Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 8 hours 24 min ago

U povodu 633. obljetnice Vrbničkoga statuta

Fri, 01/15/2021 - 08:39

l. 1r: V ime Božie am(e)nь letь Božьihь tekuĉihь • č • t • o • J • [=1388.] m(i)s(e)ca ijuna danь • dï • [=15.] to e š’tatutь • [M]i gosp(o)d(i)nь k’nezь Štefanь i mi g(ospodi)nь knezь An’žь s’lišeĉi mi velike tuž’be ot našihь ver’nihь s’luž’b’nikovь kr’čkoga otoka ke imь čin’hu hudi ljudi pos’lali es’mo našihь ver’nihь v otokь • da oni s’z’vav’še dob’rihь muži za v’sega otoka i tako esu načinili da b(u)du pravi v’ pr(a)vdê s’tati • a k’rivi da b(u)du kaš’tigani • Mi g(ospodi)nь Lov’renac i g(ospodi)nь Ivanь • i gos(po)d(i)nь Pavlь • i pod’knežinь Dok’ša • buduĉi mi pos’lani od’ g(ospodi)na k’neza Štefana i od’ g(ospodi)na kn(e)za Anža • v otok’ kr’čki priz’vali es’mo k’ n(a)mь pod’knežina otoč’kihь i dobrihь muži s Kr’ka i za v’sega otoka hoteĉь učinitь to ča bi pravo • i dob’ro za vasь otokь •…

(Vrbnički statut, 1388.)

Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenutcima na kopnu. Poznata je krčka obitelj potekla upravo iz Vrbnika, a ostatci njihova dvorca Gradec i danas se nalaze iznad Vrbničkoga polja. S njihovom vladavinom Vrbnik doživljava svoj potpuni procvat kao dobro organizirana gradska sredina u kojoj je život bio uređen statutom. Vrbnički statut donesen je 15. siječnja 1388. godine, u vrijeme Ivana (Anža) i Stjepana (Štefana) Frankopana. Pisan je hrvatskim jezikom na glagoljici i po postanku je drugi takav hrvatski statut.

Statut je prepisan u Vrbniku u 16. stoljeću (prema predlošku iz 1388.), i to glagoljičnim ustavom, glagoljičnim kurzivom te latiničnim kurzivom, a sastavljen je od 36 pergamenskih listova. Uvez je Statuta izvorni, a knjižica je mala, neugledna, obična, s drvenim koricama presvučenim tamnosmeđom kožom s ostatcima dviju metalnih kopči. Statut nije sačuvan u izvorniku, već u prijepisu vrbničkoga svećenika Grgura Žaškovića iz 1526. godine. Rukopis je restauriran 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila ga je 1962. godine od nasljednikâ kanonika Petra Petriša, posredovanjem Ivana Matanića iz Vrbnika. Čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u cijelosti je dostupan i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odredbe Statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti: najstarija je datirana 1362., a najmlađa 1599. godine. No ova zbirka statutarnih odredaba, kako se ogleda u rukopisu, zasnovana je i najvećim dijelom prepisana iz starijega rukopisa 1526. godine.

Danas je Krčki (Vrbnički) statut, kako glasi njegov službeni naziv, bitan izvor srednjovjekovnoga prava.

Poznato je kako je Vrbnik izvorište glagoljice, mjesto gdje se oduvijek njegovalo glagoljaštvo.

Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola.

(Davor Velnić – U iskonu glagoljice)

The post U povodu 633. obljetnice Vrbničkoga statuta appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 01/13/2021 - 08:59

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada neomeđene građe)
– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar – redaktor A baza u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. siječnja 2021.

Wed, 01/13/2021 - 08:53

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada neomeđene građe)
– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar – redaktor A baza u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. siječnja 2021. appeared first on .

Ponovno otvaranje svih korisničkih prostora u NSK

Mon, 01/11/2021 - 15:08

Od  utorka 12. siječnja 2021. godine bit će dostupni svi korisnički prostori za rad prema redovitome radnom vremenu.

Usluga Večernjega rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će do daljnjega nedostupna.

U korisničkim prostorima Knjižnice moći će ponovno istodobno boraviti 305 korisnika, a popunjenost mjesta u čitaonicama može se pratiti preko posebne aplikacije dostupne i na naslovnici portala NSK. Popunjenost mjesta u čitaonicama tijekom dana može se provjeriti i upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Ponovno otvaranje svih korisničkih prostora u NSK appeared first on .

Knjižnice stradale u potresu

Mon, 01/11/2021 - 10:15

U razornome potresu magnitude 6,2 prema Richteru koji je nedavno pogodio područje Petrinje, Siska i Gline kao i nizu slabijih naknadnih potresa stradao je i veći broj knjižnica na području Sisačko-moslavačke županije, a najveću štetu pretrpjela je Gradska knjižnica i čitaonica PetrinjaDječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak. U oštećene zgrade knjižnica ulazak još nije dopušten tako da se opseg štete ne može sa sigurnošću utvrditi. Nasreću, svi su djelatnici pogođenih knjižnica dobro.

Dodatna oštećenja nakon ožujskoga potresa pretrpjelo je i dvanaest knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba kao i knjižnica u okolnim županijama.

Zavičajne su zbirke u narodnim knjižnicama u Petrinji i Sisku sačuvane, a dio najvrjednije građe knjižnica oštećenih u potresu bit će privremeno pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u skladu s prostornim mogućnostima prihvata građe. Naputak za evakuaciju građe oštećenih knjižnica pripremili su djelatnici Odjela Zaštita i pohrana i Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjižničari Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostalih knjižnica u Republici Hrvatskoj iskazuju svoju solidarnost s kolegicama i kolegama knjižničarima u ovim teškim trenutcima za njih i njihove obitelji.

The post Knjižnice stradale u potresu appeared first on .

Uz 171. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti

Mon, 01/11/2021 - 08:06

… Čarobna je bila noć. Svuda vladao blagi mir, a u srcu sretnoga Ive rastalasale se sve slasti koje smrtnik oćutjeti može kad misli u zanosu na mili i ljubljeni stvor koji mu je jedina luka sreće u ovom životu suzâ, krvi i ropstva, žarka iskra koja upaljuje nove luči života njegova, cvjetna oaza na kojoj mu se rascvjetao najmiliji, najljepši i najslađi cvijet: Jelkina ljubav. (…)

(Jelkin bosiljak)

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja, kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 171. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti appeared first on .

Uz 142. obljetnicu smrti hrvatskoga skladatelja Ferde Livadića

Fri, 01/08/2021 - 08:58

Još Hrvatska ni propala, dok mi živimo;
Visoko se bude stala kad ju zbudimo;
Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit,
Ak je sada vu snu mala, će se prostranit. (…)

(Horvatov sloga i sjedinjenje)

Stihovima najpoznatije Gajeve i hrvatske budnice Horvatov sloga i sjedinjenje, poznatije po svojem prvom stihu Još Hrvatska ni propala, objavljene u Danici horvatskoj, slavenskoj i dalmatinskoj 7. veljače 1835. godine, prisjećamo se njezina skladatelja Ferde Livadića, jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda.

Hrvatski skladatelj Ferdo Livadić rođen je u Celju 30. svibnja 1799. godine. Glazbu je učio u Samoboru, a zatim u Zagrebu i Grazu, gdje je studirao pravo. Svoje pravo prezime Wiesner promijenio je u Livadić. Živio je na svojem imanju u Samoboru i rano je došao u doticaj s Ljudevitom Gajem. Priklonio se ilirskim idejama, a pokazao je i veliko zanimanje za hrvatske narodne napjeve. U svojim djelima, kao promicatelj nacionalne glazbe, Livadić se nastojao osloboditi stranih utjecaja. Njegov velik opus sadrži solo pjesme, skladbe za glasovir, sakralne i komorne kompozicije, a posebno vrijedi istaknuti Nokturno u fis-molu iz 1822. koji pripada među najranije primjere nokturna u glasovirskoj literaturi.

Hrvatski glazbenik i preporoditelj Ferdo Livadić preminuo je 8. siječnja 1879. godine u Samoboru.

Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se vrijedne tiskane i rukopisne muzikalije Ferde Livadića. Neka su djela iz ostavštine autora u cijelosti digitalizirana i dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, među kojima su ČeznućeBubanj tuče vojna trublja zvuče i Predivo je prela.

The post Uz 142. obljetnicu smrti hrvatskoga skladatelja Ferde Livadića appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 6. siječnja 2021.

Tue, 01/05/2021 - 06:00

U srijedu 6. siječnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u četvrtak 7. siječnja 2021. godine.

Podsjećamo, od ponedjeljka 4. siječnja 2021. godine otvoren je korisnički prostor u prizemlju te će se po potrebi otvarati čitaonica na prvome katu Knjižnice.

Čitaonica u Zbirci rukopisa i starih knjiga otvorena je za korisnike prema redovnom radnom vremenu.

Zbog protupotresnih mjera i mogućnosti brze evakuacije po potrebi, istodobni broj korisnika u zgradi privremeno je ograničen na 130.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Radno vrijeme Knjižnice 6. siječnja 2021. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka 4. siječnja 2021.

Mon, 01/04/2021 - 09:32

Radi provjere sigurnosti prostora nakon potresa, od ponedjeljka 4. siječnja 2021. godine bit će otvoren korisnički prostor u prizemlju te će se po potrebi otvarati čitaonica na prvom katu Knjižnice.

Pozivamo vas da daljnje obavijesti o radu Knjižnice  pratite na Portalu www.nsk.hr i društvenim mrežama NSK.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka 4. siječnja 2021. appeared first on .

Sretna nova 2021. godina!

Thu, 12/31/2020 - 06:30

Uz čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svim korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zahvaljujemo na vjernosti te im u novoj 2021. godini želimo sreću čitanja, uspješnost istraživanja i veselje učenja uz tradicionalne i digitalne usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pozivamo Vas da posjetite Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i koristite naše usluge, a možete nas pratiti i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, Pinterest, YouTube i LinkedIn, na Blogu kao i preko RSS-a.

The post Sretna nova 2021. godina! appeared first on .

NSK objavila nove upute za opis knjižnične građe

Tue, 12/29/2020 - 22:53

S ciljem postizanja veće ujednačenosti bibliografskih i normativnih podataka Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u elektroničkom je formatu 2011. godine objavila prve upute za opis različitih vrsta knjižnične građe. U svrhu unapređenja kvalitete bibliografske organizacije informacija i daljnjeg ujednačavanja primjene formata MARC 21, Knjižnica je objavila nova, izmijenjena i dopunjena izdanja tih uputa.

Nove upute za opis građe rezultat su višegodišnjeg kontinuiranog rada na analizi, praćenju i primjerni formata MARC 21 u NSK i namijenjene su katalogizatorima u svim knjižnicama koje ga koriste.

Novoobjavljene će se upute primjenjivati do objave konačne inačice i početka primjene Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima u muzejima.

Glazbena građa: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Kartografska građa: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Omeđena građa, tiskana integrirajuća građa i nakladničke cjeline: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Opis sastavnica: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Sitni tisak: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post NSK objavila nove upute za opis knjižnične građe appeared first on .

Knjižnica je zatvorena – 29. prosinca 2020.

Tue, 12/29/2020 - 13:07

Poštovani korisnici,

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu do kraja će dana biti zatvorena radi pregleda prostora nakon današnjega potresa.

U srijedu 30. i u četvrtak 31. prosinca 2020. godine za korisnike će u svrhu povrata građe od 9 do 12 sati biti otvoren samo korisnički prostor na prizemlju.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Knjižnica je zatvorena – 29. prosinca 2020. appeared first on .

Citat 4. siječnja 2021.

Tue, 12/29/2020 - 09:00

Ali neka neodoljiva sila nuka me da predadem peru što u meni živi.

The post Citat 4. siječnja 2021. appeared first on .

Uz obljetnicu smrti velikana hrvatske književnosti

Tue, 12/29/2020 - 06:36

Pred golemim, u punom značenju riječi monumentalnim djelom književnika Miroslava Krleže zastaje čovjek obuzet dojmom putnika koji je, došavši u dodir s nepreglednim dimenzijama, zadivljen, osjetio pravo značenje riječi: veličina.

(Ivo Frangeš)

Miroslav Krleža, stvaralački književni genije koji je svojim vrhunskim dometima obilježio 20. stoljeće koje jednostavno ne bi bilo isto bez njega, preminuo je 29. prosinca 1981. godine u Zagrebu.

Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek dvadeset godina nakon njegove smrti.

Hrvatski književnik Miroslav Krleža rođen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Strastven polemičar i esejist, obuhvatio je mnoge fenomene 20. stoljeća i preko svojih je romana, drama i eseja naslikao čitavu golemu galeriju velikih ljudi, intelektualaca i učenjaka iz staroga i novijega doba, ali je istodobno preciznim kistom oslikao kompleksnu sliku hrvatskoga društva: hrvatsku provinciju, nervozne i nadarene pojedince fascinirane tajnovitošću ljepote, slobode i čežnjom za slobodnom egzistencijom, ali i gnjev i nemirenje sa svijetom lišenim vedrine.

Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, kadetsku školu polazio je u Pečuhu, a započeti vojni studij u Pešti prekinuo je 1913. godine te se odlučio baviti književnošću. Već od 1914. godine piše i objavljuje u časopisima i dnevnim listovima. Nakon 1917. objavio je niz knjiga i utemeljio četiri časopisa: Plamen, Književna republika, Danas i Pečat.

Godine 1950. pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socijalističkoga realizma. Godine 1967. potpisuje Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, što je dovelo do njegove ostavke u Centralnome komitetu SKH.

Pišući poeziju, Krležino su najveće ostvarenje Balade Petrice Kerempuha. Spajajući već u naslovu baladu, književnu vrstu koja nosi tragično viđenje svijeta, s likom Petrice Kerempuha, pučkoga lakrdijaša i kažnjavatelja ljudske gluposti, najavio je jedinstven, složen, ironičan i nadasve eruditski pristup tematici. Balade su pjesnikovo viđenje cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora.

U dramsko stvaralaštvo uložio je iznimnu energiju, što se vidi u djelima Kraljevo, koje je prva ekspresionistička drama u Europi, Kristofor Kolumbo, Galicija, Golgota, Vučjak, trilogija Glembajevi: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda. Nakon Drugoga svjetskog rata Krležine su najpoznatije drame Aretej i Saloma. No u hrvatskoj je književnosti gotovo dominantan Krležin novelistički opus, a dijeli se u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovijesti Hrvatski Bog Mars, u drugi ciklus pripadaju tzv. novele malograđanskoga kruga (12 novela), među kojima se ističu In extremis, Veliki meštar sviju hulja i Smrt bludnice Marije, a treći obuhvaća 11 novela koje tematiziraju financijski uspon te moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije.

Od romana najpoznatiji su Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi i Zastave. Krležin esejistički opus doista je golem te iznimno raznovrstan i bogat. Ta su Krležina esejistička djela objavljena kao posebne knjige – Evropa danas, Deset krvavih godina, Knjiga studija i putopisa, Dijalektički antibarbarusMoj obračun s njima i mnoga druga, a pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrjednije svjetske literature toga žanra, a njegova intimna knjiga Davni dani jedan je od vrhova europske misaone i ispovjedne književnosti.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se cjelokupna Krležina književna ostavština, a brojni prijevodi njegovih književnih tekstova čuvaju se u Zbirci inozemne Croatice.

… Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu…

(Na rubu pameti)

 

The post Uz obljetnicu smrti velikana hrvatske književnosti appeared first on .

NSK partner na projektu međunarodnog konzorcija IIPC „Developing Bloom Filters for Web Archives’ Holdings“

Wed, 12/23/2020 - 10:33

Znanstvena knjižnica Los Alamos National Laboratory (LANL) Research Library  i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu partneri su na projektu pod nazivom Developing Bloom Filters for Web Archives’ Holdings, koji novčano podupire Konzorcij za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja (International Internet Preservation Consortium – IIPC) u sklopu svojeg programa Discretionary Funding Programme 2020-2021. Kao partner NSK u razvoju i održavanju Hrvatskog arhiva weba (HAW) na ovom će projektu sudjelovati i Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).

Nacionalna i sveučilišne knjižnica u Zagrebu član je konzorcija IIPC od 2008. godine, a šesnaest godina uspješnog rada Hrvatskog arhiva weba te suradnje s centrom Srce uspješno nastavlja kroz nove projekte.

Cilj je projekta razviti programsko rješenje za izradu Bloom filtera na primjeru sadržaja pohranjenih u Hrvatskom arhivu weba koji će se moći primijeniti i na druge arhive internetskog sadržaja u svijetu, a s ciljem omogućivanja djelotvornog i sigurnog pristupa sadržajima ovakvih arhiva te u konačnici izrade servisa za istodobno pretraživanje više arhiva odjednom.

Više pojedinosti o Projektu.

 

The post NSK partner na projektu međunarodnog konzorcija IIPC „Developing Bloom Filters for Web Archives’ Holdings“ appeared first on .

Pages