Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu objavljuje tablicu sa slobodnim upisnim mjestima na prijediplomskim i integriranim studijima za jesenski upisni rok u ak. god. 2024./2025. Prijave za upis i razredbeni postupak za jesenski rok traju do uključivo 18. rujna 2024. putem stranice Postani student!

TABLICA

Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 10. sjednici u 355. akademskoj godini, održanoj 9. srpnja 2024., donio je odluku o dodjeli 103. počasnoga doktorata prof. dr. sc. Hrvoju Tkalčiću, redovitom profesoru i voditelju Odsjeka za geofiziku na Australskom nacionalnom sveučilištu (The Australian National University - ANU) u Canberri. Stručno povjerenstvo za ocjenu prijedloga za dodjelu počasnoga doktorata djelovalo je u sastavu: akademik Mirko Orlić (Prirodoslovno-matematički fakultet), predsjednik Povjerenstva, te akademik Marijan Herak (Prirodoslovno-matematički fakultet) i akademik Igor Vlahović (Rudarsko-geološko-naftni fakultet), članovi. Profesoru Tkalčiću počasni doktorat dodijeljen je za doprinos razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu u području prirodnih znanosti, internacionalizaciji Sveučilišta u Zagrebu i njegovu otvaranju svjetskom prostoru visokoga obrazovanja. Hrvoje Tkalčić redoviti je profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri. Rođen je u Bjelovaru 3. veljače 1970., a odrastao u Vinkovcima, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1996. godine fiziku, smjer geofizika s meteorologijom, na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao je 2001. na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu. Bio je poslijedoktorand na Istraživačkom institutu SCRIPPS Kalifornijskoga sveučilišta u San Diegu te u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u SAD-u. Godine 2007. prelazi na ANU, gdje napreduje do zvanja redovitoga profesora. Od 2007. direktor je Opservatorija za seizmička i infrazvučna opažanja Warramunga u australskom Sjevernom Teritoriju. Taj laboratorij vodi u ime australske vlade i Organizacije za sprječavanje širenja nuklearnih pokusa pri Ujedinjenim narodima. Za potrebe istraživanja u globalnoj seizmologiji vodio je i sudjelovao u brojnim ekspedicijama u udaljene i nepristupačne dijelove australskoga kontinenta. Bio je voditelj međunarodnoga projekta koji je uključivao prvu australsku istraživačku ekspediciju s ciljem postavljanja seizmografa na oceansko dno oko podvodnoga grebena Macquarie u Južnom polarnom oceanu. Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić najugledniji je živući seizmolog hrvatskoga podrijetla. Svoj zavidan međunarodni status stekao je inovativnim istraživanjima Zemljine unutrašnjosti, od kore i plašta do unutrašnje jezgre, koju se još donedavno relativno slabo poznavalo. Koristeći se naprednim metodama analize seizmograma brojnih potresa, njegova su istraživanja unutrašnje jezgre pridonijela tomu da danas o svojstvima i strukturi najdubljih Zemljinih dijelova znamo bitno više nego prije desetak godina. Tkalčićevi radovi prvi put nedvojbeno dokazuju da je unutrašnja Zemljina jezgra kruta, ali relativno mekana, a njegova istraživanja potvrđuju i postojanje male središnje unutrašnje jezgre. Od znanstvenih postignuća koja značajno doprinose svjetskoj geofizici valja spomenuti i inovativan koncept globalnoga korelacijskoga valnog polja, snažan fizikalno-matematički alat za proučavanje Zemljine unutrašnjosti. Ne treba zaboraviti ni primjene Bayesovih postupaka pri inverziji seizmičkoga momenta ili pri određivanju unutrašnje strukture zagonetnih zona anomalno niskih brzina seizmičkih valova na dnu Zemljina plašta, kao i doprinose poznavanju Marsove građe na temelju analize zabilježenih potresa na tom planetu. Veliku većinu svojih radova objavio je u najuglednijim časopisima (npr. Science, Nature Communications, Nature Geoscience, Reviews of Geophysics, Geophysical Research Letters, Journal of Geophysical Research, Tectonics i dr.). Za svoj znanstveni rad profesor Tkalčić dobio je brojna visoka međunarodna priznanja; spomenimo ovdje samo najvažnija. Zbog prijelomnih otkrića u područja znanosti o Zemljinoj unutrašnjoj jezgri i razvoja inovativnih geofizičkih metoda za proučavanje Zemljine strukture i seizmičkih izvora, godine 2020. izabran je u više članstvo (Union Fellow) Američke geofizičke unije. Godine 2021. dobio je i najviša priznanja ANU-a – Dean’s Commendation for Excellence in Education for Excellence in Supervision ‒ te odgovarajuću Rektorovu nagradu godinu dana poslije. Prestižnu Priceovu medalju Kraljevskoga astronomskog društva u Londonu dobio je 2022., a 2023. godine Kineska akademija znanosti dodijelila mu je priznanje Distinguished Scientist. Godine 2024. izabran je za člana Australske akademije znanosti. Iako je svoju karijeru izgradio na najboljim svjetskim sveučilištima, profesor Tkalčić cijelo je vrijeme održavao snažne veze sa svojom Alma mater ‒ Sveučilištem u Zagrebu i njegovim Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, te je u brojnim javnim nastupima isticao kvalitetu obrazovanja koju je dobio na diplomskom studiju u Zagrebu. Pod njegovim se nadzorom ili mentorstvom u Canberri usavršavalo ili doktoriralo troje hrvatskih seizmologa, koje je tom prilikom upoznao s izazovima terenskoga rada te s najnaprednijim znanstvenim postupcima koje su oni uspješno prenijeli u Hrvatsku. Ta je suradnja rezultirala i zapaženim zajedničkim publikacijama, od kojih izdvajamo dva važna rada o dubini Mohorovičićeva diskontinuiteta ispod Dinarida. Hrvoje Tkalčić čest je gost Geofizičkoga odsjeka PMF-a, a njegova zapažanja pojedinih potresa, njihovih uzroka i posljedica te tumačenja seizmoloških i geofizičkih pojmova na društvenim mrežama i u hrvatskim medijima vrlo su čitana i popularna. Svoju prvu znanstveno-popularnu knjigu o potresima napisao je na hrvatskom, a kasnije ju je preveo i na engleski jezik. Članak 86. Statuta Sveučilišta u Zagrebu navodi: „Osobama od iznimnoga ugleda koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj ili svjetskoj znanosti, umjetnosti i kulturi, Sveučilište može dodijeliti počasni doktorat.“ Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić svojim iznimnim znanstvenim rezultatima uvelike je pridonio svjetskoj geofizici i seizmologiji te je svojim nesebičnim angažmanom u obrazovanju i suradnji s hrvatskim kolegama značajno pomogao i napretku geofizike na Sveučilištu u Zagrebu.
Izvor fotografije: Australsko nacionalno sveučilište

Na 2. izvanrednoj sjednici Senata u akademskoj godini 2023./2024. održanoj 23. srpnja, članovi Senata potvrdili su prestanak mandata obnašatelja dužnosti dekana Metalurškoga fakulteta prof. dr. sc. Nikole Mrvca radi odlaska na dužnost državnoga tajnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, na koju je imenovan Odlukom Vlade RH 17. srpnja 2024., te imenovanje obnašateljice dužnosti dekanice Metalurškoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Ivane Ivanić. Članovi Senata dali su suglasnost i za poduzimanje pravnih radnji u iznosu većem od šesto tisuća eura: dekanu Fakulteta elektrotehnike i računarstva za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovora za projekt XR komunikacija i interakcija kroz dinamički ažuriranog digitalnog blizanca pametnog prostora – DIGIPHY, za projekt Siguran i učinkovit odgovor na KBRne incidente semiautonomnim heterogenim robotskim sustavom – CBRNe-HERO, za projekt MetaRoboLearn – neprekinuto (eng. seamless) učenje uz obrazovne robote putem metaverzuma, za projekt Skalabilni sustav kamera i optičkih filtera za primjenu u industriji – SKORPI i za projekt Kolaborativno istraživanje inovativnoga koncepta in situ mjerenja organskog ugljika u tlu i disanja tla pomoću autonomnih robotskih platformi, dekanu Građevinskoga fakulteta za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Fakulteta koje se odnose na potpisivanje ugovorne dokumentacije za realizaciju projekta Sustainable and circular manufacturing of a new generation of barrier for air and noise pollution mitigation – CIRCLEAR te rektoru Sveučilišta u Zagrebu za poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Sveučilišta koje se odnose na potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program Erasmus + Projekt 2024-1-HR01-KA171-HED-000222976.  

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na INTERDISCIPLINARNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ „PRIPREMA I PROVEDBA EU PROJEKATA“ u akademskoj godini 2024./2025., IX. generacija za stjecanje akademskog naziva: specijalist/-ica za EU projekte. Sveučilišni specijalistički studij Sveučilišta u Zagrebu zajednički izvode: Pravni fakultet, Ekonomski fakultet, Građevinski fakultet, Agronomski fakultet te Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba. U provedbi studija surađuju domaći i strani stručnjaci. Na studij se mogu upisati pristupnici/-ice koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskog studija ili diplomu magistra struke te koji aktivno znaju engleski jezik. Studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje vijeće studija te treba imati najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Prijavi treba priložiti:
1.   Ispunjen obrazac za prijavu (možete ga pronaći OVDJE);
2.   Ovjerenu presliku diplome / rješenja o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije*;
3.   Životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti te popisom radova (ako ih ima). * Pristupnik koji je stekao diplomu o završenom dodiplomskom, odnosno diplomskom sveučilišnom studiju na stranom sveučilištu, dužan je o svome trošku pribaviti i nakon prijave na natječaj dostaviti rješenje Sveučilišnog ureda za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija ili  priznavanju razdoblja studija, odnosno ECTS bodova, u svrhu upisa na specijalistički studij. Prijave se podnose na propisanim obrascima. Obrazac za prijavu i program studija nalaze se na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Ovim se raspisuje natječaj i za dodjelu jedne stipendije za polaznika/-icu s potpomognutih područja RH. Pored ranije navedenog pristupnici za stipendije trebaju priložiti i motivacijsko pismo i presliku osobne iskaznice. Specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata traje dva semestara. Završetkom studija stječe se 60 ECTS bodova. Školarina za studij (oba semestra) iznosi 4.000,00 eura, moguće je plaćanje u ratama. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 1. listopada 2024. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet (s naznakom za: specijalistički studij "Priprema i provedba EU projekata")
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb Kontakt osoba: Karmela Pižeta, 01/4895-803, e-mail: kpizeta@pravo.hr

U ponedjeljak 15. srpnja na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL, održana je 2. sjednica Sveučilišnoga vijeća. Sjednica je započela usvajanjem Poslovnika o radu Sveučilišnoga vijeća, a između ostaloga, predstavljeni su oblici izvješća o radu Uprave Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati na značajnim projektima započeti 1. listopada 2022. te se raspravljalo o pripremi izvještajne sjednice Senata koja će se održati u rujnu 2024. Sjednici su nazočili rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori Sveučilišta u Zagrebu te članovi Sveučilišnoga vijeća. Sljedeća sjednica Sveučilišnoga vijeća održat će se u rujnu.  

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na SVEUČILIŠNI INTERDISCIPLINARNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ "KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE" u akademskoj godini 2024./2025. za stjecanje akademskoga naziva: specijalist / ica konferencijskoga prevođenja. PRAVO UPISA na studij imaju pristupnici koji su stekli diplomu sveučilišnoga četverogodišnjega dodiplomskog studija ili sveučilišnu diplomu magistra struke uz uvjet polaganja razredbenog ispita. Iznimno, pravo upisa imaju osobe koje su završile stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i uz uvjet da imaju najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija te polaganje razredbenog ispita. Prijavi treba priložiti:

1. Ispunjen obrazac za prijavu (možete ga pronaći OVDJE);
2. Ovjerenu presliku diplome/rješenja o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, ako je diploma stečena u inozemstvu;
3. Životopis.

Prijave se podnose na propisanom obrascu, a prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. ŠKOLARINA iznosi 4.000 eura za kombinacije jezika A-B i A-C1-C2, te 4.650 eura za kombinacije jezika A-B-C, A-B1-B2, A-C1-C2-C3, itd. za akademsku godinu 2024./2025. Školarina se može plaćati u ratama. Kandidati koji ispunjavaju uvjete za upis bit će obaviješteni o razredbenom ispitu. Troškovi razredbenog postupka iznose 70 eura, te se uplaćuju na IBAN Sveučilišta: HR9823400091100010475. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 31. kolovoza 2024. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu:
Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom: NATJEČAJ ZA UPIS NA PDSS KONFERENCIJSKO PREVOĐENJE)
Ulica Radoslava Cimermana 88, 10000 Zagreb Propisani obrazac  te sve dodatne obavijesti možete pronaći na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu gdje možete preuzeti dokument: Obrazac za prijavu. Kontakt osoba:
Ana Pribanić, dipl. oec.
Tel.: + 385 (0)1 4698 110
E-mail: apriban@unizg.hr Pristupnici se mogu natjecati za stipendiju Glavne uprave za usmeno prevođenje pri Europskoj komisiji (DG Interpretation). Rok za prijavu (DG Interpretation bursaries): je do 26. rujna 2024. do 17 sati, a maksimalni mogući iznos stipendije je 3.000 eura.

Drugu godinu zaredom objavljeno je rangiranje Quacquarelli Symondsa, koje obuhvaća sveučilišta iz zemalja članica Vijeća Europe, točnije iz njih 38, te sveučilišta iz Turske, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana.

Od ukupno 685 rangiranih institucija visokoga obrazovanja, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je 243. mjesto te je najbolje rangirano sveučilište iz Republike Hrvatske. Slijede Sveučilište u Splitu na 462. mjestu, Sveučilište u Rijeci na 479. mjestu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u kategoriji od 511. do 520. mjesta te Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zadru, koja su smještena u kategoriju iza 601. mjesta. U odnosu na prošlu godinu kada je bilo na 260. mjestu, Sveučilište u Zagrebu napredovalo je za 17 mjesta, jednako kao i Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci za devet mjesta, a ostala hrvatska sveučilišta zadržala su prošlogodišnje pozicije. Prvih pet mjesta zauzimaju redom: 1. ETH Zürich, 2. Imperial College London, 3. Oxford, 4. Cambridge i 5. University College London. Sedam od deset najbolje rangiranih sveučilišta nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osim ukupnoga poretka za sve zemlje, objavljen je i poredak po regijama: Zapadna Europa, Sjeverna Europa, Južna Europa, Istočna Europa i Zapadna Azija. Hrvatska sveučilišta svrstana su u regiju Južna Europa, zajedno sa sveučilištima iz Italije, Španjolske, Portugala, Grčke, Malte, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije. U regiji Južna Europa Sveučilište u Zagrebu zauzima 47. mjesto od ukupno 147 sveučilišta, a najbolje rangirana južnoeuropska sveučilišta su Politehničko sveučilište u Milanu, Alma Mater Studiorum ‒ Sveučilište u Bolonji i Sveučilište u Barceloni. Ideja je ovoga rangiranja omogućiti dublji uvid u europske visokoobrazovne institucije korištenjem metodologije istovjetne onoj u sličnim regionalnim rangiranjima koje objavljuje QS, poput dosadašnjega rangiranja QS Emerging Europe & Central Asia, koje se više neće objavljivati. U ovom rangiranju korištena je metodologija jednaka onoj za QS World University Rankings 2025. Konačna ljestvica poretka formira se na temelju dvanaest težinski različitih pokazatelja, koji zbrojeno sačinjavaju ukupnu ocjenu pojedinoga sveučilišta. Svaki pokazatelj u različitom postotku pridonosi ukupnoj ocjeni: akademska reputacija čini 30% ukupne ocjene, reputacija od zaposlenika 15%, broj citata po radu 10%, broj citata po fakultetu 5%, međunarodna istraživačka mreža 10%, ishodi zapošljavanja 5%, omjer broja studenata i fakultetskoga osoblja 5%, međunarodna raznolikost studenata 5%, omjer broja stranoga akademskoga osoblja i ukupnoga osoblja 5%, omjer broja dolaznih stranih studenata i ukupnoga broja studenata 2,5%, omjer broja odlaznih domaćih studenata i ukupnoga broja studenata 2,5%, ocjena održivosti sveučilišta 5%. Sveučilište u Zagrebu je najbolji rezultat ostvarilo u pokazateljima Ishodi zapošljavanja (99,5 bodova od mogućih 100), Međunarodna istraživačka mreža (83,9 bodova) te Održivost sveučilišta (45,9 bodova). Također, kada se usporede rezultati u pojedinačnim pokazateljima za sveučilišta u regiji Južna Europa, Sveučilište u Zagrebu je iznad regionalnoga medijana u pokazateljima Ishodi zapošljavanja, Omjer broja dolaznih stranih studenata i ukupnoga broja studenata i Međunarodna istraživačka mreža, a ispod je regionalnoga medijana u pokazateljima Broj citata po fakultetu, Omjer broja odlaznih domaćih studenata i ukupnoga broja studenata, Međunarodna raznolikost studenata te Omjer broja stranoga akademskoga osoblja i ukupnoga osoblja. Podsjećamo da se Sveučilište u Zagrebu u lipnju ove godine na međunarodnom rangiranju QS World University Rankings 2025 svrstalo u kategoriju od 651. do 660. mjesta od ukupno 1503 sveučilišta, što je postotno najbolji rezultat otkad postoji ovo rangiranje. Također, postotno najbolje rezultate dosad Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je i na međunarodnim rangiranjima Center for World University Rankings (508. mjesto od njih 2000) i Best Global Universities Rankings (509. mjesto od njih 2250). Nakon odličnih rezultata ostvarenih na rang-ljestvicama u prethodnoj, 2023. godini, te u prvoj polovici 2024., i ovo je rangiranje još jednom potvrdilo kvalitetu i međunarodni ugled Sveučilišta u Zagrebu. Države članice Vijeća Europe obuhvaćene rangiranjem QS World University Rankings: Europe 2025 (izvor) Izvor podataka za tekst  

Studenti izvršnoga doktorskoga studija menadžmenta u visokom obrazovanju na Sveučilištu u Pennsylvaniji (University of Pennsylvania, SAD) u sklopu svoga opsežnoga edukacijskoga programa u petak 12. srpnja 2024. posjetili su Sveučilište u Zagrebu. Ovaj dvogodišnji studij okuplja grupe viših rukovoditelja iz visokoga obrazovanja, vlade, neprofitnih organizacija i privatnoga sektora, koji će, paralelno uz svoj posao, usavršiti vještine učinkovitoga vođenja dinamičnih institucija visokoga obrazovanja. Polaznike studija posebno je zanimalo djelovanje i organizacijsko funkcioniranje velikoga i sveobuhvatnoga sveučilišta kao što je zagrebačko, zatim misija i vizija, izazovi i prilike, posebnosti, ciljevi u budućnosti te mnoge druge teme. U plenarnom dijelu programa studente su ugostili prorektori Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prof. dr. sc. Dubravko Majetić i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, zatim pravna stručnjakinja i zamjenica voditelja UNIC projekta prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, a podršku su organizacijski i u dijelu rasprave dale voditeljica Središnjega ureda za međunarodnu suradnju dr. phil. Branka Roščić i voditeljica Ureda za odnose s javnošću Sandra Kramar. U plenarnom dijelu programa prorektor Pavičić je u rektorovo ime zahvalio gostima na dolasku, naglasio važnost razmjene ideja i neprekidno pomicanje granica onoga što znamo te održao prezentaciju o zagrebačkom Sveučilištu. U svojemu je predstavljanju naglasio tradiciju i velik broj studijskih programa u gotovo svim područjima koje Sveučilište u Zagrebu nudi, usporedno navodeći i demografski problem s kojim se Hrvatska suočava. Neke od glavnih tema koje Sveučilište smatra bitnim, a prorektor je naglasio su: uključivost i raznolikost, digitalna transformacija, zaštita okoliša i klime, participativna demokracija. Također, u raspravu su se uključili i ostali sudionici sa zanimljivim pitanjima koja su se ticala rangiranja Sveučilišta i cjelokupne strategije kvalitete i izvrsnosti, kompleksnosti upravljanja velikim neintegriranim sustavom, suradnje s gospodarstvom, pripadnost i poistovjećivanje studenata sa Sveučilištem pored jakih matičnih fakulteta i dr. Profesorica Lalić Novak govorila je o Europskom sveučilištu postindustrijskih gradova (UNIC), udruženju pod europskom „kapom“, a sastoji se od deset sveučilišta u različitim zemljama diljem Europe i predstavlja deset različitih postindustrijskih gradova u okruženju koje se mijenja. Sveučilište u Zagrebu član je ovoga udruženja od 2020. godine. U svom je govoru profesorica Lalić Novak spomenula suradnju Sveučilišta u Zagrebu s renomiranim europskim sveučilištima, nevladinim udrugama i gospodarskim sektorom. Kao izdvojenu temu, nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu u doba svjetske pandemije, profesorica je naglasila „otpornost grada“ u doba krize, njegove alate, kapacitete, jakosti i slabosti, o čemu Sveučilište u Zagrebu itekako može iskustveno svjedočiti. Nakon plenarnoga dijela održane su tri paralelne grupne sesije u kojima se raspravljalo o usklađenosti Sveučilišne strategije s nacionalnom strategijom, o iskustvima studenata u sustavu i o upravljačkoj strukturi Sveučilišta. Prva grupa studenata razgovarala je prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricom Pavičićem i prorektorom za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem o usklađenosti sveučilišne strategije s nacionalnim interesima iz pozicije javnoga sveučilišta. S obzirom na činjenicu da je Sveučilište u Zagrebu veliko i sveobuhvatno sveučilište u okviru kojega djeluju 34 sastavnice s pravnom osobnošću, studente je zanimao proces kreiranja i odobravanja novih studijskih programa na različitim razinama, od fakultetske i sveučilišne do razine Agencije za visoko obrazovanje i resornoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Govoreći o različitim fazama tih procesa, posebno se razgovaralo i usklađenosti upisnih kvota s potrebama tržišta rada, posebice u odnosu na javno financiranje redovitih studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva. Također, pitanja studenata odnosila su se i na postojanje stručne prakse kao integralnoga dijela studijskih programa te mogućnost uključivanja stručnjaka izvan sveučilišne zajednice u rad sa studentima (npr. komentorstva, suradnja na stručnim projektima, i sl.). U kontekstu javnoga financiranja Sveučilišta kao vrlo složenoga procesa, studenti su prorektorima postavili niz pitanja vezano uz uvođenje programskoga financiranja, proces pregovaranja o trogodišnjim programskim ugovorima, projekcijama Sveučilišta o budućim strateškim ciljevima te evaluaciji postignutih rezultata. Također, prorektori su gostujuće studente upoznali s inicijativama Sveučilišta vezanima uz jačanje suradnje s gospodarstvom, kao i na aktivnostima koje se provode u svrhu razvijanja podrške studentima u pronalasku budućega zaposlenja u struci. U okviru razgovora o usklađenosti sveučilišne strategije s nacionalnim interesima studenti su se dotakli i pitanja daljnjega razvoja politike internacionalizacije s aspekta dolaznih stranih studenata koji bi na Sveučilištu u Zagrebu završili cijeli studij. Tijekom razgovora istaknuto je da Sveučilište aktivno radi na pripremi i akreditaciji studijskih programa na engleskom jeziku, u svrhu provlačenja stranih studenata. Druga grupa studenata i profesora sudjelovala je u diskusiji o iskustvima studenata, na kojoj su domaćini bili prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Jasenka Ostojić, prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju. Sudionike rasprave zanimalo je kako Sveučilište u Zagrebu svoje studente priprema za karijeru nakon završetka studija, koje su mogućnosti praktičnoga rada tijekom studija te na koji su način studenti uključeni u upravljačke procese na fakultetima i akademijama. Prorektor Majetić je istaknuo da studenti od početka studija sudjeluju u istraživanjima kroz koja razvijaju specifična znanja i vještine koje će im trebati na tržištu rada u budućnosti. Studenti su uključeni u upravljačke procese na Sveučilištu putem predstavnika u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i studentskim zborovima sastavnica, kao i sudjelovanjem studenata u radu Senata Sveučilišta. Odgovarajući na pitanje o sportskim aktivnostima i mentalnom zdravlju studenata, prorektorica Ostojić najavila je osnivanje Savjetovališta za studente koje bi s radom trebao započeti ove jeseni u zgradi SEECEL-a na Kajzerici, privremenom sjedištu Rektorata. Prorektorica Ostojić je naglasila da je veliki broj studenata uključen u neki oblik besplatnih tjelesnih aktivnosti na fakultetima ili se profesionalno bave sportom te da je Sveučilište u Zagrebu dvije godine za redom proglašeno za najbolje i najaktivnije sportsko sveučilište u Europi.   Treća se grupa pak bavila temom upravljanja Sveučilištem te se fokusirala na upravu koju čini rektor s prorektorima, dekani i prodekani na fakultetima, kao i na njihovo zajedničko funkcioniranje. Posebno su ih zanimali načini na koje se donose odluke, proces izbora rektora, način na koji se biraju prorektori, kako funkcioniraju nadzorna tijela, te odnos između profesora i uprave institucije. Prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku na Sveučilištu u Zagrebu i redovita profesorica Pravnoga fakulteta odgovarala je na pitanja koja se tiču pravnih procedura, transparentnosti, pravilnika, statuta, ali i „mekših“ tema poput svakodnevnih međuljudskih odnosa. Razgovaralo se i o sustavu financiranja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, povlačenju sredstava iz europskih fondova, ponajprije kroz istraživačke projekt, te raznim partnerstvima, ponajprije s gospodarskim subjektima. Prorektor za poslovanje i digitalizaciju prof. dr. sc. Tomislav Bolanča naglasio je da su među partnerima posebno međunarodno prepoznata samoodrživost Sveučilišta, te stabilnost i povjerenje prema Sveučilištu u Zagrebu kao krovnoj hrvatskoj obrazovnoj i znanstvenoj instituciji. U okviru posjeta Hrvatskoj, studenti ovoga studija posjetili su i druga hrvatska javna sveučilišta i obrazovne te druge institucije.

U zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) 8. srpnja 2024. održan je sastanak izaslanstva Tehnološkoga instituta Beijing i predstavnika Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je sastanka bio jačanje suradnje između dviju institucija, kao i stvaranje okvira za sklapanje bilateralnih sporazuma u svrhu razmjene studenata i iniciranja potencijalnih zajedničkih aktivnosti i inicijativa. Kinesko je izaslanstvo predvodila direktorica Ureda za međunarodnu suradnju i internacionalne studente dr. sc. Wang Ying koja je suradnicama Zong Xin i Jiang Wangziwei predstavila Tehnološki institut Beijing. Uz prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Juricu Pavičića, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu na sastanku bili su prodekanica za studente Fakulteta elektrotehnike i računarstva izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, prodekan za nastavu Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Krešimir Grilec i prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević. Sastanak je organiziran u sklopu aktivnosti Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu te su mu nazočili njegovi voditelji prof. Yang Haiyan i Krešo Jurak. Tehnološki institut Beijing osnovan je 1940. godine kao prvo znanstveno i inženjersko sveučilište u Kini. Sastoji se od 22 profesionalne škole, sedam visokih škola i osam obrazovno-istraživačkih institucija na kojima studira oko 30 000 studenata na studijima u devet znanstvenih disciplina. Institut djeluje na pet kampusa te je posebice usmjeren na internacionalizaciju, zbog čega dio studija izvodi na engleskom jeziku. Sudionici sastanka usuglasili su se kako će se u sljedećem razdoblju, u svrhu daljnjega razvoja suradnje između Tehnološkoga instituta Beijing i Sveučilišta u Zagreb, posebno usmjeriti na jačanje mobilnosti, poticanje zajedničkih projekata, pokretanje programa ljetnih škola i organizaciju konferencija. Također, dogovoreno je da će se na temelju održanoga sastanka osnovati nekoliko programskih grupa koje će zajednički osmisliti modele potencijalne suradnje te konkretne aktivnosti. Tijekom sastanka prorektor Pavičić posebno je istaknuo sudjelovanje Sveučilišta u Zagrebu u alijansi UNIC, što također može biti jedan od okvira suradnje između dviju institucija.

U ponedjeljak 8. srpnja 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetilo je izaslanstvo Sveučilišta Kineske akademije društvenih znanosti (UCASS). Uz predsjednika UCASS-a profesora Zhanga Zhengwena, kinesko su izaslanstvo činili dekan Škole novinarstva i komunikacije profesor Qi Yalin, prodekan Škole za ekonomiju profesor Zhang Tao, voditelj Ureda predsjednika UCASS-a Wang Chuanpei i voditelj Odsjeka za međunarodnu suradnju i razmjenu toga Sveučilišta Zeng Maofu. Uz prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricu Pavičića, na sastanku su sudjelovali dekan Filozofskoga fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, prodekanica za nastavu Fakulteta političkih znanosti izv. prof. dr. sc. Đana Luša i prodekan za kvalitetu i internacionalizaciju Ekonomskoga fakulteta prof. dr. sc. Zoran Krupka. Sastanak je organiziran u sklopu aktivnosti Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu te su mu nazočili njegovi voditelji prof. Yang Haiyan i Krešo Jurak. Na zajedničkom sastanku razmotrene su mogućnosti razvoja suradnje između dvaju sveučilišta, odnosno njihovih fakulteta koji djeluju u području društvenih i humanističkih znanosti. Također, sudionici sastanka usuglasili su se da će se u sljedećem razdoblju usmjeriti na razvoj modela za međusobnu razmjenu studenata i nastavnika, kao i kraćih programa mobilnosti i ljetnih škola. Sveučilište Kineske akademije društvenih znanosti osnovano je 1978. godine i sastoji se od 14 škola na kojima se obrazuju studenti na trima studijskim razinama (prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj) u području društvenih i humanističkih znanosti. Sveučilište djeluje na dvama kampusima, a posebno je usmjereno na razvoj međunarodne suradnje i privlačenje talentiranih studenata. Također, u okviru Sveučilišta djeluju tri izdavačke kuće koje godišnje izdaju oko 300 knjiga te objavljuju oko 3900 članaka.  

Sveučilište u Zagrebu ponovno je proglašeno najaktivnijim sportskim sveučilištem u Europi te najboljim sportskim sveučilištem u Europi u 2023. godini! Ova priznanja bit će dodijeljena Sveučilištu na generalnoj skupštini i proslavi 25. obljetnice Europske sveučilišne sportske organizacije (EUSA) 16. studenoga 2024. u Beču. Tijekom protekle godine oko 200 sportaša i članova stručnoga osoblja predstavljalo je Sveučilište u Zagrebu na europskim studentskim prvenstvima EUSA-e. Reprezentacije su se natjecale u 10 (od ukupno 16) organiziranih sportskih prvenstava i u konkurenciji više od 500 sveučilišta osvojile najviše medalja – njih čak 29 (6 zlatnih, 9 srebrnih i 14 brončanih). Ovim priznanjem Sveučilište u Zagrebu pokazalo je kontinuitet i prosperitet akademskoga sporta u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Prva nagrada za najbolje sportsko sveučilište pristigla je za 2016. godinu, na tragu rezultata postignutih tijekom Europskih sveučilišnih igara Zagreb – Rijeka. Uspjeh je ponovljen u 2019. godini, kada je Sveučilište u Zagrebu uz titulu najboljega dobilo i titulu najaktivnijega na temelju nastupa i rezultata na prvenstvima diljem Europe. Nakon neodržanih prvenstava 2020. i 2021. godine zbog pandemije koronavirusa, fantastičan uspjeh ostvaren je i 2022. godine u vidu obrane naslova. S ovim se rezultatima Sveučilište u Zagrebu pridružilo listi onih koji uspješno predstavljaju Republiku Hrvatsku te su njezin najbolji promotor i ambasador.  

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 4. srpnja 2024. održana je Skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG, nakon čega je uslijedila Alumni priča pod nazivom Diploma s olimpijskim potpisom.  Na početku događanja okupljene je pozdravio predsjednik Saveza prof. dr. sc. Mario Šafran te zahvalio Upravi Medicinskog fakulteta na gostoprimstvu. Skupu se potom obratila prodekanica za nove studijske programe i osiguranje kvalitete Medicinskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Lana Škrgatić te istaknula da Savez ima ključnu ulogu u povezivanju sadašnjih i bivših studenata, čime se dodatno osnažuje akademska zajednica. „Olimpijski sportski uspjesi rezultat su izvrsnosti i potpune predanosti radu, a pojedinci koji uspiju paralelno razviti i akademsku karijeru zaista su najbolji od najboljih te bismo im svi trebali pružiti puno veću podršku“, rekla je profesorica Škrgatić. U radnom dijelu sjednice prof. dr. sc. Mario Šafran podnio je izvješće o radu Predsjedništva Saveza za razdoblje od srpnja 2023. do srpnja 2024. Govoreći o ostvarenim aktivnostima Saveza u protekloj godini u svome se izvješću posebno osvrnuo na izdavanje Glasnika na hrvatskom i engleskom jeziku, projekt dodjele e-adresa s alumni domenom te ciklus Alumni priča. Također, članove Saveza izvijestio je o projektu prikupljanja poruka istaknutih alumna koje će se koristiti u promotivne svrhe. Taj je projekt pokrenut u svrhu jačanja prepoznatljivosti i privlačenja novih studenata. Na kraju svoga izlaganja prof. dr. sc. Mario Šafran naglasio je da „Savez svojim djelovanjem kontinuirano pruža podršku sastavnicama Sveučilišta te alumni udrugama u zemlji i svijetu.“ U nastavku događanja održana je Alumni priča pod nazivom Diploma s olimpijskim potpisom. U panelu su sudjelovali predsjednica Komisije za dualnu karijeru u sportu Hrvatskoga olimpijskoga odbora prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica, specijalist ortoped i osvajač brončane olimpijske medalje u osmercu izv. prof. dr. sc. Tomislav Smoljanović i operativna menadžerica i osvajačica brončane olimpijske medalje u taekwondou Martina Zubčić Dušak. Razgovor je moderirao prof. dr. sc. Veljko Đorđević. Govoreći o važnosti uvođenja djece i mladih u sport i sportske aktivnosti od najranije dobi, prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica istaknula je kako je na sveučilišnoj razini potrebno dodatno osnaživati ulogu sporta i stvarati preduvjete za uravnoteženu i uspješnu dualnu karijeru studenata sportaša. Pritom bi sustav trebao prepoznavati i vrednovati ne samo postignuća studenata vrhunskih sportaša nego svih kategorija studenata koji se bave sportom. Također, naglasila je nužnost ulaganja u sportsku infrastruktura na Sveučilištu u Zagrebu koja ne zadovoljava trenutne potrebe. „Često sportaše slavimo zbog njihovih postignuća, ne uzimajući pritom u obzir kako svi zajedno imamo obvezu stvoriti preduvjete za njihovo uspješno studiranje i bavljenje sportom“, rekla je profesorica Caput-Jogunica. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Smoljanović, alumnus Medicinskoga fakulteta, prisjetio se svoga studija te aktivnoga bavljenja veslanjem i osvajanja brončane medalje u osmercu na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. godine. Istaknuvši važnost bavljenja sportom te usklađivanja studijskih i sportskih obveza rekao je kako vrhunski sport pojedincu omogućuje pomicanje vlastitih granica. „Sport te također nauči gubiti, izgrađuje karakter te daje mogućnost da se ispitaju vlastite granice.“ Alumna Ekonomskoga fakulteta Martina Zubčić Dušak osvojila je brončanu medalju u teakwondou na Olimpijskim igrama održanima 2008. godine u Pekingu. Kao najmlađa osvajačica olimpijske medalje za Hrvatsku te prve hrvatske olimpijske medalje u teakwondou osvrnula se na proces prelaska iz svijeta sporta na tržište rada. „Važno je omogućiti sportašima da tijekom aktivnoga bavljenja profesionalnim sportom steknu radno iskustvo.“ Govoreći o izazovima i ograničenjima s kojima se sportaši susreću tijekom školovanja, posebno je naglasila nužnost da obrazovni proces za studente sportaše bude fleksibilniji. Skup je zaključio profesor Đorđević istaknuvši važnost njegovanja osjećaja pripadnosti svojemu Sveučilištu među alumnima. „Budite ponosni na instituciju na kojoj ste stekli obrazovanje i koja vam je pružila temelj za vaš daljnji profesionalni razvoj“, rekao je. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je ansambl Greenhill Club pod ravnanjem prof. dr. sc. Brune Baršića, predsjednika Udruge bivših studenata i prijatelja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – AMAMUZ. Snimka razgovora uskoro će biti dostupna.

U razdoblju od 9. do 23. lipnja 2024. izv. prof. dr. sc. Mario Konecki, voditelj Laboratorija za dizajn programskih sučelja, internetske servise i videoigre na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama te je posjetio nekoliko sveučilišta u 3 savezne države: Sveučilište DePaul u Chicagu, Sveučilište Penn State u Pennsylvaniji i Sveučilište New York. Dio posjeta održao se u okviru programa mobilnosti Erasmus+. 

Tijekom posjeta Sveučilištu DePaul sastao se s rektorom Robertom L. Manuelom, prorektorom za globalni angažman i online učenje GianMariom Besanom, potpredsjednikom za strateške inicijative Arbinom Smithom, dekanicom Fakulteta znanosti i zdravstva Stephanie T. Dance-Barnes, dekanicom Učiteljskoga fakulteta Jennifer Mueller i prodekanicom za znanost Susan Dvorak McMahon. Razgovaralo se o suradnji u području obrazovnih programa, inovativnih rješenja i proizvoda u području razvoja videoigara, virtualne i proširene stvarnosti i umjetne inteligencije, kao i o suradnji u području znanstvenoga rada.

Rektor Sveučilišta DePaul Robert L. Manuel, izv. prof. dr. sc. Mario Konecki i potpredsjednik za strateške inicijative Arbin Smith

S dekanicom Fakulteta znanosti i zdravstva Stephanie T. Dance-Barnes

S dekanicom Učiteljskog fakulteta Jennifer Mueller

Za vrijeme posjeta Sveučilištu Penn State profesor Konecki održao je predavanje za tridesetak nastavnika i predstavnika administracije i upravljačkih struktura Sveučilišta na temu utjecaja virtualne i proširene stvarnosti i umjetne inteligencije na obrazovanje, poslovanje i poduzetničke pothvate. Na temu suradnje u području novih tehnologija održani su sastanci s pomoćnikom direktora za ugovore o partnerstvu Vladom Likholetovom, direktorom inženjerskih programa Raghuom Sangwanom, pomoćnicom direktora Farrell Centra za korporativne inovacije i poduzetništvo Jeanette K. Miller, koordinatoricom poslovnih programa Sherry Robinson i dekanicom kampusa Penn State Hazleton, Penn State Scranton i Penn State Wilkes-Barre Elizabethom J. Wright. Poseban naglasak prilikom održanih razgovora bio je usmjeren na suradnju u području razvoja inovativnih obrazovnih programa i poticanje studentskih poduzetničkih pothvata. Tijekom posjete dogovoreno je i potpisivanje sporazuma o suradnji između Sveučilišta Penn State i Sveučilišta u Zagrebu. Pomoćnik direktora za ugovore o partnerstvu Vlad Likholetov, Mario Konecki, direktor inženjerskih programa Raghu Sangwan i pomoćnica direktora Farrell Centra za korporativne inovacije i poduzetništvo Jeanette K. Miller Dogovor o projektnim aktivnostima i potpisivanju sporazuma o suradnji S dekanicom kampusa Penn State Hazleton, Penn State Scranton i Penn State Wilkes-Barre Elizabeth J. Wright Tijekom posjete Sveučilištu Penn State, izv. prof. dr. sc. Mario Konecki dobio je nagradu Sveučilišta za postignuća ostvarena tijekom dosadašnje suradnje u području poduzetničkog, projektnog, nastavnog i znanstvenog rada. Dodjela nagrade Sveučilišta Penn State Za vrijeme posjete Sveučilištu New York, profesor Konecki održao je razgovore s pročelnicom Centra za videoigre Sveučilišta New York Naomi Clark. Razgovaralo se o suradnji na obrazovanju u području razvoja videoigara i projektnoj suradnji. Također se raspravljalo o mogućnostima partnerske suradnje u okviru Centra gaming industrije u Novskoj. Navedena suradnja predstavlja značajan doprinos razvoju obrazovanja i industrije videoigara u Hrvatskoj s obzirom na to da je Centar za razvoj videoigara jedna od najboljih obrazovnih ustanova u području razvoja videoigara na svijetu. O trendovima u industriji videoigara razgovarao je i s Ramirom Corbettom, nastavnikom Centra za videoigre s višegodišnjim iskustvom u praksi. Izv. prof. dr. sc. Mario Konecki i pročelnica Centra za videoigre Sveučilišta New York Naomi Clark Sastanak na temu suradnje u području obrazovanja i projektnih aktivnosti u području razvoja videoigara Tijekom posjete Pennsylvaniji, profesor Konecki posjetio je i više lokalnih poduzeća te razgovarao s vlasnicima o prilikama i izazovima poslovanja u SAD-u.

Šesti Hrvatski iseljenički kongres, glavna tema kojega je bila "Hrvatski iseljenici ‒ potencijal za budućnost Hrvatske" okupio je više od 150 registriranih sudionika, a održavao se od 27. do 29. lipnja 2024. u kampusu Sveučilišta u Puli.

Na svečanosti otvaranja nazočili su ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, biskup Porečke i pulske biskupije mons. Ivan Štironja, pulski gradonačelnik dr. sc. Filip Zoričić, dekanica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Puli prof. dr. sc. Lina Pliško, dekan Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković te u ime organizatora dr. sc. Marin Sopta (Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva) i suorganizatora Dario Magdić (Središnji državni ured za Hrvate izvan RH).

Prvi govornici istaknuli su otvorena pitanja i izazove vezane za demografsko stanje i useljavanje, izazove u očuvanju hrvatskoga jezika, kulture i vjere u hrvatskom iseljeništvu, koje je čak brojnije od domovinske Hrvatske, a u ime akademske zajednice dekanica Pliško i dekan Crnković poručili su da je velika zadaća Vlade RH osmisliti različite programe i poticaje za povratak brojnih hrvatskih iseljenika, uključujući studentsku populaciju, te su pozvali na poticanje interesa za hrvatska sveučilišta kao mjesta povezivanja novih naraštaja rođenih izvan Hrvatske s domovinom njihovih predaka.

U nastavku kongresa održana su brojna plenarna predavanja o migracijama, hrvatskim iseljenicima, kulturnom i vjerskom identitetu, izazovima demografske obnove Republike Hrvatske, poslovnim kontaktima iseljene i domovinske Hrvatske, važnosti medija u povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, povratničkim iskustvima, baštinskim temama itd.

Od predstavnike rektorata Sveučilišta u Zagrebu, dr. phil. Branka Roščić održala je predavanje  Cjeloviti studijski programi, Erasmus+ programi studijske razmjene/stručne prakse, ljetne škole i ostali akademski programi za studente pripadnike hrvatskog naroda izvan RH na Sveučilištu u Zagrebu, a u sklopu panela Kulturne i baštinske spone dr. sc. Vlatka Lemić održala je predavanje Usmena povijest kao metoda prikupljanja informacija o kulturnoj baštini dijaspore. Od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su predstavnici Filozofskoga fakulteta, Croaticuma (izložili su rezultate sociolingvističkih istraživanja hrvatskoga kao nasljednoga jezika), Fakulteta filozofije i religijskih znanosti (o mogućnosti filozofiranja na hrvatskom jeziku) i Fakulteta hrvatskih studija (povijesni osvrti iseljavanja u Južnu Afriku), itd.

Općenito, ovaj je kongres bio kvalitetno mjesto koje je ponudilo okvire za razmjenu ideja i iskustva te umreživanje po raznim područjima vezanima za hrvatsko iseljeništvo.

Više na poveznicama:

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva

Šesti hrvatski iseljenički kongres

vijesti_HRT

U Istanbulu je 28. lipnja 2024. potpisan Sporazum o suradnji između Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Istanbulu - Cerrahpaşa. Sporazum su potpisali dekan prof. dr. sc. Marko Samardžija i prof dr. sc. Hasan Alpak, u nazočnosti rektora Sveučilišta u Istanbulu -Cerrahpaşa prof. dr. sc. Nurija Aydına i generalne konzulice Republike Hrvatske u Republici Turskoj dr. sc. Ivane Zerec. Ovo je prvi potpisan Sporazum o suradnji u području veterinarskih znanosti između Republike Hrvatske i Republike Turske, a njime će se dodatno potaknuti razmjena studenata i profesora te razvijati brojni bilateralni projekti, kao i oni u okviru programa Erasmus+.

U četvrtak 4. srpnja 2024. u 14 sati u Dvorani "Miroslav Čačković" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 3b) u okviru Skupštine Saveza društava bivših studenata Sveučilišta – ALUMNI UNIZG bit će održana Alumni priča: Diploma s olimpijskim potpisom.

Gosti Alumni priče bit će hrvatski olimpijci koji su, uz sportske uspjehe, izgradili i drugu poslovnu karijeru: izv. prof. dr. sc. Tomislav Smoljanović, specijalist ortoped i osvajač brončane olimpijske medalje u osmercu i Martina Zubčić Dušak, operativna menadžerica i osvajačica brončane olimpijske medalje u taekwondou te prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica, predsjednica Komisije za dual karijeru u sportu Hrvatskog olimpijskog odbora.

Pozivamo vas da nam se pridružite!

U ponedjeljak 24. lipnja 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetilo je izaslanstvo Shandong Jiaotong sveučilišta iz Kine. Uz predsjednika Sveučilišnoga vijeća Shandong Jiaotong sveučilišta Wanga Huanbina, kinesku su delegaciju činili direktor Ureda za međunarodnu suradnju toga Sveučilišta Ma Yu te dekan Međunarodne škole Liu Chunguang. Uz prorektora za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricu Pavičića, na sastanku su sudjelovali predstavnici Građevinskoga fakulteta – dekan prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, prodekan za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Tomislav Kišiček, pročelnik Katedre za željeznice izv. prof. dr. sc. Ivo Haladin i dr. sc. Katarina Vranešić, te predstavnik Fakulteta prometnih znanosti doc. dr. sc. Dario Babić. Sastanak je organiziran u sklopu aktivnosti Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu te su mu nazočili njegovi voditelji prof. Yang Haiyan i Krešo Jurak. Na zajedničkom sastanku razmotrene su mogućnosti razvoja suradnje između dvaju sveučilišta, posebice s Građevinskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti, s obzirom da je Shandong Jiaotong sveučilište posebno orijentirano na obrazovanje budućih stručnjaka u području prometnoga inženjerstva. Riječ je o sveučilištu koje se sastoji od ukupno 16 ustrojbenih jedinica (škola) na kojima studira oko 23 000 studenta, a djeluje na čak četirima kampusima te ima velik broj laboratorija, između ostaloga, nacionalni laboratorij za transportnu industriju. Istaknuvši kako Republiku Hrvatsku u razdoblju od sljedećih pet do deset godina očekuju velika ulaganja u rekonstrukciju postojeće željezničke infrastrukture te izgradnju nove, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu na sastanku su posebno istaknuli nužnost razmjene iskustava i dobrih praksi s predstavnicima međunarodnih partnera koji u tome području ostvaruju iznimne rezultate. S obzirom da znanstvenici Sveučilišta u Zagrebu sudjeluju u pokretanju i realizaciji različitih projekata vezanih uz transport i željezničku infrastrukturu, suradnja s inozemnim stručnjacima zasigurno će pridonijeti jačanju cijeloga područja inženjerske struke u RH. Također, predstavnici Građevinskoga fakulteta posebno su istaknuli kako je u tijeku izgradnja Centra za istraživanje i razvoj sigurnoga i održivoga okoliša kao prvoga takvoga objekta u sklopu Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj koji će kao centar izvrsnosti raditi na različitim znanstveno-istraživačkim i razvojnim projektima, što uključuje i područje inženjerstva i transporta u širem smislu. Sudionici sastanka usuglasili su se kako će se u sljedećem razdoblju usmjeriti na razvoj modela za međusobnu razmjenu studenata i nastavnika, prvenstveno kraćih programa mobilnosti i sudjelovanja na ljetnim školama. Također, predsjednik Sveučilišnoga vijeća Shandong Jiaotong sveučilišta Wang Huanbin uputio je službeni poziv predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu na međunarodni skup koji će se pod nazivom China-CEEC Local Leaders' Meeting – China-CEEC Local Cooperation for the Future u listopadu ove godine održati u gradu Yantai, u kineskoj provinciji Shandong.

Centar za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu raspisuje Natječaj za upis na sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij "Upravljanje ljudskim potencijalima" za stjecanje akademskoga naziva specijalist/specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u akademskoj godini 2024./2025.

1. UVJETI I PRAVO UPISA

Na Studij se mogu upisati pristupnici sa završenim:

• odgovarajućim četverogodišnjim sveučilišnim dodiplomskim studijem
• odgovarajućim sveučilišnim diplomskim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ostvarenih 300 ECTS bodova)
• odgovarajućim stručnim diplomskim studijem (300 ECTS) uz obavezu polaganja sva tri razlikovna kolegija, neovisno o programu koji su završili
• strani državljani koji su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij, a kojima je diploma priznata prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske (akademsko priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije u RH na Sveučilištu u Zagrebu)
• kandidati s prosječnom ocjenom studija većom od 3,5, odnosno kandidati s nižim prosjekom ako prilože preporuku dva sveučilišna profesora s fakulteta na kojem su završili odgovarajući sveučilišni/stručni diplomski studij.

Istovremeno se raspisuje natječaj za dodjelu jedne stipendije za polaznika/-icu s osnovnim kriterijem društvene koristi i unapređivanja upravljanja ljudskim potencijalima u javnom sektoru. Pored navedenog u točki 6, pristupnici za stipendije trebaju priložiti i motivacijsko pismo.  Od pristupnika se očekuje poznavanje engleskog jezika na razini praćenja stručne literature i stručne komunikacije. Pravo upisa na Studij stječu pristupnici koji zadovoljavaju uvjete upisa. Ako se za upis na Studij prijavi više pristupnika od upisne kvote, pravo upisa stječu pristupnici koji udovoljavaju svim uvjetima natječaja i koji su odabrani putem selekcijskog postupka. Glavne odrednice selekcijskog postupka su prosjek ocjena na studiju i motivacijski razgovor. S kandidatima koji ostvare pravo upisa na Studij sklapa se Ugovor o studiranju. 2. UPISNA KVOTA Na Studij se prima 30 studenata. 3. PROGRAM I TRAJANJE STUDIJA Detaljan program studija dostupan je na stranici https://uljp.unizg.hr/. Studij traje tri semestra i nosi 90 ECTS bodova. Studij izvodi pripremni semestar u okviru kojeg se održava nastava na razlikovnim predmetima. Razlikovni predmeti ne nose ECTS bodove, a svrha im je omogućiti studentima stjecanje znanja koja su im neophodna za praćenje nastave na Studiju. Za svakog se studenta određuju posebno, ovisno o tome je li tijekom svojeg preddiplomskog ili diplomskog studija položio ispite koje sadržajno obuhvaćaju gradivo propisano pojedinim razlikovnim predmetom. 4. UPIS I POČETAK NASTAVE Upis na Studij održat će se u rujnu 2024. godine. Nastava na razlikovnim predmetima u pripremnom semestru održat će se u rujnu/listopadu 2024. godine. Održavanje redovite nastave na Studiju započinje u listopadu 2024. godine. Točni datumi bit će objavljeni naknadno. 5. VISINA ŠKOLARINE Školarina iznosi 1.860 eura po semestru, odnosno 5.580 eura za tri semestra koliko traje Studij. Dodatno, za svaki razlikovni predmet koji studenti trebaju položiti jer nisu stekli potrebna formalna osnovna ekonomska, psihološka i/ili statistička znanja, potrebno je platiti 200 eura. Izvan uplaćene školarine su i troškovi prijave odnosno obrane specijalističkog rada u ukupnom iznosu od 400 eura. Školarinu je moguće platiti jednokratno ili u nekoliko rata. 6. POSTUPAK PRIJAVE ZA UPIS NA STUDIJ Postupak prijave za upis na studij sastoji se u popunjavanju i dostavi obrasca za prijavu i popratne dokumentacije, poštom na adresu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prijava za upis na Studij uključuje sljedeće dokumente:

1. Obrazac prijave [DOWNLOAD]
2. Diploma prethodnog(ih) studija (ovjerena preslika ili izvornik na uvid)
3. Prijepis ocjena sa svih prethodnih razina studija
4. Preporuke ukoliko je prosjek ocjena kandidata na prethodnim studijima bio niži od 3,50 (dvije preporuke)
5. Domovnica (izvornik na uvid)
6. Izvadak iz matice rođenih (izvornik ili ovjerena preslika ne starija od 6 mjeseci)
7. Životopis
8. Rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije ukoliko kandidat studij nije završio u Republici Hrvatskoj
9. Motivacijsko pismo za pristupnike za stipendije

7. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Rok za podnošenje prijava na natječaj je od 1. lipnja 2024. do 1. rujna 2024. godine. Ispunjenu prijavu na natječaj i traženu dokumentaciju poslati poštom na adresu: EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Referada za poslijediplomske studije
(s naznakom za: Studij Upravljanje ljudskim potencijalima)
Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb Prijavom na natječaj dajete privolu za obradu Vaših osobnih podataka u svrhu upisa na studij, a u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Opširnije informacije nalaze se na web stranici Studija Studija. Za dodatne upite kontaktirati:

• Milka Rimac Bilušić, spec. oec.; mrimacbil@net.efzg.hr, tel. 095/861-7646.
• prof. dr. sc. Maja Parmač Kovačić; mparmac@ffzg.hr, tel. 091/753-0949.

U četvrtak 20. lipnja 2024. Sveučilište u Zagrebu posjetili su muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziz ef. Hasanović i Mohammed Sayyed, glavni menadžer Sveučilišta Zayed u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ugostili su ih rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju. Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima za uspostavu i razvoj suradnje zagrebačkoga Sveučilišta i Sveučilišta Zayed. Posebno su istaknute moguće istraživačke i nastavne suradnje u području kulture, povijesti, filozofije, lingvistike i religijskih znanosti. Razmotrene su i perspektive razmjene nastavnika, istraživača i studenata.

Futsalska reprezentacija Sveučilišta u Zagrebu predstavljala je Hrvatsku na FISU Svjetskom sveučilišnom prvenstvu u futsalu u Kini, koje se igralo od 10. do 16. lipnja 2024. u Šangaju, gradu koji broji 100 tisuća studenata s osam sveučilišta. Na natjecanju je sudjelovalo 14 muških i 7 ženskih ekipa iz 16 zemalja, a očekivanja su bila velika, posebice u zemljama u kojima je ovaj sport jako popularan. Nakon prolaska grupne faze, ostvarena je pobjeda u četvrtfinalu protiv reprezentacije Portugala 4:1, a zatim protiv Ukrajine 4:2 u polufinalu. U finalu protiv reprezentacije Brazila, naši su dečki pobijedili ekipu prepunu vrhunskih internacionalaca 4:1 i zasluženo postali najbolji na svijetu. Hrvatsku futsal sveučilišnu reprezentaciju čine studenti sa Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta Edward Bernays, redom igrači sa UniSportHR futsal parketa, ali i s bogatim međunarodnim studentskim iskustvom i uspjesima, kao i onim klupskim u 1. HMNL i reprezentativnom dresu Hrvatske. Prvaci svijeta su: Ante Piplica, Lukas Mlinarić, Mateo Mužar, Matija Tolić, Bepo Paus, Branko Artić, Filip Novak, Ivan Penava, Nikola Gudasić, Toni Vučković, Jure Jakovljević, Ivan Marković, Lovro Cigler i kapetan Bruno Kovačić. Stručni stožer predvode Alen Jukić i Saša Ledinščak. Snimku finalne utakmice i fantastičnu atmosferu možete vidjeti OVDJE. Čestitamo!!