Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca, kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu vezani su uz 1616. godinu kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale – Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

The post Uz 345. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa appeared first on .

U sklopu jedne od dosad najvećih globalnih akcija svjetske nevladine organizacije, radi podizanja javne svijesti o potrebi zaštite mora i oceana Greenpeace, 7. veljače 2020. godine ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao središnjega prostora za provedbu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije, postavljene su ledene skulpture pingvina.

Ledene skulpture pingvina, čiji ubrzani nestanak predstavlja samo jednu od pogubnih posljedica prisutnih klimatskih promjena, bit će izložene do 15 sati.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević poduprla je akciju potpisivanjem peticije Greenpeacea Zaštitimo oceane.

Ta međunarodna akcija u sljedećih nekoliko dana obuhvatit će dvadesetak zemalja, a slične skulpture bit će postavljene pred brojnim važnim društvenim i političkim sjedištima u svijetu. Uključivši među prioritete svojega predsjedanja Vijećem Europske unije vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, Republika Hrvatska pridonijet će održavanju bitne uloge koju je Europska unija dosad imala u postignutome napretku u pregovorima povezanima s donošenjem Sporazuma o svjetskim morima Ujedinjenih naroda.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve pripadnike knjižničarske zajednice, svoje korisnike te širu javnost da saznaju više o tome bitnom svjetskom problemu i podupru ovu akciju potpisivanjem peticije Greenpeacea Zaštitimo oceane koja se može potpisati i mrežnim putem.

The post Postavljene ledene skulpture pingvina ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

U 2020. godini kada Hrvatska predsjeda Europskom unijom Rijeka je kao najveća hrvatska luka središte kulturno-umjetničkoga programa te grad domaćin najboljim i najzanimljivijim umjetnicima svjetske, europske i hrvatske kulturne scene – Rijeka je Europska prijestolnica kulture. Smještena između mediteranskoga, srednjoeuropskoga i istočnoeuropskoga utjecaja u zadnjih se sto godina Rijeka razvijala u čak sedam različitih država. Nalikujući po tome Europi u malome, postala je mjesto dinamičnoga života, simbol slobodarskoga duha i progresivnih ideja te grad u koji su oduvijek svi dobro došli. Godina nošenja naslova Europske prijestolnice kulture u Rijeci počela je 1. veljače 2020. godine svečanim otvorenjem  upriličenim u riječkoj luci, mjestu koje čini identitetsku točku toga grada.

Šarolik i dinamičan kulturno-umjetnički program koji će ispuniti 2020. godinu obuhvaća više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje više od 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske te 40 drugih zemalja Europe i svijeta.

U sklopu projekta Europske prijestolnice kulture u 2020. godini Rijeka gradi te otvara nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova. Tako se na području bivše tvornice Rikard Benčić u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju četiri zgrade industrijske baštine koje dobivaju kulturnu namjenu i u kojima svoj novi dom nalaze Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća namijenjena razvoju dječje kreativnosti, prva takve vrste u Hrvatskoj. Obnavlja se i uređuje Brod Galeb koji postaje brod muzej i kulturno-turistička atrakcija u Rijeci. Za te obnove Rijeka je dobila bespovratna europska novčana sredstva u iznosu od gotovo 140 milijuna kuna, a zgrade i objekti dovršavaju se i otvaraju tijekom 2020. i dijelom 2021. godine.

Bogat kulturni program koji Rijeka nudi u 2020. godini u središte pozornosti postavlja suvremena europska kulturno-društvena pitanja, a  tri su glavne programske teme izabrane kao simboli ispreplitanja identiteta Rijeke i suvremene Europe, a to su voda, rad i migracije.  Teme se u programu pojavljuju na najrazličitije načine, i to u izložbama, predstavama, operama, na konferencijama, koncertima, festivalima, gostovanjem svjetskih i hrvatskih umjetnika, projektima lokalnih udruga, uređenjima prostora, postavljanju skulptura, predstavljanju knjiga te susretima i druženju građana Rijeke, regije, Hrvatske i Europe.

Postavši Europskom prijestolnicom kulture, Rijeka je uvrštena na popis šezdesetak europskih gradova koji su taj naslov nosili dosad, poput Marseillea, Linza, Essena, Graza, Dublina, Liverpoola, Atene, Roterdama, Genove i mnogih drugih te je prvi hrvatski grad koji nosi taj naslov.

Iako naslov Europske prijestolnice kulture nosi Grad Rijeka, taj bitan projekt okupio je mnoge ustanove, institucije i organizacije koji sudjeluju u njegovoj provedbi. Strateški su partneri Projekta Vlada Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Sveučilište u Rijeci i Turistička zajednica grada Rijeke. Uz tvrtku RIJEKA 2020 d.o.o. utemeljenu za pripremu i provedbu programa, glavni su programski partneri i organizatori programa HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, DeltaLab – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam (Sveučilište u Rijeci), Drugo more, Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Muzej grada Rijeke, Art-kino, Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja, Rijeka i Hrvatski kulturni dom na Sušaku. Na popisu suorganizatora, suproducenata i ostalih suradnika u organizaciji programa nalazi se još više od 250 organizacija iz Hrvatske i inozemstva.

Pojedinosti o Rijeci – Europskoj prijestolnici kulture 2020.

The post Rijeka – središte europske kulture 2020. godine appeared first on .

Na temelju članka 25. Statuta glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donosi odluku o

PONIŠTENJU DIJELA NATJEČAJA

objavljenoga u Narodnim novinama broj 2 od 3. siječnja 2020., u Biltenu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Knjižnice od 3. siječnja 2020.

Poništava se natječaj pod točkom 1. koja glasi:

1. KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK U ODJELU KORISNIČKE SLUŽBE

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno VSS, stečeno stručno zvanje knjižničarskoga savjetnika u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima knjižničarskoga savjetnika, znanje engleskoga jezika.
Napomena: radno mjesto podrazumijeva smjenski rad.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

The post Poništenje dijela Natječaja od 3. siječnja 2020. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe appeared first on .

… Kao sakrita od svijeta, u uzahnu jarku, među dosta visokim bregovima, stajala je crna drvena kuća, a tamnoj joj prilici toliko je pristajala gusta dubrava dugovječnih dubova, što se je odmah za njom širila u bregove, podavajući joj u jedan mah i nešto od idile i nešto od onih davnih priča koje smo za mladih dana tako rado slušali…
… Kad se još spomenem onih tmurnih, crvotočnih stijena stare kurije, sivoga joj drvenoga krova, tamnih soba s neravnim, istrošenim podom; crnih svinutih već tramova, pa k tomu još pocrnjelih od starosti portreta nepamćeno dugo već pokojnih ljudi, naslikanih u odorama pradavna, neobična kroja — tad shvaćam onu zamamnu otajstvenost kojom bi me uvijek savladala starodrevna Brezovica…

(Illustrissimus Battorich)

Čitajući odlomak iz pripovijetke Illustrissimus Battorich, prisjećamo se hrvatskoga pripovjedača, romanopisca, kritičara, feljtonista i političara Ksavera Šandora Gjalskoga.

O najhrvatskijem književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu Antun Gustav Matoš, uz čije je uzglavlje, kada je umro, nađen roman Pod starimi krovovi, pisao je: „On je prijelazan tip i otud njegova umjetnička univerzalnost. Njegova umjetnost je psihološka kao Leskovarova, realistična kao Kumičićeva, historijska i romantična kao Šenoina, patriotska i satirična kao Kovačićeva.“ U tim riječima sadržana je bit književne pojave Gjalskoga koji je ujedinio dva razdoblja: realizam i modernu te koji je u književnost ušao sa Starima, a postao jednim od vođa Mladih.

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.
Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je završio pravo. Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku te je 1891. godine bio konačno dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Gjalski se i politički uključio pa je tako 1906. godine izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Godine 1917. biran je za velikoga župana Zagrebačke županije. Od 1909. do 1918. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Godine 1919. član je Privremenoga narodnog predstavništva u novoutemeljenoj državi Kraljevini SHS u Beogradu. Razočaran u novu državu i umirovljen povlači se iz javnoga života na svoje imanje u Gredicama.

U književnosti se prvi put javio 1884. godine pripovijetkom Illustrissimus Battorych te nastavlja književni rad u razdoblju moderne i međuratne književnosti. Glavna je tema njegovih djela život i propadanje zagorskoga plemenitaškog sloja pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, no pisao je on i o suvremenim društvenim prilikama, političkim i povijesnim temama, filozofskim i općeljudskim, a dotaknuo se i mističnih i okultnih tema. U mnoštvu Gjalskijevih djela ističu se zbirke pripovijedaka s motivima iz plemenitaškoga života Pod starimi krovovi, Iz varmeđinskih dana, zatim povijesni romani Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata, filozofski romani Janko Borislavić i Radmilović te politički romani U noći i Pronevjereni ideali.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starimi krovovi (1886.) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Temi pod starim krovovima vraća se on čitavoga svojeg života, pa se može reći da je to djelo pisano tijekom čitavoga njegova stvaralačkog vijeka.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, na kojoj se dodjeljuje i istoimena književna nagrada, nagrada Ksaver Šandor Gjalski.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 175 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski preminuo je 6. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskoga, suvremeni i kasniji kritičari zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.

The post Uz 85. obljetnicu smrti hrvatskoga Turgenjeva appeared first on .

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici održanoj 28. studenoga 2019., od 1. veljače 2020. godine prof. dr. sc. Ivanku Stričević imenovala glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Ivanka Stričević na mjesto glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dolazi s mjesta prorektorice za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. stekla je magisterij iz područja pedagogije, a doktorat iz područja informacijskih znanosti 2006. godine. Niz je godina radila u narodnoj knjižnici u kojoj se istaknula svojim radom na inoviranju, organiziranju i promicanju programa za djecu i mlade te je u Međunarodnome savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) četiri godine bila predsjednica Sekcije knjižnica za djecu i mlade te četiri godine predsjednica Sekcije za pismenost i čitanje.

U programu svojega četverogodišnjeg mandata pošla je od niza čimbenika koji utječu na ostvarivanje uloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao ustanove od posebnoga značenja za Republiku Hrvatsku, uzimajući u obzir posebnost trenutka u kojem započinje svoj mandat – donesen je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji otvara prostor osuvremenjivanju cijeloga sustava, zatim stvaranje novoga Strateškog plana, što zahtijeva djelotvorno prilagodljiv, ali u temelju stabilan unutarnji sustav koji u kratkome roku može odgovoriti na novosti, te predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije koje, osim pojačane vidljivosti, otvara nove mogućnosti i odgovornosti, a dvojaka uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u svojoj upotpunjenosti zahtijeva promišljenu provedbu razvojnih mogućnosti na više razina.

Ističe kako veliki sustavi kao što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica ne podnose niz naglih istodobnih promjena koje mogu izazvati nestabilnost, osobito nepoželjnu za neprekidnu redovitu djelatnost, pa će promjene provoditi planski, uzastopno i projektno, usmjerene na iskorištavanje unutarnjih snaga i vanjskih prilika, a vođene načelima izgradnje kulture kvalitete i povezivanja u sklopu hrvatskoga knjižničnog sustava. Dodaje i kako je djelokrug rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu iznimno složen, a znatne su promjene u bližem i sveopćem okruženju stalne, pa je u sljedećem razdoblju potrebno uspostaviti unutarnji sustav koji nije spor, nego prilagodljiv te otvoren za promjene, ali ih prihvaća i razvija uz jasne ciljeve koji polaze od stvarnih potreba i predviđaju održivost i razvojnost. Prioritet joj je povezanost svih zaposlenika Knjižnice, od vrhunskih knjižničnih i informacijskih stručnjaka, do administrativnoga i tehničkoga osoblja, oko zajedničkih ciljeva i aktivnoga sudjelovanja svih u ustanovi koja ima i treba imati visoki društveni ugled.

Naposljetku, želi da svi osvijeste i dijele ono što vjeruje da mnogi osjećaju – ponos što rade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i što su dio njezine povijesti i budućnosti.

The post Prof. dr. sc. Ivanka Stričević imenovana glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvara vrata korisnicima Knjižnice, građanima te ostaloj zainteresiranoj javnosti.

Želite li razgledati prostor i opremu Digitalnoga laboratorija NSK, upoznati se s njegovim uslugama, donijeti svoj digitalni 3D model, samostalno modelirati i/ili nešto izraditi pomoću 3D pisača, možete doći svakoga drugog utorka u razdoblju od 10 do 15 sati.

U veljači će se Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK održati 4. veljače i 18. veljače 2020. godine u razdoblju od 10 do 15 sati, a svi zainteresirani mogu se prijaviti preko obrasca dostupnoga na mreži.

Pojedinosti o Danima otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Sad razvijmo barjak, pred oltar kleknimo svi,
Prošlosti slavne nek nam danas oživne dni.
Kad Dubrave hridi Slobode bile su hram
Zanosnu pjesmu Svecu spjevao je val o kam,
Čuj Sveti Vlaho naš
Molitve glas,
Dubrovnik čuvaj svoj,
Čuvaj sve nas,
Uz barjak vijor i zvona svečanih zvuk
Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk.

Uz himnu koju je skladao Rade degl’ Ivellio na tekst Vinka Vilića, a koja se pjeva uz Dan svetoga Vlaha 3. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Feste svetoga Vlaha odabirom digitaliziranih razglednica s motivima crkve svetoga Vlaha koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Sveti Vlaho (Blaž) je biskup, mučenik, liječnik te prijatelj siromaha i bolesnika. Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho nastao je od grčke riječi Vlasios.

Štovanje svetoga Vlaha ostalo je nepromijenjeno tijekom turbulentne dubrovačke povijesti, a zaštita trajna. U ime svetoga Vlaha donosili su se zakoni, kovali se novci s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili su brodovi, njegovi kipovi bdiju na zidinama nad svakim putnikom i došljakom, a njegove slike nalaze se u kućama i sprječavaju mnoge nedaće.

Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-va je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, kao proslava njegova blagdana, neprekidno traje od 972. godine do danas. Svake godine okupi veliki broj hrvatskih i inozemnih gostiju te je zasigurno najbitnije crkveno-svjetovno događanje mjesnoga stanovništva, ali i jedinstvena turistička atrakcija.

Osim u Dubrovniku, taj se svetac štuje i u Zagrebu. Tomu svjedoči velebna crkva svetoga Blaža arhitekta Viktora Kovačića, jedno od najvrjednijih ostvarenja sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća.

Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo; ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a to je: da će, dok traje Dubrovnik, trajati i neograničena ljubav Dubrovčana prema svome milome i svetome Parcu, a ufamo da će i njegova obrana stalna ostati na dobro i na spas svih Dubrovčana.

(kanonik Antun Ljepopili: List dubrovačke biskupije, br. 2, 1916., str. 30)

The post „Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk“ – uz Festu svetoga Vlaha appeared first on .

A sada draga moja bratje primite te knige i držite je kako zrcalo pred očima vašima…

The post Citat 3. veljače 2020. appeared first on .

Tehnološki napredak u građevinarstvu i arhitekturi od naličja su knjižnica stvorili prostor za istraživanje i promišljanje koji čini siluetu i identitet pojedinih gradova. Kao izvor nadahnuća za praktično promišljanje o stiliziranju knjižnica poslužila je upravo knjiga te su fasade pojedinih knjižnica i stambenih zgrada pretvorene u divovske police za knjige.

Pročelje garaže Središnje gradske knjižnice u Kansas Cityju koje naizgled nalikuje na policu za knjige jedan je od najimpresivnijih detalja središta grada Kansas Cityja u američkoj saveznoj državi Missouri. Prema pisanju portala Atlas Obscura garaža Knjižnice izgrađena je 2004. godine radi zbrinjavanja povećanoga broja vozila u središtu grada, a s idejom za prenamjenu siluete gradske jezgre povjerenstvo Knjižnice provelo je anketu među korisnicima o njihovim omiljenim književnim djelima, od kojih su odabrana 22 naslova, poput Gospodara prstenova J. R. R. Tolkiena te Fahrenheit 451 Raya Bradburyja. Hrbat s prikazanim naslovom svake knjige na pročelju zgrade visok je približno osam metara te je sačinjen od tekstilne folije koja je prilijepljena za vanjski obol zgrade.

Slična arhitektonska rješenja koja obilježavaju književnu baštinu nalaze se i u francuskome gradu Aix-en-Provence, u pokrajini Provansa, gdje ulaz u Gradsku knjižnicu Méjanes tvore tri djela znamenitih francuskih pisaca, kao i u nizozemskome gradu Utrechtu, gdje su ulični umjetnici Jan Is De Man i Deef Feed oslikali pročelje stambene zgrade naslovnicama omiljenih knjiga njezinih stanara.

Umjetničke intervencije uzoran su primjer jednoga od brojnih čimbenika međudruštvene učinkovitosti u lokalnoj zajednici, ali su i odraz strukturnih promjena o arhitektonskome sagledavanju knjižnica i njezinih pripadajućih prostora.

The post Fasade knjižnica nadahnute knjigama appeared first on .

Ovogodišnja, petnaesta Noć muzeja održat će se u petak 31. siječnja 2020. godine od 18 do 1 sat u brojnim kulturnim ustanovama širom Hrvatske. Temom ovogodišnjega programa, Velike obljetnice hrvatskih muzeja, želi se istaknuti važnost muzejske povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Jubilarnu Noć muzeja bitno je povezati s dvije velike obljetnice, i to 200. obljetnicom postojanja i rada Arheološkoga muzeja u Splitu te 400. obljetnicom Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Noć muzeja u Hrvatskoj, od svojega prvoga održavanja 2005. godine do danas, iz programa u kojem je sudjelovalo šest zagrebačkih muzeja i 10 000 posjetitelja, izrasla je u nacionalnu kulturnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova i koju je prethodnih 15 godina posjetilo više od 5 000 000 posjetitelja.

Jedan je od najbitnijih dosega manifestacije promicanje muzeja i muzejske struke te stvaranje nove publike jer su brojni posjetitelji u Noći muzeja otkrili muzeje te su poslije postali stalna publika.

Stoga je Noć muzeja još jednom prigoda da muzealci i svi ostali sudionici ponude publici i javnosti različite doživljaje – od  muzejskih zbiraka, stručnih, znanstvenih, edukativnih i zabavnih sadržaja –  do mogućnosti virtualnih obilazaka muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta te primjena digitalnih tehnologija koje su otvorile goleme mogućnosti inspiracije, interpretacije i predstavljanja muzejskih sadržaja.

U manifestaciji i ove godine sudjeluju muzejske i brojne druge baštinske, obrazovne i znanstvene ustanove koje će posjetiteljima ponuditi raznolik program i besplatan ulaz.

Noć muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo kojemu je želja da petnaesta jubilarna Noć knjige bude potvrda da hrvatski muzeji imaju znanje, snagu, potencijal i publiku koja ih voli.

The post Noć muzeja 2020. appeared first on .

Na temelju odluka Savjetodavnoga povjerenstva utvrđen je konačan popis e-izvora koji će biti dostupni u nacionalnoj licenciji u 2020. godini:

Annual Reviews

APS Journals

CAB Abstracts

Cambridge Journals Online

Econlit

Emerald eJournals Premier

Evidence Based Medicine Reviews (EBMR)

HeinOnline: Heinonline Academic Core, Foreign and International Law Resources Database (FILRD), Kluwer Law International Journal Library, Index to Foreign Legal Periodicals (IFLP)

IEEE/IET Electronic Library (IEL)

INSPEC

IOPscience extra

JSTOR: Arts & Sciences I – XV

Karger eJournal Collection

MathSciNet

Oxford Journals – Humanities and Social Sciences, Science Technology and Medicine

PsycINFO

RSC Gold

SAGE Journals – Humanities and Social Sciences; Science, Technology and Medicine

Science Journals

Scopus

SpringerNature Journals Complete Collection

Taylor & Francis Journal Collection: Social Science & Humanities Library, Science & Technology Library and Medical Library

Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection, Journal & Highly Cited Data

Wiley Standard Journals Collection: Social Sciences & Humanities; Science, Technology & Medicine.

SAGE Journals i APS Journals bit će dostupni nakon završetka postupka javne nabave. Otvoren je pristup platformi Wiley Online Library za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, dok će pristup zbirci časopisa Karger eJournal Collection biti uspostavljen u siječnju. Ostale navedene baze i zbirke e-časopisa dostupne su za korištenje.

U siječnju 2020. godine hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici otvoren je pristup platformi SciFinder-n te Sveučilištu u Zagrebu pristup bazama podataka ProQuest i izvan mreže matične ustanove.

SciFinder-n je platforma koja omogućuje pregled relevantne literature s područja kemije, biokemije, kemijskoga inženjerstva i drugih srodnih znanstvenih područja i disciplina, a sadrži i opsežan popis kemijskih tvari, reakcija i spojeva. Uvjet je pristupu registracija korisnika, a nakon registracije prijava se traži svaki put kada se pristupa bazi. Ako već imate korisnički račun, nakon unosa korisničkih podataka možete pristupiti pretraživanju baze. Pojedinosti o pretplati te poveznicama za registraciju ili unos korisničkih podataka dostupni su u opisu baze.

Udaljeni pristup za Sveučilište u Zagrebu omogućen je za sve pretplaćene sadržaje u sklopu platformi ProQuest, i to ProQuest Central, Academic Complete, Academic Video Online, ProQuest Dissertations & Theses Global (PQDT), Social Science Premium Collection i EconLit. Dostupne su i Upute za prijavu izvan mreže ustanove.

Sve pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Nabava i pristup e-izvorima u 2020. godini appeared first on .

Znao je veliki Višanin reći da je svaki čovjek otok, a svako napuštanje otoka odisejska pustolovina. (…) Svaka svjetlost ima sjenu, a sjena je, barem što se čovjeka tiče, njegova vlastita parodija, govorio je Mediteranac šjor Ranko i sve to potvrđivao u Gloriji i Kiklopu, u Zajedničkoj kupki i Pustinji, Pod balkonima i u Poniženju Sokrata, u Neveselim očima klauna, u Never more… I kad nije tematizirao otok, bio je otočanin, u kristalima otočke posebnosti i njegovih arhetipskih zadanosti, zašavši duboko pod kožu podneblja, prepoznavao je paradigmatsko, usud maloga čovjeka u sunčanom krajoliku u kojem se karneval – a šjor Ranko, majstor paradoksa, umro je upravo u dane Poklada – smjenjuje s funeralnošću, a pobožne procesije sa zadirkivačkim i zajedljivim dokonim sjedjeljkama u kakvoj brijačnici ili na šentadi na rivi. (…) I uvijek je neka tiha nježnost i toplina (…) strujala ispod ozbiljne maske nerijetkoga cinizma i ironije, žalca i satire pa i crnohumorne duhovitosti.
(…) Od tog dana početkom veljače 2001. godine, pomiren s otokom, (…) Ranko Marinković počiva u svom insularnom zavičaju, među svojima, nad uvalom u kojoj su putokazi…

(Jakša Fiamengo – Velikan hrvatske književnosti i kulture)

Čitajući ulomak iz članka Velikan hrvatske književnosti i kulture, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Ranka Marinkovića, kao i riječi koje je toliko puta ponovio, a glase: „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina.“ Premda je Marinković fizički otišao s otoka, duhovno ga nikada nije napustio…

Viški Voltaire, kako ga je nazvao Tin Ujević, rodio se 22. veljače 1913. godine u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Godine 1943. interniran je u logor Ferramonte na Kalabriji, odakle dospijeva u Bari i do kraja rata boravi u izbjegličkome logoru u El Shattu. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnome zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. godine direktor je Drame zagrebačkoga Hrvatskog narodnoga kazališta. Od 1950. do umirovljenja profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od 1948. godine. U dva je mandata bio vijećnik u Skupštini grada Zagreba.

Bio je poznati prozni i dramski pisac, njegov književni opus raznovrstan je i bogat. Obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane.

Surađivao je u Krležinu Pečatu i manje poznatim časopisima, a u ožujku 1939. u Hrvatskome narodnom kazalištu izvedena mu je prva drama Albatros, koja je poslije tiskana kao sastavni dio njegove prve prozne knjige Proze (1948.). Poslije Drugoga svjetskog rata počinje njegovo glavno stvaralačko razdoblje u kojem će napisati brojne novele, od kojih će se neke poslije naći u njegovoj znamenitoj zbirci Ruke. Zbirkom Ruke, koja je tiskana u tridesetak izdanja, zadobio je pozornost i pohvale kritike. Bliskost s ranijom prozom zamjetljiva je u mediteranskome ozračju te pozornosti usmjerenoj na likove koji pate od nesposobnosti ostvarenja vlastita identiteta. U toj su zbirci objavljene antologijske Marinkovićeve novele, među kojima svakako treba spomenuti naslovnu, priču o stvaralaštvu, u kojoj do izražaja dolazi modernistička gradnja priče i poigravanje pripovjedačkom pozicijom, te Zagrljaj, s naglašenom metaliterarnom dimenzijom koja tematizira sam čin pisanja (proza o pisanju proze) i neizravno problematizira odnos umjetnosti i zbilje. Praizvedba drame mirakula Glorija 1955., u režiji Bojana Stupice, bila je prava senzacija jer se izdigla iznad cjelokupna tadašnjeg hrvatskog dramskog stvaralaštva. Ona problematizira sukob pojedinca s dogmatizmom i krutim društvenim normama. U romanu Kiklop, koji se pojavio deset godina poslije, Marinković ocrtava Zagreb uoči Drugoga svjetskog rata, služeći se analitičkim opisima psihičkih stanja likova, suptilnom ironijom, pa i crnim humorom. Kada je roman prenesen na filmske i televizijske ekrane, njegova su djela postala tražena i čitana kao nikad prije. Na tragu takva pripovjednog oblikovanja nastao je i antiroman Zajednička kupka. Svoj opus zaokružio je 1993. godine djelom simbolična naslova Never more (Nikad više).

Dobitnik je više književnih nagrada. Vjesnikovom nagradom za književno stvaralaštvo Ivan Goran Kovačić nagrađeni su mu romani Kiklop i Never more.
Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 160 zapisa o njegovim djelima. Na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni su plakati Borisa Bućana za predstave Albatros i Glorija, nastale prema istoimenim djelima Ranka Marinkovića.

Ranko Marinković preminuo je 28. siječnja 2001. godine u 88. godini života u Zagrebu, a pokopan je u Komiži na otoku Visu.

Njegov književni opus nije velik, ali mu po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.

Samotni život tvoj u sjeni vrućeg ljeta… Tihog ljeta s cvrčcima na grani, s oblacima i pticama u zraku, s nehajnim zapljuscima mora među grebenima, s kliktanjima galebova i blejanjima koza u daljini. Samotni život u ljepoti neba i pučine. Oblaci i jedra plove u daljinu…

Ranko Marinković – Ruke (Samotni život tvoj)

The post „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina“ – sjećanje na Ranka Marinkovića appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) provela je od 24. prosinca 2019. do 3. siječnja 2020. godine deveto harvestiranje hrvatskoga weba. Prikupljeni su i pohranjeni javno dostupni sadržaji svih mrežnih sjedišta na vršnoj .hr domeni, uključujući from.hr i .com.hr.

Uspješno je odrađeno 164 433 348 upita te je harvestiranjem preuzeto 16 TB sadržaja spremljenoga u format WARC. WARC datoteke komprimirane su te zauzimaju 9,3 TB diskovnoga prostora.

Korišten je popis aktivnih domena koji je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostavila CARNet-ova DNS služba, a pobiranje je provedeno pomoću alata otvorenoga koda Heritrix. Robot koji je provodio harvestiranje predstavljao se kao Mozilla/5.0 (compatible; heritrix/3.4.0-SNAPSHOT-2019-05-22T20:43:22Z +http://haw.nsk.hr/faq).

Sadržaj devetoga harvestiranja .hr domene bit će uskoro dostupan na stranici Hrvatskoga arhiva weba, gdje se mogu pregledavati sadržaji pohranjeni u prethodnih osam harvestiranja, tematska harvestiranja, kao i sadržaji prikupljeni selektivnim pobiranjima.

The post Završeno deveto harvestiranje nacionalne domene appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećega sistematiziranog radnog mjesta:

– viši stručni savjetnik  za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenoga sistematiziranog radnog mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši stručni savjetnik  za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo.

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 24. siječnja 2020. appeared first on .

U sklopu projekta Traditional children’s stories for a common future – TRACE, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba tijekom prošlogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige održala je u Knjižnici Selčina niz radionica za djecu starosti od šest do 12 godina . Na radionicama je obrađena hrvatska priča Žabica djevojka, a sudjelovali su učenici drugih razreda Osnovne škole Luka iz Sesveta koji su svojim likovnim radovima interpretirali priču. Jedan je od rezultata radionica i lutkarska predstava koju su izveli članovi Lutkarske sekcije Knjižnice Selčina. U radionice su se uključili  i knjižničari te učitelji koji formalno ne sudjeluju u Projektu. Njihova je suradnja pridonijela provedbi određenih projektnih aktivnosti, čime se podupire širenje i održivost Projekta upoznavanjem učenika s odabranim tradicionalnim pričama zemalja koje sudjeluju u Projektu.

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u rujnu 2018. godine odobren je projekt TRACE iz Erasmus+ programa Europske unije. Projekt vrijedan 178.330,00 eura počeo se provoditi 1. rujna 2018. i trajat će sve do 31. kolovoza 2020. godine u suradnji sa suradnicima iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske.

Svrha je Projekta upoznati ciljne skupine, učitelje, edukatore i knjižničare koji rade s djecom u dobi između šest i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz partnerskih zemalja, a posredno i s kulturom tih zemalja. Jedna je od najbitnijih aktivnosti na Projektu upravo organizacija radionica za učitelje, knjižničare i edukatore kako bi ih se upoznalo s kreativnim i inovativnim metodama poticanja djece spomenute dobne skupine na čitanje, kritičko razmišljanje i vlastito istraživanje europske kulture i europskih zemalja preko njima bliske literature – tradicionalnih dječjih priča koje su vrijedan dio europske kulturne baštine.

Odabrana je i prevedena na engleski 21 tradicionalna priča iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Riječ je o tradicionalnim pričama tih zemalja koje su vrijedan dio europske kulturne baštine. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koordinator je Projekta, a suradnici su na Projektu Udruga za poticanje neformalnoga obrazovanja, kritičkoga mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija (Zadar, Hrvatska), Osnovna škola Josip Pupačić (Omiš, Hrvatska), University of Peloponnese (Tripolis, Grčka), Biedriba Radošās Idejas (Riga, Latvija) i Fundación Euroárabe de Altos Estudios (Granada, Španjolska).

Iz Hrvatske su odabrane priče Froggy girl (Žabica djevojka), The black ram (Crni ovan), The story of the Plitvice lakes (Priča o Plitvičkim jezerima), Manda’s well (Manduševac), Red rocks (Crvene stine) i Don’t bump into a tree nor hit the ston (Ni u drvo ni u kamen), iz Grčke Theseus and the Minotaur, Icarus & Daedalus Wings, The Man, the Boy and the Donkey, iz Latvije Golden Egg, The little bread bun, The old man’s mitten, Wild animals and the dough box maker, The bee is punished for lying, The fly is granted the freedom of choice i The grateful creatures, Juris Zvirgzdinš  te iz Španjolske The monk and the weasel, The traveller and the goldsmith, The caliph, the shepherd and happiness i How to teach an elephant to speak. 

The post Održane radionice u sklopu projekta „TRACE“ appeared first on .

U četvrtak 23. siječnja i u petak 24. siječnja 2020. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena za korisnike.

U subotu 25. siječnja 2020. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 23. i 24. siječnja 2020. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 21. siječnja 2020. godine otvorila je novi prostor Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na svečanome otvorenju u novouređenome prostoru zgrade NSK prigodnim riječima uzvanike su pozdravili prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš i vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, a usluge i aktivnosti Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nazočnima je predstavila voditeljica Digitalnoga laboratorija Dragana Koljenik iz Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu utemeljila je Digitalni laboratorij NSK kako bi poticala kulturu inovacija te novim naraštajima korisnika i knjižničara osigurala siguran prostor za upoznavanje i eksperimentiranje s novim tehnologijama, a slogan laboratorija Digitalne tehnologije dostupne svima ističe i socijalno osjetljivu ulogu knjižnica da svima pruže mogućnost jednake početne pozicije u svijetu u kojem su digitalne tehnologije postale imperativ za uspješnu društvenu uključenost.

U prostoru Digitalnoga laboratorija NSK provodit će se edukacije, radionice i predavanja iz STEM područja, pružat će se usluga 3D ispisa te će biti moguće korištenje računalne i druge opreme te programske potpore za potrebe studiranja, kreativnoga i stručnoga ili znanstvenoga rada. Sve aktivnosti bit će uskoro objavljene u kalendaru događanja na službenoj stranici Digitalnoga laboratorija NSK. Usluge i aktivnosti Digitalnoga laboratorija NSK namijenjene su cjelokupnoj akademskoj zajednici, zaposlenicima NSK i korisnicima knjižničarskoga sustava, nastavnomu osoblju, udrugama te svoj zainteresiranoj javnosti.

„Knjižnica već godinama radi na projektima digitalizacije građe i razvoju novih digitalnih usluga bilo da je riječ o istraživačima, studentima ili široj javnosti. Posebno ističem Digitalne zbirke NSK, Hrvatski arhiv weba, virtualne izložbe, portal Glagoljica, nacionalne repozitorije ocjenskih radova te EU projekte – e-Izvori s Ministarstvom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te projekt e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine koji odnedavno provodimo s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Uspostavom Digitalnoga laboratorija Knjižnica još više obogaćuje svoje usluge te se razvija zajedno sa svojim korisnicima, šireći i obogaćujući svoju tradicionalnu ulogu, ali i otvarajući nova područja za nove načine učenja, rada, igre, poslovanja i življenja. Vjerujem da je ovo samo početak nečega novog i drugačijega te da će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svojim primjerom potaknuti i druge knjižnice u Hrvatskoj, ali i u regiji na slične inicijative“, istaknula je na otvorenju vršiteljica dužnosti glavne ravnateljice NSK dr. sc. Tatijana Petrić.

Na svečanome otvorenju Digitalnoga laboratorija NSK Dragana Koljenik predstavila je i jedan od prvih projekata Laboratorija, projekt Smart Library – prototip primjene loT tehnologije u knjižnici, kojim se stvara temelj za razvoj pametne knjižnice kao dijela infrastrukture Interneta stvari (IoT). U prvoj etapi Projekta izrađena je mobilna aplikacija za korisnike Knjižnice Smart Library NSK koja na nov način povezuje knjižnicu i korisnika te predstavlja virtualni vodič kroz prostore i usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Glavni je partner Digitalnoga laboratorija EPSON, a partner je na projektu Digitalni građanin i Institut za razvoj i inovativnost mladih. Digitalni laboratorij NSK dio je i projekta SMATH Zagrebačkoga inovacijskog centra, a uključen je i u globalnu mrežu GLAM Labs – International GLAM Labs Community.

Pojedinosti o radu i uslugama Digitalnoga laboratorija NSK.

Mobilna aplikacija Smart Library NSK.

The post Svečano otvoren novi prostor Digitalnoga laboratorija NSK appeared first on .

… Slavna smrti, smrti blaga,
s te ljuvezni kâ dohodiš,
ti si od tuge svrha draga,
ljepši život ti dovodiš,
pače s vlasti tvôm ljuvenom
djelom život, smrt si imenom.

Za rijet bolje: ti si iz raja
život vrhu svijeh života;
nejma svrhe, mjere i kraja
za’edno s bogom tvâ ljepota,
kôm građani zgar gorući
slatko umiru ne umirući. (…)

(Uzdisanje sedmo U ljubjenju – Uzdasi Mandalijene pokornice)

Čitajući stihove iz religiozne poeme Uzdasi Mandalijene pokornice, prisjećamo se Ignjata Đurđevića, hrvatskoga baroknog pjesnika i povjesničara, kao i njegova najljepšeg pjesničkog djela.

Ignjat Đurđević (Ignazio Giorgi) rođen je u Dubrovniku 13. veljače 1675. godine. Rodom je iz bogate i ugledne dubrovačke obitelji Giorgi, koja je primljena u plemstvo Dubrovačke Republike nakon potresa 1667. godine. Humanističku naobrazbu stekao je u isusovačkoj gimnaziji, u kojoj je učiteljevao i poznati leksikograf Ardelio della Bella. Mladenačke godine provodi na otoku Šipanu kao službenik Republike. Godine 1698. ulazi u isusovački red i živi u Italiji. Nakon osam godina prelazi benediktincima i vraća se u Dubrovnik.

Sačuvani Đurđevićev lirski opus sadrži više stotina pjesama i višestruko nadilazi Bunićevu lirsku ostavštinu. Najveći dio nalazi se u rukopisnoj zbirci Pjesni razlike koja je neobično razgranata, a hrvatska je znanost o književnosti (Mihovil Kombol i Ivo Frangeš) već uočila da između tih Đurđevićevih pjesama i pjesama Frankopanovih ima i motivskih i formalnih dodira.

Ignjat Đurđević bio je pjesnik dubokih osjećaja pa njegove Ljuvene pjesni ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkoga Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima Bunićeva stiha, a njegova komična barokna poema Suze Marunkove, u kojoj se okrutno podruguje Mljećanima i u kojoj prenaglašeno izriče jasne aluzije na posve opipljive čežnje jadnoga Marunka, smiješnoga seljaka koji neuslišano uzdiše za prelijepom Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu Derviša, prezimenjaka Stijepe Đurđevića, samo što ga je u nekim elementima slobodnijega izražavanja i nadmašio.

Više od dvadeset godina dotjerivao je religioznu poemu Uzdasi Mandalijene pokornice, najljepše svoje pjesničko djelo što ga je 1728. godine tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom Pjesni razlike. Djelo Uzdasi Mandalijene pokornice nastavlja se na tradiciju započetu Gundulićevim Suzama sina razmetnoga. Kroz osam pjevanja (uzdisanja), s više od četiri tisuće stihova (osmeraca), razmjerno je oskudno razvio epsko pripovijedanje, nadoknadivši ga lirskim i meditativnim sastojcima te višeslojnim baroknim pjesničkim ukrasima. U poemi grješnica i obraćenica, svetica Magdalena, govori o svojem životu i osjećajima prema učitelju Isusu. U djelu nalazimo i nabožnu hagiografsku prozu na hrvatskome, nekoliko prijevoda i odlomke drame Judita.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Uzdasi Mandalijene pokornice iz 1728. godine, koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Godine 1729., također u Mletcima, objavljen je i Saltijer slovinski, a to su Đurđevićevi prijevodi ili parafraze psalama kralja Davida (150 psalama).

Osim književnošću, bavio se i poviješću, osobito poviješću Ilirije u djelu Antiquitates Illyricae. Biografskim djelom Vitae et carmina nonnulorumillustrium civium Rhacusinorum, u kojem je skupio životopise stotinjak uglednih dubrovačkih pisaca, Ignjat Đurđević stoji na početku niza dubrovačkih bibliografa koji su proučavali književni rad svojih sugrađana.

Njegov Život sv. Benedikta, objavljen tek 1984. godine, smatra se najvrjednijim djelom hrvatske barokne proze.

Ignjatu Đurđeviću pripisuje se rukopis Fizikalno-matematička pitanja, koji se temelji na Aristotelovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i Kopernikovu i Braheovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea jer su u suprotnosti sa Svetim pismom.

Za povijest astronomije bitni su njegovi rukopisi Kronografija i O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca.

Ignjat Đurđević objavio je knjigu D. Paulus Apostolus in mari, quod nunc Venetus sinus dicitur, naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes (Sveti Pavao apostol brodolomac) u Veneciji 1730. godine, koja je napisana na latinskome jeziku. Autor izlaže vrlo uvjerljive dokaze da je sv. Pavao doživio brodolom na hrvatskome otoku Mljetu, a ne na Malti. Knjiga je 2008. godine objavljena u hrvatskome prijevodu s latinskoga, uz vrlo opširnu uvodnu znanstvenu studiju koju je napisao dr. Miho Demović.

Prema ocjenama književne historiografije, Đurđević zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima, a ujedno je i posljednji veliki pjesnik staroga Dubrovnika.

Ignjat Đurđević preminuo je 21./22. siječnja 1737. godine u samostanu sv. Jakova na Višnjici u Dubrovniku, gdje je i pokopan.

Razumnom štiocu

Pjesan

Sej pjesni koje štiš, moj znanče, po njima
slične su, sâm vidiš, godištim mojima.
Tijem im k zlu ne pristaj, neg mojoj mladosti
što ne zna, nauk daj, što zađe, oprosti.
Ostaci pjesni onih ovo su kojima
plamenom smrt donih, kad iđah put Rima;
i er stvar razvitu raznose vjetri, znam,
njih složih u kitu, koju ti darivam.
Ti njima gospodi, il’ su zle il’ nijesu:
čin’ od njih što t’ godi – kakve god, tvoje su;
metni ih, stri ih, užeži ih: drag im plam taj bit će,
er s svojijem sestram njih za vazda združit će.
Nu ne mnim to dilo od tvoje mudrosti,
neg da ćeš njih milo prigrlit zadosti.
Sve sprva jes novo, nu s ljetim bude uzrit:
cvijetje je sad ovo, brzo će voće bit,
ter znanju tvom za har skoro ću donijeti
kigodi svjetlji dar od moje pameti.
I pusteć riječi ine, ovo ću t’ samo rit:
da opći prvine i višnji bog ljubit.

(Pjesni razlike)

The post Uz obljetnicu smrti dubrovačkoga baroknog pjesnika Ignjata Đurđevića appeared first on .