Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 3 hours 32 min ago

Izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Thu, 10/21/2021 - 08:33

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa suorganizatorom Večernjim listom te partnerima Udrugom za promicanje kulture povijesti Kliofest i Gradskom knjižnicom Vukovar priređuje izložbu Sloboda s njegovim imenom zove kako bi oživjela sjećanja na tešku sudbinu grada na Vuki i Dunavu, grada simbola i grada heroja – Vukovara, kao i sjećanja na suvremeni život u kojem značajno mjesto zauzima kultura.

Izložba daje uvid u fotografije, knjige, rukopise, novinske članke i ostalu građu koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i partnerske ustanove čuvaju u svojim zbirkama – građu koja svjedoči o stradanju Vukovara, ali i bogatoj kulturi grada.

Središnji dio izložbe čine stručni tekstovi povjesničarke i kustosice izložbe Vlatke Filipčić Maligec koji daju uvid u bitku za Vukovar, posebno zbivanja u vukovarskoj bolnici, na Ovčari, u vojarni, Borovome Selu i Borovome naselju 1991. godine. Tekstove prate fotografije hrvatskih fotoreportera kao i naslovnice Večernjega lista koje su svjedočanstvo ratnih zbivanja u Vukovaru i sudbina Vukovaraca tijekom Domovinskoga rata te reprezentativna knjižna građa o ratu u Vukovaru iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba je i potaknuta dosadašnjim djelovanjem Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu koja okuplja i daje na korištenje svu relevantnu građu o Domovinskome ratu. Utemeljena kao dio nacionalne zbirke Croatica, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje građu objavljenu u Hrvatskoj i svijetu, knjižnu i neknjižnu, bez obzira na medij, na bilo kojem jeziku, inozemnih i hrvatskih autora, koja se bavi temom Domovinskoga rata ili je objavljena tijekom njegova trajanja. Tijekom dvanaest godina postojanja, Zbirka je okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili nadahnuće.

Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu dio je bogatoga fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja danas broji gotovo 3,8 milijuna svezaka. Knjižnica brižno čuva i građu koja svjedoči o bogatoj kulturi grada Vukovara, a izbor građe iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa kao i općega fonda Knjižnice zastupljen je u drugome dijelu izložbe – od književnih djela nadahnutih Vukovarom i djela vukovarskih književnika preko prekrasnih grafika i starih razglednica do glazbenih rukopisa i zemljovida. Izložbu će pratiti objava digitalne zbirke Vukovar te virtualne izložbe Vukovar – kultura danas Gradske knjižnice Vukovar izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.

Izložba će biti otvorena 4. studenoga 2021. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a moći će se pogledati do 30. studenoga 2021. godine. Autori su izložbe djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, Maja Priselac i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec. Autori su izloženih fotografija fotoreporteri Damir Radnić, Davorin Višnjić, Drago Havranek, Emica Elveđi Goran Pichler, Igor Kralj, Josip Bistrović, Marko Mrkonjić, Mišo Lišanin, Robert Belošević, Robert Šipek i Siniša Hančić. Ostvarenju izložbe doprinos je dao velik broj djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i Večernjeg lista te partnerskih ustanova.

Izložba Sloboda se njegovim imenom zove održava se u sklopu programa Godina čitanja te uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

The post Izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Otvorena izložba „Judita“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Wed, 10/20/2021 - 08:45

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu obilježavanja 500. obljetnice tiskanja prvoga izdanja Judite Marka Marulića pripremila je izložbu o tome prvom umjetničkom epu hrvatske književnosti ispjevanome na hrvatskome jeziku kao i njezinu autoru Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti. Izložba je otvorena 19. listopada, a svi zainteresirani mogu je razgledati do 2. studenoga 2021. godine.

Na otvorenju izložbe pozdravne riječi uputili su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak. O epu Judita te građi Marka Marulića u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila je dr. sc. Irena Galić Bešker, koordinatorica Zbirke, dok je koncept izložbe predstavila autorica izložbe i viša stručna savjetnica za odnose s javnošću u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Nela Marasović.

„Višestruka je i višeslojna povezanost i simbolika odnosa Marka Marulića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te svega onog što on znači za hrvatsku kulturu i povijest. Marko Marulić simbol je hrvatskoga pisanog stvaralaštva, a Knjižnica, kao stoljetna čuvarica i riznica hrvatske knjige i hrvatske pisane riječi, svojim ukupnim fondom, a posebno Juditom, samo potvrđuje njegovo povlašteno mjesto u hrvatskoj i europskoj književnosti“, istaknula je na svečanome otvorenju izložbe glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izložba na 15 izložbenih panoa tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Osim Judite, nalazi se i izbor ostale građe koja je povezana sa životom i radom Marka Marulića – od prvotisaka njegovih djela, brojnih izdanja do prijevoda tijekom stoljeća.

U prvome dijelu izložbe prikazan je život i rad Marka Marulića uvidom u njegov latinski te potom hrvatski opus koji u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Središnji dio izložbe prikaz je Judite, najznamenitijega djela Marka Marulića, čija su dva primjerka drugoga izdanja tiskanoga 1522. godine te jedan primjerak četvrtoga i petoga izdanja također dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulićeva Judita bila je neiscrpan izvor nadahnuća u svim područjima ljudske djelatnosti te izložba donosi i prikaz njezine prisutnosti u Zbirci muzikalija i audiomaterijala kao i Zbirci zemljovida i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na izložbi su prikazani i najznačajniji pretisci Marulićeve Judite te njezino spominjanje u svjetskoj literaturi.

Mogu se pogledati i digitalizirana Marulićeva djela dostupna na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Virtualna izložba Marko Marulić izrađena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao rezultat digitalizacijskoga projekta Digitalna zbirka djela Marka Marulića provedenoga 2018. godine uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Izložba Judita organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu Godine čitanja 2021. Dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2021. te je pripremljena na poticaj Književnoga kruga Split te voditelja Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga dr. sc. Bratislava Lučina na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „Judita“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

U Gradskoj knjižnici Požega svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige

Mon, 10/18/2021 - 13:11

Gradskoj knjižnici Požega ove je godine pripala čast biti domaćinom svečanoga otvorenja Mjeseca hrvatske knjige koje se održalo 15. listopada 2021. godine. Svečanosti su otvorenja nazočili ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Programskoga i organizacijskoga odbora Mjeseca hrvatske knjige Višnja Cej, ravnateljica Gradske knjižnice Požega Aleksandra Šutalo, gradonačelnik Grada Požege dr. sc. Željko Glavić, zamjenik županice Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha, knjižničari te zaljubljenici u ovu manifestaciju koja desetljećima širi ljubav prema knjizi i čitanju.

Kulturno-umjetnički dio programa svečanoga otvorenja uveličali su Mješoviti zbor Glazbene škole Požega, Gradsko kazalište Požega, Plesni studio Marine Mihelčić te izvođači Bruna Oberan, Kristijan Kostić i Tin Tonković.

U manifestaciju Mjesec hrvatske knjige ove se godine uključilo 218 sudionika, s nešto više od 1600 programa. Sudionici su u najvećem broju narodne i školske knjižnice te nešto manji broj muzeja, nakladnika, udruga i društava.

Središnji je program manifestacije Nacionalni kviz za poticanje čitanja Šest autora traži čitatelja koji se rješava online te mu se može pristupiti do 22. listopada.

Mjesec hrvatske knjige nacionalna je kulturna manifestacija koja se održava od 1995. godine u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike, a obuhvaća programe na nacionalnoj i lokalnoj razini kojima se nastoji istaknuti važnost knjige, knjižnice i čitanja. Ovogodišnji se program Mjeseca hrvatske knjige održava u sklopu Godine čitanja, koja je proglašena odlukom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva kulture i medija radi dodatne promidžbe knjige i čitanja. S temom Hrvatski autori u Godini čitanja i pod geslom Ajmo hrvati se s knjigom!, u središte su ovogodišnje manifestacije stavljeni hrvatski autori kako bi se istaknula važnost čitanja na vlastitome jeziku te potaknula svijest o vlastitoj književnoj baštini.

Gradska knjižnica Požega, samostalno ili u suradnji s udrugama, ustanovama ili pojedincima, pripremila je bogat program za svoje sugrađane. Organizirano je čak 11 književnih susreta u razdoblju trajanja Mjeseca hrvatske knjige, ali i filmski program, plesni program, programi poticanja čitanja, svakodnevne aktivnosti za djecu i mlade, četiri nove izložbe, edukacije za umirovljenike i mlade i druge aktivnosti. Tri su programa Gradske knjižnice Požega uvrštena u središnje programe ove nacionalne manifestacije. Riječ je o Stručnome skupu Nova zgrada, nova knjižnica koji će se održati u Požegi 9. studenoga, festivalu recitacije za mlade Probudi me! koji će se održati 12. studenoga te programu svečanoga otvorenja.

Program Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Požega.

The post U Gradskoj knjižnici Požega svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige appeared first on .

Otvorena 19. međunarodna izložba inovacija ARCA 2021.

Fri, 10/15/2021 - 09:22

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 14. listopada 2021. godine otvorena je 19. međunarodna izložba inovacija ARCA 2021. u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Izložba je otvorena do 16. listopada 2021. godine.

Izložbu je otvorila izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića mr. sc. Martina Ciglević. Na svečanome otvorenju izlagačima i okupljenim uzvanicima obratili su se i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske te prorektor za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, direktor Međunarodne federacije nacionalnih saveza inovatora IFIA Zoran Barišić, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran Vrbanec, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja Ivo Milatić.

Na Izložbi su predstavljene inovacije i nove tehnologije u gotovo svim područjima ljudskoga djelovanja, od industrije do svagdašnjice, a koje su plod rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek utemeljenih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Irana, Kine, Makedonije, Poljske, Slovenije i Srbije.

Istaknuto mjesto u programu Izložbe i ove godine pripada inovacijama mladih autora, učenika srednjih tehničkih škola kao i studenata hrvatskih sveučilišta. Za njih i djecu osnovnoškolskoga uzrasta pripremljen je poseban program događanja s radionicama u području STEM.

Izložba ARCA 2021. zatvorit će se već tradicionalnom dodjelom nagrada – brončanih, srebrnih i zlatnih medalja te dodjelom Grand Prixa za najbolju inovaciju, najznačajnije nagrade Izložbe.

Izložba već godinama po uzoru na najutjecajnije srodne svjetske sajmove i izložbe promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Udruga inovatora Hrvatske zajedno sa suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima ovogodišnje Izložbe poziva sve zainteresirane da posjete najveće okupljanje izumitelja u Hrvatskoj i upoznaju njihove najnovije ideje i izume.

Posjet Izložbi i svim popratnim programima besplatan je za sve posjetitelje, uz obvezno pridržavanje važećih epidemioloških mjera.

Više pojedinosti o Izložbi.

The post Otvorena 19. međunarodna izložba inovacija ARCA 2021. appeared first on .

Na platformi DigiLab NSK Podcasts uskoro dostupni podcasti o kulturi, znanosti i obrazovanju

Wed, 10/13/2021 - 15:53

Beli Zagreb Grad, Mladi znanstvenici među nama, Gdje ideje idu?, ZKDruškanje, Moć knjige podcast Noći knjige i Lov na Govor podcasti su koje ćete uskoro moći pratiti na „DigiLab NSK Podcasti“ kanalu dostupnom na You Tubeu kao i na svim relevantnim aplikacijama za slušanje podcasta.

DigiLab NSK Podcasti rezultat su projekta Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja koji od početka 2021. godine provodi Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na javni poziv za sudjelovanje u Projektu objavljen početkom svibnja 2021. godine pristiglo je više od 20 kvalitetnih prijava za podcaste, a na temelju mjerila atraktivnosti i izvedivosti, odabrano je spomenutih šest finalista koji su dobili priliku sudjelovati na edukacijama i besplatno snimati, producirati i distribuirati vlastite podcaste.

Beli Zagreb Grad podcast je mlade urednice istoimenoga portala Barbare Grgić u kojem će ugostiti umjetnike koji svojim djelovanjem obogaćuju zagrebačku, ali i hrvatsku kulturnu i umjetničku scenu. Sveučilište u Zagrebu u podcastu Mladi znanstvenici među nama upoznat će publiku s mladim hrvatskim znanstvenicima i njihovim inovativnim projektima. U podcastu Gdje ideje idu? zadarske udruge Mala filozofija voditelj podcasta Bruno Ćurko sa svojim će sugovornicima razgovarati o filozofiji i različitim idejama kao i o tvorcima tih ideja. Zanimljiv podcast o projektima, aktualnim temama te životu i radu knjižničara i hrvatskih knjižnica u podcastu ZKDruškanje donosi Zagrebačko knjižničarsko društvo i voditelj podcasta Mihael Bily, dok će voditeljica podcasta Moć knjige – podcast Noći knjige Dobrila Zvonarek sa svojim gostima razgovarati o knjigama, njihovoj ulozi u društvu kao i  budućnosti knjige u Hrvatskoj. O važnosti komunikacije, govora i retoričkoga obrazovanja u podcastu Lov na govor sa svojim gostima razgovarat će učitelj govora i govorništva Davor Stanković.

Nužnost potpunoga ili parcijalnoga prelaska svojega djelovanja u digitalno okruženje zbog pandemije izazvane virusom COVID-19 mnoge su ustanove, organizacije, udruge i pojedinci u sklopu sektora kulture i kreativnih industrija te sektora znanosti i obrazovanja dočekale nespremno. Upravo zbog toga pokrenut je projekt Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja koji je utemeljen na načelima dostupnosti, decentralizacije, pristupačnosti te ekonomičnosti i održivosti. Projekt se uklapa u inkluzivno viđenje Digitalnoga laboratorija NSK Digitalne tehnologije dostupne svima te predstavlja još jedan doprinos glavnomu cilju Laboratorija a to je poticati kulturu inovacija te osigurati siguran prostor za upoznavanje i eksperimentiranje s novim medijima i tehnologijama, objasnila je voditeljica Digitalnoga laboratorija NSK Dragana Koljenik.

Projekt Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja provodi se u sklopu programa Godina čitanja i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Novosti o Projektu pratite na profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Na platformi DigiLab NSK Podcasts uskoro dostupni podcasti o kulturi, znanosti i obrazovanju appeared first on .

Obilježeni Dani europske baštine 2021.

Tue, 10/12/2021 - 09:56

U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021. te 60 godina djelovanja službe za konzerviranje i restauriranje knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. i 7. listopada 2021. godine u velikom je predvorju Knjižnice održan program Odjela Knjižnice Zaštita i pohrana pod nazivom U srcu NSK – konzervatori-restauratori na djelu.

Program U srcu NSK… organiziran je kao dio ovogodišnjeg nacionalnog programa obilježavanja Dana europske baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske koji se na temu Baština za sve! održava do kraja listopada.

U sklopu održanog programa Knjižnice izložene su knjige u različitim fazama konzervatorsko-restauratorskog postupka te su organizirane radionice posvećene „liječenju“ i čuvanju knjižne građe. Tematska je okosnica programa bilo isticanje vrijednosti pisane baštine i važnosti njezine zaštite, a svrha jačanje svijesti i odgovornosti prema očuvanju tog dijela kulturne baštine na razini svakog pojedinca, kao i zagovaranje aktivnog sudjelovanja u njegovoj zaštiti.

Tijekom dvodnevnih aktivnosti konzervatori-restauratori Odjela NSK Zaštita i pohrana predstavili su iznimnu osjetljivost i krhkost ove vrste baštine, načine njezine zaštite te uvjete u kojima je potrebno držati knjige, kao i aktivnosti Odjela te ulogu konzervatora-restauratora u zaštiti i očuvanju knjižnične građe. Sudionike programa upoznali su s dijelovima knjige, različitim vrstama oštećenja knjiga te jednostavnim postupcima čijom primjenom mogu samostalno „popraviti“ oštećene knjige.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Obilježeni Dani europske baštine 2021. appeared first on .

Projektima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijeljena novčana potpora Zaklade Adris

Mon, 10/11/2021 - 12:36

Na natječaju Zaklade Adris za 2021. godinu za program Stvaralaštvo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijeljena su novčana sredstva za ostvarenje dvaju projekta. Riječ je o projektima monografija Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1464.) i Izdavanje grafičke mape Milana Trenca – 10 vizura.

Autor je sadržaja za monografiju Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1464.) Stjepan Krasić, svećenik, povjesničar i sveučilišni profesor u mirovini. Zadnjih nekoliko godina profesor Krasić proveo je proučavajući povijest samostana sv. Dominika u Dubrovniku i otkrio da je u njem 1492. godine utemeljena prva javna knjižnica na hrvatskome tlu u koju su, kako piše u jednome sačuvanom dokumentu Vlade Dubrovačke Republike iz 1501. godine, imali slobodan pristup ne samo članovi samostana nego i svi građani, pa čak i „stranci koji dolaze u naš grad“. Riječ je o bitnome otkriću koje će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu monografijom predstaviti javnosti na odgovarajući način.

Milan Trenc (1962.) je grafičar, ilustrator, crtač stripova, autor animiranih i igranih filmova, multimedijalni umjetnik te autor hrvatskoga i svjetskoga ugleda koji je stekao djelujući u Hrvatskoj i Americi. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu ostvarit će se objavljivanjem 30 grafičkih mapa za koje će autor otisnuti 300 grafičkih listova – 10 motiva vizura te 60 listova s tekstom, ukupno 360 listova u tehnici sitotiska. Time bi Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obogatila svoj fond, i to prije svega fond grafičkih mapa koje prikuplja od 60-ih godina prošloga stoljeća i koji je brojčano najveći takav fond u Hrvatskoj.

Osim ovih dvaju projekta, u 15 donacijskome ciklusu Zaklada Adris poduprijet će i sedam projekata iz programa Znanje i otkrića, šest projekata iz programa Stvaralaštvo, pet projekata iz programa Ekologija, šest projekata iz programa Baština i pet projekata iz područja Dobrota, a stipendijama šestero studenata. Omogućit će i nastavak stipendiranja i u školskoj i akademskoj godini 2021./2022. svojim stipendistima koji su postigli izvrsne rezultate.

Sredstva za donacije i stipendije u iznosu od 2.000.000,00 kuna u ovome natječajnom ciklusu osigurana su osobnom donacijom dugogodišnjega predsjednika Uprave i sadašnjega predsjednika Nadzornoga odbora Adris grupe mr. sc. Ante Vlahovića.

The post Projektima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijeljena novčana potpora Zaklade Adris appeared first on .

Uz 126. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca

Mon, 10/11/2021 - 08:13

Oduvijek sam volio glazbu. Kao takav, dobro sam se uklopio u moj rodni grad, Split. Završio sam akademiju dramskih umjetnosti, ali srce me i dalje vuklo glazbi jer, kako je i sam Nietzsche rekao: „U glazbi strasti uživaju u sebi samima.”

Hrvatski operni dirigent i skladatelj, zapravo samouk umjetnik, Jakov Gotovac, rođen je 11. listopada 1895. u Splitu, a umro je 16. listopada 1982. godine u Zagrebu. Školovao se u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Karijeru je započeo organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskoga društva u Šibeniku. Djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu. Bio je nenadmašan zborovođa akademskoga društva Mladost, a vodio je i pjevačka društva Jug, Pavao Markovac i Vladimir Nazor.

Kao skladatelj Gotovac je pripadnik nacionalnoga glazbenog smjera te je za svoja vokalna djela često uzimao narodne tekstove. U njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenoga folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela ističu se ljubavna lirika i humor. Gotovčeve su najuspjelije skladbe djelo za zbor Koleda, orkestralno Simfonijsko kolo, romantična narodna opera Morana te scenska glazba za Gundulićevu Dubravku.

Ipak, najpoznatije mu je djelo opera Ero s onoga svijeta, koja ga je proslavila izvan granica domovine – izvedena je u više od 80 europskih glazbenih pozornica, čak na devet jezika. Zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivu libretu, svrstala se i među najuspjelije komične opere. Nastala je 1935. godine na tekst Milana Begovića, a praizvedena je 2. studenoga iste godine. U fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se rukopis opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i rukopisne i tiskane solo popijevke.

Jakov Gotovac bio je akademik i dobitnik nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade AVNOJ-a. Obogatio je hrvatsku solo popijevku brojnim skladbama nadahnutim hrvatskim glazbenim folklorom.

Smatra se jednim od naših umjetnika koji je nekada živio i stvarao umjetnička djela, a danas svi njegujemo uspomenu na ta vremena.

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, kućne glazbe i koncerata? Ni u svijetu niti kod čovjeka ništa se ne događa bez glazbe. Glazba se često doživljava kao dah kojim su bogovi čovjeku udahnuli život. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu te da nije sam.

(Pero Gotovac – sin Jakova Gotovca)

The post Uz 126. obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca appeared first on .

Pjesniku Dubrovnika – uz 164. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića

Fri, 10/08/2021 - 14:29

… Kad sunce grane prestane mi grožnje.
Ja vidim onda,
jest, ja gledam, ćutim,
da sadašnjost je slava grada moga.
Još uvijek Sveti Vlaho brani i čuva
Vjeru, i Pravdu, i Slobodu našu.
Kad sunce kruni zlatnijem vijencem Petku
i sjajnijem plaštom kiti svete mire,

tad, zbogom tugo!
Vedru snagu ćutim,
što Slobodan sam, jer sam Dubrovčanin. (…)

(Gundulićev san)

Jedan od najistaknutijih dramskih pisaca moderne Ivo Vojnović, često nazivan i posljednjim dubrovačkim pjesnikom, rođen je 9. listopada 1857. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao državni službenik boravio je u Križevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim činovnikom postao je u Dubrovniku (1892. – 1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Braču (1903.). U svibnju 1907. zbog novčane je afere otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu pa je imenovan dramaturgom zagrebačkoga kazališta; tu je dužnost obavljao do lipnja 1911. godine. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. godine u Dubrovniku; zatočen je u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Od proljeća 1919. živio je u Francuskoj, najviše u Nici, odakle se 1922. godine vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio teško oštećen, često je javno nastupao u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu interpretirajući svoja djela, hoteći osigurati sredstva za život. Umire slijep 30. kolovoza 1929. godine u Beogradu, u 72. godini života.

U književnosti se javlja 1880. godine kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac, objavljuje pripovijetku Geranium s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrovačkim vedutama i ozračjem, nakon koje je napisao pripovijetku Perom i olovkom (1884.) i kraći roman Ksanta (1886.). Prozna komedija Psyche (1889.) Vojnovićev je dramski prvijenac: označuje zaokret u hrvatskome kazalištu i književnosti. U povodu otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu na natječaju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda Psyche značila je i proglašenjem Vojnovića začetnikom moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. godine nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci – kronika o propasti Dubrovačke Republike, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dubrovačka trilogija u režiji Koste Spaića od 1964. do 1971. godine na tri lokacije, u Kneževu dvoru, Sponzi i gruškome ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrovačkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tročinke u Dubrovniku. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. U siječnju 2012. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno je izvedena dramska predstava Maškarate ispod kuplja. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njemačkoga jezika, a sam je prevođen na brojne svjetske jezike. Najviše uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrovačkome idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilježuje u svijesti čitatelja i gledatelja. Većina mu je drama izvođena i u inozemstvu. Godine 2009. objavljena su Pisma Iva Vojnovića, a u povodu obilježavanja 80. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Iva Vojnovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavili su trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića. Tom prigodom otvorena je i izložba Jedan po jedan dohodu vlastela koja je popraćena katalogom. Pisma Iva Vojnovića pokazuju da je Ivo Vojnović najviše pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). Neka od tih pisama (npr. pismo Iva Vojnovića Juliju Benešiću iz 1918.), koja se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, reproducirana su u katalogu, koji donosi i ilustracije ostalih izložaka – faksimila Vojnovićevih rukopisa, preslike naslovnica časopisa ili knjiga, fotografije, plakata uz izvedbe Vojnovićevih drama te planova i karata iz vremena Vojnovićeva života u Dubrovniku.

Hrvatski književnik Ivo Vojnović u svojem je književnome djelu, kao i u životu, stvorio čudesnu mješavinu modernoga i tradicionalnoga, izvornoga talenta i učenosti, aristokratske drskosti i građanske nesigurnosti. Bio je tvorac najboljih hrvatskih drama.

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Kao suncokret koji više nije imao snage gledati za suncem 30. kolovoza 1929. godine klonuo je plemeniti život mirnoga i umornoga pjesnika Iva Vojnovića. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu.

Kada je 30. kolovoza 1929. u beogradskoj bolnici Vojnović izrekao: „Doktore, to je smrt“, izgovorio je u stvari riječi svog Orsata: „To je smrt!“ Život i kazalište postali su jedno. Ivo Vojnović je finalmente stigao među svoje, i sada leži na groblju na Mihajlu, ondje „gdje su navijek spali djedovi mrtvi, kad je Knez još vlado“, nastavljajući živjeti životom svih svojih muških i ženskih likova, trajno zasluživši naziv: pjesnik Dubrovnika.

(Luko Paljetak)

The post Pjesniku Dubrovnika – uz 164. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića appeared first on .

150. obljetnica Rakovičkoga ustanka

Fri, 10/08/2021 - 10:51

Sto pedeseta obljetnica Rakovičkoga ustanka obilježena je prigodnom izložbom nazvanom „Rakovički ustanak 1871. i Eugen Kvaternik: od pobune do kulta nacionalnog junaka“ i znanstvenim skupom koji je organiziran 7. listopada 2021. godine u zgradi Hrvatskoga državnog arhiva Na izložbi su, između ostaloga, izložbeni i rukopisi Eugena Kvaternika koji se čuvaju u Nacionalnoj i sveuilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Otvorenju izložbe nazočila je glavna ravanteljica Nacionalne u sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Znanstveni skup i prigodna izložba nastali su u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Hrvatskoga instituta za povijest te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Hrvatska historiografija Rakovičkomu ustanku pridaje jedno od središnjih mjesta u oblikovanju ideje o nacionalnoj državi i hrvatskoj samostalnosti, ali istodobno propituje smislenost toga neuspjeloga pothvata.

Sto pedeseta obljetnica Rakovičkoga ustanka prigoda je za prisjećanje, obilježavanje, upoznavanja uzroka i okolnosti u kojima se tijekom druge polovice 19. stoljeća stvara politička misao o modernoj i neovisnoj hrvatskoj državi

Posebna pozornost posvećena je životnomu putu i sudbini idejnoga začetnika ustanka Eugena Kvaternika čija pobuna u Rakovici nije uspjela potaknuti široke narodne mase na pobunu protiv Austro-Ugarske Monarhije. Iako njegova pobuna nije imala značajnoga uspjeha, ostao je upisan u analima kao borac za hrvatsku samostalnost. Kako je vrijeme prolazilo njegova je pobuna ušla u legendu i postao je nacionalni junak.

Izložba Rakovički ustanak 1871. i Eugen Kvaternik: od pobune do kulta nacionalnog junaka moći će se razgledati u razdoblju od 8. listopada do 15. prosinca 2021. godine.

 

The post 150. obljetnica Rakovičkoga ustanka appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvrštena u ROR

Thu, 10/07/2021 - 14:57

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvrštena je u ROR (Research Organization Registry) i dodijeljen joj je jedinstveni identifikator kao istraživačkoj organizaciji ROR ID.

ROR je upisnik istraživačkih organizacija koji okuplja otvorene, održive, uporabljive i jedinstvene identifikatore istraživačkih organizacija svijeta. Pod istraživačkom organizacijom ROR podrazumijeva svaku organizaciju koja provodi, proizvodi, upravlja istraživanjem ili je s njime povezana na neki drugi način. ROR su pokrenuli Crossref, California Digital Library, DataCite i Digital Science 2019. godine na temelju podataka iz baze podataka GRID (Global Research Identifier Database). Danas ROR sadrži zapise i ROR ID-ove za više od 102 000 organizacija, a pretraživ je na e-adresi https://ror.org/search.

Zapisi ROR sadrže osnovne metapodatke o istraživačkoj organizaciji kao što su inačice naziva, URL, mjesto organizacije, drugi identifikatori istraživačke organizacije i dr. koji pomažu u otklanjanju višeznačnosti među organizacijama.

ROR ID je otvoreni, jedinstveni i besplatni identifikator istraživačke organizacije koji se dodjeljuje najvišoj razini jedne istraživačke institucije.  Identifikator se prikazuje u obliku URL-a koji upućuje na metapodatke o istraživačkoj instituciji koju identificira.

Interoperabilan je s drugim identifikatorima i implementiran u brojne druge sustave kao što su GRID, ISNI, Crossref Funder ID i Wikidata pa ga sve veći broj baza podataka i institucija koristi radi jedinstvenoga identificiranja i povezivanja istraživačke organizacije s rezultatima istraživanja. Implementacija ROR ID-ova u znanstvenu infrastrukturu omogućila je učinkovitije pronalaženje i praćenje rezultata istraživanja među institucijama i financijerima.

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvrštena u ROR appeared first on .

13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem

Thu, 10/07/2021 - 12:46

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 20. do 22. listopada 2021. godine u Hotelu Sol Graden Istra for Plava Laguna u Umagu održat će se 13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem.

Suorganizatori su ovogodišnjega Savjetovanja Hrvatsko knjižničarsko društvo (Sekcija za narodne knjižnice), Gradska knjižnica Umag i Društvo bibliotekara Istre, a partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani (NUK) i Savez knjižničarskih društava Slovenije (ZBDS).

Skup se održava u sklopu programa Godina čitanja i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Tema je Savjetovanja Narodne knjižnice – jačanje kulturne, obrazovne i društvene uloge u globalnim kriznim situacijama, a svrha je uputiti knjižnice na međusobno povezivanje u promijenjenim uvjetima uzrokovanima kriznim situacijama radi njihova razvoja u novome normalnom okruženju.

Savjetovanje će obuhvatiti i teme povezane s programom Godina čitanja koje provodi Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kao i sesiju Knjižničarski filmski festival, koji obuhvaća dvije filmske večeri te dvije panel rasprave o temi Promjene u upravljačkoj strukturi Međunarodnog saveza knjižničarskih društva i ustanova (IFLA) i Novi provedbeni akti (pravilnici i standardi).

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 12. listopada 2021. godine, a svi zainteresirani mogu se prijaviti preko prijavnice dostupne na mrežnoj stranici Savjetovanja, gdje je moguće pronaći i preliminarni program 13. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj kao i druge pojedinosti o Skupu.

The post 13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem appeared first on .

Uz obljetnicu smrti vedutista hrvatske grafike Vladimira Kirina

Tue, 10/05/2021 - 08:28

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Uz obljetnicu smrti vedutista hrvatske grafike Vladimira Kirina appeared first on .

Predstavljena grafičko-pjesnička mapa „Hrvatska: deset pjesnika“

Fri, 10/01/2021 - 14:19

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u četvrtak 30. rujna 2021. godine, predstavljena je grafičko-pjesnička mapa Hrvatska: deset pjesnika akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić.

O mapi, njezinu značaju, autorici i stihovima koji su je inspirirali govorile su mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK te redovita profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović. Riječi zahvale okupljenima je uputila i autorica mape Zdenka Pozaić.

Predgovor mapi Hrvatska: deset pjesnika napisao je akademik Tonko Maroević, a izašla je u biblioteci Pjesnici, u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sadrži deset grafičkih listova, linoreza u boji, inspiriranih stihovima deset istaknutih hrvatskih pjesnika: Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Vidrića, Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića, Miroslava Krleže, Antuna Branka Šimića, Dobriše Cesarića, Nikole Šopa, Viktora Vide i jedine pjesnikinje Vesne Parun. Svaka pjesma prevedena je na jedan od svjetskih jezika. Tako je načinjen jedinstveni spoj, poput triptiha s grafikom te stihovima na hrvatskom jeziku i pripadajućem prijevodu.

Grafičarka Zdenka Pozaić, nadahnuta stihovima, u svojem nam je istančanom grafičkom izričaju predstavila svoj doživljaj poezije koja je godinama izrazito privlači, potičući je da iznova stvara te oblikuje nove pjesničko-grafičke mape.

Na predstavljanju su sudjelovali i dramski umjetnici, nacionalni dramski prvaci Branka Cvitković i Dragan Despot, u čijoj su interpretaciji zaživjeli stihovi odabranih hrvatskih pjesnika.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljena grafičko-pjesnička mapa „Hrvatska: deset pjesnika“ appeared first on .

Citat 1. listopada 2021.

Fri, 10/01/2021 - 13:09

Od svega sam najviše volio knjige.

The post Citat 1. listopada 2021. appeared first on .

U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021.

Fri, 10/01/2021 - 10:37

U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021. kao i 60 godina postojanja službe za konzerviranje i restauriranje knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Odjel Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pripremio je 6. i 7. listopada 2021. godine od 10 do 17 sati u velikome predvorju Knjižnice program pod nazivom U srcu NSK konzervatori-restauratori na djelu.

Ulaz je slobodan pa pozivamo sve one koji kod kuće imaju oštećenu knjigu da ju donesu te uz pomoć konzervatora i restauratora Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nauče kako ju popraviti i kod kuće pravilno čuvati.

Program je dio cjelovitoga programa obilježavanja Dana europske baštine koji organizira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Manifestacija Dani europske baštine prigoda je za predstavljanje i slavljenje zajedničke kulturne baštine svih europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Ovogodišnje izdanje, organizirano tijekom rujna i listopada, posvećeno je temi Baština za sve!, kojom se nastoji potaknuti zajedništvo, suradnja, uključivost i jednake mogućnosti za sve društvene skupine da dožive kulturnu baštinu. Odabrana tema omogućuje usmjerenost na različite društvene skupine koje stvaraju, čuvaju i predstavljaju baštinu kao dio vlastita identiteta i zalog za budućnost.

Program U srcu NSK konzervatori-restauratori na djelu ostvarit će se izložbom knjiga u različitim fazama konzervatorsko-restauratorskoga postupka, pripremom edukativnoga te pokaznih radionica o „liječenju“ i čuvanju“ knjižne građe. Tematska je okosnica cijeloga programa isticanje vrijednosti pisane baštine i važnosti njezine zaštite, a svrha jačanje pojedinačne svijesti i odgovornosti prema očuvanju toga dijela kulturne baštine te zagovaranje aktivnoga sudjelovanja u njezinoj zaštiti.

Čuvanje i zaštita hrvatske pisane baštine jedna je od temeljnih zadaća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tijekom dvodnevnih aktivnosti konzervatori restauratori iz Odjela Zaštita i pohrana govorit će o osjetljivoj, nježnoj i krhkoj strukturi ove vrste baštine, načinima njezine zaštite te će upoznati javnost i s aktivnostima svojega Odjela kao i ulogom konzervatora restauratora u zaštiti i očuvanju knjižnične građe.

Konzervatori restauratori posjetitelje će upoznati s dijelovima knjige, različitim vrstama oštećenja knjige i jednostavnim pravilnim popravcima koje mogu izvoditi kod kuće, uz popis potrebnoga materijala i pribora. Osim toga, sve zainteresirane savjetovat će kako i u kojim uvjetima trebaju čuvati svoje knjige i podijeliti im pisane materijale povezane s temom zaštite.

Program je prilagođen osobama s teškoćama u razvoju kako bi se naglasila vrijednost univerzalnoga pristupa i ravnopravna dostupnost kulturnim sadržajima. Za slijepe i slabovidne osobe organizirat će se verbalni, deskriptivni kao i taktilni pregledi u kojima će uz pomoć djelatnika Odjela Zaštita i pohrana pojedine izloške i materijale moći istražiti dodirom. Za slabovidne osobe osigurat će se velika osvijetljena povećala kako bi im i vizualna dimenzija bila pristupačna u skladu s njihovim fizičkim mogućnostima. Osobe oštećena sluha pratit će videoradionicu pomoću titlova.

The post U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2021. appeared first on .

Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“

Thu, 09/30/2021 - 08:38

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 29. rujna 2021. godine predstavljen je Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Rezultat je to višegodišnjega rada u sklopu projekta Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, provedenoga u suradnji knjižničarske, arhivske, muzejske i akademske zajednice, a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Pozdravne su riječi na predstavljanju Pravilnika KAM uputile pomoćnica glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala, voditeljica knjižnice Muzejskoga dokumentacijskog centra mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva dr. sc. Jozo Ivanović te ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske mr. sc. Anuška Deranja Crnokić. Sadržaj Pravilnika te kronologiju njegova nastanka predstavile su sadašnja predsjednica Stalnoga odbora za razvoj i održavanje Pravilnika Tanja Buzina te njegova dugogodišnja prethodna predsjednica prof. dr. sc. Mirna Willer.

Pravilnik KAM je skup uputa za ujednačen opis građe u baštinskim ustanovama. Utemeljen je na relevantnim međunarodnim normama i razvijen radi stvaranja zajedničkih usluga koje će pridonijeti cjelovitomu predstavljanju nacionalne baštine, osobito u digitalnome okruženju.

Nastanak Pravilnika bio je potaknut dvjema osnovnim idejama. Prva je ideja bila stvaranje norme koja će se moći primijeniti u opisu različitih vrsta baštinske građe, bez obzira na to u kojoj je ustanovi građa pohranjena. Druga ideja bila je da se, zahvaljujući novim mogućnostima pretraživanja, razmjene i povezivanja podataka, kao što su distribuirano pretraživanje, otvoreni povezani podatci itd., omogući povezivanje podataka o građi koja je fizički razdvojena u različitim ustanovama ili zbirkama.

Na izradbi je Pravilnika od 2014. do 2019. godine u sklopu projekta Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju surađivalo pet baštinskih ustanova, jedno strukovno društvo i tri sveučilišna odsjeka/odjela. Od 2019. godine razvoj i održavanje Pravilnika u nadležnosti su triju nakladnika – Hrvatskoga državnog arhiva, Muzejskoga dokumentacijskog centra i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“ appeared first on .

„O moja je leđa lagano kucnula mandolina“ – uz obljetnicu smrti Vladimira Vidrića

Wed, 09/29/2021 - 08:26

O moja je leđa lagano
Kucnula mandolina
I moj se kaput raskrio.
Purpurna pomrčina
Moje je vjeđe prekrila
Od sunca, vjetra i vina.

A moja se ruka ganula
Koja pjesmice sklada,
Svijetlu je suze utrla
Što mi sa zjena pada.
– Tako silazim, gospojo,
Stubama tvojega grada.

(Adieu)

Čitajući stihove pjesme Adieu, koju možemo nazvati i pjesnikovim oproštajem, prisjećamo se Vladimira Vidrića, Mozarta hrvatskoga pjesništva kako ga je nazvao akademik Ante Stamać.

Vladimir Antun Ljuboslav Vidrić rodio se 30. travnja 1875. godine u odvjetničkoj obitelji u Preradovićevoj ulici u Zagrebu. Nakon završene srednje škole odlazi na studij prava u Prag. U političku povijest ulazi kao jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Josipa Jelačića. U prosvjedničkoj povorci nosio je kao predvodnik studentski barjak, što ga je istaknulo u prvi plan, pa je zajedno s pravim vođama pobune i njihovim prvakom Stjepanom Radićem osuđen i na nekoliko mjeseci zatvoren, o čem svjedoči i članak objavljen u novinama Banovac u ožujku 1895., dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. Po izlasku iz bjelovarskoga zatvora nastavlja i završava studij prava u Beču, polaže pravosudne ispite i zapošljava se kao odvjetnik. U to je vrijeme Vidrić privlačio pozornost svojim nevjerojatnim pamćenjem i nitko u njem nije vidio pjesnika. Pamtio je neizmjerno duge brojeve, množio ih napamet, dijelio, čitao odostraga ili u određenome razmaku.

Stihovima se javio još kao gimnazijalac u prvome broju đačkoga lista Lovor, ali se njegovim prvijencima smatraju pjesme Boni mores (preimenovana u Pomona i tiskana pod pseudonimom) i Mrtva ljubav, obje objavljene u Vijencu. Vidrić je autor vrlo malena opusa. Veći dio pjesama i dijelom prethodno objavljenih u časopisima Mladost, Život, Vijenac i Savremenik uvrstio je u jedinu objavljenu zbirku. Lirska ugođajnost Vidrićeve lirike, njezina zaokupljenost slikama i impresijama svojstvenim modernoj odmah je privukla pozornost publike. Bitno mjesto u njegovoj poeziji pripada prirodi, pejsažima te se tom tematikom svrstao uz bok najboljih hrvatskih pjesničko-lirskih pejsažista. Najpoznatija je antologijska pjesma Dva pejzaža. Sumnje u Vidrićev artizam, s tvrdnjom da je njegovo pjesništvo umjetno oblikovan prozni govor, bez pravoga ritma, trajale su do monografije Antuna Barca. Otad prevladava gledište kako je Vidrić svoj bol iznosio toliko diskretno, čak i pritajivao toliko, da se u njegovim pjesmama katkad i jedva dade razabrati.

Zbirku Pjesme, objavljenu 1907. godine, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, započeo je pjesmom U oblacima, čiji je zvučni zapis dostupan na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti, a znakovito zaključio pjesmom Adieu, koju je, uz ostale dvije Silen i Pejzaž, uglazbio hrvatski skladatelj Branimir Sakač. Po uzoru na sve vrhunske pjesnike geometrijskom preciznošću gradio je svoju zbirku, započinjući je lirskim kredom, a završavajući mesijanstičkom najavom nečega iza uma. Oproštaj je to od svega poznatog i prepuštanje gospoji iz onoga grada.

Kao što je navedeno u članku u novinama Dom i svijet iz ožujka 1922. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, Vidrić je uz svu vanjsku shematičnost naših starijih pjesama uspio s dvije ili tri riječi na pravome mjestu izazvati linije, koje su u modernoj bile zaista rijetke.

Književnik Ulderiko Donadini u svojem je članku o Vladimiru Vidriću u časopisu Kokot iz svibnja 1917. godine, dostupnome u sklopu Portala starih novina, zaključio: „Ljepote njegovih pjesama su kao ljepote prirodne, u kojima našim raspoloženjima možemo vidjeti one simbole koje nam traži duša.“

Dana 29. rujna 1909. godine Vladimir Vidrić napustio je ovaj svijet u klinici za duševno oboljele u Stenjevcu, ostavljajući nam u nasljedstvo tek približno četrdeset pjesama jedine njegove pjesničke zbirke Pjesme.

Velike umjetnosti nema bez jakoga bola, napisao je u svojoj poznatoj monografiji o književnome radu Vladimira Vidrića povjesničar književnosti  i književni kritičar Antun Barac.

The post „O moja je leđa lagano kucnula mandolina“ – uz obljetnicu smrti Vladimira Vidrića appeared first on .

Predstavljanje grafičko-pjesničke mape „Hrvatska: deset pjesnika“

Tue, 09/28/2021 - 10:17

U četvrtak 30. rujna 2021. u 12 sati u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će predstavljena grafičko-pjesnička mapa Hrvatska: deset pjesnika akademske slikarice, grafičarke i dizajnerice Zdenke Pozaić. O mapi će govoriti prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović i mr. sc. Tamara Ilić Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK.

Grafičko-pjesnička mapa sadrži deset grafičkih listova, linoreza u boji, koji su inspirirani stihovima deset istaknutih hrvatskih pjesnika: Silvija Strahimira Kranjčevića, Vladimira Vidrića, Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića, Miroslava Krleže, Antuna Branka Šimića, Dobriše Cesarića, Nikole Šopa, Viktora Vide i jedine pjesnikinje Vesne Parun. Svaka pjesma prevedena je na jedan od svjetskih jezika. Tako je načinjen jedinstveni spoj, poput triptiha s grafikom te stihovima na hrvatskom jeziku i pripadajućem prijevodu.

Predgovor mapi napisao je akademik Tonko Maroević, a ona je izašla u biblioteci Pjesnici, u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na predstavljanju će sudjelovati i dramski umjetnici Branka Cvitković i Dragan Despot, koji će interpretirati odabrane stihove.

 

The post Predstavljanje grafičko-pjesničke mape „Hrvatska: deset pjesnika“ appeared first on .

„Važnost čitanja od najranije dobi“ – stručni skup AZOO u sklopu programa „Godine čitanja 2021.“

Tue, 09/28/2021 - 09:56

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) s Knjižnicom, Ministarstvom kulture i medija RH i dječjim vrtićima Grada Zagreba Špansko i Remetinec 1. listopada 2021. godine održat će se hibridni stručni skup pod nazivom Važnost čitanja od najranije dobi. Na Skupu će izlaganjem o znanstvenim polazištima i implikacijama čitanja djeci i s djecom rane dobi sudjelovati glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Skup će se održati u sklopu programa Ministarstva Godina čitanja 2021. i okupiti 360 odgojitelja i stručnih suradnika dječjih vrtića s područja Republike Hrvatske, a svrha mu je pridonijeti jačanju stručnih kompetencija odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima za rad s djecom rane i predškolske dobi te njihovim roditeljima u području razvoja jezičnih kompetencija. Sudionike Skupa pobliže će se upoznati i s mjerama i aktivnostima Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Rezultati brojnih  istraživanja u svijetu jasno ukazuju na izravnu povezanost razvoja predčitačkih vještina i čitanja djeci u ranoj dobi s uspjehom u kasnijem školovanju te općenitom uspješnošću pojedinca u naknadnim životnim razdobljima. Osim povoljnog utjecaja koji čitanje djeci u ranoj dobi ima na njihov umni razvoj, jednako povoljan utjecaj takvog čitanja u sklopu istih istraživanja utvrđen je i u području njihovog socio-emocionalnog razvoja.

Program Skupa.

The post „Važnost čitanja od najranije dobi“ – stručni skup AZOO u sklopu programa „Godine čitanja 2021.“ appeared first on .

Paginacija