Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini sveučilišne matične knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu Obrada
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto III. vrste – zaštitar u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Sigurnost

Više pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 4. ožujka 2020. appeared first on .

… pramaljetna ljepota pjeva pred vašim očima (…) i legne na dušu kao miris slađi od tamjana.

The post Citat 2. ožujka 2020. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svake godine dodjeljuje nagradu pod nazivom Nagrada i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja obuhvaća nagradu zaposleniku Knjižnice, nagradu fizičkoj osobi te posebno priznanje pravnoj osobi.

Odbor za Nagradu i priznanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, u sastavu knjižničarske savjetnice mr. sc. Alise Martek, knjižničarske savjetnice mr. sc. Branke Purgarić-Kužić i knjižničarske savjetnice dr. sc. Tamare Krajna pregledao je i razmotrio pristigle prijedloge za dodjelu Nagrade i priznanja te Stručnomu vijeću NSK iznio zaključke, koji su potom usvojeni na sjednici Vijeća, održanoj 6. veljače 2020. godine. Nagrade dobitnicima uručene su na svečanoj proslavi Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Hrvatskome državnom arhivu.

Nagrada namijenjena djelatniku Knjižnice koji je naročito doprinio njezinu radu, razvoju i promidžbi dodijeljena je mr. sc. Sonji Martinović, diplomiranoj knjižničarki u Odjelu Korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sonja Martinović profesorica je latinskoga jezika i književnosti, diplomirana književna komparatistica i diplomirana knjižničarka, dugogodišnja djelatnica Informacijskoga centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U 2019. godini u sklopu programa edukacije i informacijskoga opismenjavanja korisnika kroz Knjižnicu je provela nekoliko stotina građana, promičući svojim sadržajnim i živopisnim izlaganjima na najkvalitetniji način ulogu i rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u hrvatskoj javnosti. Bila je istaknuta suradnica u pripremi izložbe 350 godina zagrebačkog Sveučilišta u sklopu 1. dana sveučilišne knjige, zatim velike izložbe organizirane u povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga, kao i izložbe Ovdje sam pronašao slobodu, ostvarene u suradnji s Nacionalnom knjižnicom Kosova. Predmetnim pretraživanjima kolegica Martinović pomogla je velikomu broju korisnika u pripremi znanstvenih i stručnih radova, a pružila je odgovor i na zamjetan broj složenih korisničkih upita iz zemlje i inozemstva te na pitanja pristigla preko online usluge Pitajte knjižničara. No, prije svega, treba izdvojiti njezin vedar, zaigran i konstruktivan način pristupa svakomu izazovu, kao i broj situacija u kojima je spremno pomogla kolegama i korisnicima, učeći nas o pravome značenju i vrijednosti knjižničarskoga poziva i rada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Nagrada namijenjena fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa te suradnji s Knjižnicom dodijeljena je dr. sc. Mikici Maštrović, knjižničarskoj savjetnici, za značajan doprinos razvoju knjižničarske i muzejske struke te za unapređenje hrvatskoga knjižničarstva u cjelini objavom stručnih i znanstvenih radova u području knjižnične i informacijske djelatnosti, kao i za edukaciju knjižničara, kustosa i djelatnika. Dr. sc. Mikica Maštrović sudjelovala je na brojnim projektima, stručno-znanstvenim skupovima, pokrenula je postupke digitalizacije Grafičke zbirke te uspostavila digitalnu Zbirku razglednica kao dugogodišnja djelatnica i voditeljica Grafičke zbirke Knjižnice. U svojem je predanome radu priredila brojne izložbe i kataloge te pokrenula izdavačku djelatnost u sklopu redovite djelatnosti Grafičke zbirke, i to osobito grafičkih mapa uglednih hrvatskih grafičara. Kruna rada u cjelokupnome knjižničnom djelovanju i promidžbi hrvatske kulturne baštine njezina je knjiga Hrvatska grafika, koju je Naklada Ljevak objavila 2019. godine, a na kojoj je predano radila od odlaska u mirovinu, unijevši u nju sav svoj višegodišnji trud i znanje.

Priznanje namijenjeno poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te tako pomaže u poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti dodijeljena je Sveučilištu u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja knjižnica zagrebačkoga sveučilišta, s njime intenzivno surađuje od njegova utemeljenja. Sveučilište u Zagrebu od samoga je početka i istaknuti suradnik na europskome projektu Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori, gdje je glavni pregovarač Pregovaračkoga tima Projekta u licenciranju elektroničkih časopisa i baza podataka prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Nadalje, u suradnji sa Sveučilištem 2019. godine održana je manifestacija Dan sveučilišne knjige u povodu njegove 350. obljetnice, a u toj je prilici pripremljena i izložba iz fonda Knjižnice. Istaknute poveznice Sveučilišta i Knjižnice dokaz su poticanja, podupiranja i sudjelovanja u ostvarenju razvojnih programa Knjižnice te tako pomažu u unapređivanju i promicanju sveučilišne zadaće Knjižnice i knjižnične djelatnosti u cjelini.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu još jednom čestita svima nagrađenima.

The post Dobitnici Nagrade i priznanja NSK za 2019. godinu appeared first on .

Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je povezana sa Zagrebom, radno i tematski, a u njem je i preminula 30. studenoga 1957. godine.

Hrvatsku je javnost uzbunila već prvim novinarskom člankom, Egy Percz (Jedan časak), objavljenim u Obzoru u listopadu 1896. godine. U njem je pisala o problematici uporabe mađarskoga jezika na željezničkim postajama u Hrvatskoj, a zahvaljujući tomu tekstu i potpori biskupa Josipa Jurja Strossmayera, ušla je u redakciju Obzora kao referent za hrvatsko-mađarsku politiku. Bio je to početak Zagorkine anonimnosti u jednome od najuglednijih hrvatskih listova, u kojem je pisala u svojoj vlastitoj sobi da je kao ženu nitko ne bi vidio, dok je Obzor dostizao rekordne naklade zahvaljujući upravo njoj.

Marija Jurić Zagorka pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene (1925. – 1938.) te Hrvaticu (1939. – 1941.). Surađivala je i u Vijencu i sarajevskoj Nadi.

Osim pisanjem, bavila se i političkim aktivizmom, boreći se protiv mađarizacije, germanizacije i društvene diskriminacije te zastupajući prava žena.

Čitateljsku je popularnost stekla svojim romanima, osobito Gričkom vješticom, koja je izlazila u nastavcima u Malim novinama (1912. – 1914.). Započela ih je pisati na preporuku biskupa Strossmayera, a njezini kolege novinari, mahom i književnici, njezino su pisanje zvali „šundliteraturom za kravarice“. Iz autobiografskoga teksta Što je moja krivnja, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jasno je da je sebe, ponajprije, smatrala novinarkom, unatoč dotad nezapamćenoj popularnosti njezinih romana, koji su izlazili i u Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskome listu, Hrvatskome dnevniku i Hrvatici. Napisala je tridesetak romana, od kojih su, uz Gričku vješticu, poznatiji Gordana, Kći Lotrščaka, Plameni inkvizitori, Jadranka, Vitez slavonske ravni, ali i prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice, te autobiografski roman Kamen na cesti.

Zbirka Digitalizirana zagrebačka baština, koju Knjižnice grada Zagreba vrijedno izgrađuju kako bi upoznale javnost s bogatom kulturnom i znanstvenom baštinom hrvatske metropole, svoj je digitalni fond 2019. godine prinovila i trima djelima popularne hrvatske spisateljice Marije Jurić Zagorke.

Ne spaljujte mostove iza sebe jer za vama idu oni koje ljubite i koji ljube vas.

Izvor naslovne fotografije.

The post „Ne spaljujte mostove iza sebe jer za vama idu oni koje ljubite i koji ljube vas“ – sjećanje na Mariju Jurić Zagorku appeared first on .

U četvrtak 23. travnja 2020. godine održat će se deveta Noć knjige, manifestacija kojom se nastoji dati kreativan poticaj čitanju, promidžbi knjige te razgovoru o njezinu položaju i vrijednosti u suvremenome društvu. Povod za to pružaju Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja).Organizatori manifestacije pozivaju sve zainteresirane da u četvrtak 23. travnja, u dnevnim ili večernjim satima, u knjižarama, antikvarijatima, knjižnicama, različitim institucijama te u svim ostalim prostorima „prijateljima knjige“ osmisle i organiziraju prigodan program: predstavljanje knjige, javno čitanje, druženje s autorima, razmjenu knjiga, razne radionice, edukacije, igraonice i sl. kako bi barem na jedan dan, zajedničkim snagama, pozornost usmjerili na knjiške svjetove te snagu i čaroliju pisane riječi.

Svi koji planiraju događanja u Noći knjige 2020. moći će ih prijaviti od 5. do 27. ožujka 2020. godine putem prijavnice koja će biti dostupna na mrežnoj stranici Noći knjige.

Noć knjige 2020. bit će svečano otvorena u Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture za 2020. godinu. Svečanost ćemo upriličiti u Art-kinu, a partner otvorenja ovogodišnje Noći knjige bit će Gradska knjižnica Rijeka.

Organizatori su Noći knjige: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Tema Noći knjige 2020: KNJIGE KOJE SU MIJENJALE SVIJET

Što možemo kazati o promjeni osim da je vječna, nužna i neminovna? O njoj je rečeno uistinu mnogo – promišljali su je filozofi, sociolozi, književnici, a u posljednje je vrijeme kao imperativ ističu aktivisti i ekolozi, skrećući nam pozornost na činjenicu da se svijet koji poznajemo drastično mijenja.

Dok smo razmišljali o temi za ovogodišnju Noć knjige, mediji su izvještavali o tome kako je gotovo cijeli jedan kontinent zahvaćen požarom, nastalim zbog strahovitih posljedica klimatskih promjena. Na Antarktiku su zabilježene najviše temperature otkad je mjerenja, a znanstvenici svakoga dana pišu o novim biljnim i životinjskim vrstama kojima prijeti izumiranje. I dok su mnogi pasivno zagledani u hipnotičke ekrane svojih pametnih uređaja, tinejdžeri se profiliraju u vodeće figure svjetskoga pokreta za zaštitu okoliša.

Pod dojmom alarmantnih vijesti, rodila se ideja da Noć knjige 2020. posvetimo pojmu s kojim se misleći čovjek uvijek iznova mora suočavati: promjena. Tema je to koja nas zahvaća u tolikoj mjeri da književnost na nju mora odgovoriti – i odgovara na svoj način otkad je ima. No stvaralačka moć knjige i književnosti ovdje tek počinje: u jednakoj mjeri u kojoj svijet svojim promjenama utječe na nju, knjiga povratno, katkad snažno i neočekivano, utječe na svijet.

U Noći knjige 2020. želimo vas potaknuti da istražite koje su knjige osobito zaslužne za pozitivne promjene u svijetu kakav poznajemo. Čime su nas te knjige inspirirale i na što su nas potaknule? Na koji su način utjecale na čovjeka i kako su mijenjale njegov život, navike i vrijednosti? Koje nas knjige i danas nadahnjuju na promjene, unatoč svojoj starosti? I konačno, kakve bi knjige valjalo pisati za svijet u kojem želimo živjeti?

Posvećujući ovogodišnju manifestaciju moći i utjecaju koji knjizi neosporno pripadaju, organizatori Noći knjige poručuju: Knjige mijenjaju svijet. Svi koji čitaju, to znaju.

The post Noć knjige 2020. appeared first on .

U prostoru Digitalnog laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 27. veljače 2020. godine članovima Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, Stručnog vijeća županijskih matičnih knjižnica i Središnjeg stručnog vijeća matičnih knjižnica predstavljen je Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima.

Pozdravne riječi okupljenima su uputile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i predsjednica Hrvatskog knjižničnog vijeća dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, a pravilnik su predstavile dr. sc. Tinka Katić, dr. sc. Mirna Willer i dr. sc. Ana Vukadin.

Pravilnik donosi skup elemenata i uputa čiji je glavni cilj standardizacija identifikacije i opisa građe u baštinskim ustanovama. Standardizacijom se stvaraju uvjeti za razmjenu, dijeljenje, povezivanje, integraciju i ponovnu uporabu podataka, uključujući i izradu zajedničkih platformi, servisa i sl., koji će korisnicima olakšati pristup nacionalnoj baštini te im je predstaviti na cjelovit način.

Pravilnik je razvijen u okviru programa Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (2014. – 2019.) uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

The post Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“ appeared first on .

Izložba Marko Marulić – europski humanist otvorena je od 19. veljače do 15. ožujka 2020. godine u Regionalnoj knjižnici Povilas Višinskis u litavskome gradu Šiauliaiju. Gostovanje ove izložbe u Litvi, u sklopu kojega je prethodno održana u litavskoj Nacionalnoj knjižnici „Martynas Mažvydas“, ostvareno je u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi. Izložba će tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije biti postavljena i u drugim gradovima Litve.

Knjižnica je prepoznala predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi neke od najistaknutijih osoba hrvatske povijesti. Jedna je od njih svakako Marko Marulić, čijem je bogatomu stvaralaštvu posvećena ova izložba.

Na otvorenju izložbe u Šiauliaiju pozdravne riječi uputili su ravnatelj Regionalne knjižnice Povilas Višinskis u Šiauliaiju prof. dr. Bronius Maskuliūnas, gradonačelnik Šiauliaija Artūras Visockas te veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec.

Prije otvorenja izložbe u gradskome parku u Šiauliaiju održana je svečanost postavljanja hrvatske kravate, simbola predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, na spomenik litavskomu industrijalcu i dobročinitelju Chaimu Frenkelu. I tom su se prigodom nazočnima obratili gradonačelnik Šiauliaija Artūras Visockas i veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec, koji je govorio o važnosti hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, kao i o povijesti i važnosti kravate kao najvećega hrvatskog doprinosa europskoj i svjetskoj kulturi, odnosno kulturi odijevanja.

Izložba Marko Marulić – europski humanist ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te dr. sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov život i rad prikazani su kroz najpoznatija Marulićeva djela, koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku.

Osim panoa, izložene su i dvije Marulićeve knjige iz fonda litavske Nacionalne knjižnice „Martynas Mažvydas“, a to su Judita prevedena na litavski jezik te De institutione bene vivendi per exempla sanctorum objavljena u Kölnu 1530. godine.

Pripremljen je prigodni katalog izložbe Marko Marulić – europski humanist kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica.

The post Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici Povilas Višinskis u Šiauliaiju appeared first on .

Od 20. veljače 2020. godine dostupne su nove mrežne stranice Hrvatskoga arhiva weba (HAW), sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za prikupljanje i trajnu pohranu hrvatske mrežne građe. Novo, treće sučelje Arhiva prati trendove razvoja weba i tehnologija i usluga u tome području, kao i potreba korisnika, te s ciljem unaprjeđenja korištenja svojih sadržaja, nudi nove funkcionalnosti. Arhiv, čija je trenutačna veličina više od 50 TB, omogućuje uvid u prošlost hrvatskoga mrežnog prostora pružajući pristup arhiviranim inačicama hrvatskih mrežnih mjesta objavljivanima od 2004. godine do danas.

Prvo korisničko sučelje Arhiva objavljeno je 2005. u sklopu projekta Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija te je do 2010. godine bilo dostupno kao dio mrežnoga sjedišta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je ukupni arhivirani sadržaj bio smješten na zasebnu poslužitelju. Uočavanje nedostataka, kao što su razmještenost općih informacija o Arhivu, neuočljivost sadržaja Arhiva, razmještenost stranica i sadržaja na dvama različitim poslužiteljima te nedostatak statistike, dovelo je do izradbe drugoga izdanja mrežne stranice Arhiva.

Drugo korisničko sučelje Arhiva, obogaćeno novim funkcionalnostima, objavljeno je 2011. godine te je kao zaseban i cjelovit sustav smješten na vlastitoj poddomeni (http://haw.nsk.hr/), osim arhiviranim sadržajima, na jednome mjestu pružao objedinjeni pristup svim informacijama i dokumentima povezanima s djelovanjem Arhiva.

Početkom 2020. godine Hrvatski arhiv weba u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) proveo je deveto pobiranje (harvestiranje) hrvatske mrežne domene. Arhiv trenutačno nudi pristup jedanaest tematskih zbiraka te više od 7900 naslova s više od 61 689 brojeva arhiviranih primjeraka. Među sadržajima prikupljenim selektivnim arhiviranjem knjige čine 24 posto, mrežna sjedišta 62 posto, a časopisi 12 posto ukupnoga sadržaja.

The post Nove mrežne stranice Hrvatskoga arhiva weba appeared first on .

Cambridge University Press poziva sve zainteresirane na mrežni seminar (webinar) o objavljivanju znanstvenih radova u otvorenome pristupu koji će održati 4. ožujka 2020. godine od 11.15 do 12 sati. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za sudjelovanje preko obrasca za prijavu, a prijavljenim će sudionicima neovisno o nazočnosti biti dostavljen videozapis mrežnoga seminara.

Mrežni seminar namijenjen je autorima koji objavljuju ili će tek objavljivati radove u otvorenome pristupu, a bit će obuhvaćen širok raspon tema, kao što su licenciranje, ključni pojmovi te mogućnosti i prednosti objavljivanja radova u otvorenome pristupu u časopisima Cambridge University Press. Sudionici će imati priliku postavljati pitanja i aktivno sudjelovati u razgovoru.

Hrvatska znanstvena i akademska zajednica u 2020. godini ima pravo na besplatnu objavu neograničenoga broja radova u otvorenome pristupu bez dodatnih troškova objave (Article Processing Charge – APC) u sklopu ugovora Read & Publish s britanskom sveučilišnom nakladničkom kućom Cambridge University Press.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Mrežni seminar o objavljivanju znanstvenih radova u otvorenome pristupu appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u srijedu 4. ožujka 2020. godine bit će otvorena za korisnike od 8 do 15 sati.

U četvrtak 5. ožujka 2020. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 4. ožujka 2020. appeared first on .

U povodu obilježavanja ovogodišnjega Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u Hrvatskome državnom arhivu 21. veljače 2020. godine upriličena je svečanost kojoj su nazočili brojni ugledni predstavnici akademskoga, kulturnoga i političkoga života Hrvatske.

Okupljenima se pozdravnim govorom obratila izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske, istaknuvši ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u hrvatskoj povijesti, kulturi, kao i aktualnim suradničkim projektima.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem je izlaganju opisala istaknute programe Knjižnice u prethodnoj godini, infrastrukturne projekte i projekte sufinancirane sredstvima Europske unije, manifestacije povezane s knjigom i poticanjem čitanja, kao i brojne skupove, tribine i izložbe u zemlji i inozemstvu. Spomenula je i novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je službeno počeo vrijediti 2019. godine, gdje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica imala bitnu ulogu u određivanju novih pravilnika i standarda za sve vrste knjižnica. Razvojem svojih tematskih portala, aplikacija, kao i Digitalnoga laboratorija, najveća hrvatska knjižnica uspješno odgovara na izazove koje pred nas postavlja digitalno doba, potvrđujući svoje jedinstveno i posebno mjesto u hrvatskoj kulturi, znanosti i obrazovanju. Osim zahvale Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za suradnju i potporu, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zahvalila je suradnicima, knjižničarskoj zajednici te osobito djelatnicima Knjižnice, kojima je, uz čestitku, poželjela da dijele ponos što rade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i dio su njezine povijesti i budućnosti.

U svojem je govoru glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević naglasila kako je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od siječnja 2020. godine u središtu nacionalne, europske i svjetske javnosti kao središnje mjesto predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, istaknuvši: „Počašćeni smo što je Vlada Republike Hrvatske upravo Knjižnicu odabrala kao mjesto predsjedanja te smo sretni što je za tu priliku tijekom prethodne 2019. godine uređen i drugi dio zgrade nakon četvrtinu stoljeća od otvorenja Knjižnice na današnjoj adresi.“

Na svečanome obilježavanju Dana NSK proglašeni su i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu. Nagrada namijenjena djelatniku Knjižnice koji je naročito pridonio njezinu radu, razvoju i promidžbi pripala je mr. sc. Sonji Martinović, profesorici latinskoga jezika i književnoj komparatistici, diplomiranoj knjižničarki u Odjelu Korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nagrada namijenjena fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa i suradnji s Knjižnicom dodijelila se dr. sc. Mikici Maštrović, knjižničarskoj savjetnici, za značajan doprinos razvoju knjižničarske i muzejske struke te za razvoj hrvatskoga knjižničarstva u cjelini. Priznanje namijenjeno poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u realizaciji razvojnih programa Knjižnice te tako pomaže u razvoju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti pripalo je Sveučilištu u Zagrebu. Obrazloženja je u ime Odbora za Nagradu i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu pročitala mr. sc. Alisa Martek.

Svečano obilježavanje Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. svojim su zajedničkim nastupom uveličale glazbenice Snježana Rucner na violončelu i mlada umjetnica Martina Jembrišak na harmonici.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu slavi se 22. veljače, u spomen na dan dovršetka hrvatskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora, koji je tiskan 1483. godine, nepuna tri desetljeća nakon Gutenbergova otkrića tiskarskoga stroja.

The post Svečano proslavljen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. appeared first on .

Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prema Hrvatskoj, prema prirodi, prema polju, gori, šumi i zraku, prema našim cvjetićima i našim planetima što „kolo vode“ kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, krasnih kao naši otoci, „lijepi vrti morem plivajući“.

(Antun Gustav Matoš)

Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njem je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik povezan s ljudskom prošlošću, on je povezan i sa sadašnjošću i budućnošću. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.

(Stjepan Babić)

The post „Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi…“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika appeared first on .

Samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija, 22. veljače 1483. godine otisnuta je prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Između ovoga prvotiska, istinskoga remek-djela glagoljaškoga tiskarstva, i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postoji neraskidiva veza. Nadnevak njegova tiskanja obilježava se kao Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a za logotip Knjižnice iz Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže (transliterirano latiničko „i“).

Ova je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Misal je otisnut na Dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru. Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse.

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se u petak 21. veljače 2020. godine u 12 sati u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva.

The post Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 21. veljače 2020. godine u 12 sati prigodnim svečanim programom u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva proslavit će Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uzvanike će prigodnim riječima pozdraviti ministrica kulture Republike Hrvatske i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a nova glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem će se izlaganju osvrnuti na uspjehe Knjižnice u prethodnoj godini i najaviti izazove u razdoblju koje slijedi.

Na svečanome obilježavanju Dana Knjižnice proglasit će se i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, koja obuhvaća nagradu zaposleniku Knjižnice, nagradu fizičkoj osobi te posebno priznanje pravnoj osobi.

Najveća hrvatska knjižnica, čija je zgrada od 1. siječnja 2020. godine jedan od središnjih prostora za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, svoj dan slavi u spomen na prvu knjigu tiskanu na hrvatskome jeziku i najstariju knjigu otisnutu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršenu 22. veljače 1483. godine. Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka dostupna su u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici Rusije u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

The post Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. godine appeared first on .

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je raspored edukacijskih radionica za veljaču i ožujak 2020. godine.

Edukacijske radionice tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, odnosno do 30. lipnja 2020. godine, održavat će u novouređenome prostoru Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i to:

26. veljače 2020., 13.30 – 15.00 – Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija
18. ožujka 2020., 14.00 – 15.30 – Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti.

Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca, a pojedinosti o svim online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za veljaču i ožujak 2020. godine appeared first on .

Tvrtka Elsevier u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira autorsku radionicu namijenjenu znanstvenicima, doktorandima, knjižničarima, studentima te svima zainteresiranima za teme u području znanstvenog istraživanja i objavljivanja znanstvenih radova, pod nazivom Scopus – increase your visibility.

Radionicu će u Sivoj vijećnici Fakulteta od 13 do 14.30 voditi predstavnica tvrtke Elsevier Katarzyna Kryszczuk, a po završetku radionice sudionici će primiti potvrdu o sudjelovanju.

Program radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier o objavljivanju znanstvenih radova appeared first on .

Ispruži ruku i što dotičeš?
reče malo srce velikom srcu.

Ništa, ne dotičem ništa,
ako je ovo sve što ostaje,
reče veliko srce.

Modrine treba, i zelenila,
jarbol i zastava. A ti, što imaš?
reče malo srce velikom srcu.

Samo želju da imam, samo to,
i ruke da podignu zastavu,
reče veliko srce.

Toliko si blizu, ali ja te ne vidim,
reče malo srce velikom srcu.

Stani na moje mjesto, odavde vidim
kako se zatvaraju velika vrata neba
i ruka koja ih zatvara,
reče veliko srce.

Što to u tebi još kuca toliko glasno?
upita malo srce veliko srce.

Ništa, ne kuca ništa,
reče veliko srce.
Žuna udara kljunom o koru drveta.

Moja je kutija za tebe odviše mala,
reče malo srce velikom srcu.
Na dno studene vode lezi i spavaj.

Tamo već leži netko pokriven lišćem.
Uđi u mene budno i zatvori oči,
reče veliko srce malom srcu.

ima još dovoljno mjesta između kamenja.

(Srce)

Čitajući stihove jedne od najljepših ljubavnih pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se Zvonimira Goloba, umjetnika pjesničke riječi, prevoditelja, antologičara, esejista i šansonijera. Njegovo ime nosi književna nagrada koja se dodjeljuje od 2003. godine, kao i Festival neobjavljene ljubavne poezije, koji se održava od 2009. godine. U Krapini se svake godine organizira i Festival hrvatske šansone Zvonimir Golob.

Zvonimir Golob rodio se u Koprivnici 19. veljače 1927. godine. Studirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s kojega je izbačen 1948. godine, zbog druženja s tada osuđivanim Tinom Ujevićem. No, ta ga okolnost nije zaustavila na putu koji mu je talentom očito bio zacrtan. Kao profesionalni književnik i prevoditelj afirmirao se i preko časopisa Krugovi, kojemu je bio jedan od utemeljitelja. Objavio je desetak zbiraka poezije, koje svjedoče o njegovu postupnom poetskom sazrijevanju, ali i smjeni suvremenih tendencija u pjesništvu. Uz Irenu Vrkljan i Mariju Čudinu, predstavnik je nadrealizma u hrvatskome pjesništvu. Zbirka Elegije iz 1963. godine po mnogočem je prijelomna i osobita u njegovu opusu. Objavio ju je približno na polovici svojega životnog vijeka, i ona ga je konačno usmjerila prema ljubavnoj poeziji, koja mu je uskoro postala zaštitnim znakom. Te iste godine s nekoliko kolega utemeljuje i Studio 64, iz kojega će se razviti Zagrebačka škola šansone. Pisanje, ali i skladanje šansona, utjecat će na poetski izraz u njegovim kasnijim zbirkama. Dobru suradnju ostvario je s bardom hrvatske poezije i šansone Arsenom Dedićem, koji je bio izvođač brojnih Golobovih stihova. Jedno je od najvrjedijih svjedočanstava te suradnje album Dedić Golob, snimljen 1977. godine, gdje tekst i glazbu svih pjesama potpisuje naš obljetničar.

Sklonost prema poeziji i pisanoj riječi pokazivao je i u drugim područjima svojega djelovanja. Priredio je antologiju hrvatske ljubavne poezije Gorki med, izbor iz češke i slovačke poezije Milovanja prije sna te leksikon Suvremeni pisci Hrvatske s Alojzom Majetićem. Jedan je od istaknutijih i svakako ponajboljih prevoditelja inozemne poezije na hrvatski jezik.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 270 zapisa o njegovim djelima.

Istaknuti hrvatski književnik Zvonimir Golob preminuo je 1. lipnja 1997. godine u Zagrebu.

Jednom je rekao: „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje….moje pjesme su moja duša.“

The post „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje…“ – sjećanje na najvećega hrvatskog pjesnika ljubavi appeared first on .

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 21. i 22. veljače 2020. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Tvrtka Elsevier u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Sveučilištem u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira radionicu pod nazivom Open access and open science. Radionica će se održati u Auli Sveučilišta u Zagrebu od 10 do 12 sati.

Programom Radionice predstavit će se osnovni pojmovi i aspekti u području otvorene znanosti te proces objavljivanja radova u otvorenome pristupu, u povezanosti s kojim temama će polaznicima biti pružene praktične smjernice i savjeti, kao i održana završna rasprava.

Radionicu će voditi djelatnice tvrtke Elsevier Lucie Boudova, Katarzyna Gaca-Zając i Ingrid van de Stadt.

Program Radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“ appeared first on .

Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 14. i 15. svibnja 2020. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Središnja je tema ovogodišnjega Festivala digitalno objedinjavanje građe i podataka te izgradnja suradničkih sustava kao simbolički naglasak obljetničkoga D-festa kojim se želi istaknuti i njegova uloga u razvoju i promidžbi digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj.

Teme Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

• Digitalno objedinjavanje
• Suradnički sustavi
• Zaštita i očuvanje digitalne baštine
• Autorskopravni aspekti korištenja digitalne građe
• Interpretacija digitalne kulturne baštine
• Digitalizacija specifičnih vrsta građe
• Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije ili digitalnoga proizvoda.

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 31. ožujka 2020. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 7. travnja 2020. godine.

Pojedinosti o Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .