc. dr. sc. Ani Opačić.    

Prof. dr. sc. Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izabran je kao novi sudac Europskoga suda za ljudska prava u Strassbourgu. 

Iz svake se države koja je ratificirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima bira sudac Europskoga suda za ljudska prava, a Davor Derenčinović izabran je većinom glasova na Parlamentarnoj skupštini između tri kandidata koje je predložila hrvatska vlada. 

Mandat profesora Derenčinovića kao suca Europskog suda za ljudska prava počinje 2. siječnja 2022. i trajat će devet godina. 

Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika od 1991. godine uspješno organiziraju Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture (UNISOCLAC), u kojoj se nastava hrvatskoga kao inoga jezika (stranoga, nasljednoga, predačkoga, drugoga) održava se u obliku zimskih, ljetnih, proljetnih i jesenskih škola i e-tečajeva. Ovogodišnja će se Ljetna škola održavati od 28. lipnja do 23. srpnja 2021. Trenutna pandemijska situacija omogućila je održavanje programa, iako je broj sudionika manji nego inače. Školu će pohađati 15 polaznika iz 5 zemalja (Austrija, Italija, Mađarska, SAD, Velika Britanija), a među njima je i petero stipendista Sveučilišta u Zagrebu koji dolaze s partnerskih sveučilišta u Beču, Grazu, Klagenfurtu, Parmi i Pečuhu. Svi polaznici koji polože završne ispite dobit će diplomu Sveučilišne škole koju potpisuju Rektor i Voditeljica Škole, svjedodžbu s upisanim ocjenama i potvrdu o ostvarenih 8 ECTS bodova za Hrvatski jezik i 1 ECTS bod za Hrvatsku kulturu. Sveučilišna škola namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svima onima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj te naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Sastoji se od akademskoga dijela koji organizira Sveučilište u Zagrebu te od programa kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Dosad je Školu pohađalo više od 1500 polaznika iz mnogih europskih i prekooceanskih zemalja. Više možete vidjeti OVDJE.

U Poslijediplomskomu središtu Dubrovnik (CAAS - Sveučilište u Zagrebu), od 12. srpnja do 6. kolovoza održavat će se tečaj hrvatskoga jezika. Tečaj je pripremljen prema europskomu okviru uputa za jezike i bit će organiziran u šest razina.   Više možete vidjeti OVDJE.  

Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za konferencijsko prevođenje (DG Interpretation) i Upravom za konferencijsko prevođenje Europskoga parlamenta poziva Vas na online predstavljanje sveučilišnoga interdisciplinarnoga poslijediplomskoga specijalističkog studija "Konferencijsko prevođenje" u četvrtak 8. srpnja 2021. u 17 sati. Poziv na zoom.us plaformu: The postgraduate course team is inviting you to a scheduled Zoom meeting.
Topic: postgraduate course presentation
Time: Jul 8, 2021 05:00 PM Sarajevo, Skopje, Zagreb JOIN ZOOM MEETING Detaljnije informacije o studiju možete pronaći OVDJE.

Znanstvenici Kemijskoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mateja Pisačić, Ivana Biljan, Ivan Kodrin, Željka Soldin, Marijana Đaković i donedavna studentica Nina Popov (trenutno zaposlena na Institutu Ruđer Bošković) objavili su najnovije rezultate svojih istraživanja u vrhunskom časopisu Američkoga kemijskog društva "Chemistry of Materials" (IF 9,567). Rad pod nazivom "Elucidating the Origins of a Range of Diverse Flexible Responses in Crystalline Coordination Polymers" bavi se savitljivošću kristala, kao njihovom odgovoru na primjenu mehaničke sile. Prikazan je iznenađujući raspon različitih mehaničkih odziva kristala strukturno sličnih jednodimenzijskih koordinacijskih polimera kadmija(II), od njihove plastične savitljivosti preko elastične savitljivosti do krtosti. Takvo ponašanje kristala, uz zadržavanje kristalnoga uređenja, otvara brojne mogućnosti primjene kristalnih materijala u naprednim tehnologijama, od aktuatora i pametnih vlakana, do optičkih vodiča i fleksibilne elektronike. Također, prvi puta su, na primjeru kristalnih metalo-organskih polimera, otkrivene i opisane razlike u plastičnoj savitljivosti kristalnih materijala s fascinantnom pojavom tečenja i rastezljivosti kristala što pokazuje da kristalni materijali, tradicionalno poimani kao krte tvari, mogu posjedovati i svojstva koja su donedavno uglavnom bila povezana samo s mekom tvari. Uočeni mehanički fenomeni istraženi su sinergijskim pristupom koji je uključivao teorijske i različite eksperimentalne metode poput mikroskopije atomskih sila, difrakcijskih i termičkih metoda te niza po mjeri dizajniranih eksperimentalnih postupaka koji su omogućili analizu i kvantifikaciju uočenih svojstava kristala. Prikazano istraživanje pokazalo je da je prilagodljivost kristala na primjenu vanjske mehaničke sile moguće kontrolirati ugađanjem jakosti međumolekulskih interakcija, te prema mišljenju recenzenata ovo istraživanje predstavlja maestralan uspjeh u području istraživanja suodnosa strukture i svojstava kristalnih materijala. Rad je zbog visoke ocjene recenzenata istaknut na unutarnjoj naslovnici časopisa (Supplementary Cover) koju je ilustrirao donedavni student Kemijskoga odsjeka Toni Lijić. Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“, financiranoga od strane Hrvatske zaklade za znanost. Rad je objavljen u otvorenom pristupu i dostupan je OVDJE.

"VIRTULAB" je virtualno umrežen znanstveno-istraživački laboratorij za primarne i sekundarne sirovine. Nastao je kao ideja još 2015. godine s ciljem opremanja i integracije petnaest laboratorija na pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Metalurški fakultet u Sisku, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Riječ je o laboratorijima koji se bave različitim analizama primarnih i sekundarnih sirovina. Spomenutih pet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu tada je započelo intenzivnu suradnju unutar zajednice znanja i inovacija Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) - Raw Materials. Misija EIT-a je postizanje održivoga razvoja i konkurentnost Europske unije kroz jačanje inovacijskih i znanstveno-istraživačkih kapaciteta umrežavanjem sveučilišta, istraživačkih centara i industrije u "trokut znanja". Zajednice znanja i inovacija Raw Materials taj koncept primjenjuje na ne-energetske primarne i sekundarne mineralne sirovine. Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu prepoznale su mogućnost povećanja vlastite konkurentnosti i podizanja analitičkih sposobnosti putem integracije postojećih resursa i nabave najsuvremenije analitičke opreme. Cilj je bio ostvariti: jačanje kvalitete znanstvenih istraživanja putem uvođenja suvremene te poboljšane dostupnosti postojeće instrumentacije, povećanje produktivnosti, odnosno broja znanstveno-istraživačkih radova i broja prijava kompetitivnih znanstvenih i inovativnih projekata, poboljšanje kvalitete nastave uz jačanje kompetencija studenata i njihove konkurentnosti i zapošljavanja na tržištu rada, transfer znanja i inovacija prema gospodarstvu. "VIRTULAB" je jedinstvena platforma s velikim skupom usluga, analitičkih postupaka, znanja i ekspertize o primarnim i sekundarnim sirovinama koja obuhvaća:

• 15 laboratorija
• 430+ komada sitne i srednje opreme
• 100+ znanstvenika
• 30+ komada kapitalne opreme
• 300+ analitičkih postupaka

Ovakva vrsta laboratorija nudi aktivnu podršku prilikom rješavanja znanstveno-istraživačkih ili poslovnih izazova putem konzultacija, analitičkih ispitivanja u laboratorijima sastavnica, terenskih istraživanja, uzorkovanja, oblikovanja idejnih rješenja, izvještavanja i sl. u područjima prospekcijskih istraživanja primarnih sirovina, njihove eksploatacije i oplemenjivanja, analize postojećih proizvodnih procesa i mogućnosti eksploatacije sekundarnih sirovina, recikliranja, pronalaženja zamjenskih sirovina i sl. Sukladno postavljenim ciljevima VIRTULAB teži prijenosu znanja i inovacija proizašlih iz znanstvenih i razvojnih istraživanja u gospodarski sektor. "VIRTULAB" je kao znanstveno-istraživački laboratorij nastao kao rezultat provedbe projekta „VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine“, sufinanciran sredstvima Europske unije. Projekt je realiziran iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, putem ograničenoga poziva na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“, referentnoga broja KK.01.1.1.02. 0022 (studeni 2018. – srpanj 2021.). Ukupna vrijednost projekta iznosila je 14.186.222,23 kn, a Europska unija sufinancirala je iznos od 11.499.539,00 kn iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Glavnina sredstava utrošena je na nabavku nove analitičke opreme, a virtualno umrežavanje, kao završna faza integracije postojećih laboratorija, ostvareno je implementacijom po mjeri krojene softverske aplikacije "VIRTULAB". Više informacija o projektu možete vidjeti OVDJE.
     

Dana 16. lipnja 2021. od 10 do 12 sati održavat će se EIT Manufacturing Innovation Workshop – Upravljanje partnerstvima u istraživanju i razvoju inovacija, radionica u organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Radionica je posvećena inovacijskim partnerstvima u proizvodnoj industriji, a cilj joj je prikazati mogućnosti koje pojedinoj organizaciji donosi suradnja u razvoju inovacija te istaknuti elemente nužne za uspješnu izgradnju suradnje. Polaznici će steći znanja kako pristupiti planiranju, dogovaranju i provedbi suradnje koja uključuje partnere s različitim prethodnim iskustvima. Steći će i lakše razumijevanje o tome kako uskladiti interese partnera u upravljanju intelektualnim vlasništvom te time osigurati postizanje dogovorenih ciljeva uz istodobnu izgradnju mreže suradnika za budućnost. Radionicu će voditi dr. sc. Vlatka Petrović, v. d. voditeljice Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, koja u svojoj dugogodišnjoj karijeri blisko surađuje s istraživačkim skupinama i industrijskim partnerima kojima pruža potporu u planiranju i dogovaranju istraživačko-razvojnih suradnji s industrijom te pri komercijalizaciji novih tehnologija i znanja. Ova je radionica dio serije događanja u sklopu projekta EIT Manufacturing Innovation Challenge, kojemu je cilj povezati proizvodne tvrtke i inovativne timove i potaknuti otvorene inovacije u proizvodnoj industriji. Projekt će predstaviti doc. dr. sc. Miro Hegedić, voditelj poslijediplomskoga doktorskoga i specijalističkoga studija Industrijsko inženjerstvo i menadžment na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Radionica će se održati online putem Zoom platforme.

Više o događaju i govornicima možete doznati u PROGRAMU. Prijaviti se možete OVDJE.

Najveća svjetska kemijska tvrtka BASF i ove je godine odlučila podržati startup ideje mladih inovatora iz regije, uključujući mlade inovatore iz Hrvatske, posebice studente. Natjecanje BASF Innovation Hub 2021 usredotočit će se na ideje koje doprinose čistim tehnologijama i inovacijama, kojima je cilj poboljšati održivost okoliša. Najbolja inovacija ili startup ideja na nacionalnoj razini dobit će inicijalnu investiciju u iznosu od 2500 eura, zajedno s mogućnosti dodatne podrške u iznosu od 5000 eura. BASF Innovation Hub 2021 se sastoji od dva glavna segmenta: BASF Innovation Hub 2021 lokalna natjecanja i to je prvi dio natjecanja. Po završetku prijava, pet najboljih lokalnih timova dobit će priliku predstaviti svoje ideje pred lokalnim stručnim žirijem, koji će odrediti lokalnog pobjednika natjecanja. Nakon toga lokalni pobjednici natjecanja sudjelovat će na velikom finalu natjecanja BASF Innovation Hub 2021. BASF Innovation Hub 2021 veliko finale: jedinstvena prilika za pobjednike da predstave svoje inovacije i startup ideje široj publici te potencijalno osiguraju investicije za njihov daljnji razvoj.   Zemlje sudionice:

• Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Slovenija (zajedničko sudjelovanje)
• Austrija i Mađarska (zajedničko sudjelovanje),
• Bugarska,
• Grčka,
• Češka i Slovačka (zajedničko sudjelovanje) i
• Rumunjska.

BASF Innovation Hub 2021 ima za cilj pružiti podršku mladim inovatorima ili startup idejama koje pokrivaju barem jednu od sljedećih tema:

• čista energija (primjeri: digitalna rješenja koja su usmjerena na povećanje procesa i energetsku učinkovitost, rješenja za povećanje udjela obnovljivih energija u opskrbi električnom energijom (toplinska, solarna, vjetar), rješenja za toplinsku energiju i izolaciju, optimizacija grijanja i hlađenja i ventilacije, dekarbonizacija energetskih sustava i promicanje nulto emisijskih tehnologija);
• od farme do tanjura (primjeri: tehnologije precizne primjene, savjetodavne usluge za digitalnu poljoprivredu, rješenja za digitalnu poljoprivredu, rješenja koja doprinose održivijim prehrambenim sustavima, selektivni proizvodi za zaštitu bilja, biološka zaštita usjeva);
• kružno gospodarstvo (primjeri: rješenja koja doprinose održivijim, ekološki prihvatljivijim proizvodnim ciklusima, digitalna baza za recikliranje u zatvorenom krugu, rješenja za biorazgradivu plastiku i plastiku na biološkoj osnovi, rješenja za (bio) kemijsku reciklažu, katalizatori procesa recikliranja, recikliranje baterijskih materijala, proizvodi koji štede resurse i usluge).

Prijave su otvorene od 7. lipnja do 15. rujna 2021. Lokalni stručni žiri iz svake regije odabrat će 5 najboljih natjecatelja koji će predstaviti svoje inovativne ideje. Jedan od pet dobit će priliku sudjelovati na velikom finalu natjecanja. Više informacija možete pronaći OVDJE.

U Splitu se od 16. do 18. lipnja 2021. održava 19. Međunarodno savjetovanje ljevača pod motom "Ljudi – vrijedan resurs za razvoj ljevarske industrije". U organizaciji Savjetovanja, osim Metalurškoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao suorganizatori sudjeluju Naravoslovnotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani (Ljubljana, Slovenija), Fakulta materiálov, metalurgie a recyklácie Technickej univerzity v Košiciach (Košice, Slovačka), Sveučilište Sjever (Koprivnica), Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu (Split) te tvrtka ELKEM ASA (Oslo, Norveška). Prioriteti Savjetovanja su međusobno i multidisciplinarno umrežavanje akademske zajednice kao i jačanje suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Tematika Savjetovanja osmišljena je kao predstavljanje state-of-the-art znanstvenih istraživanja te isticanje inovacija s ciljem poboljšanja konkurentnosti gospodarstva i poticanja energetski i ekonomski učinkovite proizvodnje, pri čemu jedan od izazova čine upravo ljudski resursi i kapital. Republika Hrvatska suočena je s izazovima kao što su depopulacija, globalne promjene u gospodarstvu, usmjerenost ka brzom stjecanju primjenjivih znanja, vještina i kompetencija koje zahtjeva tržište rada, gospodarstvo i društvo. U kontekstu ljudskih resursa koji predstavljaju ukupna znanja, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivaciju i odanost, nužno je razvijati ljudski potencijal kroz transfer znanja i tehnologija u okviru cjeloživotnoga obrazovanja koje se provodi Međunarodnim savjetovanjem ljevača. Savjetovanje je organizirano uz potporu predsjednika RH Zorana Milanovića te pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Sveučilišta u Zagrebu, Mittel Europäische Giesserei Initiative (MEGI), Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske mreže poslovnih anđela, Grada Siska i Grada Splita. Savjetovanje je sponzorstvima poduprlo 7 tvrtki. Tijekom Savjetovanja bit će prezentirano 49 radova nakon prihvaćanja po provedenoj recenziji. Očekuje se odaziv više od 100 sudionika iz 14 zemalja. U okviru Savjetovanja organizirana je i Studentska sekcija u okviru koje će se predstaviti mladi stručnjaci – studenti sa svojim istraživanjima. Sudjelovanje studenata poduprli su Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Studentski centar u Sisku. Više možete vidjeti OVDJE.

Geotehnički, Tekstilno-tehnološki i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, koji svoja sjedišta ili studijske programe imaju u Varaždinu, ove godine zajednički obilježavaju Svjetski dan zaštite okoliša. Ovaj Dan se u svijetu obilježava 5. lipnja još od 1974. godine.

Događaj u Varaždinu održat će se u ponedjeljak 14. lipnja 2021. od 10 do 18 sati na Šetalištu Ivana Pavla II u Varaždinu. Ovim će povodom studenti i njihovi nastavnici sa sva tri fakulteta predstaviti svoja istraživanja, odnosno ulogu pojedinca u zaštiti okoliša. Događaj je namijenjen svim uzrastima, naročito za djecu i mlade kako bi se kroz edukativne sadržaje, interaktivne kvizove i eksperimente upoznali sa zaštitom okoliša. Osim toga, ovo je ujedno i prilika maturantima da pobliže upoznaju navedene fakultete i odluče nastaviti obrazovanje u Varaždinu. Kroz eksperimente, makete i promotivne materijale predstavit će se tehnologije pročišćavanja zraka i voda, zaštite tla, ponovne uporabe različitih vrsta otpada te primjena informacijskih tehnologija u zaštiti okoliša. Održat će se i interaktivne eko-pitalice u kojima je moguće osvojiti i nagrade, a moći ćete se odmoriti na dekicama posebno izrađenima za ovu priliku. Facebook događaj  Ako planirate grupni posjet, molimo da se zbog epidemioloških razloga najavite na e-mail: promo@gfv.unizg.hr, kako bi osigurali poštivanje propisanih epidemioloških mjera.

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Prava djece" za VI. generaciju studenata u akademskoj godini 2021./2022. Studij u partnerstvu provode Pravni fakultet, Fakultet političkih znanosti i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Studij je u trajanju od tri semestra (dva semestra predavanja i jedan semestar završni rad), koji će započeti u listopadu 2021. godine. Pravo upisa ima osoba koja je završila sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij prava, socijalnog rada, novinarstva, pedagogije, politologije, psihologije, sociologije, teologije, socijalne pedagogije, medicine ili drugi studij s 300 ECTS bodova, uz radno iskustvo u trajanju od najmanje dvije godine. Prijaviti se možete do 30. rujna 2021. na Pravni fakultet, Trg Republike Hrvatske 14. Više možete vidjeti OVDJE. Letak.pdf

Nj. E. gospodin Ashot Hovakimian, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Armenije u Republici Hrvatskoj, zajedno s drugim tajnikom gospodinom Hakobom Sargsyanom, posjetio je rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. U posjetu su bili u utorak 1. lipnja 2021., a razgovaralo se o suradnji i akademskim temama. Ashot Hovakimian_životopis
Dan kasnije, u srijedu 2. lipnja, Sveučilište u Zagrebu posjetio je izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine Nj. E. gospodin Vasilj Kirilič zajedno sa svojim trećim tajnikom gospodinom Ruslanom Yegorovim. Na sastanku su, osim rektora Borasa, bili i prorektorica za studente studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić te prorektor za poslovanje prof. dr. sc. Tonći Lazibat. Također, raspravljalo se o suradnji dviju zemalja po pitanju znanstvenih i akademskih tema te razvijanju novih smjerova suradnje. Na oba susreta nazočna je bila i Dora Gelo, privremena voditeljica Ureda za pravne poslove Sveučilišta u Zagrebu.

Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studiji Upravljanje gradom organizira panel pod nazivom "Što smo naučili iz provede ITU mehanizma u našim gradovima?" u četvrtak 10. lipnja 2021. u 17 sati, Pravni fakultet - Studijski centar socijalnog rada u Zagrebu, Nazorova 51. Cilj panela je predstaviti naučene lekcije glede provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), istaknuti primjere dobre prakse iz kojih bi mogli drugi učiti te se očitovati o učincima projekta u ITU gradovima i aglomeracijama glede doprinosa njihovom razvoju. Potom će se osvrnuti na izazove i smjernice provedbe ovog mehanizma u perspektivi 2021. - 2027., a i u kontekstu smjernica EU istaknutih u Handbook of Sustainable Urban Development Strategies te u Novoj Lajpciškoj povelji o održivim europskim gradovima. Na panel su pozvani polaznici studija, profesori koji predaju na studiju, predstavnici ITU gradova, ministarstvo, konzultanti koje se bave ovom temom, drugi stručnjaci te mediji.

Panelisti

Kornelija Mlinarević, pročelnica Upravnog odjela za programe Europske unije, Grad Osijek
Ana Jerkunica, voditeljica Odsjeka za provedbu ITU mehanizma Služba za međunarodne i EU fondove, Grad Split
dr. sc. Srđan Škunca, pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, Grad Rijeka
prof. dr. sc. Tihomir Jukić, Arhitektonski fakultet u Zagrebu   

Molimo prijavite Vaše sudjelovanje na e-poštu, Ane Pribanić: apriban@unizg.hr

Voditelj studija je prof. dr. sc. Gojko Bežovan.

Povodom Dana Grada Zagreba 31. svibnja 2021. održana je svečanost u Palači Dverce na kojoj su, između ostalih, uručena priznanja - Nagrada Grada Zagreba izv. prof. dr. sc. Snježani Sekušak - Galešev, dekanici Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Radnoj skupini i projektnom timu znanstveno-istraživačkoga i izdavačkoga projekta "Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća" u kojoj su sudjelovali znanstvenici i istraživači s Filozofskoga fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija. Dekanici izv. prof. dr. sc. Snježani Sekušak - Galešev Nagrada je dodijeljena za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti i ostvarivanju prava djece i mladih s teškoćama te odraslih osoba s invaliditetom. Veliki dio svoga stručnog djelovanja posvetila je edukaciji društvene zajednice radi inkluzije djece s teškoćama u redovne oblike odgoja i obrazovanja te senzibilizacije javnosti  i prihvaćanja osoba s različitim teškoćama i invaliditetom u socijalnoj sredini. Proaktivnim pristupom, entuzijazmom i cjeloživotnim radom s djecom, mladima i odraslima s intelektualnim teškoćama, ADHD poremećajem i emocionalnim teškoćama unaprijedila je njihovu kvalitetu života i članova njihovih obitelji. Profesionalnim i stručnim djelovanjem zadužila je znanstvenu i stručnu zajednicu te širu javnost, čineći naše društvo boljim i inkluzivnijim.

Dobitnici Nagrade Grada Zagreba: 1. Milka Babović, pedagoginja (posmrtno)
2. Crveni križ Zagreb
3. izv. prof. art. Branka Cvitković, dekanica Fakulteta za film i scenske umjetnosti pri Sveučilištu Libertas, umirovljena nacionalna prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
4. Stjepan Čuić, hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i novinar
5. Dežurno osoblje Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb dana 22. ožujka 2020. (36 osoba): prim. dr. sc. Sonja Anić Jurica, dr. med., doc. dr. sc. Mirta Starčević, dr. med., Ida Nađ, dr. med., Željka Zdelar, Suzana Cvetko, Ivana Renić, Ana Kulović, Darinka Horvat, Snježana Benčec, Snježana Kolman, Mateja Požgaj, Emanuela Ptičar, Katarina Carević, doc. dr. sc. Vito Starčević, dr. med., doc. dr. sc. Vladimir Banović, dr. med., Marko Šarić, dr. med., Kristina Marelja, dr. med., Sanja Načinović, dr. med., Ana Vuzdar Trajkovski, dr. med., Katica Zgurić, Zrinka Malnar, Marina Prlić, Tamara Krbavac, Ankica Jureta, Mihaela Magdić, Jasmina Djedović, Iva Botica, Tanja Maričić, Dijana Gubić, Josipa Ivšić, Nada Božić, Jelena Prpić, Ivana Protković, Gordana Hučić, Branimir Miloloža, Željko Nestić
6. Drago Diklić, glazbeni umjetnik, vokalni solist
7. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
8. Hrvatsko liječničko glazbeno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora
9. dr. sc. Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti, znanstvena savjetnica u miru
10. Marica Mirić, dipl. ing. prometa, koordinatorica projekata i potpredsjednica SOIH-a
11. Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
12. Radna skupina i projektni tim znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća (43 znanstvenika i stručnjaka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica iz Zagreba, Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba te ostalih hrvatskih sveučilišta): akademik Radoslav Katičić (posmrtno), akademik Marko Samardžija (posmrtno), akademik Stjepan Damjanović, akademik Josip Bratulić, akademik Ranko Matasović, akademik Milan Mihaljević, Ante Bičanić, prof. dr. sc. Ivo Pranjković, prof. dr. sc. Mateo Žagar, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Bernardina Petrović, prof. dr. sc. Krešimir Mićanović, prof. dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Boris Kuzmić, dr. sc. Dinka Pasini, prof. dr. sc. Sanja Vulić, doc. dr. sc. Vladimira Rezo, doc. dr. sc. Ljubica Josić, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Lana Hudeček, dr. sc. Milica Mihaljević, dr. sc. Barbara Štebih Golub, dr. sc. Amir Kapetanović, dr. sc. Željka Brlobaš, dr. sc. Marija Znika, dr. sc. Kristian Lewis, prof. dr. sc. Vlasta Rišner, prof. dr. sc. Loretana Farkaš, prof. dr. sc. Sanda Ham, izv. prof. dr. sc. Jadranka Mlikota, doc. dr. sc. Borko Baraban, prof. dr. sc. Diana Stolac, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Lada Badurina, prof. dr. sc. Sanja Zubčić, doc. dr. sc. Sanja Holjevac, doc. dr. sc. Nikolina Palašić, prof. dr. sc. Lina Pliško, prof. dr. sc. Josip Lisac, izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, doc. dr. sc. Gordana Laco, izv. prof. dr. sc. Katica Krešić
13. izv. prof. dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof. psiholog, dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
14. Nenad Šoštarić, izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije i glavni trener seniorske ekipe Rukometnoga kluba Lokomotiva Zagreb
15. mr. sc. Branka Šulc, prof., arheologinja i muzeologinja, muzejska savjetnica, umirovljena ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture Republike Hrvatske
16. Akademik Josip Madić
17. Primarni respiracijsko-intenzivistički centar (PRIC) Kliničke bolnice Dubrava Svečanost možete pogledati OVDJE. Nagrada grada Zagreba ustanovljena je Odlukom o ustanovljenju "Nagrade grada Zagreba" 1955. Nakon donošenja Odluke o ustanovljenju "Privredne nagrade grada Zagreba" ona se dodjeljivala od 1961. Od 1978. godine dodjeljuje se Nagrada grada Zagreba temeljem Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba, a više se ne dodjeljuje zasebno "Privredna nagrada grada Zagreba". U razdoblju od 1990. do 1993. godine Nagrada Grada Zagreba nije dodjeljivana. Godine 1999. Nagrada Grada Zagreba nije dodijeljena.
Od 2000. godine, na temelju Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba, Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se u tekućoj godini, na Dan Grada Zagreba, 31. svibnja, dan na koji se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba.

Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se građanima Grada Zagreba i drugim osobama koje rade na području Grada Zagreba, radnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, vjerskim zajednicama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih područja društvenog života u Gradu Zagrebu.

Povodom završetka 352. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu svečana misa zahvalnica tradicionalno će se slaviti u četvrtak 17. lipnja 2021. u 18.30 sati u crkvi sv. Petra, Vlaška 93. Euharistijsko slavlje predvodit će mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački.  

Međunarodni savez koji povezuje vodeće istraživačke institucije i sveučilišta u području biomedicinskih znanosti u srednjoj i istočnoj Europi pod nazivom Alliance4Life, čiji je član i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nastavlja sa svojim radom i novim projektom. Savez je uspostavljen nakon inicijalnoga uspješno provedenoga projekta pod istim nazivom Alliance4Life, a cilj je smanjiti razlike i podjele u istraživanju i inovacijama u području biomedicine između EU15 i EU13 zemalja. Zajednička misija Saveza je promicanje i jačanje izvrsnosti istraživanja u cijeloj Europi i njihovog pozitivnoga utjecaja na društvo, ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Deset članova osnivača oformilo je postojanje Saveza kao stalnu strukturu u Vilniusu u listopadu 2019. potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju te nastavilo zajednički rad čak i u teškoj 2020. godini. Dva nova sveučilišta iz Bugarske i Rumunjske pridružili su se konzorciju projekta. Početna virtualna konferencija za njihov novi projekt H2020 A4L_ACTION, koji okuplja 13 znanstvenih institucija, održana je 25. svibnja 2021. Planiran je intenzivan rad tijekom sljedeće tri godine na provedbi strategija te niza najboljih praksi koje su identificirane i pilotirane u prethodnom razdoblju projekta. Cilj je projekta, naime, poboljšati institucionalnu kulturu i strateško upravljanje partnerskih institucija te služiti kao primjer za poboljšanje uvjeta ostvarivanja izvrsnih znanstvenih istraživanja u regiji srednje i istočne Europe. Partneri na projektu planiraju i dalje ulagati u razvoj karijera istraživača i stvoriti poticajno okruženje koje bi privuklo talente iz cijeloga svijeta. Naglasak se stavlja na društvenu važnost istraživanja i njihov inovacijski potencijal. Velika je to korist za sve istraživačke organizacije jer svi uključeni partneri dijele svoje iskustvo na nacionalnim razinama i služe kao nadahnuće za potrebne reforme istraživačke i inovacijske politike u svojim matičnim zemljama. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodit će Radni paket 3 pod naslovom "Karijere u znanosti" pod vodstvom prof. emer. Nade Čikeš. Na početnoj konferenciji sudjelovalo je oko 200 gostiju; predstavnici znanstvene i akademske zajednice te političari, a službeno ju je otvorio gospodin Jiří Nantl, direktor European Institute of Technology (CEITEC) sa Sveučilišta Masaryk, ujedno i predsjednik Alliance4Life. Predstavio je dosad postignute rezultate i istaknuo izazove koji još uvijek postoje u regiji te naglasio da će se njima svakako pozabaviti u godinama koje dolaze. Martina Dlabajova, članica Europskoga parlamenta i potpredsjednica Odbora za proračunsku kontrolu (CONT) govorila je o učinkovitom korištenju sredstava koja Europska unija ulaže u znanost, istraživanje i inovacije. Stefan Weiers, voditelj sektora za proširenje i programiranje istraživačke infrastrukture pri Europskoj komisiji, sažeo je ključne poruke programa Horizon Europe i njegovih ciljeva.  Henriette van Eijl, koja vodi jedinicu „Ekonomske i socijalne tranzicije“ u Generalnoj direkciji za istraživanje i inovacije Europske komisije, govorila je o željenim ciljevima u okviru istraživačkih europskih programa u zdravstvu (uključujući aktivnosti istraživanja i razvoja vezanim uz COVID-19). Znanstvenu zajednicu predstavljao je međunarodno priznati evolucijski biolog Pavel Tomančák, koji je nedavno postao novi direktor konzorcija CEITEC. On je ukazao na neiskorištene mogućnosti u zemljama članicama projekta i na ono što aktivno sudjelovanje u institucionalnim savezima može donijeti znanstvenoj zajednici. „Konferencija je bila izvrsna prilika za službeno predstavljanje nove faze radnoga plana Alliance4Lifea usmjerenoga na pretvaranje naših strategija u konkretne akcije. Svaki institut ima svoje snage koje nadahnjuju druge. Zajedno možemo brže primijeniti najbolju praksu u srednjoj i istočnoj Europi i ojačati sustav istraživanja i inovacija u cijeloj regiji “, objasnila je Zlatuse Novotna, koordinatorica saveza Alliance4Life.

Academic Ranking of World Universities, poznatiji kao "Šangajska lista" objavio je ovogodišnja rangiranja po znanstvenim disciplinama (GRAS). Sveučilište u Zagrebu ove je godine rangirano među najprestižnijim sveučilištima u čak 12 disciplina. Na najvišem mjestu ističu se Pomorsko inženjerstvo (43. mjesto), Prehrambena znanost i tehnologija (101.-150. mjesto) te Menadžment u turizmu (151. - 200. mjesto). U kategoriji 301. - 400. mjesta nalaze se Matematika, Javno zdravstvo i Medicinska tehnologija, dok se u kategoriji 401. - 500. mjesta nalaze Fizika, Ekologija, Biotehnologija, Psihologija, Klinička medicina i Farmacija. Od ostalih hrvatskih sveučilišta na ovom rangiranju pojavljuju se Sveučilište u Splitu, koje je rangirano u kategoriji 201.-300. mjesta u Fizici i Biologiji, te Sveučilište u Rijeci, koje je rangirano u kategoriji 401. - 500. mjesta u Biologiji čovjeka. Na ovom prestižnom rangiranju u obzir se uzimaju: broj objavljenih znanstvenih radova u visoko rangiranim časopisima (Q1), citiranost s obzirom na disciplinu, međunarodne suradnje, dobivene prestižne nagrade unutar pojedinih disciplina te broj znanstvenih radova u najprestižnijim časopisima prema ShanghaiRanking’s Academic Excellence Survey. Zbog toga je rezultat na ovim listama iznimno vrijedan i predstavlja snažan poticaj za daljnji razvoj, ne samo znanosti Sveučilišta u Zagrebu, već i cjelokupne nacionalne znanosti.  Više možete vidjeti OVDJE.