Dabar

Subscribe to Dabar feed
Updated: 6 hours 3 min ago

Dodjela priznanja repozitorijima u Dabru za promicanje otvorenog pristupa

Wed, 05/05/2021 - 11:17

Na godišnjoj konferenciji Dani e-infrastrukture - SRCE DEI 2021 u sklopu tematskog bloka Informacije i podaci u znanosti održana je dodjela priznanja repozitorijima u Dabru za promicanje otvorenog pristupa. Dobitnici priznanja za promicanje otvorenog pristupa su sljedeći repozitoriji:

Otvorenost u sustavu Dabar

U Repozitorijima sustava Dabar trenutno je 47% objekata u otvorenom pristupu, 40% u institucijskom pristupu, 12% radova je nedostupno, a oko 1% objekata je dostupno nakon isteka embarga ili samo uz autorizirani pristup.

Udio objekta u otvorenom pristupu s obzirom na godinu nastanka je u kontinuiranom rastu te je tako 2016. godine bilo 46% objekata u otvorenom pristupu, 2017. bilo ih je 47%, 2018. bilo ih je 48%, 2019. bilo ih je 47%, 2020. bilo ih je 51%, dok se u 2021. udio objekta u otvorenom pristupu povećao na 61%.

U otvorenom pristupu u manjoj su mjeri zastupljeni ocjenski radovi (43%), slikovna građa (34%), audiovizualna građa (14%) i ocjenski umjetnički radovi (14%). Otvoreno je dostupno nešto više od polovice disertacija, priloga i poglavlja u knjigama (54-58%). Slijede obrazovni sadržaji (71%), knjige (78%) te skupovi podataka i audio građa (88%), a s udjelom otvorenosti većim od 90% predvode radovi u časopisima, izlaganja na skupovima, radovi u zbornicima, virtualne zbirke te ostale vrste dokumenata.

Čestitamo još jednom svim repozitorijima, njihovim vlasnicima, urednicima, odgovornim osobama, autorima, studentima i čelnicima koji svojim radom i djelovanjem potiču objavu objekata u otvorenom pristupu.

U Dabru implementirana podrška za izradu Virtualnih zbirki

Fri, 04/16/2021 - 15:21

U Dabru, sustavu digitalnih akademskih arhiva i repozitorija koji Srce razvija u suradnji s akademskom i istraživačkom zajednicom, implementirana je podrška za okupljanje raznih vrsta pohranjenih digitalnih objekata u virtualne zbirke. Na taj način korisnici mogu prethodno objavljene objekte okupiti, dodatno opisati i prezentirati u repozitorijima kao jednu cjelinu.

Metapodatkovni opis novog objekta Virtualna zbirka definirao je Koordinacijski odbor Dabra. Implementirane funkcionalnosti uključuju mogućnost opisivanja zbirke, dodavanja pohranjenih objekata u zbirku i njihovo uklanjanje iz zbirke te promjenu poretka objekata u zbirci, mogućnost samoarhiviranja zbirki, dodavanje zbirki putem programskog sučelja REST API te isporuku opisa zbirke kao jednog zapisa putem OAI-PMH sučelja repozitorija. U virtualne zbirke korisnici mogu isključivo dodavati objekte koji su prethodno pohranjeni u istom repozitoriju u kojem kreiraju virtualnu zbirku, a razmatra se i uvođenje mogućnosti da zbirke uključuju objekte iz drugih repozitorija u Dabru. Objavu virtualne zbirke odobrava, jednako kao i sve ostale vrste objekata, urednik repozitorija.

Primjer zbirke može biti umjetnička izložba koja osim umjetničkih fotografija kao komponente ocjenskog rada uključuje i teorijski dio rada, fotografije sa same izložbe, pozivnice, recenzije i slično. Također, kao primjer može poslužiti i istraživački projekt u sklopu kojeg članovi projektnog tima izrade skupove podataka, razne vrste radova, prezentacije te projektnu dokumentaciju, izvještaje i sl. Svi ti rezultati rada na projektu mogu se objediniti u virtualnoj zbirci.

Tags: virtualne zbirke

Prvi repozitorij iz Dabra u katalogu podatkovnih repozitorija Re3Data

Thu, 04/08/2021 - 12:05

Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković u sklopu aktivnosti uspostave podrške upravljanja istraživačkim podacima aktivirao je podatkovni repozitorij na Dabru te u njega migrirao postojeće skupove podataka s EPrints platforme. Budući je Dabar usklađen s DataCite metapodatkovnom shemom, FULIR Data je uspješno registriran i u katalogu podatkovnih repozitorija Re3Data. S obzirom da je OAI-PMH sučelje repozitorija u Dabru usklađeno s OpenAIRE smjernicama za podatkovne repozitorije sljedeći korak je registracija repozitorija u OpenAIRE platformu.

Podsjećamo da svi repozitoriji u Dabru imaju dostupnu mogućnost pohrane skupa podataka o kojoj više možete saznati u objavljenim video uputama za objavu skupova podataka.

Tags: Re3Datainteroperabilnostopenaire

Dabar u EBSCO Discovery servisu

Wed, 04/07/2021 - 15:53

Sadržaj platforme Dabar uključen je u EBSCO Discovery System (EDS) koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) omogućila za javna sveučilišta i Institut Ruđer Bošković. Omogućena je pretraga svih digitalnih repozitorija u sustavu Dabar u okviru platforme objedinjenog pretraživanja svih dostupnih e-izvora (EDS). EBSCO je vodeći svjetski pružatelj istraživačkih baza podataka, e-časopisa, e-knjiga, pretplata za časopise te ostalih usluga za knjižničare. Riječ je o sveobuhvatnom sustavu za pretraživanje koje olakšava i pojednostavljuje proces produbljenih istraživanja.

Uključivanjem u EDS, Dabar je potvrdio kako je kao platforma interoperabilan te implementiran na način da omogućuje diseminaciju i putem drugih servisa (tražilica, agregatora i slično) čime jamči veću vidljivost ustanova koje imaju repozitorije u Dabru i njihovih autora.

Odabirom repozitorija Dabar u EDS sustavu pretraživanja, prikazat će se svi sadržaji institucijskih i tematskih digitalnih repozitorija i arhiva ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske (preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa, itd.).

Više o uključivanju Dabra u EBSCO možete pronaći na mrežnim stranicama NSK.

 

Tags: EBSCOEDSdabarinteroperabilnost

Implementirana je funkcionalnost središnjeg pretraživanja svih repozitorija u Dabru

Thu, 01/28/2021 - 14:04

Na Dabru, nacionalnoj infrastrukturi za repozitorije i arhive, trenutno je uspostavljeno više od 140 repozitorija na mrežnim domenama ustanova. Većinom je riječ o institucijskim repozitorijima u koje ustanove pohranjuju produkciju svojih djelatnika i studenata, a postoje i tzv. zbirni repozitoriji poput Nacionalnog repozitorija završnih radova (ZIR) i Nacionalnog repozitorija disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR), te repozitoriji četiri sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Splitu) koji prikazuju sadržaje institucijskih repozitorija svojih sastavnica.

Implementacijom središnjeg pretraživanja i pregledavanja sadržaja svih repozitorija korisnici na jednom mjestu mogu pretraživati sve digitalne objekte pohranjene u bilo kojem od repozitorija u Dabru te preuzeti datoteke objekta iz izvornog repozitorija. Time se povećava vidljivost sadržaja repozitorija i korisnicima olakšava uvid u produkciju ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ujedno se olakšava drugim sustavima automatizirano preuzimanje metapodataka jer se sada kroz jedinstveno OAI-PMH sučelje mogu preuzeti metapodaci svih objekata u Dabru. 

Kako bi korisnicima repozitorija bili jasni uvjeti korištenja i pohrane sadržaja repozitorija, definirane su i politike repozitorija. Politike je, kao i funkcionalnost središnjeg pretraživanja, definirao Koordincijski odbor Dabra (KO; pregled zapisnika: zapisnik 9.12.2020., zapisnik 13.1.2021.). U podnožje stranica svih repozitorija dodana je poveznica na politike repozitorija od kojih su trenutno donesene i objavljene politika podatka, metapodataka, sadržaja i pohrane, a u izradi su još i politika očuvanja te politike privatnosti. Politike repozitorija KO Dabra donio je temeljem optimalnih preporuka OpenDOAR-a, politika koje imaju repozitoriji Instituta Ruđer Bošković (FULIR) i Filozofskog fakulteta Sveučlišta u Zagrebu (DARHIV) te politika generiranih pomoću alata RePol (Repository Policy Generator) koji je nastao u sklopu projekta NI4OS-Europe.

Nakon dodavanja funkcionalnosti pretraživanja svih repozitorija u Dabru na stranicama Dabra očekuje se značajnija promjena strukture posjetitelja pa je napravljena i prilagodba izbornika kako bi se krajnji korisnici mogli lakše snaći.
 

Tags: središnje pretraživanjepolitike repozitorija

Održan webinar za edukaciju novih urednika repozitorija

Wed, 12/16/2020 - 13:44

S obzirom da je prilikom pokretanja repozitorija potrebno podesiti određene postavke, za urednike repozitorija tim Dabar organizira edukativne radionice s ciljem pružanja pomoći novim urednicima repozitorija da što lakše urede svoje repozitorije i započnu unositi objekte. Zbog epidemiološke situacije radionica se održala online u obliku webinara u srijedu 16. prosinca 2020. godine na kojoj je sudjelovalo 30 sudionika. Radionicu, zajedno s članovima tima Dabar, vodila je i Ivana Dorotić Malič sa Sveučilišne knjižnice Rijeka koja je svoje iskustvo s radom na repozitorijima podijelila s polaznicima.

Tijekom webinara urednici su imati priliku čuti više o osnovnim informacijama koje se odnose na proceduru prijavu promjena urednika i/ili odgovornih osoba, prijavu bugova i/ili novih zahtjeva, postupak dodjeljivanje uredničkih ovlasti suradnicima, podešavanje postavki repozitorija te dodjeljivanje i mijenjanje ovlasti drugim korisnicima repozitorija. Webinar je obuhvatio i demonstraciju unosa digitalnog objekta gdje je prikazano na koji način se može upravljati objektima, kako dodavati i uređivati tekstove na repozitoriju te upravljati s profilnim stranicama. Svi zainteresirani mogu preuzeti prezentaciju s webinara.

Tags: edukacijaurednici repozitorijawebinar

Održan tečaj „Digitalna pristupačnost“ u suradnji SDURDD-a i Srca za urednike repozitorija u Dabru

Mon, 11/16/2020 - 10:44

U suradnji Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) i Srca omogućeno je urednicima repozitorija u Dabru pohađanje e-tečaja „Digitalna pristupačnost“. Tečaj je upisalo ukupno 43 polaznika dok je njih 23 uspješno završilo tečaj te ispunjenjem svih obveza steklo digitalne značke. Cilj suradnje bio je omogućiti urednicima repozitorija da steknu širi pogled na digitalnu pristupačnost od toga što i od kad mora biti pristupačno do toga tko je odgovoran i koje iznimke mogu raditi.

Tečaj za urednike repozitorija održan je u razdoblju od 03.11.2020. do 08.11.2020. te se sastoji od šest cjelina. Prvih pet cjelina sadrže edukativne materijale u obliku lekcija i pitanja za ponavljanje kroz koje su polaznici upoznati s digitalnom pristupačnošću, zakonskim odredbama i obavezama, načelima i preporučenim zahtjevima pristupačnosti te smjernicama za izradu početne procjene i izjave o usklađenosti. Šesta cjelina sadrži praktičnu vježbu koju su polaznici trebali ispuniti i predati za uspješno savladavanje tečaja. Za dobivanje digitalne značke i potvrde o odslušanom tečaju polaznici su trebali odraditi sve zadane aktivnosti. Polaznici su mogli pohađati tečaj vlastitim tempom, ali u zadanom razdoblju u kojem su upisali tečaj.

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., te izradio izjavu o pristupačnosti. S tim doradama sadržaji svih repozitorija postali su pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće.

Tags: digitalna pristupačnoste-tečajSDURDD

Održan webinar „Kako kvalitetno organizirati i upravljati istraživačkim podacima“

Wed, 10/21/2020 - 10:10

U sklopu obilježavanja Tjedan otvorenog pristupa (19.10.2020. – 25.10.2020.) održan je webinar „Kako kvalitetno organizirati i upravljati istraživačkim podacima“.

Na webinar je predstavljen nedavno objavljen priručnik o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ te su se na praktičnim primjerima prikazali načini organizacije podataka i smjernice za kvalitetno upravljanje podacima koje obuhvaćaju dodjeljivanje naziva datotekama, organizaciju datoteka, mapa i podmapa te upravljanje s različitim verzijama podataka.

Priručnik je nastao u sklopu aktivnosti na projektu RDA Europe 4.0 u suradnji s djelatnicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Webinaru su prisustvovali autori priručnika: Draženko Celjak (Srce), Ivana Dorotić Malič (Sveučilišna knjižnica Rijeka), Marta Matijević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Ljiljana Poljak (Sveučilišna knjižnica u Splitu), Kristina Posavec (Srce), Ivana Turk (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

Svi materijali s webinara dostupni su na RDA stranicama.

Tags: istraživački podacirdaupravljanje istraživačkim podacima

Održan webinar o objavi obrazovnih sadržaja kroz repozitorije

Thu, 10/08/2020 - 09:44

Srce je 06.10.2020. održalo webinar na temu pripreme i objave objekta Obrazovni sadržaj u repozitorijima u Dabru.

Webinaru su prisustvovali članovi Radne skupine za obrazovne sadržaje koji su sudionike upoznali s aktivnostima radne skupine, povezivanju sustava Merlin i Dabar te su pojasnili što je obrazovni objekt i koje su mogućnosti njegovog korištenja ukoliko je pohranjen u repozitorij. Nadalje, iznijeli su prikaz i objašnjenje međunarodnog otvorenog standarda za opis obrazovnih objekata (Learning Object Metadata, LOM) koji se koristi u Dabru. Nakon izlaganja održana je demonstracija unosa digitalnog objekta u repozitorij putem obrasca za pohranu.

Mogućnosti objave obrazovnih sadržaja u otvorenom pristupu i mogućnosti višekratne uporabe takvih sadržaja postaju sve važnije u modernim obrazovnim sustavima i u društvu koje brine za široku dostupnost obrazovanja i obrazovnih sadržaja te je važno raditi na diseminaciji i edukaciji korisnika o prednostima sadržaja u otvorenom pristupu.

Svi zainteresirani mogu pogledati prezentaciju i snimku webinara koja se nalazi ispod.

Tags: obrazovni sadržajipohrana

Objavljen novi priručnik Srca „Istraživački podaci – što s njima?“

Wed, 09/23/2020 - 13:19

Srce je objavilo priručnik o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji donosi najbolje prakse upravljanja istraživačkim podacima u svrhu njihovog učinkovitog dijeljenja te ponovne upotrebe u skladu s FAIR (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) načelima. Sadržaj priručnika prikladan je za studente, knjižničare i sve koji su zainteresirani za temu upravljanja istraživačkim podacima.

Priručnik prati životni ciklus istraživačkih podataka te pruža smjernice istraživačima za upravljanje s podacima prije, tijekom i nakon istraživanja. Prvi dio priručnika bavi se temom izrade plana upravljanja podacima, tzv. DMP (engl. Data Management Plan) koji osigurava da podaci budu očuvani i iskoristivi i nakon završetka projekta. Drugi dio bavi se fazama prikupljanja, obrade i analize podataka te uključuje teme imenovanja i organizacije, verzioniranja, formata za pohranu, dokumentacije, metapodataka te pouzdanog čuvanja istraživačkih podataka tijekom istraživanja. Treći dio pokriva teme koje se odnose na upravljanje istraživačkim podacima nakon završetka istraživanja, a odnose se na faze trajne pohrane, dijeljenja i korištenja podataka te obrađuje upravljanje osobnim i osjetljivim podacima, definiranje prava korištenja (licencije) podataka, aspekte trajne pohrane poput preporuka za odabir odgovarajućeg repozitorija te pravilne načine citiranja istraživačkih podatka.  Svako poglavlje priručnika uključuje popis korisnih alata koji olakšavaju upravljanje i rad s istraživačkim podacima.

Priručnik je nastao u sklopu aktivnosti na projektu RDA Europe 4.0 u suradnji s djelatnicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je predstavljen u sklopu ovogodišnje PUBMET2020 konferencije o znanstvenoj komunikaciji i izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti.

Tags: istraživački podacipriručnikrdaskup podatakaRDM

Objavljene upute za pohranu skupa podataka u repozitorije

Tue, 09/22/2020 - 15:37

Srce je objavilo video upute za pohranu skupa podataka na svome službenom YouTube kanalu.

U svrhu poticanja otvorene znanosti i upravljanja istraživačkim podacima, Srce je izradilo video upute o pohrani digitalnog objekta skupa podataka u repozitorije sustava Dabar. Upute su nastale u tijekom razvoja priručnika „Istraživački podaci – što s njima?“.

Video prikazuje pohranjivanje skupa podataka unutar repozitorija te je namijenjen istraživačima koji svoje podatke žele pohraniti i objaviti u repozitorij te urednicima repozitorija koji taj unos rade za istraživače. Izradom  i objavom edukativnih materijala povezanih s otvorenom znanosti Srce želi motivirati i potaknuti hrvatsku istraživačku zajednicu na objavu i dijeljenje istraživačkih podataka.

Upute možete pogledati na videu ispod.

 

Tags: skup podatakaupute

Dabar slavi 5. rođendan

Mon, 08/17/2020 - 14:25

Na današnji dan prije pet godina Dabar je pušten u produkcijski rad. Tijekom tog perioda u Dabru su uspostavljena 142 digitalna repozitorija te je objavljeno 127.716 objekata.

Na početku svoga rada Dabar je, zbog provedbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, podržao pohranu završnih radova i doktorskih disertacija, a zahvaljujući kontinuiranom razvoju podrške za nove vrste objekata sada je moguće pohraniti radove objavljene u časopisima i zbornicima, knjige i poglavlja u knjigama, izlaganja na skupovima, slikovnu, audio i audiovizualnu građu, FAIR skupove podataka, obrazovne sadržaje te ostale vrste dokumenata koje svojim oblikom ne pripadaju u niti jednu od ponuđenih kategorija poput izvještaja, projektnih prijedloga, elaborata i sl. Dabar je time postao rješenje za sveobuhvatnu brigu o istraživačkoj, stručnoj i obrazovnoj produkciji ustanova u digitalnom obliku.

U razvoj Dabra uključen je niz ustanova i pojedinaca iz akademske i istraživačke zajednice kroz aktivnosti Koordinacijskog odbora i radnih skupina. Tim Srca programski je dio Dabra izgradio pomoću platforme Islandora koja uključuje sustav za upravljanje sadržajem Drupal, repozitorijsku platformu Fedora te sustav za indeksiranje i pretraživanje Solr.

U Dabru je trenutno 45.4% objekata pohranjeno u otvorenom pristupu. Kroz objavu u otvorenom pristupu ustanove podupiru načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, povećavaju transparentnost svoga rada i vidljivost svojih rezultata te ubrzavaju primjenu znanosti u gospodarstvu.

Tags: dabarprodukcijamilestoneotvorena znanost

Dabar usklađen s pravilima web pristupačnosti

Fri, 05/29/2020 - 13:06

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti. S tim doradama su sadržaji svih repozitorija postali pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su upute za izradu pristupačnih tekstualnih dokumenata. Navedene promjene i upute će vlasnicima repozitorija pojednostavniti ispunjavanje obaveze propisane Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora RH.

Dorade sučelja 

Izrađen je, i u sučelje uključen, poseban widget koji omogućava jednostavno mijenjanje veličine slova bez gubitka okolnog teksta te podešavanje odgovarajućeg kontrasta u odnosu na pozadinu stranice. Pomoću widgeta može se uključiti podcrtavanje poveznica te promijeniti font teksta u font pogodan za osobe s disleksijom.

Na stranice repozitorija i Dabra je na sve slike i složene prikaze poput grafova dodan prikladan tekstualni opis korištenjem alt atributa (engl. the alternative text attribute). HTML forme su oblikovane tako da omogućavaju logično kretanje unutar aplikacije, a sadržaj se prilagođava različitim dimenzijama uređaja s kojih im se pristupa. Koristi se vizualni indikator fokusa kako bi se bolje usmjerila pozornost korisnika i omogućilo čitaču zaslona utvrđivanje fokusa.

Prilagođen je i prikaz multimedijalnih sadržaja pa je uz video dodana informacija da video može sadržavati bljeskajuće elemente koji mogu izazvati smetnje kod osoba s poremećajem senzorne integracije i drugim neurološkim smetnjama. Vlasnicima repozitorija je omogućeno dodavanje prikladnih titlova, tekstualnih opisa ili/i prijepisa audio i video sadržajima.

Pristupačnost dokumenata

Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su Upute za kreiranje i provjeru pristupačnosti dokumenata u kojima je pojašnjeno kako urediti dokumente u skladu s dobrim praksama pristupačnosti. Dodatno je pojašnjeno na koji način korisnik može provesti provjeru pristupačnosti postojećih PDF dokumenata odnosno kako napraviti PDF dokument iz Microsoft Office dokumenta.

Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja

Tijela javnog sektora obavezna su osigurati pristupačnost svojih mrežnih lokacija u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., kojim se u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.

Navedene dorade sučelja učinile su repozitorije u Dabru usklađenima s dobrim praksama pristupačnosti, ali je odgovornost vlasnika repozitorija da i sadržaji koje pohranjuju budu pristupačni. Zasigurno ima prostora za unapređenje i sučelja repozitorija i uputa pa molimo da svoje konstruktivne prijedloge javite timu Dabra.

RDA događanje „Istraživački podaci-što s njima?“ održat će se online

Wed, 05/20/2020 - 10:18

SRCE kao hrvatski nacionalni RDA čvor u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Rijeci, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu održat će seriju webinar pod nazivom „Istraživački podaci-što s njima?“.

Prvi webinar održat će se 25. svibnja 2020. godine s početkom u 10:00 sati te je namijenjen prvenstveno knjižničarima. Svi zainteresirani imat će priliku čuti više o temama vezanim uz RDA smjernice i rezultate kao što je dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“, FAIR načela i podaci, poticanju istraživača na dijeljenje istraživačkih podataka te certificiranju repozitorija.

Drugi webinar održat će se 01. lipnja 2020. s početkom u 10:00 sati te je namijenjen istraživačima, ali i svima ostalima koji su zainteresirani za teme vezanu uz istraživačke podatke. Svi sudionici imat će priliku čuti više o uvođenju predaje obveznog plana upravljanja istraživačkim podacima kod projektne prijave od strane Hrvatske zaklade za znanost. Nadalje, naglasak će biti stavljen na važnost upravljanja i dijeljenja istraživačkih podataka gdje će biti prezentirani primjeri dobre prakse te će se govoriti o licenciranju podataka i različitim vrstama licencija.

Više o programu, trajanju webinara, registraciji i izlagačima možete saznati na službenim stranicama hrvatskog RDA čvora.

Podsjećamo, Research Data Alliance (RDA) je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. Početkom ožujka 2020. RDA je imala više od 9.960 individualnih članova iz 144 zemalja.

Tags: rdaistraživački podaciskup podatakaRDM

CoreTrustSeal: Certifikat za pouzdane repozitorije

Thu, 04/30/2020 - 21:23

CoreTrustSeal (CTS) je međunarodna, nevladina i neprofitna organizacija koja promiče održive i pouzdane podatkovne infrastrukture te zainteresiranim podatkovnim repozitorijima nudi mogućnost certificiranja temeljem kriterija Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Taj popis kriterija odražava karakteristike pouzdanih repozitorija, a nastao je pod okriljem organizacije Research Data Alliance (RDA) kroz spajanje dva postupaka certificiranja koje su zasebno provodile World Data System of the International Science Council (WDS) i Data Seal of Approval (DSA).

Zašto certificirati repozitorij i koje vrste repozitorija se mogu certificirati?

Kroz postupak certificiranja podatkovni repozitorij dokazuje svoju održivosti i pouzdanosti te postaju jasnije jake i slabe strane repozitorija što omogućava njegovo unaprjeđivanje. Certificiranje koje provodi neovisna organizacija potvrđuje da repozitorij, odnosno ustanova koja ga podupire, slijedi dobre prakse pa takav repozitorij postaje atraktivniji i istraživačima i financijerima. Istraživačima koji objavljuju svoje podatke u repozitoriju, ali i onima koji koriste te podatke, certifikat daje sigurnost da će podaci u repozitoriju biti sačuvani, razumljivi i upotrebljivi u budućnosti što doprinosi i očuvanju reproducibilnosti istraživanja na kojem su podaci korišteni. Financijerima certifikat također daje sigurnost da će rezultati financiranih istraživanja ostati dugoročno sačuvani i dostupni. Važnost CTS certificiranja prepoznata je i među europskim istraživačkim infrastrukturama pa npr. Common Language Resources and Technology Infrastructure (CLARIN) i Consortium of European Social Science Data Archives (CESSDA) očekuju od centara odnosno pružatelja servisa da prođu postupak CTS certificiranja.

Certificiranje je primjenjivo za razne vrste repozitorija: domenske ili tematske repozitorije, institucijske repozitorije, nacionalne repozitorije (uključujući vladine), repozitorije knjižnica, muzeja i arhiva, repozitorije projekata, a u budućnosti možemo očekivati i mogućnost certificiranja alata i servisa.

Kriteriji i postupak certificiranja?

Certificiranje repozitorija provodi se temeljem 16 kriterija pod nazivom Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Uz svaki kriterij CTS daje pojašnjenje što sve kriterij obuhvaća i uputu na koji način treba dokazati ispunjavanje kriterija. 16 kriterija organizirano je u tri grupe:

  • organizacijska infrastruktura - obuhvaća kriterije: misija/djelokrug, licence, plan kontinuiteta, povjerljivost/etika, organizacijska infrastruktura, stručna podrška
  • upravljanje digitalnim objektima - obuhvaća kriterije: integritet i autentičnost podataka, kriteriji prihvata, dokumentiranost postupaka pohrane, plan dugoročnog očuvanja, kvaliteta podataka, radni procesi, otkrivanje i identifikacija podataka, ponovno korištenje podataka
  • tehnologija - obuhvaća kriterije: tehnička infrastruktura, sigurnost.

Repozitorij za svaki od kriterija mora dati izjavu na koji način ispunjava kriterij i takvu izjavu argumentirati poveznicama na on-line dokumentaciju. Sve izjave moraju biti na engleskom jeziku dok on-line dokumentacija ne mora nužno biti na engleskom jeziku, ali mora sadržavati minimalno sažetak (engl. summary) preveden na engleski jezik. U postupku certificiranja nije potrebno otkrivati povjerljive podatke, a ako su oni dio dokaza onda se takvi dokazi mogu priložiti prijavi za certificiranje. Podnositelj zahtjeva za certificiranje za svaki kriterij radi samoprocjenu razine usklađenosti repozitorijima s kriterijem ocjenom od 0 do 4: 0 - Nije primjenjivo, 1 - Repozitorij to nije još razmatrao, 2 - Repozitorij ima teorijski koncept, 3 - Repozitorij je u fazi implementacije, 4 - Kriterij je u potpunosti implementiran u repozitoriju. Svrha tih odgovora je prvenstveno da podnositelj zahtjeva shvati je li repozitorij spreman za certifikaciju, dok će u postupku evaluacije ispunjavanje pojedinog kriterija biti procijenjeno temeljem izjava za kriterije i podupirućih dokaza. Za uspješno certificiranje repozitorij mora imati razine usklađenosti s kriterijima 4 ili eventualno za neke kriterije 3 te detaljno obrazloženje ako je razina usklađenosti 0 za neki kriterij. Razine usklađenosti 1 i 2 znače da repozitorij nije spreman za certificiranje.

Valjanost certifikata i trenutni broj certificiranih repozitorija?

Certifikat se izdaje na rok od 3 godine nakon čega repozitorij ponovno mora proći postupak provjere usklađenosti prema aktualnim kriterijima. Kriterije i pravila za certificiranje određuje CoreTrustSeal odbor za period od 3 godine i tijekom tog perioda pravila se ne mijenjaju, a aktualna verzija kriterija vrijedi za razdoblje od siječnja 2020. do prosinca 2020. godine.

Trenutno 82 repozitorija imaju CTS certifikat, a uz to još 72 repozitorija imaju neki od certifikata koji su prethodili CTS-u (WDS, DSA) pa je za očekivati da će oni po isteku tih certifikata pokušati ishoditi CTS certifikat. Popis certificiranih repozitorija, kao i kriteriji te obrazac prijave, dostupni su na adresi: https://www.coretrustseal.org.

Više o certificiranju repozitorija u Dabru imat ćete priliku čuti na webinaru pod nazivom "Istraživački podaci – što s njima?" koji će se održati tijekom mjeseca svibnja.

Tags: CoreTrustSealdigitalni repozitorijicertificiranjerda

23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima

Mon, 04/27/2020 - 12:13

RDA (Research Data Alliance) interesna skupina Libraries for Research Data proizvela je podržano rješenje 23 Things: Libraries For Research Data“, a riječ je o pregledu praktičnih i besplatnih online izvora i alata koje korisnici mogu odmah iskoristiti uključivanjem upravljanja istraživačkim podatcima u svoj profesionalni knjižnični rad. Uspješnom suradnjom SRCA kao hrvatskog nacionalnog RDA čvora, te partnera Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu nastala je prilagođena verzija dokumenta prikladna za hrvatsku zajednicu pod nazivom “23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima”. Svi zainteresirani hrvatsku inačicu dokumenta mogu pronaći putem DOI broja 10.15497/rda00047 te na službenim stranicama SRCA i hrvatskog RDA čvora

Osim na hrvatskom jeziku dokument je dostupan na još 11 jezika – arapski, kineski, engleski, francuski, njemački, hindu, japanski, korejski, portugalski, ruski i španjolski.

Dokument sadrži prikaz 9 kategorija smjernica za rad s istraživačkim podacima koje uključuju izvore za učenje, informiranje i uključivanje istraživača, planove upravljanja istraživačkim podacima, metapodatke, citiranje istraživačkih podataka, licenciranje podataka i zaštitu privatnosti, digitalno očuvanje, repozitorije istraživačke podatke te uključivanje u zajednicu.

Kroz sugestije i smjernice, dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima” savjetuje knjižničare kako naučiti primijeniti načela knjižničarstva za rješavanje problema i razvijanje novih usluga povezanih s istraživačkim podacima, kroz primjerice, online tečajeve za knjižničare vezane uz teme o upravljanju istraživačkim podacima, o komunikaciji s istraživačima ili načinima upoznavanja s novom terminologijom te dostupnim digitalnim alatima. Nadalje, dokument upoznaje knjižničare kako mogu pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima, predlaže upoznavanje sa zahtjevima financijera i alatima kako bi knjižničari mogli savjetovati istraživače o pisanju i korištenju planova upravljanja istraživačkim podacima. Naglašena je važnost pravilnog opisivanja istraživačkih podatke sukladno FAIR načelima kako bi se pridonijelo boljem razumijevanju metapodatkovnog opisa.

„23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“ zalažu se za poticanje pravilnog citiranjem istraživačkih podataka, koristeći pritom trajne identifikatore te povezivanje istraživačkih podataka s radovima koji se temelje na tim podacima, kao i korištenje prikladne licencije prilikom prikupljanja i dijeljenja podataka. Neophodna je suradnja sa zajednicom arhivista u svrhu razvoja i implementacije infrastrukture i prakse koje će osigurati dostupnost i upotrebljivost zbirki podataka te korištenje institucijskih i tematskih repozitorija za objavu i arhiviranje skupova podataka. Također je važna povezanost sa zajednicom – istraživača, financijera, izdavača, knjižničara te sudjelovanje u dijeljenju ideja i razvoju rješenja za upravljanje istraživačkim podacima.

Više o dokumentu "23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima" svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Tags: istraživački podaciskup podatkarda

Nadograđena Islandora na verziju 7.x-1.13

Fri, 04/24/2020 - 14:29

Tim Dabra izvršio je nadogradnju aplikativne podrške na kojoj je izgrađen Dabar - Islandora verzije 7.x-1.12 nadograđena je na verziju 7.x-1.13. Nakon nadogradnje repozitoriji u Dabru rade stabilno.

Podsjećamo, Islandora je platforma otvorenog programskog koda za upravljanje digitalnim objektima temeljena na Drupal CMS-u, Fedora repozitoriju i Apache SOLR-u.

Tags: islandoraodržavanje

Kako pospješiti dijeljenje istraživačkih podataka

Tue, 04/14/2020 - 09:14

Kako pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima (Research Data Management – RDM) te da iste dijele, jedan je od ciljeva RDA.

U svrhu ostvarenja toga cilja, jedan od rezultata rada organizacije RDA kojim se želi potaknuti istraživače na dijeljenje istraživačkih podataka jest knjiga „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“  koja pruža primjere dobre prakse za uključivanje istraživača u upravljanje istraživačkim podacima. Knjigu je sastavila interesna skupina RDA Libraries for research data te joj je glavni cilj potaknuti promijene unutar društva u svrhu boljeg upravljanja podacima. 

Knjiga sadrži 24 primjera o istraživačima, knjižničarima i znanstvenicima s različitih institucija diljem svijeta koji na uspješan način promiču RDM načela i potiču upravljanje istraživačkim podacima. Na jasan i praktičan način daje smjernice za educiranje znanstvene i istraživačke zajednice o upravljanju podacima tijekom provedbe istraživanja.

Neki od savjeta koji se spominju za veću uključenost istraživača u proces i praksu upravljanja istraživačkim podacima odnose se ponajviše na:

  • intenzivnu diseminaciju ciljanoj publici putem društvenih mreža (npr. Twitter, LinkedIn, Slack)
  • povezivanje i umrežavanje istraživača iz različitih institucija
  • međusobnu suradnju sveučilišta
  • održavanje radionica, tečajeva i webinara
  • stvaranje navika za upravljanje istraživačkim podacima, primjerice pojedina sveučilišta uvela su zakonsku obvezu koja obvezuje istraživače da prije provedbe projekta predaju plan upravljanja istraživačkim podacima (Data Management Plan — DMP),
  • razvoj RDM predložaka unutar sveučilišta koje će istraživači koristiti tijekom svojih istraživanja
  • stvaranje zajednice praktičara
  • diseminaciju primjera dobre prakse i najuspješnijih istraživača u upravljanju istraživačkim podacima.

Najučinkovitijim načinom za podizanje motivacije istraživača pokazala se organizacija radionica i webinara tijekom kojih se istraživači upoznaju sa strategijama organizacije podataka u svrhu podizanja kvalitete svojih istraživanja. Sadržaj koji je uključen u radionice odnosi se na pravilno imenovanje datoteka, ispravno pisanje README datoteke, strukturiranje podmapa i datoteka u istraživačkoj dokumentaciji. Kao primjer dobre prakse istaknule su se radionice gdje istraživači donose vlastite istraživačke podatke na kojima rade.  

Pojedina sveučilišta su uspjela integrirati edukaciju o strukturiranom upravljanju istraživačkim podacima u sklopu izbornih kolegija o otvorenoj znanosti i akademskom integritetu na poslijediplomskim doktorskim studijima. Nadalje, pojedina sveučilišta su zaposlila facilitatore koji individualnim pristupom istraživačima pružaju pomoć kod upravljanja podacima.

Drugi primjeri izdvajaju neformalne oblike motiviranja istraživača putem organizacije tzv. data conversations gdje se okuplja istraživače kako bi u opuštenoj atmosferi uz kavu ili zalogaj podijeli svoja iskustva i spoznaje o upravljanju podacima.

Detaljan pregled svih aktivnosti i smjernica nalazi se u knjizi „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“.

Više o temama veznim za istraživačke podatke svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Tags: istraživački podaciRDMrdaskup podataka

Data for Real-World Impact - RDA Virtual Plenary 15

Tue, 04/07/2020 - 10:32

Ovogodišnji 15th RDA Plenary Meeting pod nazivom „Data for Real-World Impact“ trebao se održati u Melbourneu, Australiji, ali zbog novonastalih okolnosti uzrokovanih COVID-19 virusom događanje se preselio u virtualno okruženje pod novim nazivom RDA Virtual Plenary 15 (VP 15). Događanje je započelo 18. ožujka 2020. i traje do 10. travnja 2020. Svi koji su zainteresirani mogu se besplatno prijaviti na bilo koju od brojnih sesija, panel diskusija, izlaganja i rasprava koje se održavaju ovih dana u virtualnim RDA prostorima. RDA Virtual Plenary 15 pruža istraživačima i stručnjacima za upravljanje i rad s podacima mogućnost za upoznavanje s radom i aktivnostima RDA zajednice kao i uključivanje u istu. Nadalje, stručnjaci i istraživači imaju jedinstvenu priliku za upoznavanje sa aktivnostima i razvojem okruženja podataka (engl. data landscape) u Australiji.

Raznovrsni program nudi pregršt tema i praktičnih primjera vezanih uz upravljanje i dijeljenje istraživačkih podataka, predstavljanje planova upravljanja podacima, upoznavanje s FAIR podacima i standardima, pravilima citiranosti, te značajkama data stewardshipa, znanstvene komunikacije, monitoringa podataka, metapodataka za istraživačke podatke, platformi za repozitorije i sl.

Zadnji dan događanja, 9. travnja 2020. za sve zainteresirane sudionike organizirane su dvije virtualne pauze za kavu tijekom kojih će se sudionici imati priliku družiti i upoznati s ostalim RDA članovima u obliku neformalnog online druženja u sobama za razgovore (engl. chat rooms).

U sklopu RDA Virtual Plenary 15 svi zainteresirani imaju mogućnosti vidjeti izložene postere u virtualnom okruženju na https://www.rd-alliance.org/p15-virtual-poster-session te dati svoj glas najboljem. Jedan od postera dolazi iz Hrvatske s Medicinskog fakulteta u Osijeku čija je autorica Marta Balog u kojem izlaže svoje istraživanje iz neuroznanosti. Više o istraživanju te sam poster moguće je vidjeti na https://bit.ly/3aOTRA5.

Cijeli program RDA Virtual Plenary 15 sa svim potrebnim poveznicama za registraciju na sesije dostupan je na https://www.rd-alliance.org/rda-virtual-plenary-programme.

Podsjetimo, RDA je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. U okviru projekta RDA Europe 4.0 koji je započeo u rujnu 2019. Srce je postalo hrvatski nacionalni RDA čvor u sklopu kojeg pruža podršku za istraživačke podatke na nacionalnoj razini, djeluje kao kontakt između nacionalnih istraživača, globalne RDA zajednice i nacionalnih tijela za financiranje znanosti i doprinosi definiranju europskih politika uz istraživačke podatke te strategije RDA.

Informacije o aktivnostima i događanjima hrvatskog RDA čvora možete pronaći na https://www.srce.unizg.hr/rda/.

Za sva pitanja slobodno se možete obratiti na rda@srce.hr

Tags: rdaistraživački podaciFAIR

Objavljen prvi webinar tima Dabar

Mon, 02/03/2020 - 11:38

Na službenom YouTube kanalu Srca objavljen je prvi webinar tima Dabar o načinu korištenja nove korisničke funkcionalnosti, Moje liste, dostupne u svim repozitorijama.

Uvođenjem organizacije webinara u plan rada tima Dabar željeli smo izaći u susret svima zainteresiranim korisnicima repozitorija kako bi se što jednostavnije uključili u provedbu online edukacije o novoj funkcionalnosti.

Webinaru je prisustvovalo 37 korisnika i urednika različitih repozitorija gdje im se prezentirala nova funkcionalnost. Sadržaj webinara prikazuje kako ispravno koristiti Moje liste unutar repozitorija putem koje krajnji korisnici mogu označavati i organizirati objekte prema vlastitom nahođenju. Funkcionalnost omogućuje stvaranje i upravljanje listama, označavanje, pohranjivanje, uklanjanje i dijeljenje objekata unutar lista te podjelu cijelih lista sa suradnicima.

Važno je istaknuti kako je riječ o prvoj funkcionalnosti koja je namijenjena i krajnjim korisnicima, a ne isključivo urednicima repozitorija.

Snimku webinara možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/W8tOTvhojyU

Tags: označavanjemoje listewebinar

Paginacija