Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 4 hours 51 min ago

Citat 1. travnja 2020.

Wed, 04/01/2020 - 16:45

Knjiga glavu čuva.

The post Citat 1. travnja 2020. appeared first on .

Obilježite Međunarodni dan dječje knjige 2020. – digitalno

Wed, 04/01/2020 - 16:02

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige poziva svoje korisnike i svu zainteresiranu javnost da se upoznaju s djelima dječje književnosti dostupnim u sklopu zbirke Knjiga za djecu na portalu Digitalne zbirke NSK. Uz stare slikovnice iz fonda NSK, zbirka sadrži i digitalizirane inačice najpoznatijih djela hrvatskih pisaca dječje književnosti objavljene u sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice (International Children`s Digital Library – ICDL).

Projekt uspostave prve svjetske dječje digitalne knjižnice 2002. godine pokrenula je američka Kongresna knjižnica (Library of Congress) pozvavši nacionalne knjižnice diljem svijeta na suradnju u njezinoj izgradnji. Uz digitalizirane slikovnice Kako je Potjeh tražio istinu i Regoč, iz zasigurno najpoznatijeg djela hrvatske dječje književnosti Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine, na portalu Međunarodne dječje digitalne knjižnice zajedno s više od 4600 digitaliziranih naslova za djecu na 59 jezika trenutačno su dostupna 34 hrvatska naslova.

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se od 1967. godine 2. travnja, na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena, u organizaciji Međunarodnog vijeća za knjige za mlade (International Board on Books for Young People – IBBY), a pokrovitelj je ovogodišnjeg programa obilježavanja, koji se održava na temu Glad za riječima, Republika Slovenija.

Plakat Međunarodnog dana dječje knjige 2020. Ilustrator: Damijan Stepančič.

The post Obilježite Međunarodni dan dječje knjige 2020. – digitalno appeared first on .

#ObojiNašeZbirke – bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti

Mon, 03/30/2020 - 21:07

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ciljem promicanja korištenja digitalne kulturne baštine za kreativnu razonodu i učenje izradila je bojanke za sve uzraste čiji sadržaj predstavlja vrijednu građu njezine Grafičke zbrike, Zbirke zemljovida i atlasa te odabranu građu iz općeg fonda NSK.

Osim što potiču kreativnost i djeluju opuštajuće, bojanke s motivima kulturne baštine omogućuju nam učenje o povijesti i umjetnosti te upoznavanje s arhitekturom i krajolicima. Besplatno korištenje ovakvih sadržaja ujedno je i način da sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, odgovorno i savjesno uskladimo s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19, kao i da ove izvanredne okolnosti olakšamo mlađim naraštajima.

Prva bojanka Knjižnice, Oboji naše zbirke – Gradovi, sadrži vedute hrvatskih gradova iz digitaliziranog dijela građe Grafičke zbirke NSK i Zbirke zemljovida i atlasa NSK dostupne u sklopu tematskih portala Digitalizirana vizualna građa i Digitalna kartografska građa portala Digitalne zbirke NSK. Bojenjem možete upoznati otoke Cres i Hvar te gradove Drniš, Dubrovnik, Osijek, Senj, Sinj, Skradin, Split, Šibenik, Valpovo, Zadar i Zagreb. Druga bojanka, Oboji naše zbirke – Flora, predstavlja građu digitalne zbirke Flora Croatica i donosi crteže biljaka iz djela znamenitog hrvatskog botaničara Luje von Adamovića Die Pflanzenwelt Dalmatiens (Leipzig, 1911.).

Bojanke su izrađene po uzoru na godišnju kampanju knjižnice njujorške medicinske akademije (The New York Academy of Medicine) #ColorOurCollections. Uz bojanke Knjižnice i ostalih knjižnica i baštinskih ustanova diljem svijeta, na stranici kampanje #ColorOurCollections trenutačno je dostupno i pet bojanki Europeane, najveće zbirke digitalizirane građe europskih baštinskih ustanova.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva hrvatske knjižnice te sve ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj da izradom bojanki ili na slične kreativne načine predstave digitaliziranu građu iz vlastitih fondova ili građu s portala Digitalne zbirke NSK označenu kao javno dobro.

Sve kreativne, ali i društveno odgovorne pojedince, koji će u nadolazećem razdoblju koristiti bojanke NSK i ostale dostupne u sklopu ove kampanje, pozivamo da svoje radove objave na društvenim mrežama uz korištenje oznaka #ostanidoma, #ObojiNašeZbirke, #ZašiljiBojice i #ColorOurCollections.

Bojanka NSK Oboji naše zbirke – Gradovi.
Bojanka NSK Oboji naše zbirke – Flora.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post #ObojiNašeZbirke – bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti appeared first on .

„Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati…“ – u spomen na Pavla Štoosa

Mon, 03/30/2020 - 02:05

…Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j’ ak stranjski “Horvat” mu reče,
Sam proti sebi je l’ ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje…

(Kip domovine vu početku leta 1831)

Ispjevavši „Kip domovine vu početku leta 1831“, Štoos je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Ta pjesma ga je s pravom, ne samo uvela u književnost, nego i smjestila u red legendarnih naših pjesnika. U njoj je, kako reče Matoš „suznim očima gledao Hrvatsku kao kraljicu bez krune“… Ta je pjesma jedini istinski lirski događaj u hrvatskoj književnosti do preporoda. Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi. Primjer, kako se s jednom jedinom pjesmom ulazi u književnost na velika vrata i ostaje u njoj zauvijek!

(Dubravko Jelčić)

Istaknuti hrvatski pjesnik, svećenik, domoljub i narodni preporoditelj Pavao Štoos rođen je 10. prosinca 1806. godine u Dubravici. Pavao Štoos bio je darovito dijete, govorio je mnoge jezike, a posebno je volio crtati. Do svoje petnaeste godine živio je s roditeljima koji ga, usprkos zapaženoj nadarenosti, nisu dali na daljnje školovanje. Zato je Pavao, uz poticaj župnika Jurja Ročića, 1821. godine potajno otišao u Zagreb. Smjestio se u sirotištu, zaslugom svojega dobrotvora Kuševića te upisao gimnaziju.
Za sedam godina završio je osam razreda i bio je jedan od najboljih učenika. Prema pronađenim imenicima, Pavao Štoos bio je odlikaš, marljiv, ustrajan i savjestan, a sve je predmete bio ocijenjen kao izvrstan.

U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskome. U razdoblju od 1838. do 1842. profesor je i propovjednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko i tu ostaje punih 20 godina, sve do prerane smrti 30. ožujka 1862. godine. Sahranjen je u Pokupskome, a zalaganjem rodoljuba 1936. godine njegovi posmrtni ostatci pohranjeni su na Mirogoju, u arkadi hrvatskih preporoditelja.

Kao stihotvorac Pavao Štoos javlja se još u gimnazijskoj dobi. Na početku je pjesme pisao na latinskome, a poslije je počeo pisati i na hrvatskome jeziku. Prvi se put javno istaknuo latinskom odom 1827. godine u povodu smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tijekom boravka u sjemeništu kod njega su se počele nazirati ideje narodnoga preporoda te se počinje dopisivati i sastajati s vođama narodnoga preporoda Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom, Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem.

Kada je Ljudevit Gaj pokrenuo svoje novine Danicza, poslije Danica, Štoos je od početka u njima objavljivao svoje pjesme i članke. Štoosove su pjesme najviše podigle narodnu svijest i probudile rodoljubne osjećaje naroda. Želio je i nastojao da domoljubne ideje prodru u narod i upravo je njegova zasluga bila što je biskup preporučio svećenstvu narodnu književnost i novine.

Pavao Štoos autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 koja je objavljena u trećem broju Danice 24. prosinca 1835. godine. Izvornik toga broja Danice čuva se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a digitalizirani primjerak toga broja dostupan je na portalu Stare hrvatske novine.

Osim književnosti, bavio se i glazbom te je 1858. godine objavio pjesmaricu Kitice cerkvenih pjesamah s napjevi koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov doprinos glazbenomu zanosu ilirskoga pokreta i njegov udio u širenju glazbe u najšire slojeve puka, djelatnost u širenju pučke prosvjete te pogledi na jedinstvo jezika i pravopisa svrstavaju ga među velikane hrvatske kulture 19. stoljeća.

Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnoga doba Kip domovine vu početku leta 1831 i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnoga vremena Poziv u kolo ilirsko.

U ilirsko kolo milo
Vratite se srodni puci,
Što su stari gvožđem bili,
Nek su duhom sad unuci!

Slavna braćo, oj Hrvati,
Ki za vašu krv i pleme
Krvlju vašom znaste stati,
Rodu vjerni svako vrijeme! …

(Poziv u kolo ilirsko)

 

The post „Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati…“ – u spomen na Pavla Štoosa appeared first on .

Omogućen probni pristup mrežnom arhivu časopisa Periodicals Archive Online

Fri, 03/27/2020 - 19:47

Tvrtka ProQuest za Sveučilište u Zagrebu do 25. svibnja 2020.godine omogućila je probni pristup mrežnom arhivu međunarodnih časopisa Periodicals Archive Online.

Arhiv sadrži više od 750 časopisa iz područja društveno-humanističkih znanosti objavljivanih u razdoblju od dva stoljeća, od 1802. do 2005. godine, a može mu se pristupiti preko Shibboleth prijave.

Pojedinosti o ovom probnom pristupu, kao i o svim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Omogućen probni pristup mrežnom arhivu časopisa Periodicals Archive Online appeared first on .

Poziv i pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjižnicama oštećenima u potresu

Fri, 03/27/2020 - 13:59

Zbog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb, oštećen je velik broj zgrada u čijim su prostorima smještene različite vrste knjižnica, od specijalnih i visokoškolskih do narodnih i školskih knjižnica.

Velike su štete pretrpjele ustanove kao što su Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Hrvatski školski muzej, Hrvatski povijesni muzej, središnja palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzejsko dokumentacijski centar, Staroslavenski institut, Institut za arheologiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Gradska knjižnica u Starčevićevu domu, Dječja knjižnica, Knjižnica Augusta Cesarca, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Knjižnica Vladimira Nazora, Knjižnice Medveščak, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Medicinski fakultet, Agronomski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Hotelijersko-turistička škola, Učenički dom Marije Jambrišak, Osnovna škola Petra Zrinjskoga, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Franjevački samostan svetoga Franje Asiškoga na Kaptolu, Hrvatska knjižnica za slijepe, Osnovna škola Jabukovac, Zagreb i dr.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao stožerna ustanova hrvatske kulture i znanosti te središnja ustanova knjižničnoga sustava Republike Hrvatske, a ujedno i matična knjižnica za sve vrste knjižnica, uputila je 23. ožujka 2020. godine knjižnicama poziv za procjenu štete uzrokovane potresom, bilo da je riječ o zgradama u kojima su knjižnice smještene, prostorima knjižnica, bilo o knjižničnoj građi i opremi.

Zbog oštećenja na građevinama u kojima su knjižnice smještene i zbog kojih su one proglašene neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima, još uvijek nije moguće dobiti cjeloviti uvid u trenutačno stanje knjižnica, knjižnične građe i opreme, no na temelju dosadašnjih saznanja o stanju knjižnica i knjižničnoj građi o kojima su voditelji knjižnica izvijestili savjetnice za matičnu djelatnost u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, vidljivo je kako će se iz određenih prostora knjižnica knjižnična građa, a ponajprije ona stara i rijetka, morati preseliti radi zaštite i očuvanja.

Stoga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva knjižnice koje su pogođene potresom ili imaju potrebu za preseljenjem i zbrinjavanjem knjižnične građe da joj se obrate za pomoć.

Pritom je važno navesti sljedeće podatke:

– je li matična ustanova u kojoj je smještena knjižnica proglašena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom
– koliku je štetu pretrpjela knjižnica u odnosu na zgradu, prostor, knjižničnu građu i opremu
– je li potrebno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu zbrinuti knjižničnu građu, o kojoj je količini građe riječ i u kakvom je ona stanju.

Napominjemo: ako bude potrebno smještanje građe u NSK, s građom će se postupati u skladu s utvrđenim protokolom Odjela Zaštita i pohrana NSK za prihvat i smještaj građe oštećene u potresu te mjerama za suzbijanje širenja bolesti COVID-19. Predviđene mjere uključuju prethodni pregled građe koji će provesti stručne službe NSK i restauratori/konzervatori prema utvrđenome popisu prioriteta u skladu s dostavljenim podatcima ustanova.

Ako je moguće, trenutačno je stanje knjižnice poželjno potkrijepiti fotografijama.

Pozivaju se knjižnice da se za pomoć obrate knjižničarskim savjetnicama nadležnima za određene vrste knjižnica u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koje će knjižnice uputiti u nužne postupke i mjere za zbrinjavanje knjižnične građe te izvijestiti nadležne službe.

Savjetnice za matičnu djelatnost:

Dunja Marija Gabrijel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice (dgabriel@nsk.hr)
Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica za školske knjižnice (fbiscan@nsk.hr)
dr. sc. Aleksandra Pikić, knjižničarska savjetnica za visokoškolske knjižnice (apikic@nsk.hr)
dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za specijalne knjižnice (bsalamon-cindori@nsk.hr)

Rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana NSK:

dr. sc. Dragica Krstić, konzervatorica savjetnica i rukovoditeljica Odjela Zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (dkrstic@nsk.hr)

 

The post Poziv i pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu knjižnicama oštećenima u potresu appeared first on .

Otklonjene poteškoće pri pristupu središnjim sustavima AAI@EduHr iz inozemstva

Thu, 03/26/2020 - 12:55

Sveučilišni računski centar (Srce) 18. ožujka 2020. obavijestio je znanstvenu i akademsku zajednicu da je zbog kibernetičkih napada na središnje sustave AAI@EduHr do daljnjega onemogućen pristup s računala koja nisu u mrežama pružatelja internetskih usluga na području Republike Hrvatske, i to onima u sustavima nadležnosti Srca i CARNeta koja se oslanjaju na sustav AAI@EduHR. Slijedom navedenog, udaljeni pristup putem proxy servera na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu – Portal e-izvori i putem Shibboleth prijave nije bio moguć korisnicima koji se trenutačno nalaze u inozemstvu. Sljedeći dan, 19. ožujka 2020., otklonjene su poteškoće te sustav AAI@EduHr radi stabilno i prilikom spajanja iz inozemstva. U slučaju problema s pristupom, molimo da se javite na adresu e-pošte baze@nsk.hr.

Tijekom navedenih poteškoća, korisnicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koji se trenutačno nalaze u Hrvatskoj bile su dostupne baze podataka i zbirke časopisa putem proxy servera na Portalu e-izvori i putem Shibboleth prijave za udaljeni pristup.

Odabirom opcije Proxy na glavnom izborniku Portala e-izvori i nakon unosa svojih AAI korisničkih podataka, nudi se popis baza podataka i zbirki e-časopisa u nacionalnoj licenciji koje su dostupne putem proxy servera. Treba se odabrati željeni e-izvor i nakon toga se može pristupiti pretraživanju.

Shibboleth prijava omogućena je odabirom i odlaskom na željenu bazu podataka putem Portala e-izvori. Na mrežnoj stranici odabrane baze odabere se log in/Institutional log in/Shibboleth te se u padajućem izborniku ili u tražilici pronađe ili upiše AAI@EduHr – Croatian Research and Education Federation ili naziv ustanove (University of…. Faculty/Academy/Institute…). Unosom AAI korisničkih podataka moći će se pristupiti pretraživanju.

Udaljeni pristup putem Shibboleth prijave omogućen je za sljedeće baze podataka:

Nacionalna licencija

EBSCOhost: CAB Abstracts, CINAHL with Full Text, Inspec, MathSciNet, PsycARTICLES, PsycINFO

Cambridge Journals

Ovid: Evidence-Based Medicine Reviews (EBMR)

IEEE/IE Electronic Library (IEL) / MIT Press eBooks

IOPscience extra

JSTOR

Scopus

SpringerNature Journals Complete Collection

Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection and Journal & Highly Cited Data

Sveučilište u Zagrebu

ProQuest: ProQuest Central, Academic Complete, Academic Video Online, ProQuest Dissertations & Theses Global (PQDT), Social Science Premium Collection

InCites

EBSCO: RILM Abstracts of Music Literature with Full Text

 

Pojedinosti o svim e-izvorima dostupne su u sklopu Portala e-izvori.

The post Otklonjene poteškoće pri pristupu središnjim sustavima AAI@EduHr iz inozemstva appeared first on .

Digitalni laboratorij NSK podržao akciju Hrvatskog studentskog zbora za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19

Wed, 03/25/2020 - 22:55

Digitalni laboratorij Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uključio se u hvalevrijednu akciju izrade vizira za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19 donacijom cjelokupne zalihe filamenata i posudbom 3D pisača. Akciju je pokrenuo student Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu Slaven Damjanović, a Hrvatski studentski zbor preuzeo je njezinu koordinaciju na nacionalnoj razini.

Hrvatski studentski zbor poziva sve koji su u mogućnosti da doniraju repromaterijal i dodatnu opremu kako bi se nastavilo s akcijom.

Svi upiti i prijedlozi vezani uz akciju Zboru se mogu uputiti elektroničkom poštom i preko stranice Zbora na društvenoj mreži Facebook.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Digitalni laboratorij NSK podržao akciju Hrvatskog studentskog zbora za zaštitu medicinskog osoblja u borbi protiv širenja bolesti COVID-19 appeared first on .

Podsjetnik o trenutno dostupnim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Wed, 03/25/2020 - 12:18

S ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prilagođava svoj rad uputama i smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog kriznog stožera, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

U skladu s trenutnom situacijom, Knjižnica je od 19. ožujka 2020. godine zatvorena za korisnike, a rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 20. travnja 2020. godine.

Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara, te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija, kao i bibliometrijske usluge.

Zaposlenici Odjela Bibliografsko središte (Ured za izradu CIP zapisa, uredi za ISBNISSN i ISMN te Ured za DOI) svoje poslove obavljaju od kuće i upite rješavaju putem elektroničke pošte u redovnom roku.

Obvezne primjerke i dalje je moguće dostaviti u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu svakoga dana (osim vikendom) do 13 sati.

Knjižnica i dalje pruža stručnu i tehničku podršku knjižnicama članicama Integriranog knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI, kao i stručno-savjetodavne potpore u poslovanju školskih, narodnih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica.

Od dostupnih online usluga tu je i Hrvatski arhiv weba, Predmetni sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuNormativna baza UDKHrvatski UDK OnlinePortal Katalogizacija i klasifikacijaDigitalne zbirke NSK.

Pojedinosti.

The post Podsjetnik o trenutno dostupnim uslugama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Noć knjige ide dalje – 23. travnja virtualno slavlje knjige!

Wed, 03/25/2020 - 09:21

U jeku vijesti vezanih uz širenje koronavirusa, organizatori Noći knjige ne odustaju od ideje da se manifestacija održi, ali u skladu s trenutnim okolnostima i u okvirima odgovornog i mogućeg. Ovogodišnju Noć knjige obilježit će, tako, online programi kao i virtualno otvaranje Noći knjige.

Organizatori manifestacije pozivaju stoga sve zainteresirane da se proslavi knjige i čitanja 23. travnja priključe na način na koji mogućnosti dopuštaju. A mogućnosti su i dalje brojne – na razini akcija, natječaja, inicijativa, i njihova realizacija seže ponajprije u sferu virtualnog. Vrijeme koje je pred nama idealno je za druženje s knjigom i čitanje. Iskoristite stoga svoje online kanale, društvene mreže, video i audioservise, prijenose uživo i ostale mogućnosti s kojima raspolažete kako bismo jedinstvenom akcijom pogled javnosti usmjerili na knjigu, koja se u ovim izazovnim i neizvjesnošću ispunjenim vremenima pokazuje kao utočište, utjeha, razbibriga, pa i imperativ.

Tema promjene i uz nju vezanih knjiga koje su mijenjale svijet organizatorima je i dalje aktualna i izazovna. No promjena je zahvatila i samu Noć knjige. Stoga, ako vas je trenutna situacija ponukala da knjigu promišljate u nekom drugom kontekstu ili da na drugi način govorite o njezinoj ulozi i vrijednosti, organizatori Noći knjige vas potiču da mašti date na volju.

Svoje programe i akcije u Noći knjige 2020. možete prijaviti do 23. travnja putem online prijavnice. Promidžbeni materijali neće se, kao prethodnih godina, slati poštom, već će ih se moći preuzeti iz rubrike Promo i Press na mrežnoj stranici Noći knjige.

Također, svi koji su do sada prijavili program u sustav Noći knjige, a nisu ga u mogućnosti održati niti prebaciti u virtualnu inačicu, organizatore o tome mogu obavijestiti na adresu e-pošte kako bi se mogle izvršiti odgovarajuće izmjene:

– za narodne knjižnice: Vanja Štalec
– za škole (školske knjižnice), vrtiće, ustanove: Dobrila Zvonarek
– za knjižare, nakladnike i sve ostale: Iva Perković.

Podsjetimo, organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANAKnjižni blok – Inicijativa za knjiguportal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

The post Noć knjige ide dalje – 23. travnja virtualno slavlje knjige! appeared first on .

EBSCO omogućio pristup bazama podataka i e-izvorima o bolesti COVID-19

Tue, 03/24/2020 - 17:01

EBSCO Information Services omogućio je pristup e-izvorima i mrežnim mjestima na kojima se mogu pronaći aktualne i slobodno dostupne informacije vezane uz širenje bolesti COVID-19.

Tvrtka EBSCO organizira i niz webinara o korištenju i promociji elektroničkih izvora za vrijeme pandemije koji su namijenjeni prvenstveno knjižničarima koji se bave elektroničkim izvorima. Vrijeme održavanja webinara je standardno vrijeme na istočnoj obali SAD-a (trenutno na +5 sati u odnosu na to vrijeme, ali od idućega vikenda će biti na +6 sati).

Pojedinosti o svim online bazama dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post EBSCO omogućio pristup bazama podataka i e-izvorima o bolesti COVID-19 appeared first on .

Kultura u doba koronavirusa – „Virtualne izložbe“ NSK predstavljaju hrvatsku digitaliziranu baštinu

Tue, 03/24/2020 - 01:37

Premda zatvorena za korisnike s ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pruža svojim korisnicima i svim zainteresiranima za vrijednu baštinu koja se čuva u njezinim zbirkama, kao i u ostalim hrvatskim baštinskim ustanovama, mogućnost razgledavanja izložbi u mrežnom okruženju, preko portala Knjižnice Virtualne izložbe.

Prva izložba Knjižnice u sklopu njezinog programa digitalizacije izrađena je 2012. godine kao dio projekta Restauracija i digitalizacija djela Ruđera Boškovića, nakon čega je Knjižnica objavila još 12 izložbi, od kojih je najnovija Lisinski 200, posvećena 200. obljetnici rođenja najpoznatijeg hrvatskog skladatelja.

Izložbama se na interaktivan način predstavlja vrijedna digitalizirana baština, dok se dinamičnim popratnim sadržajima, poput pitalica i slagalica, tu baštinu na zanimljiv i kreativan pokušava približiti mlađim naraštajima. U izradi izložbi sudjeluje nekoliko odjela Knjižnice čijim aktivnostima koordinira Centar za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo, a tehničku potporu njihovoj izradi pruža Odjel Knjižnice Informacijske tehnologije te odnedavno kao vanjski suradnik i tvrtka Plava tvornica.

Trenutačno je u pripremi izrada sedam novih izložbi, a plan razvoja portala usmjeren je na daljnja unapređenja u interdisciplinarnom predstavljanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine te uže povezivanje s područjem kreativnih industrija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve svoje korisnike, kao i sve građane Republike Hrvatske, da se savjesno i odgovorno pridržavaju svih mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 uvedenih od strane nadležnih nacionalnih tijela te sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, usklade s tim mjerama.

The post Kultura u doba koronavirusa – „Virtualne izložbe“ NSK predstavljaju hrvatsku digitaliziranu baštinu appeared first on .

Zagreb-grade divni moj!

Mon, 03/23/2020 - 13:09

U nekim nadasve drugačijim vremenima i u nekome sasvim drugom kontekstu, jedan je veliki čovjek napisao: Grad – to ste vi. Antologijski esej Siniše Glavaševića Priča o gradu postao je, zahvaljujući svojoj poruci i sugestivnosti, priča o svakome gradu. Pa tako i o Zagrebu, koji je jučer pretrpio velike štete: materijalne, ali i one koje je nemoguće popisati – jer tragove ostavljaju na duši.

Augusta Šenou jučer se citiralo možda više nego ikada prije. Njegova pjesma Zagrebu, apoteoza rodnoga grada čiji su stihovi nakon potresa mahom punili portale i društvene mreže, objavljena je u Vijencu davne 1872. godine. Njezin poklič Zagreb-grade divni moj! mnoge je oči napunio suzama, osobito onda kada je prvi strah od trešnje popustio, pa smo svoje pouzdanje smjestili u vrijedne ruke onih kojih su priskočili u pomoć: vojske, policije, vatrogasaca, pripadnika civilne zaštite i brojnih volontera.

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu suosjećaju sa svima koji su u jučerašnjem nemilom događaju pretrpjeli štetu. Kao središnja knjižnica zagrebačkoga sveučilišta, u mislima smo osobito uz naše kolegice i kolege iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu čija je zgrada teže oštećena, kao i studente Pravnoga fakulteta, koji su naši brojni korisnici.

U vremenima zbrajanja štete i mjera koje su na snazi kao zaštita od širenja epidemije uzrokovane koronavirusom, potičemo vas da se upoznate s izložbom Pozdrav iz Zagreba koja promiče ljepote glavnoga hrvatskog grada zabilježene na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koja je zaživjela i kao mobilna aplikacija.

Poput Augusta Šenoe, pozivamo vas da ne klonete duhom i vjerujete u budućnost našega Zagreba. Kao i Siniša Glavašević, podsjećamo vas – grad to smo mi.

Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite naš,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik,
Jak kô čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko ti klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!

(August Šenoa, iz pjesme Zagrebu)

The post Zagreb-grade divni moj! appeared first on .

Obavijest nakladnicima – 20. ožujka, 15.00

Fri, 03/20/2020 - 14:42

Sukladno Odluci o privremenoj organizaciji rada – Epidemija COVID-19 Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 19. ožujka 2020., zaposlenici Odjela Bibliografsko središte, Ureda za izradu CIP zapisa, Ureda za ISBNISSN i ISMN te Ureda za DOI svoje poslove obavljaju od kuće te uredi nisu telefonski dostupni.

Stoga upućujemo nakladnike da svoje upite šalju putem elektroničke pošte. Zahtjevi i upiti rješavaju se u redovnom roku, a za moguće tehničke probleme pri ispunjavanju obrazaca ili produljenje roka rješavanja zahtjeva, molimo razumijevanje.

The post Obavijest nakladnicima – 20. ožujka, 15.00 appeared first on .

Podaci o pandemiji bolesti COVID-19 dostupni u sklopu probnog pristupa bazi podataka GIDEON

Fri, 03/20/2020 - 10:01

S obzirom na trenutačne okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19, za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu do 17. svibnja 2020. godine omogućen je probni pristup bazi podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON) tvrtke Ovid Technologies.

Pored više od 30 000 grafičkih prikaza i slika, baza sadrži podatke o zaraznim bolestima u svakoj zemlji, a svakodnevno posuvremenjivanje podataka o najnovijim izbijanjima epidemija čini je iznimno korisnim alatom u dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji uzročnika i liječenju.

Budući da mnogi korisnici i članovi hrvatske akademske i znanstvene zajednice trenutačno nisu u mogućnosti biti u svojim matičnim ustanovama, bazi je omogućen udaljeni pristup na temelju upisa korisničkih podataka o kojima će elektroničkom poštom biti obaviještene sve uključene ustanove.

Pojedinosti o svim ostalim online bazama podataka kojima je omogućen probni pristup ili kojima se može pristupiti u sklopu nacionalne ili institucionalne licencije, više pojedinosti o bazi podataka GIDEON, kao i video upute za ciljano pretraživanje podataka i informacija o bolesti COVID-19, dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Podaci o pandemiji bolesti COVID-19 dostupni u sklopu probnog pristupa bazi podataka GIDEON appeared first on .

„Riječ po riječ na papir teče…“ – uoči Svjetskoga dana poezije

Fri, 03/20/2020 - 08:55

Riječ po riječ na papir teče,
Neizrečena, napisana.
I motrim je: gle, već ne peče –
Ne peče, zvučna, zakovana.

I tko će vagnut sve te riječi,
Nanizane, preboljene.
Zar posao ja nemam preči,
No te riječi nevoljene? (…)

(I. G. Kovačić – Starinski stihovi)

Osim što se 21. ožujka slavi Svjetski dan poezije i prvi dan proljeća, on je bitan i zato što se 21. ožujka 1913. godine u Gorskome kotaru rodio hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač i kritičar Ivan Goran Kovačić.

Pisanjem poezije mnogi su pjesnici izražavali svoje osjećaje i misli… Svi znamo kako pjesma u nama budi posebne osjećaje i teško je nekada ne zaljubiti se u neke stihove. Zato uzmimo olovku u ruke, iskažimo svoje osjećaje stihovima i pronađimo pjesnika koji se negdje duboko skriva u nama…

Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine radi promicanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Istaknuto je kako treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.

Prema podatcima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije koji je od 1990-ih smješten na Floridi (SAD), Svjetski dan poezije slavio se još od 1505. godine. Uglavnom se obilježavao u listopadu, najčešće 15. listopada, na rođendan velikoga rimskog pjesnika Vergilija. Sve do UNESCO-ova službenog proglašenja, praznik je naizmjenično slavljen u listopadu i studenome. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.

Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života.

(Jacques Prévert)

The post „Riječ po riječ na papir teče…“ – uoči Svjetskoga dana poezije appeared first on .

Jezik opjevan pjesmom – u spomen na Petra Preradovića

Thu, 03/19/2020 - 08:42

Kao vječno more sinje
U kretu si gipkom, lakom,
Podaje se dahu svakom,
I mreška se i propinje,
(Kakva moć je vjetra koga) –
Zuji, zveči, zvoni, zvuči,
Šumi, grmi, tutnji, huči –
To je jezik roda moga! …

(Jezik roda moga)

Hrvatski jezik, rodoljublje, vjera i uspjesi nadahnjivali su pjesnika Petra Preradovića. Daleko od rodnoga kraja, od onih kojima se uvijek vraćao, pjesnik je sve više sazrijevao i u njem je rasla ljubav prema jeziku kojem se sve više vraćao i koji ga je snažio. Pjesmom je slavio ljepotu jezika jer je upravo u jeziku vidio i budućnost naroda iz kojega je ponikao…

Petar Preradović, najplodniji i najomiljeniji pjesnik ilirskoga preporodnog doba, rodio se 19. ožujka 1818. godine u Grabrovnici, u đurđevačkoj krajiškoj pukovniji. Zbog rane očeve smrti Preradović je bio prisiljen opredijeliti se za vojničku službu. Školovao se u Vojničkome zavodu u Bjelovaru i Bečkome Novom Mjestu. Službovao je u više mjesta širom Italije i Hrvatske te je postupno napredovao.

Školujući se i službujući u vojsci izvan domovine, u jednome je životnom razdoblju Preradović gotovo zaboravio materinski jezik. Prve pjesme napisao je na njemačkome jeziku. Tematski Preradoviće pjesme mogu se podijeliti na ljubavne, rodoljubne i refleksivne. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim na Preradovića djeluje presudno – počinje pisati na hrvatskome, a rodoljubni ga je zanos toliko ponio da su mu jezik i domovina temeljno poetsko nadahnuće.

U domoljubnim pjesmama Zora puca napisanoj za prvi broj Zore dalmatinske, zatim Putnik, Rodu o jeziku i Jezik roda moga osjeća se oduševljenje što se hrvatski narod nacionalno budi.

Osim budnica, piše i ljubavnu te refleksivnu poeziju. Ipak, u ljubavnome i misaonome pjesništvu pomalo je mračan pjesnik, osamljenik kojega je slomila svakodnevica. Za te tematske preokupacije imao je nesretnih povoda u vlastitome životu – umrli su mu žena i djeca, a ni s drugim brakom nije imao sreće. Najpoznatije su pjesme iz toga razdoblja Mrtva ljubav i Miruj, miruj srce moje, koja je i uglazbljena. Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis popijevke Miruj, miruj srce moje.

Uza sve to, Preradović je autor brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica.

Cjelokupnim opusom Petar Preradović zauzeo je jedno od vodećih mjesta u hrvatskoj književnosti, a svakako je pjesnik koji najbolje izražava hrvatski duhovni, pa i politički život, od 30-ih do 70-ih godina 19. stoljeća.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Petra Preradovića. Na portalu Starih hrvatskih novina dostupni su primjerci digitalizirane Zore dalmatinske, novina s kojima je Petar Preradović plodno surađivao, dok su mu neka djela dostupna i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Petar Preradović umro je kao general 18. kolovoza 1872. u Austriji, bio je pokopan u Beču, ali su mu 14. srpnja 1879. godine posmrtni ostatci preneseni u mirogojske arkade u Zagrebu. Grob krase završni stihovi iz pjesme Putnik.

… U tvom polju daj mu groba,
S tvojim cvijećem grob mu kiti!

The post Jezik opjevan pjesmom – u spomen na Petra Preradovića appeared first on .

Obavijest korisnicima o zatvaranju Knjižnice u skladu s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19 19. ožujka 2020. 7.30

Thu, 03/19/2020 - 07:05

S ciljem što učinkovitije primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prilagođava svoj rad uputama i smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog kriznog stožera, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, slijedom čega je od 19. ožujka 2020. godine Knjižnica zatvorena za korisnike.

Posebno uspostavljenim rasporedom dežurstava djelatnici Knjižnice osigurat će pružanje svih usluga Knjižnice čija dostupnost se može omogućiti na posredan način – odgovorima na telefonske upite, one upućene elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem. Tu su uključene usluge Odjela Bibliografsko središte, ureda za izradu CIP zapisa, ureda za ISBN, ISSN i ISMN te ureda za DOI. Također, Knjižnica će nastaviti s pružanjem stručne i tehničke podrške knjižnicama članicama Integriranog knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI, kao i stručno-savjetodavne potpore u poslovanju školskih, narodnih, visokoškolskih i specijalnih knjižnica. Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara, te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija, kao i bibliometrijske usluge.

Građa Knjižnice može se pretraživati korištenjem Kataloga NSK te portala NSK s digitaliziranom i izvornom digitalnom građom – Digitalne zbirke NSK, Stare hrvatske novine, Stari hrvatski časopisi, Hrvatski arhiv weba, Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova, Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova, Glagoljica.hr i Virtualne izložbe.

Rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 20. travnja 2020. godine.

Knjižnica poziva sve svoje korisnike da prate daljnje obavijesti na Portalu Knjižnice i profilima Knjižnice na društvenim mrežama vezane uz izmjene u radu Knjižnice uslijed provođenja mjera suzbijanja širenja bolesti COVID-19.

The post Obavijest korisnicima o zatvaranju Knjižnice u skladu s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19 19. ožujka 2020. 7.30 appeared first on .

Obavijest u vezi s otvorenim natječajima za radna mjesta

Wed, 03/18/2020 - 15:18

Prijave na natječaje za radna mjesta koji su u tijeku prikupljaju se u skladu s natječajnim rokovima. S obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, daljnji će se postupci u vezi s provedbom natječajnih procedura voditi s odgodom.

Obavijest o nastavku provedbe natječajnih postupaka bit će pravodobno objavljena na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

The post Obavijest u vezi s otvorenim natječajima za radna mjesta appeared first on .

„Blaga svjetlost sipi sa visina…“ – u spomen na Antuna Gustava Matoša

Tue, 03/17/2020 - 08:33

Mlačna noć; u selu lavež; kasan
Ćuk il netopir;
Ljubav cvijeća—miris jak i strasan
Slavi tajni pir.

Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan
Kao srebren vir;
Teške oči sklapaju se na san,
S neba rosi mir.

S mrkog tornja bat
Broji pospan sat,
Blaga svjetlost sipi sa visina;

Kroz samoću, muk,
Sve je tiši huk:
Željeznicu guta već daljina.

(Notturno)

Čitajući stihove jedne od najljepših pjesama, prisjećamo se znamenitoga hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša. Bez njegova stvaralaštva na prijelazu stoljeća, hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu je danas poznajemo. Smatra se da ju je Matoš pokrenuo iz razdoblja mirovanja i uveo u okruženje svjetske pisane riječi.

Antun Gustav Matoš rođen je 13. lipnja 1873. godine u Tovarniku u zapadnome Srijemu. S dvije godine preselio je s roditeljima u Zagreb gdje je njegov otac radio kao učitelj, a poslije i kao orguljaš u crkvi sv. Marka. U Zagrebu je pohađao pučku školu i Gornjogradsku gimnaziju. Kao zanimljivost vrijedi spomenuti kako je u gimnaziji pao sedmi razred, s negativnim ocjenama iz propedeutike, fizike i hrvatskoga jezika. Uz redovitu školu, pohađao je i satove violončela.

Nakon završene gimnazije u Beču se upisuje na Vojni veterinarski fakultet. Zbog loših rezultata izgubio je novčanu potporu te je morao napustiti studij i vratiti se u Zagreb. U časopisu Vienac 1892. godine objavljuje svoju novelu Moć savjesti, koja se smatra početkom razdoblja moderne. Iste godine odlazi u vojsku, ali već sljedeće bježi iz vojske, prvo u Srbiju (Beograd), a zatim u Pariz, 1899. godine. U Beogradu živi boemski, svira u kazališnome orkestru kao čelist, piše za novine književne kritike i bavi se književnim radom. Ondje započinje svoju feljtonističku, esejističku i kritičarsku djelatnost.

Nakon Beograda i kraćega zadržavanja u Münchenu i Beču odlazi u Ženevu. Iz Ženeve putuje u Pariz, živeći na rubu bijede. Pariz ga je privukao jer je u to doba bio središte europskoga kulturnog života. Tu se susreće s književnim djelima i piscima koji će utjecati na njegov rad. Upoznat će se s djelima Poa, Baudelairea i Gautiera.

Godine 1908. vraća se u Zagreb, nakon što su ga austrougarske vlasti pomilovale. Po povratku polaže ispite za učitelja Više pučke škole, ali nigdje ne uspijeva dobiti stalan posao. Kao 40-godišnjak u Italiji bezuspješno pokušava liječiti rak grla i uha. Preminuo je 17. ožujka 1914. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.

Pripovjedački Matošev opus (Iverje, Novo iverje, Umorne priče) sadrži široku panoramu tema i motiva. Tematski se može podijeliti na novele s nacionalnom tematikom (Kip domovine leta 188*, Nekad bilo sad se spominjalo i dr.) i novele s kozmopolitskim temama i neobičnim likovima (Cvijet s raskršća, Camao, Miš, Balkon, Iglasto čeljade i dr.). Matoš je jedan od najboljih hrvatskih putopisaca. Pišući o svojim putovanjima, služi se uglavnom impresionističko-asocijativnom metodom (Oko Lobora).

Antun Gustav Matoš počeo je pisati i objavljivati pjesme dosta kasno – približno 1906. godine. Napisao ih je osamdesetak, a skupljene su i tiskane u zbirci Pjesme, tek 1923. godine, nakon pjesnikove smrti, a dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bile su prava novost u onodobnoj hrvatskoj književnosti, donoseći pjesničko iskustvo francuskoga simbolizma, posebno u području glazbenosti riječi i stihova. U njima je ostvarena ogledna strogost sonetnoga stiha, ali i začudnost pjesničke riječi oslobođene dotadašnje tradicije. Među sonetima nekoliko ih je antologijske vrijednosti (Utjeha kose, Nokturno, Djevojčici mjesto igračke, 1909). Njegovi pjesnički učenici – Ljubo Wiesner i Tin Ujević – nastavili su, svaki na svoj način, tragom učitelja.

Matoš je tvorac hrvatske impresionističke i stilističke kritike, ističući dojam, impresiju kao temeljno polazište u kritičarskome radu. Pisao je o najznamenitijim ličnostima suvremene hrvatske lirike, i to o Vidriću, Domjaniću, Begoviću i Kranjčeviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu stotu je obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša obilježila brojnim događanjima, uključujući predstavljanje Virtualne zbirke djela Antuna Gustava Matoša i kampanju Matoš i ja za promicanje vrijednosti Matoševih djela, njihovo čitanje te izgradnju virtualne zbirke.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio njegove rukopisne ostavštine, uključujući pjesme Bajaderin sonet, Maćuhica i Živa smrt, dio korespondencije, kritički osvrt Lirska šetnja te feljton Literatura i skandali.

U Knjižnici su pohranjeni i Matoševi Ogledi iz 1905., kao i zbirka Pjesme iz 1923. godine.

Nakon Matoševe smrti brojne novine i časopisi dostupni na Portalu starih novina i časopisa, uključujući Jutarnji list, pisali su o njem i njegovu stvaralaštvu.

Danas njegovo ime nose brojne ulice, škole, knjižnice, knjižare, nakladničke kuće te kulturna društva. Matoš na klupi Ivana Kožarića, nakon Zagreba i Siska, od veljače 2014. godine, poticajem Udruge AMCA (Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta) u Parizu, promatra šetače i život gradića Issy les Moulineaux pokraj Pariza.

Nitko u hrvatskoj prozi nije pisao ljepše, zvučnije, ekspresivnije od njega.

(Ivo Frangeš)

Izvor naslovne fotografije: Darko Čižmek, 2014.

The post „Blaga svjetlost sipi sa visina…“ – u spomen na Antuna Gustava Matoša appeared first on .

Pages