Sveučilište u Zagrebu

Ured za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu organizira edukativne radionice o izjednačavanju mogućnosti studenata s invaliditetom u visokom obrazovanju. Radionice su namijenjene koordinatorima za studente s invaliditetom, prodekanima za nastavu i studente te svim zainteresiranim nastavnicima na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Kroz edukativne radionice stječu se ključne informacije o različitim skupinama studenata s invaliditetom kao i o mogućnostima primjene različitih oblika prilagodbe studentima s invaliditetom. Tijekom ljetnog semestra ak. god. 2020./2021. planirane su sljedeće radionice:

• "Studenti s Aspergerovim sindromom" - 25. 3. (srijeda) od 15 do 17 sati - doc. dr. sc. Jasmina Stošić
• "Studenti s kroničnim bolestima" - 13. 4. (utorak) od 15 do 17 sati - doc. dr. sc. Damir Miholić
• "Studenti s ADHD-om" - 27. 4. (utorak) od 15 do 17 sati - izv. prof. dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev
• "Studenti s disleksijom" - 5. 5. (srijeda) od 15 do 17 sati - prof. dr. sc. Mirjana Lenček

Radionicu u ožujku održat ćemo u obliku webinara putem platforme Zoom, a o načinu održavanja radionica u travnju i svibnju obavijestit ćemo vas naknadno (nadamo se mogućnosti održavanja radionica i uživo). Registrirati se možete putem obrasca za prijavu.

Projekt "Mozak voli zdravo", čiji je glavni zadatak motivirati i educirati mlade ljude o zdravom načinu prehrane te poboljšanju životnih navika, i ove godine tradicionalno organizira kulinarsko natjecanje pod nazivom "Brocoola".

Prijave su otvorene od 8 do 17. ožujka 2021.

Natjecanje se održava za sve studente koji uživaju u kuhanju, kreativni su i nose u sebi natjecateljski duh. Svake godine pomno se bira glavni zadatak natjecanja, a ove godine to će biti zdrave filmske grickalice. Tko ne voli grickalice? Često su nam međuobrok, spašavaju nas od gladovanja kada žurimo i od dosade kada je film loš. Neizostavne su u vrijeme ispitnih razdoblja jer ponekad djeluju umirujuće.

Iako se grickalice smatra nezdravim namirnicama, natjecatelji ovaj put imaju priliku ispraviti taj mit i predstaviti grickalice u potpuno novom ruhu – onom zdravom, ali opet ukusnom i primamljivom. Najvažniji dio ovoga natjecanja je osmišljavanje savršenoga recepta, priprema grickalica, a cijeli je proces potrebno ovjekovječiti u obliku videa. Deset najuspješnijih natjecatelja osvojit će vrijedne nagrade. 
No, za osvajanje nagrade potrebno je prijaviti se. Za više informacija možete posjetiti službenu stranicu eSTUDENT-a gdje možete saznati više zanimljivosti o Brocooli, ali i drugim natjecanjima i aktivnostima eSTUDENTa. 

Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb organiziraju webinar pod nazivom "Žene mijenjaju svijet - utjecaj žena u društvu", u ponedjeljak 8. ožujka 2021. u 17 sati, putem Zoom aplikacije. Uoči Međunarodnoga dana žena održat će se online otvoreni razgovor o unaprjeđenju položaja žena, borbi za ravnopravnost, dostojanstvu žene u društvu, zaposlenosti i roditeljstvu. Uspjeh svake zajednice uvelike je mjerljiv upravo kroz uključenost i ravnopravnost žena u svim njezinim aspektima. Žene nikada nisu imale veći utjecaj na svijet, a njihove uloge redefiniraju ulogu žene i jačanje mlađih generacija žena koje će tek preuzeti vodstvo. Bit će istaknuta uspješna iskustva s ciljem motiviranja mlađih generacija u namjeri na ostvarivanje ciljeva te će se razgovarati o zastupljenosti žena na najvišim položajima. Panelistice su:
Sunčana Glavak - zastupnica u Europskom parlamentu
doc. dr. sc. Nevenka Maras - prodekanica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu
Gordana Matković - vlasnica tvrtke Educamix

Moderatorica webinara je predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena gospođa Ivana Radić. Da biste prisustvovali predavanju, potrebno je PRIJAVITI SE, a nakon prijave dobit ćete poveznicu preko koje možete interaktivno sudjelovati u predavanju.

I ove godine pokrenut je nagradni natječaj "Student DIGI Award 2021", kojim se biraju najbolji hrvatski mladi inovatori. Ako još niste, imate deset dana za prijavu!  
Na natječaj koji organizira Jutarnji list u suradnji s europarlamentarcem Valterom Flegom, izvjestiteljem europskoga programa "Digitalna Europa", prijaviti se mogu svi studenti i učenici srednjih škola, kao i timovi studenata i učenika koji razvijaju svoje inovativno rješenje.

Najbolji projekt i tim osvaja novčanu nagradu iz fonda od 50 tisuća kuna. Osim toga, najbolji finalisti mogu ostvariti i pravo na mentorsku podršku Zagrebačkoga inovacijskog centra (ZICER) za daljnji razvoj svoje inovacije, a deset najboljih projekata i inovatora biti će predstavljeno u tiskanom i digitalnom izdanju Jutarnjeg lista.

Na nagradni natječaj 'Student DIGI Award 2021' mogu biti prijavljena sva inovativna rješenja, aplikacije, softveri, hardveri, ostali proizvodi. Glavno preporučeno područje su digitalne transformacije, robotika, "smart city" i "smart villages" rješenja, primjene strojnoga učenja i umjetne inteligencije, a ostala preporučena područja su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija, moderno obrazovanje, turizam te edukacija.

Pravila nagradnoga natječaja

Prijava na natječaj

Mjesec frankofonije 2021., manifestacija u kojoj će Sveučilište u Zagrebu sudjelovati sa seminarom „Naše ideje za francuski u Hrvatskoj", održat će se u virtualnom obliku u četvrtak 4. ožujka, od 14 sati. Seminar je moguće pratiti putem POVEZNICE. 
Program seminara je dostupan OVDJE. Seminar je namijenjen svima onima koje zanima učenje francuskoga ili učenje na francuskom jeziku na hrvatskim sveučilištima, posebno srednjoškolcima koji će tek krenuti na studij, bez obzira govore li ili ne francuski, kao i studentima svih fakulteta. Seminar će se fokusirati na iskustva Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru te mogućnosti koje frankofonija nudi studentima tijekom njihovih jezičnih ili nejezičnih studija te dodanu vrijednost koju donosi u pogledu zapošljivosti.  Cijeli program Mjeseca frankofonije dostupan je na stranicama Francuskog instituta u Hrvatskoj ili na Facebook profilu.  

Veleposlanica Portugala Nj. E. gospođa Maria Paula Vieira Lael da Silva u utorak 2. ožujka 2021. došla je s pratnjom u svoj nastupni posjet Sveučilištu u Zagrebu.  Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić primili su u posjet veleposlanicu i njenu pratnju, gospodina Tiaga Gila, ataché za kulturu i gospođu Mariju José Homem, ataché za obrazovanje. Tijekom sastanka razgovaralo se o mnogim zajedničkim temama, mogućnostima daljnjega razvoja suradnje i uspostavljanju novih kontakata.      

Službeni početni sastanak projekta "Žene poduzetnice u regionalnim uključivim poduzetničkim ekosustavima (WeRIn)" održan je virtualno 18. i 19. veljače 2021., uz prisustvo predstavnika svih 14 partnera projekta.  WeRIn je jedan od Erasmus + projekata u programu "Savezi znanja" (Knowledge Alliances), u koji je kao partner uključen Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, kao pridruženi partner iz prakse Tehnopark Varaždin, a trajat će tri godine (2021. - 2023.). FOI kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu uključen je u radne pakete "Implementacije – dizajna i razvoja WeRIn načela", "WeRIn luke znanja", a aktivno će surađivati i u ostalim radnim paketima projekta. Voditeljica projekta na Fakultetu organizacije i informatike je doc. dr. sc. Kristina Detelj. Projekt WeRIn se bavi sudjelovanjem studentica u poduzetničkom obrazovanju (EE) i na visokim učilištima (HEI) te činjenicom da one i dalje zaostaju u odnosu na svoje muške kolege. Uz to, čak i kad su sudjelovale u poduzetničkom obrazovanju, manja je vjerojatnost da će se krenuti prema ozbiljnoj poduzetničkoj karijeri nakon što diplomiraju. Nadalje, kad to učine, ove diplomirane poduzetnice slabije su uklopljene u regionalni poduzetnički ekosustav: sve manje njih sudjeluje u lokalnim programima inkubacije i akceleracije, seli se u znanstvene parkove, traži i dobiva financijska sredstva ili su aktivne članice regionalnih mreža. Mnoge se jednostavno ne osjećaju dovoljno pozvanima. S obzirom na to da studentice sada čine preko 60% studentske populacije u Europi, to znači značajan gubitak potencijalnoga poduzetničkog talenta i kapaciteta. Projekt pokušava riješiti ovaj izazov kultiviranjem uključivijih ekosustava za žene s diplomom i poduzetničkim aspiracijama. Sveobuhvatni cilj je povećati uključivost poduzetničkoga obrazovanja i programa podrške s namjerom da se poveća udio diplomiranih poduzetnica i poveća njihova razina uključenosti u regionalne poduzetničke ekosustave diljem Europe. Projekt cilja čini širok raspon skupina dionika iz akademskoga i industrijskoga spektra, što je vidljivo i iz različitih projektnih partnera koji sudjeluju: Sveučilište primijenjenih znanosti Münster (vodeći član; Njemačka), ACEEU (Njemačka), Sveučilište primijenjenih znanosti u Amsterdamu (Nizozemska), Sveučilišna industrijska inovacijska mreža (Nizozemska), FOI Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska), Tehnički institut Cork (Irska), Tehničko sveučilište u Istanbulu (Turska), Momentum Marketing Services Limited (Irska), Europski centar za žene i tehnologiju (Norveška), WESt mbH (Njemačka), Impact Hub Amsterdam, Tehnološki park Varaždin (Hrvatska), Rubicon Center (Irska) i ARI Teknokent Proje Gelistirme Planlama (Turska).

Pozivaju se svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, a koji su zainteresirani obnašati dužnost studentskoga pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu, da se prijave i podnesu kandidaturu sukladno ovom javnom pozivu. Prijaviti se mogu svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, redoviti i izvanredni koji studiraju na preddiplomskom, diplomskom, integriranom preddiplomskom i diplomskom ili poslijediplomskom studiju (sukladno Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, Statutu Sveučilišta i Studentskoga zbora). Za studentskoga pravobranitelja može se kandidirati student koji zadovoljava uvjete iz čl. 17., st. 2 Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Svi zainteresirani svoje kandidature mogu poslati na e-adresu: studentski.zbor@gmail.com zaključno s 11. ožujka 2021. do 23:59 sati. Prijava treba sadržavati:

• životopis
• plan rada za mandatno razdoblje od godinu dana
• dokaz o sakupljenih 60 ECTS bodova u zadnje 2 godine i potvrdu o statusu studenta 

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u okviru projekta "Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori", i Udrugom Knezovi Krčki Frankopani organiziraju Ljetnu školu hrvatskoga jezika i hrvatske kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore u gradu Krku od 26. lipnja do 3. srpnja 2021.

Prijaviti se mogu svi zainteresirani nastavnici i studenti hrvatskoga jezika iz dijaspore. FACEBOOK      

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je članove Hrvatske studentske asocijacije strojarskih fakulteta (HSA-SF) koji su mu predstavili svoj projekt FSB Racing Team, a koji već 17 godina izrađuje trkaće bolide i sudjeluje na međunarodnim natjecanjima.

Na sastanku s predsjednikom Milanovićem sudjelovali su: predsjednik Hrvatske studentske asocijacije strojarskih fakulteta i voditelj projekta Mislav Bošnjak, glavni tajnik udruge i voditelj marketinga Bruno Dobrić, voditeljica tima Adriana Đugum i tehnički voditelj projekta električnog bolida Zvonimir Ercegovac.

Projekt FSB Racing Team jedan je od najvećih studentskih projekata u Hrvatskoj, danas broji 117 članova s različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i do sada je izradio ukupno devet bolida s kojima se uspješno natječu na međunarodnim Formula Student natjecanjima, rečeno je na sastanku. Članovi HSA-SF pohvalili su se kako su izradili i prvi električni bolid u Hrvatskoj, ali i u regiji, te da počinju s prenamjenom toga bolida u autonomno vozilo kako bi bili prvi Formula Student Team u Hrvatskoj koji će izraditi bolid bez vozača. Predstavljajući predsjedniku Milanoviću svoj rad, članovi Hrvatske studentske asocijacije strojarskih fakulteta istaknuli su kako je njihov cilj sustavno prenošenje znanja, što smatraju i najvrjednijim dijelom svoga projekta. Projekt financiraju uglavnom putem donacija i sponzorskih ugovora, a uz Fakultet strojarstva i brodogradnje koji ih podržava od samog početka, timu sponzora priključio se je i Fakultet elektrotehnike i računarstva, te preko 80 tvrtki iz Hrvatske i inozemstva koje su prepoznale potencijal projekta.  Predsjednik je dao je punu podršku projektu Hrvatske studentske asocijacije strojarskih fakulteta te im na sastanku poručio kako je važno to što rade i da se uvijek uspoređuju i natječu s najboljima.  FOTO: Ured Predsjednika Republike Hrvatske / Dario Andrišek

Početkom veljače 2021. godine, Američki institut za beton (American Concrete Institute - ACI) je svojim članovima preporučio rad istraživača s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članak pod nazivom: Non-Destructive Corrosion Inspection of Reinforced Concrete Using Ground-Penetrating Radar: A Review, objavljen je u časopisu Materials, izdavača MDPI (ISSN 1996-1944) čiji su autori Ksenija Tešić, Ana Baričević i Marijana Serdar, djelatnice Zavoda za materijale Građevinskoga fakulteta.

Preglednim radom analizirane su prednosti i izazovi pri korištenju radara za određivanje korozije armature u betonu u realnom vremenu.

Američki institut za beton vodeća je svjetska organizacija u području projektiranja i izgradnje betonskih konstrukcija, koja se bavi razvojem i pripremom normi, tehničkih preporuka i izvještaja, kao i organizacijom obrazovnih programa. Ova organizacija broji preko 30 000 članova u preko 120 zemalja, a na mjesečnoj bazi objavljuje elektronske vijesti ''ACI Concrete SmartBrief'', s izdvojenim zanimljivostima za svoje članove u području inovacija. Više možete saznati OVDJE. Članak Američkoga instituta za beton

Vijeće Poslijediplomskoga sveučilišnoga specijalističkoga studija Upravljanje gradom odlučilo je dodijeliti stipendije za dvoje poslije-diplomanata iz područja pogođenih potresom, jednu polaznicu ili polaznika iz Grada Petrinje i jednu ili jednoga iz Grada Siska.

Troškovi školarina će biti u potpunosti pokriveni iz financija Studija.  Gradovi će iz redova svojih zaposlenika predložiti polaznike Studija, a oni trebaju ispunjavati uvjete koje nalaže Natječaj za V. generaciju polaznika. Tekst natječaja možete pročitati OVDJE. Više možete saznati OVDJE. Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje gradom" Sveučilišta u Zagrebu proučava aspekte gospodarenja gradom, njegovu povijest, postanak, izgradnju, funkcioniranje, transformaciju, te mjesto i ulogu grada u budućnosti. Studij je zamišljen kao inter(multi)disciplinarni specijalistički poslijediplomski studij u koji su uključeni programi iz urbane geografije i demografije, geopolitike, urbane ekonomije, prava, sociologije, psihologije, urbanizma i arhitekture, povijesti umjetnosti, medicine, prometa, krajobraza, urbane poljoprivrede, šumarstva i drugih relevantnih disciplina i aspekata. Ovaj poslijediplomski studij namijenjen je širem krugu polaznika koji sudjeluju i koji će sudjelovati u rješavanju problema i donošenju odluka o unapređenju življenja i razvoju grada kao i stručnjacima u gradskim službama, a njegov temeljni cilj bio bi osigurati kvalitetniju edukaciju djelatnika gradskih i županijskih službi u cilju najboljeg gospodarenja gradskim i prigradskim resursima.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je Preporuku vezanu za održavanje nastave na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom semestru akademske godine 2020./2021. Preporuka rektora Sveučilišta u Zagrebu
Krizni stožer Sveučilišta u Zagrebu pratit će sve nove odluke Stožera civilne zaštite RH te će sukladno tome predložiti izmjene preporuka. Preporuke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 22. veljače 2021. godine prigodnim je programom obilježila svoj Dan i 414. obljetnicu svojega postojanja. Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zbog pandemije koronavirusa prvi se put održao u virtualnome okruženju uz izravan prijenos svečanoga programa na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na Facebooku. U programu svečane proslave Dana Knjižnice sudjelovao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević predstavila je rad Knjižnice te najznačajnije projekte u 2021. godini, a zaslužnim pojedincima i ustanovama uručene su ovogodišnje Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu. Proslavi Dana Knjižnice nazočila je i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek te ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs. Svečanost obilježavanja Dana NSK ove je godine i u znaku Godine čitanja stoga su u umjetničkome dijelu programa djelatnici Knjižnice Nada Mihaljević, Željka Lovrenčić, Antonija Filipeti, Tomislav Čop, Stevo Leskarac i Tomica Vrbanc čitali stihove znamenitih hrvatskih književnika. Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za­grebu tradicionalno se obilježava 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Kao logotip Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odabrano je slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko „i“), a preuzeto je upravo iz Misala, najstarijega prvotiska na hrvatskome jeziku. Vrijednim i predanim prikupljanjem, čuvanjem i promidžbom pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra kao i uspješnim odgovorima na izazove koje pred nas predstavlja digitalno doba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrdila se kao središnje mjesto hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.    

Hrvatski sabor 19. veljače 2021. većinom je izglasao Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Prof. dr. sc. Tonći Lazibat, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, bivši dekan toga fakulteta i sadašnji prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu dao je izjavu povodom izglasavanja toga zakona: "Zadovoljan sam odlukom Sabora Republike Hrvatske. Novim zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, stručni preddiplomski i diplomski studiji, kao i diplomski specijalistički stručni studiji i diplomski sveučilišni studiji stavljeni su na različite razine cjelovitih kvalifikacija. Naime, umjesto dosadašnjih jedanaest, novim zakonom predviđeno je trinaest razina cjelovitih kvalifikacija. U skladu s time, preddiplomski stručni studiji stavljeni su na razinu 7, a preddiplomski sveučilišni na razinu 8; diplomski specijalistički stručni stavljeni su na razinu 9, a diplomski sveučilišni na razinu 10. Time je implementirana odluka Ustavnoga suda, s napomenom da bi u članku 12. i 13. u povezivanju istih kvalifikacija s ishodima učenja i ti trebali biti na različitim razinama. No, to je samo tehnička opaska."

U nastavku teksta možete pročitati razgovor s prorektorom prof. dr. sc. Tonćijem Lazibatom iz lipnja prošle godine u povodu odluke Ustavnoga suda kojom su poništene odredbe Zakona o HKO-u koje su na istu obrazovnu razinu smještale stručne i sveučilišne studije.

Zašto stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima? Razgovarao: Ivan Perkov
Odlukom Ustavnog suda ponovno se aktualizirala rasprava o razlikovanju sveučilišnih i stručnih studija… Ustavni je sud RH po drugi put donio odluku kojom se poništavaju odredbe Zakona o HKO-u koje izjednačavaju sveučilišne i stručne studije. Ove je godine ponovio presudu iz 2016. godine kada je vrlo jasno ukazao da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i dokazao tzv. materijalnu diskriminaciju, prvenstveno prema svim studentima koji imaju završen sveučilišni studij. Smještanjem sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu zapravo se derogira Ustav i temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja, a izjednačavanjem sveučilišnih i stručnih studija on se de facto poništava.
Pojasnite široj javnosti što znači binarni sustav obrazovanja? Prije bolonjskog procesa na ovim prostorima imali smo sustav visokog obrazovanja koji se realizirao kroz tzv. dodiplomske i poslijediplomske studije na sveučilištima, odnosno sastavnicama, fakultetima i višim školama. Završetkom dodiplomskog studija stekla bi se titula, npr. diplomirani ekonomist VII/1, diplomirani pravnik VII/1 ili diplomirani inženjer VII/1 na fakultetima, odnosno ekonomist VI/1, upravni pravnik VI/1 ili pogonski inženjer VI/1 na višim školama (oznaka VII/1 i VI/1 je razina kvalifikacije). Svi ovi nazivi pišu se iza imena i prezimena, skraćeno; dipl. oec., dipl. iur., dipl. ing., oec., iur.,... Završetkom poslijediplomskog studija stekla bi se titula magistar (mr.), odnosno magistar znanosti (mr. sc.) Ove se titule pišu ispred imena i prezimena. Akademski stupanj doktor znanosti (dr. sc.) stjecao se obranom doktorske disertacije i oduvijek se piše ispred imena i prezimena.
Koje je promjene donijela bolonjska reforma? Prelaskom na bolonjski sustav visokoga obrazovanja uvedena su dva temeljna stupa obrazovanja (zato se i zove binarni) – u prvom su tzv. stručni studiji – stručna vertikala, a drugi predstavlja sveučilišne studije – akademska vertikala. Razlike su u pristupima tim studijima, dakle u ulaznim i izlaznim kompetencijama, odnosno u takozvanim ishodima učenja. Temeljni zakon – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jasno govori da sveučilišni studiji obrazuju za razvoj i implementaciju stečenih znanja struke, umjetničkih znanja i znanosti, dok stručni studiji obrazuju isključivo za što brže uključivanje na tržište rada. Binarni sustav obrazovanja Postoje još neke razlike dvaju sustava… Uvjeti upisa, realizacija programa i potrebna razina obrazovanja za upis na stručne studije i sveučilišne studije se također razlikuju. Na stručne studije se može upisati i s trogodišnjom srednjom školom (tzv. skraćeni stručni studij), u realizaciji programa stručnog studija sudjeluje tzv. nastavno osoblje u nastavnom zvanju, a to su predavači, viši predavači i profesori visoke škole. S druge strane, uvjet za upis na sveučilišne studije je završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura. U realizaciji sveučilišnih programa sudjeluje nastavno osoblje u znanstveno-nastavnim zvanjima, a to su docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. Stručni studiji nemaju ta radna mjesta. Naravno da netko tko je zaposlen na visokoj školi ili veleučilištu može imati znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta (tzv. naslovno znanstveno-nastavno zvanje), npr. netko tko radi na visokoj školi na radnom mjestu predavača ili višeg predavača može imati naslovno znanstveno-nastavno zvanje nekog sveučilišta, ali radno mjesto, znanstveno-nastavno, na stručnim studijima, odnosno na visokim školama i veleučilištima – ne postoji. U javnosti se zato često stvara zabluda i nejasnoća oko toga što su to visoka učilišta.
Razjasnimo pojmove do kraja, što su visoka učilišta i kakva mogu biti? Visoka učilišta su zajednički naziv za ustanove visokog obrazovanja, a to mogu biti visoke škole, veleučilišta, fakulteti ili sveučilišta. Sveučilišta mogu biti integrirana, a postoje i neintegrirana koja čine fakulteti kao samostalne pravne osobe. Takva su naša četiri najveća sveučilišta – zagrebačko, splitsko, riječko i osječko. Sveučilišta koja su integrirana, a to znači da njihove sastavnice (odjeli i/ili fakulteti) nisu samostalne pravne osobe su: Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli, Sveučilište Sjever, Hrvatsko katoličko sveučilište i jedino privatno sveučilište – “Libertas”. Sveučilišta mogu izvoditi sve programe, i stručne i sveučilišne, dok visoke škole i veleučilišta mogu izvoditi isključivo stručne programe.
Razlika je u njihovoj temeljnoj misiji? Upravo tako. Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta. Razlike u misijama Mislite li da su navedena razlikovanja dovoljno poznata javnosti? Više stručnih studija se okuplja oko veleučilišta, više fakulteta tvori sveučilište. To je u najširoj javnosti zapravo slabo poznato, a često smo svjedoci da se neka visoka učilišta pogrešno oglašavaju, kažu npr. “upišite najbolji studij na visokom učilištu tom i tom” s tim da ne navode tip i razinu studijskih programa tog visokog učilišta. Mnogi ne znaju koje vrste studija mogu izvoditi sveučilišta, a koje visoke škole i veleučilišta. Takvo oglašavanje stvara zabludu, i kod potencijalnih studenata i roditelja, i kod potencijalnih poslodavaca.
Prepoznaju li poslodavci razlike? Što se tiče poslodavaca, zadržana je “stara” podjela u većini pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što se može vidjeti iz natječaja za radna mjesta – često se traži viša stručna sprema ili visoka stručna sprema, što je neispravno. Više nema podjele na višu i visoku stručnu spremu već se moramo pozivati na binarni sustav, odnosno na završene stručne i sveučilišne studije. Temeljni Zakon je tu vrlo jasan i on pravi razliku između visokih škola, veleučilišta i sveučilišta, odnosno između stručnih i sveučilišnih studija. Također, Ustav RH jamči binarni sustav visokog obrazovanja i zato je odluka Ustavnog suda RH takva da sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti na istoj razini jer različiti ulazi, kao što smo vidjeli, moraju imati različite izlaze. To je ta materijalna diskriminacija.
Kako se navedene razlike reflektiraju u stručnim i akademskim nazivima? Jedan od ciljeva bolonjskog procesa je i ujednačavanje stručnih i akademskih naziva na prostoru visokog obrazovanja Europske unije – EHEA – European Higer Education Area. Završetkom stručnih studija stječu se stručna zvanja, a završetkom sveučilišnih studija akademska. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju uređuje akademske i stručne nazive i akademski stupanj, njihovo stjecanje i korištenje. Prema navedenom zakonu akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij, stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, dok akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij. Zakon je regulirao izjednačavanja stečenih zvanja prije bolonjskog procesa i ovih sada. Netko tko je bio diplomirani ekonomist prije, izjednačen je s nazivom magistar ekonomije, diplomirani pravnik sada je magistar prava, a diplomirani inženjer je magistar inženjer struke…
Neki nazivi polako i nestaju… Da, magistri znanosti (mr. sc.), nažalost, nemamo ih više u sustavu obrazovanja u smislu obrazovanja-proizvodnje ali su zadržali svoja stečena prava. Magisteriji (mr.) na poslijediplomskoj razini izjednačeni su s poslijediplomskim specijalističkim studijima čijim se završetkom ostvaruje zvanje sveučilišni specijalist (univ. spec.). Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju jasno određuje da se završetkom stručnih studija stječe stručni naziv, a završetkom sveučilišnih studija akademski naziv.
Svaka obrazovna osovina ima svoju hijerarhiju? Najniže stručno zvanje je stručni pristupnik. To je zvanje koje se stječe završetkom stručnog studija koji traje manje od 3 godine, a može trajati od 1 do 3 godine. Takvi polaznici stječu zvanje stručni pristupnik. Završetkom preddiplomskog stručnog studija stječe se stručni naziv prvostupnik ili skraćeno bacc. (lat. baccalaureus), odnosno prvostupnica (lat. baccalaurea). Većina zemalja ima preddiplomsku razinu stručnih studija, a rijetko i diplomske specijalističke stručne studije, no u Republici Hrvatskoj i oni postoje. Dakle, to su oni studiji koji se upisuju nakon preddiplomskih stručnih studija. Završetkom takvih studija opet se stječe stručni naziv, ne akademski, a to je stručni specijalist (str. spec.). Završetkom sveučilišnih studija stječu se akademski nazivi. Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica, skraćeno univ. bacc. (lat. baccalaureus/baccalaurea). Završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar struke (mag. iur., mag. oec., mag. arh.,...), u medicini doktor medicine (dr. med., dr. vet. med.) Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv, sveučilišni specijalist (univ. spec.), a završetkom poslijediplomskog doktorskog studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), koji se piše ispred imena i prezimena. Svi ostali stručni i akademski nazivi pišu se iza imena i prezimena.
Koja je uloga u svemu tome Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru? Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donesen je 2013. godine sa zadaćom da se sve stečene kompetencije razvrstavaju na jednu od razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i usklade s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Međutim, odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru derogirale su Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Ustav RH. Da je to uistinu tako potvrdio je Ustavni sud koji je 2016. prvi put donio odluku da se ne mogu izjednačavati sveučilišni i stručni studij. Budući da je izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ponovljeno izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija, odnosno smještanje na istu razinu, Ustavni sud je svojom odlukom ove godine drugi put jasno pokazao da to ne mogu biti iste razine, u protivnom se derogira Ustav RH i temeljni Zakon.
Čemu služi Europski kvalifikacijski okvir? Europski kvalifikacijski okvir – EQF – Europeans Qualification Framework, nam pomaže da lakše uspoređujemo kvalifikacije stečene u obrazovnim sustavima različitih zemalja. Europski kvalifikacijski okvir sastoji se od osam razina obrazovanja. Te razine povezane su s osam razina tzv. ishoda učenja. Ishodi učenja su znanja, vještine i kompetencije koje se stječu završetkom nekog studija. Europski kvalifikacijski okvir je upravo zato zajednički nazivnik za sve nacionalne kvalifikacijske okvire. Na prvoj je razini osnovno obrazovanje, od druge do četvrte razine je srednjoškolsko obrazovanje, na petoj su razini strukovne specijalizacije i skraćeni stručni studiji, na šestoj razini su stručni studiji, na sedmoj sveučilišni diplomski i poslijediplomski specijalistički studiji, a na osmoj, završnoj razini su kvalifikacije koje se stječu završetkom doktorskih studija. Europski kvalifikacijski okvir vrlo jasno u svojim ishodima učenja daje i tzv. deskriptore, tj. opisnice, dakle opisuje koje kompetencije, razine znanja i vještina ima netko tko je završio određenu razinu obrazovanja. I on vrlo jasno opisuje da se tek na razini 7 ishoda učenja uključuje komponenta znanosti i istraživanja. Što to znači? Znači da stručni studiji ne mogu biti na razini 7, kao što je to bilo u ovom hrvatskom Zakonu, jer nemaju znanstvenu komponentu. Nemaju je po temeljnom Zakonu koji kaže da oni obrazuju direktno za tržište rada, a ne za razvoj i primjenu znanosti i istraživanja u praksi. Isto tako, Europski kvalifikacijski okvir (prema svojim deskriptorima) vrlo jasno i eksplicitno svrstava sve stručne studije na razinu 6. Zato je Ustavni sud i postupio onako kako je jedino mogao.
Što je s opravdanim zahtjevima za usklađivanje programa studiranja s potrebama na tržištu rada? Što se tiče stalnog upozoravanja da svi programi moraju biti usklađeni s potrebama na tržištu rada, ali tu se primarno misli na stručne programe, jer njihova svrha postojanja i društvena važnost proizlazi upravo iz toga da obrazuju za što ranije uključivanje na tržište rada. Kao što rekoh, sveučilišni studiji imaju sasvim drugu misiju. Sveučilišta imaju zadaću da čuvaju tradiciju, identitet, dosadašnja znanja, i da doprinose razvoju i implementaciji novih spoznaja, novih znanja. Zato jedino sveučilišta, gotovo svugdje u svijetu, uživaju i ustavnu autonomiju, za razliku od visokih škola i veleučilišta koji tu autonomiju nemaju.
U Hrvatskoj je osnovano jako puno privatnih visokih škola i veleučilišta. Obraćate li se ovim istupom isključivo njima? Ista pravila vrijede za sve. Nakon prelaska na binarni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj na tržištu visokog obrazovanja pojavila su se i privatna visoka učilišta od kojih je većina iz domene visokih škola i veleučilišta, a samo je jedno privatno sveučilište, koje sam maloprije spomenuo. Mnogi od njih imaju već afirmirane programe, ali se mora znati da su to većinom stručni studiji.  Oni su društveno važni i potrebni, ali su ipak različiti od sveučilišnih te imaju drukčiju svrhu i misiju. Zato ne mogu biti na istoj razini kvalifikacijskog okvira. Mi ne možemo biti iznimka u odnosu na Europu i svijet jer bi time urušili čitav sustav obrazovanja u RH.

U tijeku je phishing e-mail kampanja koja prividno dolazi s unizginfo@unizg.hr adrese, pod naslovom ZAHTJEV ZA PONUDU (Sveučilište u Zagrebu) EUI894/BU466. Ni u kojem slučaju ne otvarajte privitak ako ste dobili takvu e-poštu, već ga samo OBRIŠITE!

Akademija izrazite raznolikosti Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) organizira prvi u seriji seminara na temu “Izrazita raznolikost i inkluzija u visokom obrazovanju: koncepti i prakse“. Cilj ovoga seminara je razvijanje najboljih praksi UNIC-ovih sveučilišta u odnosu na izrazitu raznolikost te širenje tih praksi na sva druga sveučilišta u Europi. Zbog epidemiološke situacije događanje će biti biti organizirano u formi webinara putem aplikacije Zoom na engleskom jeziku u srijedu 3. ožujka 2021. u 15 sati. Sudionici se trebaju prethodno registrirati na sljedećoj POVEZNICI. Prvi izlagač na webinaru bit će prof. Steven Vertovec (Max Planck Institute for the Study of Religious and Ethnic Diversity) koji je prvi u literaturu uveo pojam izrazite raznolikosti (superdiversity). Prof. Vertovec govorit će o pojmu izrazite raznolikosti i povezati ga s društvenom kompleksnošću. Potom će prof. Elina Lehtomaki (University of Oulu) imati izlaganje na temu inkluzivnoga visokog obrazovanja, a prof. Sabine Severiens (Erasmus University Rotterdam) na temu raznolikosti i obrazovne nejednakosti. Nakon uvodnih izlaganja, sudionici će imati priliku postaviti pitanja i raspraviti teme webinara. Više informacija o webinaru možete pronaći OVDJE.  

Studentska udruga BEST Zagreb i ove godine organizira najveće europsko inženjersko natjecanje European BEST Engineering Competition (EBEC). Riječ je o inženjerskom natjecanju organiziranom od strane studenata za studente koje se održava u 21 državi na području Europe. Cilj ovoga natjecanja je potaknuti studente da pokažu svoje vještine i kreativnost kroz dvije kategorija: Case Study i Team Design. EBEC se održava na tri razine – lokalnoj, regionalnoj i finalnoj. Pobjednici lokalne razine nastavljaju natjecanje na jednoj od 15 regionalnih razina, a 20 najboljih timova u Europi svoje vještine mogu pokazati na finalnoj razini u Madridu. Ovogodišnja lokalna razina natjecanja ponovno će se održati u Zagrebu i to 12. i 13. ožujka, a pobjednički timovi natjecat će se na regionalnoj razini u Ljubljani. Prethodnih godina natjecanje se održavalo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), a ove godine, sukladno s mjerama Nacionalnog stožera, natjecanje će se održati online. Prilagođavanje trenutnoj situaciji ogroman je izazov koji iziskuje visok stupanj kreativnosti i fleksibilnosti. Prijave za natjecanje otvorene su do 28. veljače 2021. Za sudjelovanje u natjecanju potrebno je ispuniti prijavu na službenim stranicama natjecanja. U kategoriji Case Study, natjecatelji proučavaju problem iz djelatnosti tvrtke (tehnologija ili menadžment), a pritom su vremenski ograničeni u njegovom proučavanju i rješavanju. Nakon proučavanja, natjecatelji prezentiraju načine i metode rada te zaključke i rješenja zadanoga slučaja. U kategoriji Team Design, natjecatelji, uporabom svojih znanja, vještina i kreativnosti od danih materijala konstruiraju rješenje zadanoga problema, odnosno, timovi osmišljavaju funkcionalnu maketu koja samostalno izvršava unaprijed određenu radnju u zadanom vremenskom periodu. Tvrtke partneri osmišljavaju problem zajedno s BEST-ovim timom odgovornim za zadatak, no imaju i mogućnost zadati stvarni problem kojim se bave te osigurati željene materijale za ispunjavanje zadatka. Vanjskim suradnicima također se pruža mogućnost sudjelovanja u žiriju koji će odlučivati o pobjedničkom timu u svakoj kategoriji, koji će pristupiti regionalnoj razini.

U organizaciji članova UNIC konzorcija (Europsko sveučilište postindustrijskih gradova) - Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Ruhr iz Bochuma (Njemačka) i Sveučilišta iz Oula (Finska) - održava se prva UNIC-ova proljetna škola o poduzetništvu i transformaciji (UNIC Spring School on Entrepreneurship and Transformation). Predavanja će se održavati online zbog epidemiološke situacije izazvane COVID-19 od 15. ožujka do 31. svibnja 2021. Zainteresirani studenti mogu slušati predavanja iz slijedećih kolegija:   

• The Economics of Digitalization  
• Microeconomics of Competitiveness 
• Business Statistics 
• Doing Business in the European Union 
• Digital Technology Usage in Entrepreneurship 
• Building Business Through Creativity 
• Exercising Entrepreneurship

Omogućeno je sudjelovanje 165 studenata preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija zainteresiranih za poduzetništvo i razmjenu ideja s kolegama s drugih sveučilišta.  Za uspješan završetak škole studenti će dobiti odgovarajući broj ECTS bodova. Prijave traju do 28. veljače 2021.     Više informacija o programu i prijavi dostupno je OVDJE. Za dodatne informacije: unic-school@rub.de Uz Sveučilište u Zagrebu, savez UNIC - Europsko sveučilište postindustrijskih gradova čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras raspisao je Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2020./2021. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U trenutku prijave rada moraju imati status studenta. Rok za prijavu na natječaj je srijeda, 30. lipnja 2021. do 16 sati.

Prijava radova za Nagradu obavlja se popunjavanjem odgovarajućih obrazaca na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu https://apps.unizg.hr/rektorova-nagrada/. Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se na Sveučilištu u Zagrebu, a termin dodjele odredit će se naknadno.

Tekst Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade (.pdf)