Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 14 hours 41 min ago

„Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi…“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika

Fri, 02/21/2020 - 07:54

Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prema Hrvatskoj, prema prirodi, prema polju, gori, šumi i zraku, prema našim cvjetićima i našim planetima što „kolo vode“ kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, krasnih kao naši otoci, „lijepi vrti morem plivajući“.

(Antun Gustav Matoš)

Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njem je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik povezan s ljudskom prošlošću, on je povezan i sa sadašnjošću i budućnošću. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.

(Stjepan Babić)

 

The post „Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi…“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika appeared first on .

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020.

Fri, 02/21/2020 - 07:00

Samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija, 22. veljače 1483. godine otisnuta je prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Između ovoga prvotiska, istinskoga remek-djela glagoljaškoga tiskarstva, i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postoji neraskidiva veza. Nadnevak njegova tiskanja obilježava se kao Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a za logotip Knjižnice iz Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže (transliterirano latiničko „i“).

Ova je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Misal je otisnut na Dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru. Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse.

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se u petak 21. veljače 2020. godine u 12 sati u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva.

The post Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. appeared first on .

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. godine

Thu, 02/20/2020 - 08:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 21. veljače 2020. godine u 12 sati prigodnim svečanim programom u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva proslavit će Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uzvanike će prigodnim riječima pozdraviti ministrica kulture Republike Hrvatske i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a nova glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem će se izlaganju osvrnuti na uspjehe Knjižnice u prethodnoj godini i najaviti izazove u razdoblju koje slijedi.

Na svečanome obilježavanju Dana Knjižnice proglasit će se i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, koja obuhvaća nagradu zaposleniku Knjižnice, nagradu fizičkoj osobi te posebno priznanje pravnoj osobi.

Najveća hrvatska knjižnica, čija je zgrada od 1. siječnja 2020. godine jedan od središnjih prostora za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, svoj dan slavi u spomen na prvu knjigu tiskanu na hrvatskome jeziku i najstariju knjigu otisnutu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršenu 22. veljače 1483. godine. Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka dostupna su u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici Rusije u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

The post Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. godine appeared first on .

Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za veljaču i ožujak 2020. godine

Wed, 02/19/2020 - 16:05

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je raspored edukacijskih radionica za veljaču i ožujak 2020. godine.

Edukacijske radionice tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, odnosno do 30. lipnja 2020. godine, održavat će u novouređenome prostoru Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i to:

26. veljače 2020., 13.30 – 15.00 – Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija
18. ožujka 2020., 14.00 – 15.30 – Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti.

Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca, a pojedinosti o svim online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za veljaču i ožujak 2020. godine appeared first on .

Radionica tvrtke Elsevier o objavljivanju znanstvenih radova

Wed, 02/19/2020 - 12:22

Tvrtka Elsevier u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira autorsku radionicu namijenjenu znanstvenicima, doktorandima, knjižničarima, studentima te svima zainteresiranima za teme u području znanstvenog istraživanja i objavljivanja znanstvenih radova, pod nazivom Scopus – increase your visibility.

Radionicu će u Sivoj vijećnici Fakulteta od 13 do 14.30 voditi predstavnica tvrtke Elsevier Katarzyna Kryszczuk, a po završetku radionice sudionici će primiti potvrdu o sudjelovanju.

Program radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier o objavljivanju znanstvenih radova appeared first on .

„Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje…“ – sjećanje na najvećega hrvatskog pjesnika ljubavi

Wed, 02/19/2020 - 09:34

Ispruži ruku i što dotičeš?
reče malo srce velikom srcu.

Ništa, ne dotičem ništa,
ako je ovo sve što ostaje,
reče veliko srce.

Modrine treba, i zelenila,
jarbol i zastava. A ti, što imaš?
reče malo srce velikom srcu.

Samo želju da imam, samo to,
i ruke da podignu zastavu,
reče veliko srce.

Toliko si blizu, ali ja te ne vidim,
reče malo srce velikom srcu.

Stani na moje mjesto, odavde vidim
kako se zatvaraju velika vrata neba
i ruka koja ih zatvara,
reče veliko srce.

Što to u tebi još kuca toliko glasno?
upita malo srce veliko srce.

Ništa, ne kuca ništa,
reče veliko srce.
Žuna udara kljunom o koru drveta.

Moja je kutija za tebe odviše mala,
reče malo srce velikom srcu.
Na dno studene vode lezi i spavaj.

Tamo već leži netko pokriven lišćem.
Uđi u mene budno i zatvori oči,
reče veliko srce malom srcu.

ima još dovoljno mjesta između kamenja.

(Srce)

Čitajući stihove jedne od najljepših ljubavnih pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se Zvonimira Goloba, umjetnika pjesničke riječi, prevoditelja, antologičara, esejista i šansonijera. Njegovo ime nosi književna nagrada koja se dodjeljuje od 2003. godine, kao i Festival neobjavljene ljubavne poezije, koji se održava od 2009. godine. U Krapini se svake godine organizira i Festival hrvatske šansone Zvonimir Golob.

Zvonimir Golob rodio se u Koprivnici 19. veljače 1927. godine. Studirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s kojega je izbačen 1948. godine, zbog druženja s tada osuđivanim Tinom Ujevićem. No, ta ga okolnost nije zaustavila na putu koji mu je talentom očito bio zacrtan. Kao profesionalni književnik i prevoditelj afirmirao se i preko časopisa Krugovi, kojemu je bio jedan od utemeljitelja. Objavio je desetak zbiraka poezije, koje svjedoče o njegovu postupnom poetskom sazrijevanju, ali i smjeni suvremenih tendencija u pjesništvu. Uz Irenu Vrkljan i Mariju Čudinu, predstavnik je nadrealizma u hrvatskome pjesništvu. Zbirka Elegije iz 1963. godine po mnogočem je prijelomna i osobita u njegovu opusu. Objavio ju je približno na polovici svojega životnog vijeka, i ona ga je konačno usmjerila prema ljubavnoj poeziji, koja mu je uskoro postala zaštitnim znakom. Te iste godine s nekoliko kolega utemeljuje i Studio 64, iz kojega će se razviti Zagrebačka škola šansone. Pisanje, ali i skladanje šansona, utjecat će na poetski izraz u njegovim kasnijim zbirkama. Dobru suradnju ostvario je s bardom hrvatske poezije i šansone Arsenom Dedićem, koji je bio izvođač brojnih Golobovih stihova. Jedno je od najvrjedijih svjedočanstava te suradnje album Dedić Golob, snimljen 1977. godine, gdje tekst i glazbu svih pjesama potpisuje naš obljetničar.

Sklonost prema poeziji i pisanoj riječi pokazivao je i u drugim područjima svojega djelovanja. Priredio je antologiju hrvatske ljubavne poezije Gorki med, izbor iz češke i slovačke poezije Milovanja prije sna te leksikon Suvremeni pisci Hrvatske s Alojzom Majetićem. Jedan je od istaknutijih i svakako ponajboljih prevoditelja inozemne poezije na hrvatski jezik.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 270 zapisa o njegovim djelima.

Istaknuti hrvatski književnik Zvonimir Golob preminuo je 1. lipnja 1997. godine u Zagrebu.

Jednom je rekao: „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje….moje pjesme su moja duša.“

The post „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje…“ – sjećanje na najvećega hrvatskog pjesnika ljubavi appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Tue, 02/18/2020 - 07:57

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 21. i 22. veljače 2020. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“

Mon, 02/17/2020 - 12:58

Tvrtka Elsevier u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Sveučilištem u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira radionicu pod nazivom Open access and open science. Radionica će se održati u Auli Sveučilišta u Zagrebu od 10 do 12 sati.

Programom Radionice predstavit će se osnovni pojmovi i aspekti u području otvorene znanosti te proces objavljivanja radova u otvorenome pristupu, u povezanosti s kojim temama će polaznicima biti pružene praktične smjernice i savjeti, kao i održana završna rasprava.

Radionicu će voditi djelatnice tvrtke Elsevier Lucie Boudova, Katarzyna Gaca-Zając i Ingrid van de Stadt.

Program Radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“ appeared first on .

Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Mon, 02/17/2020 - 10:15

Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 14. i 15. svibnja 2020. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Središnja je tema ovogodišnjega Festivala digitalno objedinjavanje građe i podataka te izgradnja suradničkih sustava kao simbolički naglasak obljetničkoga D-festa kojim se želi istaknuti i njegova uloga u razvoju i promidžbi digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj.

Teme Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

  • Digitalno objedinjavanje
  • Suradnički sustavi
  • Zaštita i očuvanje digitalne baštine
  • Autorskopravni aspekti korištenja digitalne građe
  • Interpretacija digitalne kulturne baštine
  • Digitalizacija specifičnih vrsta građe
  • Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije ili digitalnoga proizvoda.

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 31. ožujka 2020. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 7. travnja 2020. godine.

Pojedinosti o Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK

Fri, 02/14/2020 - 15:58

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak 18. veljače 2020. godine od 10 do 15 sati ponovno otvara vrata novootvorenoga prostora Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svim građanima u sklopu Dana otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na Danima otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svi zainteresirani imaju priliku razgledati prostor i opremu Laboratorija, upoznati se s njegovim uslugama, donijeti svoj 3D digitalni model te samostalno modelirati i/ili nešto izraditi pomoću 3D pisača.

Održavanje Dana otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK počelo je 4. veljače i planira se nastaviti svakoga drugog utorka u mjesecu.

Svi zainteresirani građani mogu se prijaviti preko obrasca dostupnoga na mreži.

The post Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK appeared first on .

Uoči obljetnice rođenja Grigora Viteza

Fri, 02/14/2020 - 14:38

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti
Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.

I na zemlju mora sjati
Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Uoči obljetnice rođenja Grigora Viteza appeared first on .

„Za tebe ljubavi moja“ – Uz Dan ljubavi

Fri, 02/14/2020 - 07:42

Išao sam na trg ptica
I kupio sam ptice
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg cvijeća
I kupio sam cvijeća
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg željeza
I kupio sam okove
Teške okove
Za tebe, ljubavi moja

A zatim sam otišao na trg roblja
I tražio sam tebe
Ali te nisam našao
Ljubavi moja.

(Jacques Prévert  – Za tebe ljubavi moja)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Kako do ljubavi, najveće tajne života, ljubavi koja ispunja sve naše čežnje, ljubavi za koju se uvijek ponovno rađa i umire, pitanja su koja često postavljamo.
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Ljubav se sastoji od jedne duše koja nastanjuje dva tijela. 

(Aristotel)

 

 

The post „Za tebe ljubavi moja“ – Uz Dan ljubavi appeared first on .

Potpisan ugovor Read & Publish u sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press

Thu, 02/13/2020 - 13:07

U sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press u 2020. godini potpisan je ugovor Read & Publish koji omogućuje hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici uključenoj u pretplatu objavljivanje neograničenoga broja radova u otvorenome pristupu bez dodatnih troškova objave (Article Processing Charge – APC).

Ova mogućnost odnosi se na sve hrvatske znanstvenike, odnosno autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na časopise Cambridge University Press. Riječ je o sastavnicama hrvatskih javnih sveučilišta, hrvatskim kliničkim bolničkim centrima, hrvatskim javnim znanstvenim institutima te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Objava radova moguća je u časopisima u otvorenome pristupu te pretplaćenim raznovrsnim časopisima koji dopuštaju mogućnost objave članaka i u otvorenome pristupu.

U skladu sa sklopljenim Ugovorom, radovi koje su predali autori za korespondenciju ispunjavaju uvjete za objavu u otvorenome pristupu na dan kada je članak prihvaćen za objavu, i to u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

Autori za korespondenciju povezani s ustanovom koja je uključena u pretplatu utvrdit će se na temelju službenih e-mail domena navedenih u popisu. U navedenome popisu nalaze se i osobe za kontakt u svakoj ustanovi koje će preko aplikacije Rightslink moći pratiti podatke o autorima s njihovih ustanova i radovima koji su predani za objavu.

Popis ustanova uključenih u pretplatu na časopise Cambridge University Press.

Popis časopisa u kojima je moguće objaviti rad u otvorenome pristupu.

Podrobne upute postupka objave radova u otvorenome pristupu za autore i osobe za kontakt u pojedinim ustanovama.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

 

The post Potpisan ugovor Read & Publish u sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press appeared first on .

Tijekom veljače omogućen besplatan pristup odabranim e-izvorima tvrtke Ovid Technologies

Thu, 02/13/2020 - 09:29

Baze podataka u izdanju Američkoga društva psihologa (American Psychological Association – APA) koje su hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici u sklopu pretplate dostupne preko platforme EBSCOhost promijenile su naziv iz PsycARTICLES i PsycINFO u APA PsycArticles i APA PsycInfo te će na portalu e-Izvori biti pretražive pod novim nazivima.

Do kraja veljače 2020. godine tvrtka Ovid Technologies omogućila je besplatan pristup sljedećim odabranim e-izvorima:

Baza podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON) sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno posuvremenjivanje podataka o najnovijim epidemijama čini ju iznimno korisnim pomagalom pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju. Baza obuhvaća više od 30 000 grafičkih prikaza i slika.

Baza podataka Health and Psychosocial Instruments (HaPI) omogućuje pristup informacijama o mjernim instrumentima – upitnicima, shemama kodiranja, ljestvicama vrjednovanja, anketama, testovima i dr. u području medicine, sestrinstva, javnoga zdravstva, psihologije, socijalnoga rada, sociologije i srodnim područjima. Sadržaj u bazi HaPI temelji se na objavljenim istraživanjima iz recenziranih znanstvenih časopisa, knjiga, tehničkih izvješća i drugih izvora.

Interaktivni 3D atlas Visible Body Heart & Circulatory Premium koji je izradio nagrađivani tim medicinskih ilustratora, stručnjaka za biomedicinsku vizualizaciju i animatora iz Udruge medicinskih ilustratora (Association of Medical Illustrators) sadrži više od 600 prikaza anatomije srca i krvožilnoga sustava, obuhvaća osnovne funkcije, uobičajene patologije i postupke te abnormalnu anatomiju. Sadrži ilustracije i kratke animacije koje dopuštaju mogućnost zumiranja, pomicanja, rotiranja i seciranja 3D modela te druga zanimljiva obilježja.

Journal of Cataract and Refractive Surgery (JCRS) službeni je oftalmološki časopis Američkoga društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ASCRS) i Europskoga društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ESCRS). JCRS objavljuje članke visoke kvalitete o svim oblicima kirurgije prednjega segmenta. Osim kliničkih studija, časopis obuhvaća savjetovanje, praktične tehnike, bitne slučajeve i recenzije, kao i osnovne znanstvene članke.

The Journal of Bone & Joint Surgery službena je publikacija Američkoga ortopedskog društva te već 126 godina predstavlja standard u recenziranim znanstvenim istraživanjima u sklopu područja ortopedije. Objavljuje istraživanja temeljena na dokazima radi poboljšanja kvalitete skrbi za ortopedske pacijente.

Upute za pristup navedenim izvorima.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Tijekom veljače omogućen besplatan pristup odabranim e-izvorima tvrtke Ovid Technologies appeared first on .

Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ za 2020. godinu

Wed, 02/12/2020 - 08:22

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj i Ogranak Matice hrvatske u Ozlju pod pokroviteljstvom Grada Ozlja, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Karlovačke županije dodjeljuju nagradu „Stjepko Težak” za najbolju kratku ljubavnu priču potaknutu pismom Petra Zrinskoga upućenim noć uoči smaknuća dragoj ženi Katarini.

Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu Bratcu. Danas (s)mo mi jedan od drugoga serčeno prošćenje vzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval aliti se u čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsamogućega koj me je na ovom svetu ponizil, da se tulikajše mene hoće smiluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem u dike vekovečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je to tak moralo biti.
U Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29. dan aprila meseca o sedme ure podvečer, leta 1671.

Naj te Gospodin Bog s moju kćerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ otvoren je do 31. ožujka 2020. godine, a Prosudbeno će povjerenstvo vrjednovati pristigle priče.

Nagrada „Stjepko Težak” sastoji se od novčanoga iznosa.

Dodjela nagrade bit će upriličena krajem travnja 2020. godine u povodu obilježavanja Dana grada Ozlja. Nagrade za najbolje priče dodijelit će se u svibnju 2020. godine.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Međunarodni natječaj za kratku ljubavnu priču „Moje drago serce“ za 2020. godinu appeared first on .

Prvi poziv za sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji „Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“

Tue, 02/11/2020 - 08:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 18. do 20. ožujka 2021. godine organizira međunarodnu konferenciju Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima (Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis).

Organizacija Konferencije odgovor je na suvremene sveopće prijetnje očuvanju kulturne baštine, kao i na nužnost uspostavljanja sveobuhvatno planiranoga sustava njezine zaštite. Svrha je Konferencije naglasiti i potrebu za osmišljavanje integriranoga, uključivoga i pomno promišljenoga pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati različite oblike unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u tome kontekstu. Službeni je jezik Konferencije engleski.

Pojedinosti o temi, prijavi sažetaka i sudjelovanju.

Više o Konferenciji.

The post Prvi poziv za sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji „Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima“ appeared first on .

Uz 345. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa

Mon, 02/10/2020 - 08:38

Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…

(Gazophylacium)

Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca, kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.

Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.

Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu vezani su uz 1616. godinu kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.

Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.

Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.

(Josip Bratulić)

The post Uz 345. obljetnicu smrti hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa appeared first on .

Postavljene ledene skulpture pingvina ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Fri, 02/07/2020 - 14:29

U sklopu jedne od dosad najvećih globalnih akcija svjetske nevladine organizacije, radi podizanja javne svijesti o potrebi zaštite mora i oceana Greenpeace, 7. veljače 2020. godine ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao središnjega prostora za provedbu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije, postavljene su ledene skulpture pingvina.

Ledene skulpture pingvina, čiji ubrzani nestanak predstavlja samo jednu od pogubnih posljedica prisutnih klimatskih promjena, bit će izložene do 15 sati.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević poduprla je akciju potpisivanjem peticije Greenpeacea Zaštitimo oceane.

Ta međunarodna akcija u sljedećih nekoliko dana obuhvatit će dvadesetak zemalja, a slične skulpture bit će postavljene pred brojnim važnim društvenim i političkim sjedištima u svijetu. Uključivši među prioritete svojega predsjedanja Vijećem Europske unije vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, Republika Hrvatska pridonijet će održavanju bitne uloge koju je Europska unija dosad imala u postignutome napretku u pregovorima povezanima s donošenjem Sporazuma o svjetskim morima Ujedinjenih naroda.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve pripadnike knjižničarske zajednice, svoje korisnike te širu javnost da saznaju više o tome bitnom svjetskom problemu i podupru ovu akciju potpisivanjem peticije Greenpeacea Zaštitimo oceane koja se može potpisati i mrežnim putem.

The post Postavljene ledene skulpture pingvina ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Rijeka – središte europske kulture 2020. godine

Fri, 02/07/2020 - 08:58

U 2020. godini kada Hrvatska predsjeda Europskom unijom Rijeka je kao najveća hrvatska luka središte kulturno-umjetničkoga programa te grad domaćin najboljim i najzanimljivijim umjetnicima svjetske, europske i hrvatske kulturne scene – Rijeka je Europska prijestolnica kulture. Smještena između mediteranskoga, srednjoeuropskoga i istočnoeuropskoga utjecaja u zadnjih se sto godina Rijeka razvijala u čak sedam različitih država. Nalikujući po tome Europi u malome, postala je mjesto dinamičnoga života, simbol slobodarskoga duha i progresivnih ideja te grad u koji su oduvijek svi dobro došli. Godina nošenja naslova Europske prijestolnice kulture u Rijeci počela je 1. veljače 2020. godine svečanim otvorenjem  upriličenim u riječkoj luci, mjestu koje čini identitetsku točku toga grada.

Šarolik i dinamičan kulturno-umjetnički program koji će ispuniti 2020. godinu obuhvaća više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje više od 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske te 40 drugih zemalja Europe i svijeta.

U sklopu projekta Europske prijestolnice kulture u 2020. godini Rijeka gradi te otvara nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova. Tako se na području bivše tvornice Rikard Benčić u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju četiri zgrade industrijske baštine koje dobivaju kulturnu namjenu i u kojima svoj novi dom nalaze Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća namijenjena razvoju dječje kreativnosti, prva takve vrste u Hrvatskoj. Obnavlja se i uređuje Brod Galeb koji postaje brod muzej i kulturno-turistička atrakcija u Rijeci. Za te obnove Rijeka je dobila bespovratna europska novčana sredstva u iznosu od gotovo 140 milijuna kuna, a zgrade i objekti dovršavaju se i otvaraju tijekom 2020. i dijelom 2021. godine.

Bogat kulturni program koji Rijeka nudi u 2020. godini u središte pozornosti postavlja suvremena europska kulturno-društvena pitanja, a  tri su glavne programske teme izabrane kao simboli ispreplitanja identiteta Rijeke i suvremene Europe, a to su voda, rad i migracije.  Teme se u programu pojavljuju na najrazličitije načine, i to u izložbama, predstavama, operama, na konferencijama, koncertima, festivalima, gostovanjem svjetskih i hrvatskih umjetnika, projektima lokalnih udruga, uređenjima prostora, postavljanju skulptura, predstavljanju knjiga te susretima i druženju građana Rijeke, regije, Hrvatske i Europe.

Postavši Europskom prijestolnicom kulture, Rijeka je uvrštena na popis šezdesetak europskih gradova koji su taj naslov nosili dosad, poput Marseillea, Linza, Essena, Graza, Dublina, Liverpoola, Atene, Roterdama, Genove i mnogih drugih te je prvi hrvatski grad koji nosi taj naslov.

Iako naslov Europske prijestolnice kulture nosi Grad Rijeka, taj bitan projekt okupio je mnoge ustanove, institucije i organizacije koji sudjeluju u njegovoj provedbi. Strateški su partneri Projekta Vlada Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Sveučilište u Rijeci i Turistička zajednica grada Rijeke. Uz tvrtku RIJEKA 2020 d.o.o. utemeljenu za pripremu i provedbu programa, glavni su programski partneri i organizatori programa HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, DeltaLab – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam (Sveučilište u Rijeci), Drugo more, Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Muzej grada Rijeke, Art-kino, Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja, Rijeka i Hrvatski kulturni dom na Sušaku. Na popisu suorganizatora, suproducenata i ostalih suradnika u organizaciji programa nalazi se još više od 250 organizacija iz Hrvatske i inozemstva.

Pojedinosti o Rijeci – Europskoj prijestolnici kulture 2020.

The post Rijeka – središte europske kulture 2020. godine appeared first on .

Poništenje dijela Natječaja od 3. siječnja 2020. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe

Fri, 02/07/2020 - 08:14

Na temelju članka 25. Statuta glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu donosi odluku o

PONIŠTENJU DIJELA NATJEČAJA

objavljenoga u Narodnim novinama broj 2 od 3. siječnja 2020., u Biltenu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Knjižnice od 3. siječnja 2020.

Poništava se natječaj pod točkom 1. koja glasi:

1. KNJIŽNIČARSKI SAVJETNIK U ODJELU KORISNIČKE SLUŽBE

– jedan izvršitelj na neodređeno vrijeme, uz probni rad u trajanju od šest mjeseci

Uvjeti: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno VSS, stečeno stručno zvanje knjižničarskoga savjetnika u skladu sa Zakonom o knjižnicama i pravilnikom koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u području knjižničarstva, jedna godina radnoga iskustva na poslovima knjižničarskoga savjetnika, znanje engleskoga jezika.
Napomena: radno mjesto podrazumijeva smjenski rad.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

The post Poništenje dijela Natječaja od 3. siječnja 2020. za radno mjesto knjižničarskoga savjetnika u Odjelu Korisničke službe appeared first on .

Pages