Sveučilište u Zagrebu

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras ugostio je 18. siječnja 2022. u svom uredu veleposlanika Republike Moldavije Nj. E. gospodina Olega Tulea, u pratnji druge tajnice gospođe Corine Moroi i počasnoga konzula Emila Soleničkog. Razgovaralo se o jačem povezivanju akademskih institucija sa Sveučilištem u Zagrebu u smislu studentskih razmjena, mobilnosti akademskoga nastavnoga i nenastavnoga osoblja te o potencijalnim zajedničkim projektima.  

45. jubilarni međunarodni ICT skup MIPRO 2022 održat će se od 23. do 27. svibnja 2022. u Opatiji u organizaciji Hrvatske udruge za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju (MIPRO) i tehničko susponzorstvo IEEE-a (Institute of Electrical and Electronics Engineers).

Ovogodišnji slogan skupa je "ICT u pametnim digitalnim ekosustavima", a pokrit će različita područja primjene ICT-a, od mikroelektronike, elektronike, podatkovne znanosti, biomedicine, telekomunikacija, preko računala u obrazovanju, inženjerskoga obrazovanja do inteligentnih i poslovnih inteligentnih sustava, robotike, digitalne ekonomije, prava i još mnoga druga područja. Ove godine skup daje poseban značaj pametnoj industriji te je oformljeno novo savjetovanje pod nazivom "Pametna industrija i digitalni ekosustavi - SIDE" koje će se održati po prvi put. Ova je najava primarno namijenjena autorima znanstvenih i stručnih radova, iako će se skup, osim savjetovanja, sastojati i od različitih zanimljivih radionica, okruglih stolova, pozvanih prezentacija i predavanja te drugih programskih segmenata. Rok za prijavu sažetaka je ponedjeljak 31. siječnja 2022. godine. Radove je moguće prijaviti za 16 različitih savjetovanja. Svi radovi će proći dvije dvostruko anonimne recenzije, a ista osoba može prijaviti više radova. Prezentirani radovi na engleskom jeziku bit će poslani za uključenje u digitalnu bazu IEEE Xplore. Postoji mogućnost da se odabrani znanstveni radovi uz određenu doradu objave u sljedećim časopisima: Journal of Computing and Information Technology (CIT), MDPI Applied Science, MDPI Information Journal, Frontiers i EAI Endorsed Transaction on Scalable Information Systems. Cjelovite upute za autore, rokovi, kotizacije i ostali važni detalji dostupni su OVDJE. Odgovore na dodatna pitanja možete zatražiti na adresi mipro@mipro.hr. Temeljni ciljevi i zadaci MIPRO-a su razvoj, širenje i primjena informacijske, komunikacijske i elektroničke tehnologije u znanosti, gospodarstvu, javnoj upravi i društvenim djelatnostima te društvu u cijelosti, organiziranje godišnjeg međunarodnog znanstveno-stručnog skupa MIPRO kao vodećeg međunarodnog skupa za područje ICT-a i elektronike u Republici Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, organiziranje i suorganiziranje međunarodnih i domaćih skupova u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU) u suradnji sa srodnim udrugama i institucijama u zemlji i svijetu te stvaranje i prijenos znanja i tehnologija.    

Pozivamo vas da prisustvujete UNIC seminaru o dobrom urbanom upravljanju (Layers of (good) urban governance: From sub-municipal councils to metropolitan authorities) koji će se održati u četvrtak 27. siječnja 2022. od 14 do 15.30 sati putem Zoom platforme, na engleskom jeziku. Današnji gradovi suočeni su s porastom problema s kojima se moraju uhvatiti u koštac, poput ekološkoga zagađenja, prometne nepovezanosti, povećane razine nezaposlenosti i siromaštva ili pak porasta društvene i prostorne segregacije. Zbog toga je nužna primjena dobroga urbanog upravljanja kao jamstvo svojevrsnoga standarda kvalitete, a temelji se  na mješavini političkih, ekonomskih i socijalnih vrijednosti. Europska komisija definira dobro upravljanje kao transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim, prirodnim, ekonomskim i financijskim resursima u svrhu pravičnoga i održivoga razvoja, unutar konteksta političkoga i institucionalnoga okruženja koje podupire ljudska prava, demokratske principe i vladavinu prava.  U nastojanju da odgovore na rastuće zahtjeve svoje društvene okoline, gradovi nužno prilagođavaju svoje političko-upravne strukture uvođenjem dodatnih razina vlasti, naročito kada se radi o jače naseljenim i prostorno raspršenijim urbanim područjima, ali i drugdje. Uvodno izlaganje održat će izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Neka od pitanja koje će se raspraviti na seminaru su: Kako postići harmonizirani pristup u rješavanju suvremenih urbanih problema?
Kako ostvariti dobru koordinaciju između različitih razina urbanog upravljanja?
Koji su preduvjeti dobrog i učinkovitog lokalnog upravljanja? Koncept dobroga urbanog upravljanja vrlo je aktualan, ne samo za znanstvenike, već i za praktičare. Sudjelujte na seminaru i saznajte više o uzrocima i učincima, komparativnim trendovima i dobrim praksama u urbanom upravljanju. Za sva pitanja u vezi UNIC seminara te za prijavu na seminar obratite se na pbanicev@unizg.hr

Seminar se organizira u okviru projekta Europskoga sveučilišta post-industrijskih gradova (UNIC).

Sveučilište u Zagrebu dio je konzorcija Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, zajedno sa Sveučilištem Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilištem Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilištem u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilištem u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilištem u Corku (Irska), Sveučilištem u Liègeu (Belgija) i Sveučilištem u Oulu (Finska). Savezu osam europskih sveučilišta dodijeljena je potpora za razvoj Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, u okviru poziva European Universities. UNIC savez aktivno provodi aktivnosti usmjerene na stvaranje novoga europskog sveučilišta u okviru Europskog obrazovnog prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijeg europskog društva. Više o UNIC projektu.

Promocija knjige diplomatskih memorija "Diplomatski pečat – sasvim osobno" u izdanju Sveučilišta u Zagrebu održat će se u petak 14. siječnja 2022. u 11 sati u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.  Knjigu Diplomatski pečat – sasvim osobno autora prof. dr. sc. Gorana Bandova, Jelene Perlete i Ivane Petrović izdaje Sveučilište u Zagrebu u povodu obilježavanja 30. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Knjiga obuhvaća 105 kratkih osobnih priča i sjećanja diplomata koji su bili kreatori i akteri vanjskih politika RH, doajena diplomacije, hrvatskih predsjednika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i europskih integracija, veleposlanika i generalnih konzula. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Livia Kardum i dr. sc. Petar Kurečić, a uz rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, uvodnike u knjizi napisali su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Uz autore, na svečanom predstavljanju knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno govorit će rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković (TBC), bivši ministar vanjskih poslova RH i diplomat Mate Granić te doajeni hrvatske diplomacije mr. sc. Ljerka Alajbeg i dr. sc. Svjetlan Berković. Predstavljanje će se održati u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama.

Krajem 2021. godine održan je prvi okrugli stol Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu, na kojem su se okupili predstavnici karijernih centara svih sastavnica Sveučilišta. Neke od sastavnica imaju već razrađen i aktivan sustav, neke su tek na početku, a mnoge nemaju centar za razvoj karijera, i upravo su one velik potencijal i jedan od glavnih razloga za ovo prvo okupljanje karijernih savjetnika. U ovom pandemijskom razdoblju okupljanje i upoznavanje poprimili su novu dimenziju, što je još više naglasilo važnost susreta. Možda smo sada svjesniji, više nego ikada prije, svih prednosti i dragocjenosti povezivanja i upoznavanja uživo koje omogućuje spontanost i povezivanje na ljudskiji način. I baš u ovakvim povijesnim razdobljima, unatoč svemu, izranjaju ljudskost, dobrota i povezanost. I u online "kućicama" osobe koje udahnjuju život i daju smisao postojanju ureda i centara, bilo postojećih, bilo onih potencijalnih, imale su dobru volju za susretom, pokazale se, pojavile se, predstavile, neke za sada samo slušale, ali sigurno je kako je svatko od njih oplemenio i nadahnuo ovaj okrugli stol. Bili smo prilagođeni okolnostima i vremenski ograničeni pa se, za početak, uspjelo predstaviti  tek osam centara. Tako smo započeli u nadi da ćemo se češće nalaziti i kako će svačija riječ i prijedlog moći doći do izražaja te da će ubrzo svi aktivno sudjelovati u razmjeni ideja, mišljenja i suradnjâ. Na taj se način baš svatko od nas razvija na bolje i preobražava, isprva na nevidljiv način, a tek potom na konkretan. Baš je taj nevidljivi dio razvoja, kao što priroda nalaže, dragocjen i prijeko potreban, najvažniji dio razvoja. Voditelj Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu, gospodin Marko Ljutić, vodio je okrugli stol, postavljao potpitanja i usmjeravao panel. Nakon kratkog uvoda uslijedila su predstavljanja. Prvo predstavljanje pripalo je gospođi Aleksandri Gečević iz Centra za podršku studentima i karijerno savjetovanje Agronomskoga fakulteta, koji je 2015. godine prvi put organizirao Dane karijera. Aktivnosti toga Centra su individualna ili grupna savjetovanja te karijerna savjetovanja na raznim radionicama. Također, održali su radionicu Škola poduzetništva ‒  potencijalni poslodavci kod kojih studenti imaju razgovor za posao. Razgovor se snimao radi jasnije evaluacije, a zanimljivo je kako je možda najteži zadatak studentima bio navesti vlastite tri mane i vrline. Ono što je najvažnije za razvoj karijere studenata Agronomskoga fakulteta svakako je suradnja s gospodarstvom, terenska nastava i povezivanje s tržištem rada. Većina ih ima jako dobre predispozicije za pronalaženje posla jer razmišljaju o karijeri već tijekom studija. Također su iznimno značajni studenti-tutori, koji uvode svoje kolege u načine rada i specifičnosti studija, čime osnažuju ne samo studente za koje su odgovorni nego i vlastito radno iskustvo i kompetencije. Zatim je gospođa Paulina Lučić predstavila rad Ureda za razvoj karijera Ekonomskoga fakulteta. Njihov je ured osnovan prije četiri godine. Svojim studentima pružaju potporu u odabiru smjera, organiziraju za njih radionice različite tematike u malim skupinama: o motivaciji, kreativnosti, pisanju životopisa itd. Osim što nude karijerno savjetovanje, bitno je istaknuti suradnju sa Sveučilištem u području psihologije (Božidar Nikša Tarabić), suradnju sa studentskim udrugama, organizaciju projekata te poticanje studenata da se već na prvoj godini uključe u rad na karijeri i povežu s potencijalnim poslodavcima. Korisno je i pohvalno to što održavaju radionice i za zaposlenike, a ne samo za studente. Doznali smo da njihovi studenti obično potraže pomoć u Uredu kada diplomiraju pa ne mogu odmah pronaći posao. Ipak, najveći je izazov neznanje o tome gdje potražiti stručnu praksu i gdje pronaći međunarodnu praksu. Ured promiče svoj rad preko studenata, mrežnih stranica, društvenih mreža, studentskih udruga i studentskih tutora. Slijedilo je predstavljanje Centra karijera Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Gospođa Iva Gospodnetić izložila je zanimljivu priču o tome kako joj se stjecajem sretnih okolnosti, spontano,  tijekom razgovorâ, otvorila prilika započeti raditi u Centru karijera, jer se ispostavilo kako je takvo mjesto potrebno. Tako je upravljanje karijerom postala nova vještina na FER-u. Njezini kolege u Centru su gospođa Nikolina Relić, socijalna pedagoginja, i gospodin Matija Srbić, voditelj poslovnoga inkubatora, zaslužan za osnivanje SPOCK-a, projekta o razvojnim tvrtkama (eng. start-up). Osim toga, spomenuta je i suradnja s Agronomskim fakultetom, održavali su Job Fair i Career speed dating, kao i radionicu za karijerne savjetnike. Najveći izazov s kojim se susreću u svom radu je regulativa: tko i kakva profila može biti karijerni savjetnik. Gđa Gečević s Agronomskoga fakulteta istaknula je veličinu odgovornosti koju nosi to zanimanje odnosno moralno-etičku odgovornost. Spomenut je i poslijediplomski studij Upravljanje ljudskim resursima Ekonomskoga fakulteta i koliko je edukacija skupa. Drugi izazov su stoga resursi i potrebe tržišta. Gđa Gečević bavi se i obrazovanjem u psihoterapiji, a gđa Relić i savjetodavnim radom. Zatim je gospođa Ana Petak s Fakulteta hrvatskih studija predstavila Savjetovalište te naglasila kako je njihov Odjel za karijerni razvoj vrlo mlad i tek na početku, baš kao i svi takvi odjeli mnogih drugih sastavnica Sveučilišta. Početak rada Odjela bila je anketa za alumne o tome koje su njihove potrebe te jesu li na studiju stekli kompetencije. Izrazili su potrebu za kompetencijom u profesionalnoj komunikaciji (pisanje e-poruka, kako postupati u poslovnom svijetu itd.). Iz toga proizlazi savjet onima koji još nisu započeli s radom u karijernom razvoju da ga započnu upravo anketom. Najveći je izazov u radu nedostatak vremena za posvećenost i Savjetovalištu i Odjelu za karijerni razvoj, koji je tek novi dio Savjetovališta. Drugi je izazov uključivanje studenata u aktivnosti; oni koji se uključe, već su motivirani, a postavlja se pitanje kako uključiti one koji nisu, a koristilo bi im. Nakon toga su gospođe Amalija Koren Cavaleiro i Katarina Pažur Aničić predstavile Centar za podršku studentima i razvoj karijera Fakulteta organizacije i informatike. Taj je centar jedan od najrazvijenijih centara za razvoj karijera na Sveučilištu, centar s dugom tradicijom i godinama rada iza sebe. Njihov predani i organizirani rad izvor je nadahnuća i ohrabrenja mnogim drugim centrima, ne samo onima na samom početku nego i onima koji su tek u  nastajanju. Bitne teme o kojima su govorile bile su stipendije, stručna praksa i njezina važnost, obvezne radionice – karijerne radionice kao sastavni dio nastave, sudjelovanje na radionicama itd. Također su ponudile potporu ako netko poželi razgovarati ili pitati za savjet. Sljedeće predstavljanje imala je gospođa Mirjana Lebo Pavičić iz Ureda/centra za razvoj karijera i stručnu praksu Fakulteta prometnih znanosti, koji je također jedan od razvijenijih i naprednijih karijernih ureda na Sveučilištu. Svaki fakultet je drukčiji, stoga su drukčije i potrebe i interesne sfere ureda za razvoj karijera. Na Fakultetu prometnih znanosti taj je ured vrlo usklađen ne samo sa studentskim potrebama nego i pojedinom studijskom programu, tako da se više bavi praktičnim radom, usklađivanjem teorije s praksom u konkretnom okružju i pružanjem potpore mladima. U rad su dodatno uključeni volonterski angažirani mentori. Također održavaju radionice o poslovnom dopisivanju, komunikaciji itd. Te su radionice važne, kao i laboratorijske vježbe. Slijedilo je predstavljanje Centra za razvoj karijere Filozofskoga fakulteta. Gospođa Jana Kiralj istaknula je kako se njihov Centar odlično nosi s heterogenošću svojih studenata. Imaju individualna savjetovanja jedan-na-jedan, rade na usavršavanju i razvoju kompetencija sa studentima, usmjeravaju ih, aktivni su i organiziranjem edukacijskih radionica, a najvećim izazovom smatraju regulative i resurse. Budući da je riječ o kolegicama iz područja psihologije, njihova su savjetovanja ponajviše usredotočena na taj dio. Za glavni izazov navode financijske resurse. I na kraju nam se javila gospođa Matea Butigan iz Karijernoga centra Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Glavna pitanja na koja se trudi pronaći odgovore i kojima se trenutačno bavi su kako olakšati rad karijernih centara te kako uključiti nastavnike u njihov rad. Njihov centar aktivno radi na aplikaciji koja će se ponajviše odnositi na praćenje studentske prakse između poslodavca, studenta i sastavnice. Otvoreni su za svu pomoć ne samo studentima nego i kolegama drugih sastavnice. Iako nam se okrugli stol produžio za neočekivanih 45 minuta, ipak smo uspjeli proći svu unaprijed određenu formu istog. Vjerujemo da bi svaka od sastavnica trebala imati svoj centar za razvoj karijera studenata u kojem bi bile zaposlene osobe multidisciplinarnoga profila i koje bi studentima, ali i partnerima poduzetnicima pružale potporu u dijelu servisa odnosa, spajanja i regulativa kako bi se netom diplomiranim studentima olakšao pronalazak posla. Vjerujemo da su karijerni centri žarišta gdje tvrtke mogu pronaći svoje mlade stručnjake te ih dalje oblikovati prema svojim potrebama i tako im omogućiti najbolji razvoj ne samo kao zaposlenicima nego i aktivnim poslovnim članovima društva u kojem živimo.  

Na temelju članka 13. Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (Narodne novine, br. 108/95, 104/97 i 142/98), Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske raspisuje Natječaj za podnošenje poticaja za podjelu državnih nagrada za znanost za 2021. godinu:  1. Nagrada za životno djelo Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos u proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata znanstvenoistraživačke djelatnosti. 2. Godišnja nagrada za znanost dodjeljuje se za:

• značajno znanstveno dostignuće,
• znanstveno otkriće,
• primjenu rezultata znanstvenoistraživačkoga rada.

Godišnja nagrada za značajno znanstveno dostignuće dodjeljuje se znanstvenicima i istraživačima za istaknut znanstveni rad ili niz znanstvenih radova koji čine cjelinu, a znatno pridonose proširenju znanstvenih spoznaja. Godišnja nagrada za znanstveno otkriće dodjeljuje se za međunarodno prepoznat znanstveni rad koji je proizveo znakovit pomak u znanstvenom području. Godišnja nagrada za primjenu rezultata znanstvenoistraživačkoga rada dodjeljuje se za značajna tehnološka dostignuća koja se očituju u posebnoj kakvoći ili rasprostranjenosti. 3. Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti dodjeljuje se za doprinos u širenju spoznaja o znanosti koji se očituje u popularnoj prezentaciji vrijednih stručnih i znanstvenih publikacija i drugim oblicima prezentacije. 4. Godišnja nagrada znanstvenim novacima/mladim znanstvenicima Godišnja nagrada dodjeljuje se mladim znanstvenicima do 35 godina života koji su se posebno istaknuli u znanstvenoistraživačkome radu, za objavljivanje zapaženoga članka u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima ili za objavljenu knjigu. Nagrade iz 1., 2., 3. i 4. točke dodjeljuju se za sljedeća znanstvena područja:

• prirodne znanosti,
• tehničke znanosti,
• biomedicina i zdravstvo,
• biotehničke znanosti,
• društvene znanosti,
• humanističke znanosti.

Državne nagrade iz 1., 2., 3. i 4. točke dodjeljuju se državljanima Republike Hrvatske. Nagrada se sastoji od novčanoga iznosa i povelje. Poticaj za pokretanje postupka za dodjelu nagrada mogu dati: sveučilišta i njihove sastavnice, veleučilišta i visoke škole, javni znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te druge pravne osobe koje su posebnim zakonom ovlaštene obavljati znanstvenoistraživačku djelatnost, kao i skupine uglednih znanstvenih djelatnika. Za kandidature za godišnje nagrade za znanost iz točaka 2., 3. i 4. natječaja u obrazloženju je potrebno posebno istaknuti dostignuća kandidata u godini za koju se nagrada dodjeljuje. Poticaj se podnosi na propisanim obrascima koji sadrže upute i priloge koji se dostavljaju kao sastavni dio prijave. Obrasci se mogu preuzeti na mrežnoj adresi Ministarstva znanosti i obrazovanja.: mzo.gov.hr Poticaj se dostavlja s potpunom dokumentacijom na adresu: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Uprava za znanost i tehnologiju, Donje Svetice 38, Zagreb. Natječaj je otvoren od 12. siječnja 2022. godine do 14. ožujka 2022. godine. Nepotpuni i nepravodobno poslani poticaji neće se razmatrati.

• Ukoliko se na natječaj prijavljuje jedan kandidat obavezno je ispuniti sljedeća dva obrasca.

1. Obrazac za prijavu DNZZ-2021 Z
2. Obrazac 2 - sastavni dio obrasca za prijavu DNZZ-2021 Z

• Ukoliko se za istu nagradu prijavljuje zajednička kandidatura više kandidata obavezno je ispuniti sljedeća dva obrasca:

1. Obrazac zbirni za prijavu DNZZ-2021 Z
2. Obrazac 2. zajednička kandidatura - sastavni dio zbirnog obrasca za prijavu DNZZ-2021 Z

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras u svom je uredu 10. siječnja 2022. održao radni sastanak s prof. dr. sc. Ivom Josipovićem, bivšim predsjednikom Republike Hrvatske i dugogodišnjim profesorom na Pravnom fakultetu i nastavniku na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Raspravljali su o raznim sveučilišnim i društveno važnim temama s naglaskom na instituciju Sveučilišta u Zagrebu, njegovom položaju i perspektivama u budućnosti. Ivi Josipoviću, profesoru u mirovini, naknadno je i službeno uručena potvrdnica izbora u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. To je zvanje za posebno istaknute nastavnike i znanstvenike koji su svojim radom posebno obilježili sveučilište ili fakultet na kojem su predavali. Profesor Josipović je izrazio iznimnu zahvalnost i zadovoljstvo zbog dodjele ove počasne titule i priznanja Sveučilišta u Zagrebu.    

U tijeku su prijave za zimsku školu European Leadership Academy koja će se održavati od 21. do 25. veljače 2022. u Nici u Francuskoj. 

Studentice starije od 18 godina s područja EU i zemalja Zapadnoga Balkana imaju priliku provesti pet dana u Nici, na Azurnoj obali u Francuskoj učeći od vodećih stručnjaka iz područja međunarodnih odnosa, prava, tehnologije i vodstva (leadership).

Sudjelovanje u programu zimske škole potpuno je besplatno za odabrane kandidatkinje, a organizator European Leadership Academy pokriva sve troškove, što uključuje i troškove putovanja.

Riječ je o programu koji je usmjeren na jačanje ženskoga vodstva (leadership) u digitalnom dobu, čime se odabranim kandidatkinjama omogućava stjecanje iskustava koja će im pomoći u pokretanju karijere nakon završetka studija. 

Zimsku školu Winter School for Female Leadership in the Digital Age organizira European Leadership Academy  u okviru programa Huawei Seeds for the Future.

Svi detalji o Zimskoj školi, kao i obrazac za prijavu, dostupni su na službenoj mrežnoj stranici European Leadership Academy:  https://www.europeanleadershipacademy.eu/our-programme/winter-school/homepage-winter-school/ 

Kandidatkinjama se proporučuje snimanje kratkoga motivacijskoga video-materijala u trajanju do jedne minute koji mogu priložiti s obrascem za prijavu.

Krajnji rok prijave za zimsku školu je 3. siječnja 2022. 

Ciklus predavanja "Moja/Naša alumni priča" nastavljen je uspješnom pričom Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Savez ALUMNI UNIZG je 16. prosinca 2021. organizirao razgovor sa zanimljivim gostima koji su govorili o početcima i razvoju alumni aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu, a posebno o brojnim alumni aktivnostima na FKIT-u, utjecaju najpoznatijega alumnusa FKIT-a nobelovca Vladimira Preloga te budućnosti i važnosti obostranoga povezivanja, Sveučilišta, odnosno fakulteta sa svojim alumnima, tako i alumna sa svojim Sveučilištem i fakultetom. Svaki gost, ujedno bivši student FKIT-a, ispričao je svoju stranu uspješne priče toga Fakulteta, a gosti su bili: prof. emer. Helena Jasna Mencer, prva rektorica Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Saveza društva bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu u dva mandata i jedna od osnivača alumni udruge Fakulteta (AMACIZ), prof. dr. sc. Ante Jukić, aktualni dekan Fakulteta, dr. sc. Krunoslav Kovačević, jedan od osnivača alumni udruge Fakulteta (AMACIZ),  doktorand nobelovca Vladimira Preloga i nekadašnji pročelnik Akademskoga zbora "Vladimir Prelog" i dr. sc. Franjo Jović, aktivni alumnus Fakulteta zaposlen u PLIVI d.d. Razgovor je moderirao alumnus Sveučilišta u Zagrebu Mislav Togonal, urednik i voditelj na HRT-u. Okupljenima se na početku obratio predsjednik Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Mario Šafran istaknuvši kako je ovaj put promijenjena paradigma uobičajene alumni priče u želji da se prikaže uspješan model razvoja alumni filozofije na jednome fakultetu. Pozdravio je publiku i u ime rektora prof. dr. sc. Damira Borasa, koji uvijek rado prisustvuje alumni pričama, ali je ovoga puta bio u tome službeno spriječen. Tako se prva i za sada jedina rektorica Helena Jasna Mencer kroz simpatične crtice prisjetila početaka razvoja alumni filozofije na FKIT-u pa potom i Sveučilištu u Zagrebu, pritom istaknuvši inicijatore same ideje prof. dr. sc. Branka Kunsta, prof. dr. sc. Zvonimira Šeparovića i prof. dr. sc. Žarka Dolinara. Povezano s razvojem alumni filozofije Kruno Kovačević se prisjetio važnosti poticajnoga odnosa našega nobelovca Vladimira Preloga prema njemu i ostalim doktorandima te nam je ispričao o raznim alumni aktivnostima koje provodi AMACIZ u cilju okupljanja i druženja alumna toga fakulteta - friends-raising. Jedna od aktivnosti je i rad Akademskoga zbora "Vladimir Prelog" čiji je do nedavno bio pročelnik, a koji djeluje već 30 godina. Taj je zbor po svojoj kvaliteti i uspjesima prepoznat i šire od sveučilišnoga okvira. Dekan Ante Jukić je rekao kako je Fakultet prepoznatljiv po svojim istraživanjima i povezanosti s industrijom pritom ističući važnost povezanosti fakulteta i Sveučilišta sa svojim alumnima na obostranu korist. Također, istaknuo je da Fakultet kroz zajedničke projekte, konferencije, izdavanje časopisa i sl. podupire stručna društva i AMACIZ te prema njima usmjerava određene donacije. Dr. sc. Franjo Jović, koji je izuzetno aktivan u suradnji sa svojim bivšim fakultetom, rekao je kako sa svoje pozicije u Plivi ostvaruje intenzivnu suradnju s Fakultetom kroz projekte gdje je fokus na generiranju znanja, a ne primarno financijskoj koristi, kao i suradnju s diplomantima koji dolaze odraditi praksu te zapošljavanjem najboljih studenata. Na kraju je prof. dr. sc. Mario Šafran zahvalio sugovornicima na zanimljivom razgovoru. Također, zahvalio je rektoru Damiru Borasu i dekanu Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc. Tomislavu Josipu Mlinariću na podršci koju daju radu Saveza i potpomaganju održavanja alumni događanja. Zaključio je predavanje riječima da alumni jesu snaga našega Sveučilišta jučer, danas i sutra. Cijelu panel-diskusiju možete pogledati OVDJE.

Natjecanje EIT Manufacturing Innovation Challenge, koji su zajednički organizirali Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet strojarstva i brodogradnje, objedinjeni u projektu EIT Manufacturing Hub Hrvatska, uspješno je završen dodjelom nagrada najuspješnijim timovima. Riječ je o projektu kojemu je cilj povezati proizvodne tvrtke i inovativne studentske timove, razvojne (start-up) tvrtke te neovisne timove zainteresiranih profesionalaca i entuzijasta kako bi se potaknule otvorene inovacije u proizvodnoj industriji. Važnost ovoga projekta prepoznale su četiri hrvatske vodeće tvrtke: Ferro-Preis d. o. o., JGL d. d., Podravka d. d. i Vertiv Croatia d. o. o., zadavši natjecateljima zanimljive i kompleksne izazove u kojima su tražene inovativne metode njihova rješavanja. Riječ je o sljedećim izazovima: optimizacija proizvodnoga plana kvantitativnim metodama za poslovno odlučivanje i stvaranje modela za optimizaciju proizvodnje (Ferro-Preis Foundry), identifikacija onečišćenja u otopini kapi za oči iz potencijalnoga LDPE pakiranja (JGL), kako preciznije predvidjeti potražnju kupaca za točnije planiranje opskrbe (Podravka) te kako unaprijediti prijevoz teških proizvoda u proizvodnji unutar definiranoga takta (Vertiv). Najbolja rješenja predstavljena su na tzv. demo danu, koji se održao 9. prosinca 2021. u virtualnom okružju, a najuspješnijim timovima nagrade su uručene na svečanosti, održanoj 17. prosinca 2021. u Zagrebu. Od 23 prijavljena tima profesionalaca i entuzijasta, njih četiri uspješno su riješila postavljene izazove te su nagrađeni. Nagrađeni timovi i predstavnici četiriju tvrtki prvi su se put susreli uživo na svečanosti dodjele nagrada te su imali priliku dogovoriti daljnje korake međusobne suradnje. Najbolje rješenje za optimizaciju proizvodnoga plana kvantitativnim metodama za poslovno odlučivanje i stvaranje modela optimizacije proizvodnje (izazov tvrtke Ferro-Preis Foundry) ostvario je tim MonteSplit u sastavu dr. sc. Krešimir Dželalija, dr. sc. Petra Bagavac i Frane Babić. Njihovo je inovativno rješenje numerički model za optimizaciju proizvodnoga plana koji sortira zaprimljene narudžbe. Cilj modela je osigurati da vrijeme proizvodnje bude kraće od roka isporuke, poglavito s obzirom na izazov ograničenoga kapaciteta radnih stanica. Zahvaljujući modelu, narudžbe koje kasne u odnosu na zadani rok isporuke kažnjavaju se, čime se povećava i vrijednost funkcije cilja. Tim MonteSplit uspio je dobiti rješenje s minimalnom funkcijom cilja, što se vidi kroz hodogram koji prikazuje put svake narudžbe kroz proizvodnju te omogućuje očitanje zadržavanja proizvoda na svakoj od radnih stanica. Tvrtku Ferro-Preis Foundry d. o. o. na demo danu predstavljao je direktor za financije David Matulin, koji je timu MonteSplit i dodijelio nagradu na svečanosti, zajedno s kolegom Mariom Jambrečićem. Najbolje rješenje za identifikaciju onečišćenja u otopini kapi za oči iz potencijalnoga LDPE pakiranja (izazov tvrtke JGL) ostvario je MiniTeam koji čine doc. dr. sc. Daniela Jakšić i dr. sc. Tamara Šmidlehner. MiniTeam je suradnjom s analitičkim timom tvrtke JGL radio na optimizaciji resursa za brže plasiranje kvalitetnoga i sigurnoga lijeka na tržište. MiniTeam je pripremio niz smjernica za identifikaciju onečišćenja u plastičnom LDPE pakiranju za oftalmološke pripravke, uzimajući u obzir dostupne specifikacije svake od komponenti lijeka. Uz to, tim je predložio i analitičke metode i tehnike u skladu s propisima Europske farmakopeje, koja određuje izbor i način izvođenja pojedinih analitičkih tehnika, specifičnih za pojedine analite. Tvrtku JGL d. d. na demo danu predstavljala je direktorica istraživanja i razvoja Maša Safundžić Kučuk, a nagradu MiniTeamu na svečanosti je uručio Ivan Sušanj. Najbolje rješenje za preciznije predviđanje potražnje kupaca u svrhu točnijega planiranja opskrbe (izazov tvrtke Podravka) razvio je tim Frumentus, koji čine Josip Ognjan, Mario Pavečić, Luka Pavlović i Franko Pandžić. Rješenje tima Frumentus koristi se umjetnom inteligencijom radi točnijega predviđanja prodaje, čime se poboljšava i plan proizvodnje i plasmana Podravkinih proizvoda na hrvatskom tržištu. Tvrtku Podravka d. d. na demo danu predstavljao je direktor lanca opskrbe Manuel Brković, a nagradu su timu Frumentus uručili Vlatka Gaščić i Andrej Grašić. Najbolje rješenje za unaprjeđenje prijevoza teških proizvoda u proizvodnji unutar definiranoga takta (izazov tvrtke Vertiv) razvio je tim Spremni na sve, koji čine Jan Jakovljević, Mihaela Lekić, Paula Kralj, Filip Šmintić i Niko Vujić. Tim je osmislio platformu za prijevoz tereta od 15 tona koja se može razvlačiti po duljini (od 6 m do 10 m) te dva mobilna robota koji platformu i na njoj pozicioniran teret sa svake strane dižu i transportiraju od jedne do druge proizvodne faze unutar pogona tvrtke Vertiv. U osmišljavanju rješenja tim se koristio inovativnim i već dokazano primjenjivim konstrukcijskim rješenjima (npr. mecanum kotačima robota, koji omogućuju bočno kretanje iz mirovanja, odnosno kompaktno kretanje po hali, i pneumatskim jastucima robota, čijim se napuhavanjem dižu veliki tereti, a ekološki su prihvatljiviji od hidraulike). Tvrtku Vertiv d. o. o. na demo danu predstavljao je direktor projekata u proizvodnji Krešimir Smolković, koji je zajedno s kolegom Eugenom Cicvarićem i dodijelio nagradu timu Spremni na sve.   Natjecanje EIT Manufacturing Innovation Challenge, predvođeno vizijom EIT Manufacturing zajednice znanja i inovacija kao vodeće inovacijske organizacije u području proizvodnje u Europskoj uniji, povezao je tvrtke i inovativne timove u Hrvatskoj. Cilj je EIT Manufacturinga dovesti Europu na mjesto globalnoga inovacijskoga lidera u proizvodnji, čime pridonose različite aktivnosti i događaji koje organizira EIT Manufacturing Hub za Hrvatsku. Objave vezane uz EIT Manufacturing Hub za Hrvatsku možete pratiti i na službenim profilima Huba: FACEBOOK
LinkedIn

Izborno povjerenstvo za provedbu postupka izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici održanoj u ponedjeljak 20. prosinca 2021. pregledalo pristigle prijedloge kandidatura u postupku izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Sukladno Uputama za postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu, prijave pristupnika primale su se do petka 17. prosinca 2021. u 16 sati. Izborno povjerenstvo utvrdilo je da su u postupku izbora rektora u mandatnom razdoblju 2022. – 2026. pristigle četiri prijave, koje je podnijelo četvoro pristupnika: prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta. Sukladno Uputama za postupak izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu od 26. studenoga 2021., pristupnici su naveli, odnosno na zatvorenim omotnicama naznačili kojim vijećima područja i/ili vijećima sastavnica žele da se dostave zatvorene omotnice s njihovim programima i ostalim potrebnim dokumentima. Zaprimljene omotnice bit će dostavljene tim vijećima do 23. prosinca 2021. u 16 sati. Izborne sjednice vijeća područja i vijeća znanstveno-nastavnih, odnosno umjetničko-nastavnih sastavnica, sukladno Uputama, održat će se do 20. siječnja 2021., nakon čega će Povjerenstvo utvrditi koji od pristiglih prijedloga ispunjavaju Zakonom i Statutom Sveučilišta u Zagrebu propisane uvjete. Na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u četvrtak 17. veljače 2022. uživo pristupnici će predstaviti svoje programe, a članovi Senata o izboru novog rektora odlučit će na izvanrednoj sjednici koja će se uživo održati u utorak 1. ožujka 2022. Postupak izbora bit će proveden sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu, a novi će rektor biti izabran tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova Senata. Svim sjednicama Senata na kojima će se provoditi postupak izbor rektora predsjedavat će najstariji prisutni član ovoga tijela. Detaljne informacije o postupku izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu dostupne su OVDJE.  

Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost, imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 75/21.), na temelju Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (Narodne novine, br. 108/95., 104/97. i 142/98.), na 2. sjednici održanoj 16. prosinca 2021. godine donio je Odluku o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2020. godinu.

I. Nagradom za životno djelo nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Kata Majerski, zaslužna znanstvenica Instituta Ruđer Bošković

– područje tehničkih znanosti:
2. prof. dr. sc. Frano Barbir, professor emeritus, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu – područje biomedicine i zdravstva:
3. prof. dr. sc. Bojan Polić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci – područje biotehničkih znanosti:
4. prof. dr. sc. Jagoda Šušković, professor emeritus, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje društvenih znanosti:
5. prof. dr. sc. Dean Ajduković, professor emeritus, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu II. Godišnjom nagradom za znanost nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Petra Bajo, Hrvatski geološki institut
2. dr. sc. Goran Gajski, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
3. prof. dr. sc. Filip Najman, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje tehničkih znanosti:
4. prof. dr. sc. Stanislav Kurajica, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
5. znanstveni suradnici: doc. dr. sc. Željka Lučev Vasić i prof. dr. sc. Mario Cifrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
6. prof. dr. sc. Jasna Prpić-Oršić, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci – područje biomedicine i zdravstva:
7. prof. dr. sc. Davor Ježek, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinički bolnički centar Zagreb
8. prof. dr. sc. Ivana Miletić, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje biotehničkih znanosti:
9. prof. dr. sc. Đurđica Ačkar, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku
10. prof. dr. sc. Boro Mioč, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
11. prof. dr. sc. Ivana Radojčić Redovniković, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje društvenih znanosti:
12. prof. dr. sc. Dario Miočević, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu
13. prof. dr. sc. Pavle Mikulić, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
14. znanstveni suradnici: prof. dr. sc. Vlado Šakić i doc. dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – područje humanističkih znanosti:
15. prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje III. Godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. prof. dr. sc. Vedrana Mikulić Crnković, Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci – područje tehničkih znanosti:
2. prof. dr. sc. Zrinka Barišić Marenić, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje biomedicine i zdravstva:
3. doc. dr. sc. Nina Pereza, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci – područje biotehničkih znanosti:
4. prof. dr. sc. Nada Vahčić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje humanističkih znanosti:
5. dr. sc. Dinko Župan, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje IV. Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađuju se: – područje prirodnih znanosti:
1. dr. sc. Stipe Lukin, Institut Ruđer Bošković – područje tehničkih znanosti:
2. doc. dr. sc. Anamarija Rogina, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu – područje biomedicine i zdravstva:
3. dr. sc. Inga Kavazović, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci – područje biotehničkih znanosti:
4. dr. sc. Manuela Panić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – područje društvenih znanosti:
5. Barbara Gilić, mag. cin., Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu – područje humanističkih znanosti:
6. dr. sc. Ana Mihaljević, Staroslavenski institut OBRAZLOŽENJA Državne nagrade za znanost 
Dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. To su nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnja nagrada za znanstvene novake. Nagrada za životno djelo
Dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo.

Na Filozofskom je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kroz projekt Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održan treći ciklus edukacije iz temeljnih nastavničkih vještina – OSMISLI. Po njezinom završetku, prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača je polaznicima uručila diplome. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu kroz koji 8 visokoškolskih ustanova pokušava naći odgovore na izazove koji stoje pred društvenim i  humanističkih znanostima. Kao jedna od aktivnosti projekta održana je edukacija iz temeljnih nastavničkih kompetencija za mlade nastavnike "OSMISLI" koja je polaznicima omogućila stjecanje znanja i vještina potrebnih za uspješno planiranje i izvođenje nastave, praćenje i vrednovanje studentskoga postignuća, kao i za razvoj međusobnoga povjerenja i suradnje tijekom nastavnoga procesa. U petak 17. prosinca održan je zadnji termin trećega ciklusa edukacije. „Prilikom pripreme ovoga projekta prepoznali smo potrebu za uvođenjem sustava unapređenja nastavničkih vještina zaposlenika našega Fakulteta i partnerskih ustanova. Vjerujem da će se ovaj oblik edukacije visokoškolskih nastavnika nastaviti i nakon dovršetka projekta te da će interes za njega pokazati i druge sastavnice našega Sveučilišta kao i druga sveučilišta“, naglašava izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić, voditelj projekta. U sklopu unapređenja nastavničke kompetencije zaposlenika Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i partnerskih ustanova u tijeku je i razvoj programa edukacija za kolegijalno vrednovanje (peer-review) nastave. Izrađuje se online verzija priručnika za kolegijalno vrednovanje a započela je i edukacija za primjenu kolegijalnoga vrednovanja nastave za ukupno 20 polaznika. Provodi se pilot kolegijalno vrednovanje nastave na 20 kolegija, a završetku planirana je javna prezentacija. U okviru se projekta, osim edukacija, izradilo 12 standarda zanimanja i 12 standarda kvalifikacija te je pri kraju revizija reforme postojećih studijskih programa iz područja psihologije, lingvistike, fonetike i anglistike, ali i razvoj 3 nova studijska programa: klinička lingvistika i fonetika, primijenjena kognitivna znanost te regionalni studiji kultura i društva jugoistočne Europe. Također, provodi se istraživanje radnih karijera bivših studenata, koje je obuhvatilo preko 2000 alumna koji su izašli na tržište rada u zadnjih pet godina. Time će se dobiti podatci o zapošljavanju studenata te vrstama poslova na kojima rade. Bit će to vrijedne povratne informacije dobivene od bivših studenata koje će usmjeriti budući razvoj studijskih programa. Projekt "Izazovi za društvene i humanističke znanosti: novi studiji i sustav kvalitete Filozofskog fakulteta u Zagrebu" financiran je iz Europskoga socijalnog fonda unutar Operativnoga programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020". Ukupna vrijednost projekta je 3.843.189,93 kn, a predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci s početkom od ožujka 2019. Nositelj projekta je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a projekt se provodi u suradnji 8 visokoškolskih ustanova (Filozofski fakultet u Osijeku, Filozofski fakultet u Rijeci, Filozofski fakultet u Splitu, Sveučilište u Zadru, Fakultet hrvatskih studija, Hrvatsko katoličko sveučilište, Fakultet elektrotehnike i računarstva). Više možete saznati OVDJE.  

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu 16. prosinca 2021. održana je Svečana sjednica povodom Dana Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Svečanom sjednicom Fakultet je obilježio 59. godišnjicu postojanja i 47. godišnjicu od osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike. Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća započela je pozdravnim govorom dekanice Fakulteta, prof. dr. sc. Nine Begičević Ređep, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa i drugih visokih uzvanika. Podršku Fakultetu došli su dati visoki uzvanici na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i brojni predstavnici hrvatskih sveučilišta i fakulteta, institucija i agencija koje svoj rad usmjeravaju na visoko obrazovanje, tvrtke i institucije s kojima FOI surađuje na međunarodnim projektima, znanstvenim konferencijama, kao i kroz obavljanje stručne studentske prakse. Svečana sjednica bila je prilika da se dekanica Fakulteta osvrne na sve što je FOI postigao tijekom prošle vrlo izazovne akademske godine. Dekanica je naglasila kreativnost kao izuzetno važnu vještinu koja je, povezana s digitalnim vještinama, odigrala ključnu ulogu u ovom razdoblju, a prema sadašnjoj situaciji, upravo će tako biti i u budućnosti. I tu je prednost i snaga FOI-ja, a koja je i sada poslužila da bude jedan od vodećih fakulteta u stvaranju zanimanja budućnosti. Stoga je FOI ponosan što je u ovom razdoblju bio vjetar u leđa mnogim IT tvrtkama, upravo kao što su to one bile FOI-ju. FOI već godinama razvija jedinstveni obrazovni pristup kroz povezivanje tehnoloških znanja i inovacija s poslovnim aspektima struke te razvija sinergijski odnos Fakulteta i poslodavaca. Dekanica je spomenula i kako je FOI na ovogodišnjem jubilarnom 10. po redu Tjednu karijera ugostio gotovo 60 poslodavaca i studentima ponudio preko 120 različitih aktivnosti što je najbolji dokaz uzajamnog djelovanja i partnerskoga odnosa. Dekanica prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep Dodijeljene su i nagrade i priznanja studenticama i studentima te nagrade i priznanja nastavnom i nenastavnom osoblju. Svake godine FOI dodjeljuje i povelju "Prijatelj FOI-ja" onim suradnicima Fakulteta koji svojim nesebičnim angažmanom i suradnjom pomažu u međunarodnoj afirmaciji Fakulteta, kao i njegovom razvoju kao istraživačke institucije. Ove je godine povelju primio prof. Bart Rienties, profesor analitika učenja na The Open University u Londonu te gostujući profesor na University of Dundee. Nagradu za životno djelo koja se dodjeljuje nastavnicima u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima primio je prof. dr. sc. Božidar Kliček, a izv. prof. dr. sc. Dijana Oreški primila je nagradu za posebna postignuća u znanstvenom i nastavnom radu. Nagrada za izuzetno zalaganje nenastavnom osoblju ove je godine dodijeljena Matiji Šajnu. Izv. prof. dr. sc. Zlatko Erjavec primio je priznanje za istaknutu znanstvenu publikaciju u 2020. godini prema kriteriju relativne citiranosti časopisa u kojem je publikacija objavljena. VIŠE MOŽETE PROČITATI NA UNIVERSITAS PORTALU.

Studentski zbor Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira jedinstvenu humanitarnu akciju Advent Sveučilišta u Zagrebu na otvorenom u dvorištu zgrade u Savskoj cesti 77. Studenti raznih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u ovo će predblagdansko vrijeme tijekom 8 dana, od 17. do 24. prosinca 2021., od 12 do 20 sati volontirati i izlagati svoje rukotvorine kako bi prikupili sredstva za pomoć našim malim potrebitim građanima. Prikupljena sredstva bit će donirana Dječjoj kući Zagreb (u Nazorovoj ulici) te udruzi Mali zmaj (Društvo za poboljšanje kvalitete života siromašne i nezbrinute djece). Pozivamo sve da svojim dolaskom uveličamo otvorenje ove velikodušne akcije 17. prosinca 2021. u 17 sati ispred zgrade Učiteljskoga fakulteta u Savskoj cesti 77 i svojom nazočnošću odamo priznanje studentima koji ulažu svoje slobodno vrijeme i trude se pomoći djeci bez roditeljske skrbi. Okupljene će pozdraviti rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, a nastupit će i poznata pjevačica i radijska voditeljica Gina Damjanović te pjevački zbor Učiteljskoga fakulteta "Ufovci". Osim Učiteljskoga fakulteta, u organizaciji će sudjelovati i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i pripadajući studentski zborovi i udruge: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet, Građevinski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Grafički fakultet i drugi. PROGRAM

Na Sveučilištu u Zagrebu 15. prosinca 2021. održana je prigodna svečanost potpisivanja Ugovora o stipendiranju koje Zaklada Sveučilišta dodjeljuje redovnim studentima slabijega socijalno-ekonomskog statusa, drugu godinu zaredom. Pravo na stipendiju u iznosu od 10 tisuća kuna ostvarilo je pet studenata koji su aplicirali za stipendiju po objavljenom javnom natječaju i ostvarili najveći broj bodova. Dobitnici stipendije su: Marija Agić (Agronomski fakultet), Frančeska Luburić (Pravni fakultet), Monika Kukavica (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), Leona Turković (Fakultet hrvatskih studija) i Filip Jurčević (Fakultet prometnih znanosti). U kratkom i ugodnom druženju upravitelj Zaklade zagrebački rektor prof. dr. sc. Damir Boras te član Upravnoga odbora Zaklade prof. dr. sc. Zvonimir Guzović čestitali su studentima i poželjeli im sve najbolje u daljnjem studiranju i radu.

Čestitamo dobitnicima stipendije Zaklade Sveučilišta! Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu uključeno je u program Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) pod nazivom EIT Raw Materials od 2015. uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. EIT je u razdoblju od 2013. do 2020. bio sastavni dio programa Obzora 2020., a u razdoblju od 2021. do 2027. dio je programa Obzora Europe. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu koordinira aktivnostima u ime trenutno aktivnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Geotehnički fakultet, Metalurški fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Prirodoslovno–matematički fakultet, Građevinski fakultet te kroz prijavu HEI Initiative (potprogram EIT RM): Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike i Filozofski fakultet. Uključene sastavnice prijavile su u razdoblju od 2015. do 2021. ukupno 77 projekata na temu Raw Materials, od kojih je odobreno 27 projekata odnosno 35 posto. Kroz odobrene projekte ostvarena je suradnja s 158 domaćih i međunarodnih partnera. Tijekom 2021. godine u provedbi je četrnaest projekata ukupne vrijednosti 85 milijuna kuna, od čega je Sveučilištu u Zagrebu odobreno ukupno 11,5 milijuna kuna. Više o statistici, partnerima, tematskoj pokrivenosti i ciljevima održivoga razvoja možete vidjeti OVDJE.

Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Gordan Gledec i Uprava Siemens Energyja u Hrvatskoj, koju predstavljaju predsjednik Uprave Boris Miljavac, dipl. iur. i članica Uprave Laura Musić, dipl. oec., potpisali su Sporazum o suradnji na istraživačkim i razvojnim projektima. Sporazum se sklapa u cilju ostvarenja dugoročne znanstvene, tehničke i stručne suradnje na području istraživanja i razvoja, a posebice na projektima razvoja novih tehnologija u području istraživanja, razvoja i obrazovanja iz područja djelatnosti Fakulteta, pri čemu obje strane sklapanjem ovoga sporazuma potvrđuju potrebu i spremnost za međusobnu stručnu i tehničku suradnju. Zajednička suradnja sporazumnih strana obuhvaća pripremu i realizaciju razvojno-istraživačkih i drugih projekata u zemlji i inozemstvu, koji su vezani za uvođenje novih tehnologija, kao i zajedničko prezentiranje i objavljivanje rezultata istraživanja. Sporazum također uključuje zajedničke javne istupe u cilju širenja istine o znanstvenim i tehničkim spoznajama vezanim za realizaciju suradnje, kao i jačanja društvenog utjecaja djelatnosti, aktivnosti te druge oblike suradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa. Prilikom potpisivanja sporazuma dekan Gledec je izjavio: "FER je svjestan svoje važne uloge pokretača promjena u području visokih tehnologija. Naši studenti i istraživači su ono najbolje što Hrvatska ima, a gospodarstvo utemeljeno na znanju počiva na inovacijama koje proizlaze iz znanstvenih istraživanja. Stoga vjerujemo da su upravo ovakve suradnje temelj za jačanje hrvatskoga intelektualnog vlasništva i stvaranje dodane vrijednosti. Samo zajedno s partnerima iz gospodarstva, FER može zadržati vodeću ulogu generatora izgradnje snažnoga ekosustava inovacija." Predsjednik Uprave Siemens Energyja gospodin Miljavac je kazao: "Za nas u Siemens Energyju Hrvatska suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva od iznimne je važnosti. Jasno je da globalno vodeće kompanije u energetskom sektoru poput naše moraju aktivno sudjelovati u razvoju znanosti i novih tehnologija, pri čemu su nam relevantne institucije visokoga obrazovanja i znanstvenoga djelovanja u Hrvatskoj prirodan partner, a Fakultet elektrotehnike i računarstva zasigurno je predvodnik razvoja znanosti i tehnologije. Zajednička potpora razvoju znanosti najbolji je način da osiguramo stabilnu energetsku budućnost."  

Svim sadašnjim i bivšim studentima, profesorima, nastavnicima, djelatnicima, suradnicima i prijateljima našega Sveučilišta blagoslovljene božićne blagdane te obilje zdravlja, radosti, osobnoga i poslovnoga uspjeha u novoj godini želi Sveučilište u Zagrebu!

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 29. studenoga 2021. održana je manifestacija Filozofski za 21. stoljeće u kontekstu EU projekata, organizirana u okviru Dana otvorenih vrata EU projekata koje provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske uz podršku Europske komisije.

Cilj manifestacije bio je predstaviti doprinos međunarodnih projekata pozitivnim promjenama u znanstveno-nastavnom radu na Filozofskom fakultetu, kao i u društvu općenito.

„Filozofski je ovim događanjem povećao vidljivost međunarodnih projekata koji se provode na Fakultetu, a ujedno podcrtao važnost povezivanja istraživanja i sveučilišne nastave“, smatra prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević. Na manifestaciji je prisustvovalo 200 sudionika online te 50-ak uživo. „Ovo događanje je bila odlična prilika za upoznavanje s aktualnim projektima u polju društvenih i humanističkih znanosti jer je na jednom mjestu okupilo akademsku zajednicu, vrhunske stručnjake i znanstvenike, predstavnike državnih institucija i studente“, dodala je koordinatorica projekata Ureda za znanost i projekte Filozofskog fakulteta Sofija Stanić. Program događanja bio je podijeljen na tri dijela. U izlagačkoj sesiji s temom "Studijski programi za 21. stoljeće" predstavljeni su projekti usmjereni na razvoj novih i unapređenje postojećih studijskih programa, financirani iz ESF-a i programa Erasmus+, a u sesiji "Znanost za 21. stoljeće" znanstveni projekti financirani iz EU fondova i projekti usmjereni na razvoj znanstvene infrastrukture. Na "Sajmu projekata" posjetitelji su, pak, mogli dobiti detaljne informacije o projektima koji se trenutno provode na Filozofskom fakultetu te čuti iskustva njihovih voditelja i suradnika. Izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić, voditelj dvaju uspješnih projekata financiranih iz fondova ESF-a unutar Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.", smatra da projekti financirani iz fondova EU omogućavaju Filozofskom Fakultetu velike iskorake u pogledu razvoja novih studijskih programa i unapređenju postojećih, kao i u stvaranju znanstvene infrastrukture za znatno poboljšanje kvalitete i razine znanstvenih istraživanja. "Kroz projekte koje trenutno provodimo razvijamo niz novih vrlo modernih studijskih programa koji će, nadamo se, privući i strane studente. A znanstvena infrastruktura koju razvijamo učinit će nas poželjnim partnerima za prijavu novih projekata najboljim svjetskim sveučilištima i institutima. Sigurni smo da kroz ove projekte radimo iskorake za 21. stoljeće", smatra profesor Bagić. "Sudeći po reakcijama sudionika, događanjem smo uspjeli potaknuti produktivnu raspravu o tome kakav bi trebao biti Filozofski za 21. stoljeće, ali i motivirati buduće prijavitelje za nove uspješne projektne pothvate", zaključila je prodekanica.