Sveučilište u Zagrebu

Dodjelom priznanja sastavnicama koje su se najuspješnije predstavile maturantima i svim zainteresiranima završena je 25. po redu i prva virtualna Smotra Sveučilišta u Zagrebu. Za najboljih pet virtualnih štandova priznanja su dobili sljedeći fakulteti: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Priznanje za najkreativniji štand dijele Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno-tehnološki fakultet. U kategoriji najboljega video-predstavljanja svoga fakulteta i studija priznanje je dobio Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Za najbolje predstavljanje na društvenim mrežama priznanje je zaslužio Metalurški fakultet. Najveći doprinos u organizaciji Smotre dao je Fakultet političkih znanosti i u toj kategoriji dobio priznanje. Virtualna Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavala se od 19. do 21. do studenoga 2020. pod motom Klikni s faksom! na podstranici Smotr@, koja se nalazi unutar postojeće mrežne stranice manifestacije. Smotru ste mogli pratiti i na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter, Linkedln i YouTube).  U dane održavanja virtualne Smotre, predstavljanja fakulteta i akademija emitirala su se online uz potporu Televizije Student. No svi sadržaji koje sastavnice pripremaju u okviru Smotre ostaju dostupni za sve zainteresirane i nakon 21. studenoga 2020. na Smotr@ mrežnoj stranici. Tako će ova mrežna stranica ostati središnje mjesto za informiranje maturanata, potencijalnih budućih studenata Sveučilišta u Zagrebu te svih zainteresiranih. Ako ste propustili program predstavljanja sastavnica, možete ih pogledati na YouTube kanalu Sveučilišta u Zagrebu. Ideja je ovogodišnje Smotre bila učiniti sve informacije vezane uz upise i studiranje na Sveučilištu u Zagrebu stalno dostupnima kako bi svi zainteresirani imali mogućnost pristupiti svim digitalnim sadržajima o studiranju i upisima na Sveučilištu u Zagrebu u svakom trenutku. Smotra Sveučilišta u Zagrebu, koja se već tradicionalno svake godine održava u mjesecu studenome kako bi maturanti i svi zainteresirani dobili sve informacije o uvjetima upisa i studiranja, ove je godine organizirana u digitalnom obliku. Sveučilište je ove godine organiziralo Smotru kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet.  Na virtualnoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu predstavile su se 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – 31 fakultet i tri umjetničke akademije. Izvodila se u hibridnom obliku, u kombinaciji objava digitalnih sadržaja na digitalnim štandovima fakulteta i akademija (promotivni videozapisi, letci, brošure i drugi materijal u PDF ili drugim formatima koji omogućuju preuzimanje i pregled prilagođen mobilnim uređajima) i predstavljanja sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i njihovih studijskih programa po područjima. Budućim studentima obratio se online ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Virtualno otvaranje Smotre popraćeno je glazbenim programom studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji su sponzori Smotre Sveučilišta u Zagrebu OTP banka, Studentski centar Varaždin i Studentski centar Zagreb. Medijski su partneri Smotre Jutarnji list, Laganini FM, Radio Sljeme, Z1 televizija i Televizija Student te sveučilišne novine i portal Universitas.

Na Katedri za socijalnu politiku Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. listopada 2020. započeo je s radom projekt RE-DWELL- Delivering affordable and sustainable housing in Europe, Marie Curie Innovative Training Network, financiran iz europskoga programa Obzor 2020. U europskim zemljama mnogima je stanovanje postalo nepriuštivo i to postaje jednim od najvažnijih nacionalnih pitanja, a njegovo rješenje velik izazov. Cilje je toga projekta osposobiti novu generaciju stručnjaka s transdisciplinarnim vještinama za naslovljavanje hitnih potreba priuštivoga i održivoga stanovanja. U okviru projekta objavljen je natječaj na kojemu će se odabrati 15 doktoranada i provesti transdisciplinarna istraživanja koja uključuju planiranje i gradnju, sudjelovanje zajednice, stambenu politiku i financiranje. Rad doktoranada mentorirat će kvalificirani međunarodni stručni odbor iz različitih akademskih i profesionalnih polja. Istraživači će obavljati svoj posao doktoranda u akademskoj instituciji - domaćinu, s fazama terenskoga istraživanja u stručnim organizacijama koje su također članovi mreže projekta. Doktorand na Katedri za socijalnu politiku, u okviru doktorskoga studija socijalne politike, provodit će istraživanje pod nazivom Comparative analysis of social housing policies’ modernization impacts in selected post-socialist countries. Konzorcij projekta RE-DWELL sastoji se od 10 sveučilišta i 12 neakademskih stručnih partnerskih organizacija koje predstavljaju 9 europskih zemalja (Španjolska, Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Hrvatska, Mađarska, Cipar, Nizozemska, Portugal i Belgija). Više o projektu i natječaju možete vidjeti OVDJE. Kontakt: prof. dr. sc. Gojko Bežovan  

Hrvatska sekcija IEEE, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i SPOCK organiziraju prvi Startup Bootcamp – dvodnevnu startup edukaciju za istraživače i znanstvenike koja će se održati online 24. i 25. studenoga 2020. Cilj je ove aktivnosti predstaviti mogućnosti z­­a komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja, potaknuti poduzetničko razmišljanje kod istraživača, profesora i znanstvenika, educirati znanstveno-istraživačku zajednicu o osnovama razvoja startupa te ih potaknuti na uključivanje u slične aktivnosti i inicijative koje će se u budućnosti provoditi u organizaciji FER-a, ICENT-a i SPOCK-a. Kroz dva dana programa, sudionici će imati priliku poslušati iskusne predavače i upoznati se s osnovnom startup terminologijom i ekosustavom, fazama razvoja, alatima i metodologijama za kreiranje i validiranje ideja, sadržajem pitch decka i njegovom svrhom, načinima financiranja projekata i razvoja startupa, prikupljanjem investicija, investicijskim fondovima, intelektualnim vlasništvom i transferom tehnologije na FER-u te uspješnim primjerom pokretanja spin-off tvrtke sa Sveučilišta u Oxfordu. Događaj je uključen u IEEE Region 8 Entrepreneurship Week zajedno s 30 drugih događaja u više od 20 zemalja Regije 8. Predavanja će se održati online 24. i 25. studenoga 2020. na hrvatskom ili engleskom jeziku, a broj sudionika je ograničen. Prijave su otvorene za sve istraživače, profesore i znanstvenike te se svi zainteresirani mogu prijaviti putem poveznice. Više o predavanjima i predavačima možete pronaći na obavijesti na ieee.hr stranici. Raspored predavanja      

Napiši kratki esej (do 1500 riječi) u kojem ćeš objasniti zašto se želiš upisati na neki od naših fakulteta ili akademija, pošalji ga na e-adresu info@unizg.hr sa svojim podatcima (ime i prezime, naziv škole) do 21. studenoga i jedna od 25 nagrada može biti tvoja! Prve tri nagrade su nedavno objavljena i bogato ilustrirana monografija Sveučilišta u Zagrebu, a možeš osvojiti i hudice, majice, rokovnike i još mnoštvo drugih nagrada s motivima Sveučilišta u Zagrebu. Nagradni natječaj traje od danas do 21. studenoga u 23:59 sati, a proglašenje dobitnika bit će u ponedjeljak 23. studenoga na našim društvenim mrežama. Napiši esej, osvoji nagradu i – klikni s faksom! i #OstanimoOdgovorni #UniZg #mojesveuciliste

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 16. studenoga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio je nove članove HAZU, sedam redovitih članova, osam dopisnih članova i 11 članova suradnika izabrane na skupštini Akademije koja je zbog pandemije koronavirusa održana dopisnim putem.  Novi redoviti članovi su: u Razredu za društvene znanosti akademik Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i akademkinja Nella Lonza, u Razredu za medicinske znanosti akademik Željko Kaštelan i akademik Bojan Jelaković, obojica profesori na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Razredu za filološke znanosti akademik Milan Mihaljević, u Razredu za književnost akademik Drago Štambuk te u Razredu za likovne umjetnosti akademik Kuzma Kovačić. Novi dopisni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: Boris A. Novak iz Slovenije, Josef Eberhardsteiner iz Austrije, Smiljan Radić Clarke iz Čilea, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije te Ranjan Deka, Željko Ivezić, Jadranka Skorin-Kapov i Zrinka Stahuljak iz SAD-a. Novi članovi suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: u Razredu za društvene znanosti Hrvoje Petrić (prof. s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Martina Basarac Sertić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Marijana Đaković (izv. prof. s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), u Razredu za prirodne znanosti Iva Tolić u Razredu za medicinske znanosti Hrvoje Gašparović (izv. prof. s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Mislav Vrsalović (izv. prof. s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Ljubo Barbić (prof. s Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić (doc. s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu), u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Krešimir Seletković (red. prof. art. s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu) i u Razredu za tehničke znanosti Hrvoje Pandžić (izv. prof. s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu). Akademik Neidhardt je pojasnio da je izborna skupština HAZU bila sazvana za svibanj, ali je morala biti odgođena zbog epidemiološke situacije te bila sazvana za 5. studenoga. Budući da niti tada nije bilo moguće skupštinu održati fizički, ona je održana dopisno. Svečano proglašenje novih članova HAZU s dodjelom diploma održat će se kad epidemiološka situacija to omogući, no njihov status novih članova najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije počinje s danom 16. studenog 2020.  Nakon ovogodišnjih izbora Hrvatska akademija ukupno ima 134 redovita člana, 122 dopisna člana i 90 članova suradnika. Najmlađi redoviti član HAZU je akademik Goran Muić, rođen 1969., izabran 2018., a najstariji je akademik Stjepan Babić, rođen 1925., izabran za redovitog člana 1991., a za člana suradnika 1977. Od svih članova HAZU najmlađa je Martina Basarac Sertić rođena 1985.

Otvorene su prijave za Winter School of Research Commercialisation – Winter School Week 2020, online zimsku školu u organizaciji Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta i Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Namijenjena je studentima, doktorandima, znanstvenim novacima, istraživačima i svima zainteresiranima za stvaranje novih rješenja u zdravstvu. Cilj joj je stvoriti stimulativno okružje u sklopu kojega sudionici mogu stvarati inovacije koje se temelje na njihovu istraživanju, dobiti povratnu informaciju i ostvariti korisne poslovne i ekonomske kontakte. Radni jezik zimske škole je engleski. Škola traje od 24. do 28 studenoga, odvijat će se putem različitih mrežnih seminara i tečajeva, a prijaviti se možete za pojedine tečajeve ili za program u cijelosti. Na kraju škole sudionici će dobiti certifikate, a da bi ostvarili pravo na certifikat, moraju sudjelovati u najmanje dvama mrežnim seminarima i u dvodnevnom kratkom tečaju.

Više o zimskoj školi možete doznati OVDJE. Prijaviti se možete ovdje OVDJE.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu, koja se već tradicionalno svake godine održava u mjesecu studenome kako bi maturanti i svi zainteresirani dobili sve informacije o uvjetima upisa i studiranja, ove je godine organizirana u digitalnom obliku.

Virtualna Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavat će se od 19. do 21. do studenoga 2020. na podstranici „Smotr@”, koja se nalazi unutar postojeće mrežne stranice manifestacije http://smotra.unizg.hr/. Smotru možete pratiti i na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter, Linkedln i YouTube). Sveučilište u Zagrebu i ove godine organizira Smotru kako bi se učenici završnih razreda srednjih škola, studenti i svi zainteresirani informirali o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet. Ovogodišnji je moto Smotre Klikni s faksom! Na virtualnoj Smotri Sveučilišta u Zagrebu ove se godine predstavljaju 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – 31 fakultet i tri umjetničke akademije. Program ovogodišnje Smotre izvodit će se u hibridnom obliku, u kombinaciji objave digitalnih sadržaja na digitalnim štandovima fakulteta i akademija (promotivni videozapisi, letci, brošure i drugi materijal u PDF ili drugim formatima koji omogućuju preuzimanje i pregled prilagođen mobilnim uređajima) i predstavljanja sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i njihovih studijskih programa po područjima. U dane održavanja virtualne Smotre, predstavljanja fakulteta i akademija emitirat će se online uz potporu Televizije Student. No svi sadržaji koje sastavnice pripremaju u okviru Smotre ostaju dostupni za sve zainteresirane i nakon 21. studenoga 2020. na mrežnoj stranici http://smotra.unizg.hr/, na podstranici „Smotr@”. Tako će ova mrežna stranica ostati središnje mjesto za informiranje maturanata, potencijalnih budućih studenata Sveučilišta u Zagrebu te svih zainteresiranih. Ideja je ovogodišnje Smotre učiniti sve informacije vezane uz upise i studiranje na Sveučilištu u Zagrebu stalno dostupnima kako bi svi zainteresirani imali mogućnost pristupiti svim digitalnim sadržajima o studiranju i upisima na Sveučilištu u Zagrebu u svakom trenutku. Virtualna Smotra Sveučilišta u Zagrebu službeno započinje u četvrtak 19. studenoga 2020. u 11 sati. Budućim studentima tada će se online obratiti ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Virtualno otvaranje Smotre bit će popraćeno glazbenim programom studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji su sponzori Smotre Sveučilišta u Zagrebu OTP banka, Studentski centar Varaždin i Studentski centar Zagreb.   Medijski su partneri Smotre Jutarnji list, Laganini FM, Radio Sljeme, Z1 televizija i Televizija Student te sveučilišne novine i portal Universitas. Manifestacija Smotra Sveučilišta u Zagrebu ove godine obilježava svoju 25. obljetnicu, a prvi se put održava u virtualnom prostoru. Pratite program virtualne Smotre Sveučilišta u Zagrebu na mrežnoj stranici www.smotra.unizg.hr, na podstranici „Smotr@“, te na društvenim mrežama: FB UniZg https://www.facebook.com/UniZg FB Smotra https://www.facebook.com/smotrasveucilistauzagrebu Twitter https://twitter.com/SveucilisteZG Instagram UniZg https://www.instagram.com/sveucilisteuzagrebu/ Instagram Smotra https://www.instagram.com/smotrasveucilistauzagrebu/ LinkedIn https://www.linkedin.com/school/university-of-zagreb YouTube https://www.youtube.com/channel/UCGUeIn0apOuxottQQApBcPw

Zrinka Kolaković dobitnica je ovogodišnje nagrade Njemačkoga društva za kroatistiku i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu za najbolji završni sveučilišni rad nastao na njemačkom sveučilištu koji se odlikuje tematskom poveznicom prema Hrvatskoj. Gospođa Kolaković je kolegica i suradnica Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture, E-tečajeva hrvatskoga kao inoga jezika HiT-1 i Hej na Sveučilištu u Zagrebu i trenutno radi kao asistentica na Sveučilištu u Klagenfurtu. Nagrada joj je dodijeljena za međunarodni dvojni doktorat znanosti na temu ,,Dvoaspektni glagoli – razlike između (p)opisa u priručnicima i stanja u korpusu s posebnim osvrtom na uporabu izvornih govornika'', a dvojni doktorski studij realiziran je u suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu.

Prva dodjela nagrada Njemačkog društva za kroatistiku i Veleposlanstva RH u Berlinu održana je 2016., a natječaj se raspisuje svake dvije godine. Osim odavanja javnoga priznanja najboljim radovima i njihovim autorima, cilj je organizatora još bolje povezivanje između studenata i mladih znanstvenika s njemačkih sveučilišta koji su zainteresirani za Hrvatsku sa sâmom Hrvatskom.

Zbog aktualnih epidemioloških razloga svečana dodjela nagrade, realizirane u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, uslijedit će naknadno.

Sveučilište u Zagrebu i Centar za poslijediplomske studije raspisuje Natječaj za upis na SVEUČILIŠNI INTERDISCIPLINARNI POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ UPRAVLJANJE GRADOM u akademskoj godini 2020./2021. pete generacije polaznika za stjecanje akademskoga naziva: sveučilišni specijalist upravljanja gradom.
Na studij se mogu upisati pristupnici:

• koji su, u društvenom području (ekonomija, pravo, politologija, informacijske znanosti, sociologija, psihologija, odgojne znanosti, socijalna geografija i demografija, socijalni rad, socijalna pedagogija), u biomedicinskom području (javno zdravstvo i zdravstvena zaštita), biotehničkom području (agronomija, šumarstvo, prehrambena tehnologija), humanističkom području (povijest, arheologija, filozofija, znanost umjetnosti, povijest umjetnosti), tehničkom području (arhitektura i urbanizam, geodezija, građevinarstvo, tehnologija prometa i transporta) i umjetničkom području (arhitektura i dizajn) stekli diplomu sveučilišnog dodiplomskog (prema starom programu)  ili diplomskog studija;
• koji su diplomirali na sastavnicama drugih srodnih znanstveno-nastavnih područja uz obvezu polaganja razlikovnih ispita;
• koji aktivno znaju jedan svjetski jezik.

Prijavi treba priložiti:

1. ispunjen obrazac za prijavu;
2. ovjerenu presliku diplome;
3. životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti te popisom radova (ako ih ima);
4. potvrdu o položenim ispitima s ocjenama diplomskog studija (prijepis ocjena).

Prijave se podnose na propisanim obrascima. Prijave koje nisu u skladu s uputama ili nisu potpune neće se uzeti u obzir. Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje gradom traje četiri semestara. Završetkom studija stječe se 120 ECTS bodova. Školarina iznosi 40.000,00 kuna, 10.000,00 kuna po semestru (za polaznike kojima školarinu plaća poslodavac studij iznosi 36.000,00 kn, odnosno 9.000,00 kn po semestru, ako se plaća za najmanje 5 polaznika). Moguće je plaćanje u ratama. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA: 31. prosinca 2020. Sva potrebna dokumentacija šalje se na adresu: Sveučilište u Zagrebu
Centar za poslijediplomske studije
(s naznakom za: UPRAVLJANJE GRADOM)
Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb Obrazac za prijavu i program studija možete vidjeti OVDJE, a za dodatne informacije možete se obratiti na e-mail: apriban@unizg.hr ili na telefon 01/4698-110.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin Nenad Kudelić, dr. med. te načelnik Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Robert Vugrin uputili su 11. studenoga Studentskom centru Varaždin Sveučilišta u Zagrebu i ravnatelju Nenadu Milijašu pisanu zamolbu za pomoć u vidu novčane donacije te smještaja i prehrane medicinskih sestara. Studenti okupljeni u Odboru i u studentskim zborovima, zajedno s Upravom Studentskoga centra, pozitivno su i žurno reagirali na zamolbe. Nesebično su se odlučili odreći svojih sredstava i donirati 100 tisuća kuna, koja studentima pripadaju po Zakonu o obavljanju studentskih poslova (0,5 % naknade na neto zarade studenata preko Student servisa), za nabavku aparata i uređaja za terapiju visokim protokom kisika, perfuzora, infozomata i aspiratora. Prvotna je ideja bila da se nabavi respirator, međutim zaključak je da je druga oprema, koja pomaže i oslobađa respiratore za najteže bolesnike, trenutno najpotrebnija. Nabavljena oprema bit će u varaždinskoj bolnici i služit će za spašavanje ljudskih života, a nakon toga za edukaciju studenata sestrinstva Sveučilišta Sjever. Studentski centar će besplatno smjestiti i ponuditi prehranu medicinskim sestrama koje su, zbog ove kritične situacije, mobilizirane iz drugih gradova. Sveučilište u Zagrebu, a posebice njegovi studenti, ponovno su dokazali da su spremni pomoći, žrtvovati se i sudjelovati u prevladavanju ove teške epidemiološke situacije u kojoj smo se svi našli.

Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost, imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora na sjednici 11. studenoga 2016. godine (Narodne novine, br. 105/16.), na temelju Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (Narodne novine, br. 108/95., 104/97. i 142/98.), na 6. sjednici održanoj 9. studenoga 2020. godine donio je Odluku o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2019. godinu. Ukupno je dodijeljeno 29 državnih nagrada za znanost za 2019. godinu.
I. Nagradom za životno djelo nagrađuju se: - područje tehničkih znanosti:
1. prof. dr. sc. Branko Jeren, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu - područje biotehničkih znanosti:
2. prof. dr. sc. Jasmina Havranek, Agencija za znanost i visoko obrazovanje - područje humanističkih znanosti:
3. akademik Ivan Supičić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti II. Godišnjom nagradom za znanost nagrađuju se:

• područje prirodnih znanosti:

1. dr. sc. Vedrana Filić Mileta, Institut Ruđer Bošković
2. prof. dr. sc. Krešimir Kumerički, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
3. prof. dr. sc. Josip Tambača, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• područje tehničkih znanosti:

4. prof. dr. sc. Sandra Bischof, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5. prof. dr. sc. Hrvoje Kozmar, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
6. doc. dr. sc. Petar Šolić, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

• područje biomedicine i zdravstva:

7. prof. dr. sc. Maja Čikeš, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinički bolnički centar Zagreb
8. doc. dr. sc. Marinko Rade, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Specijalna bolnica za rehabilitaciju i ortopediju „Martin Horvat“ Rovinj

• područje biotehničkih znanosti:

9. prof. dr. sc. Jurislav Babić, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
10. prof. dr. sc. Renata Bažok, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
11. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• područje društvenih znanosti:

12. prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
13. prof. dr. sc. Enes Kulenović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

• područje humanističkih znanosti:

14. znanstvene suradnice: dr. sc. Valentina Gulin Zrnić, Institut za etnologiju i folkloristiku i prof. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
15. doc. dr. sc. Martin Previšić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

III. Godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti nagrađuju se:

• područje prirodnih znanosti:

1. dr. sc. Vlatka Filipović Marijić, Institut Ruđer Bošković

• područje tehničkih znanosti:

2. dr. sc. Marijana Borić, Zavod za povijest i filozofiju znanosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

• područje biotehničkih znanosti:

3. znanstveni suradnici: prof. dr. sc. Darko Kiš, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Sanja Kalambura, Veleučilište Velika Gorica

• područje društvenih znanosti:

4. prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

• područje humanističkih znanosti:

5. dr. sc. Ana Šverko, Institut za povijest umjetnosti - Centar „Cvito Fisković“ u Splitu
  IV. Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađuju se:

• područje prirodnih znanosti:

1. dr. sc. Ivor Lončarić, Institut Ruđer Bošković

• područje tehničkih znanosti:

2. dr. sc. Željko Penga, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

• područje biomedicine i zdravstva:

3. Lucija Tudor, mag. mol. biol., Institut Ruđer Bošković

• područje biotehničkih znanosti:

4. dr. sc. Vlatko Galić, Poljoprivredni institut u Osijeku

• područje društvenih znanosti:

5. dr. sc. Stjepan Srhoj, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku

• područje humanističkih znanosti:

6. Josip Parat, mag. archeol., mag. hist., mag. philol. graec., mag. philol. lat., Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

OBRAZLOŽENJA Državne nagrade za znanost 
Dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. To su nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnja nagrada za znanstvene novake. Nagrada za životno djelo
Dodjeljuje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo.

Virtualna izložba postera nagrađenih radova

POPIS IMENA DOBITNIKA REKTOROVE NAGRADE ZA AK. GOD. 2019./2020.

Poruka rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa povodom dodjele Rektorovih nagrada Rektorova nagrada kojom se nagrađuju najbolji studentski radovi znanstvenoga sadržaja odnosno umjetnička ostvarenja ustanovljuje se radi poticanja znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada te promicanja studentskoga stvaralaštva. Pravo natjecanja za Rektorovu nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

L'Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Rektorskog zbora Republike Hrvatske, petnaestu godinu zaredom objavljuju natječaj za Nacionalni program stipendiranja „Za žene u znanosti“. U ovoj jubilarnoj godini nove četiri mlade hrvatske znanstvenice bit će nagrađene stipendijama u vrijednosti od 5.000 € (u kunskoj protuvrijednosti). Natječaj je otvoren od 9. studenoga do 4. prosinca 2020. godine, a prijaviti se mogu sve znanstvenice na posljednjoj godini doktorskog studija koje su mlađe od 35 godina te čiji je istraživački rad prijavljen u znanstvenim institucijama Republike Hrvatske.

Za stipendiju Nacionalnog programa L'Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“ 2021. mogu se prijaviti znanstvenice koje:

• su polaznice doktorskog studija iz područja prirodnih znanosti, medicine i zdravstva, biotehničkih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja,
• su u posljednjoj godini izrade doktorske disertacije koju provode na znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj,
• nisu starije od 35 godina na dan 4. prosinca 2020. godine,
• se do sada nisu prijavljivale za Nacionalni program stipendiranja L'Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“,
• imaju hrvatsko državljanstvo te prebivalište u Republici Hrvatskoj.

 
O dobitnicama stipendija među prijavljenim kandidatkinjama odlučuje Izborno povjerenstvo sastavljeno od uglednih hrvatskih znanstvenika na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem, predsjednikom Izbornoga povjerenstva programa „Za žene u znanosti“. Cijenjeni dugogodišnji članovi Izbornoga povjerenstva ovog programa stipendiranja su akademkinja Vida Demarin, akademik Krešimir Nemec, akademik Vladimir Paar, prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, prof. dr. sc. Đurđica Ugarković, prof. dr. sc. Ivan Vicković i dr. sc. Katica Biljaković.

Sve prijave za Nacionalnu stipendiju „Za žene u znanosti“ moraju sadržavati ispunjeni Obrazac za prijavu i odgovarajuću dokumentaciju (preslike).

Prijave se šalju u pdf obliku kao jedinstveni dokument (veličina dokumenta je ograničena na 3 MB) putem elektroničke pošte Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija (unesco@min-kulture.hr) s naznakom „Prijava za stipendiju Nacionalnog programa stipendiranja L'Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“, najkasnije do 4. prosinca 2020. u ponoć.

Izbor stipendistica bit će dovršen u travnju 2021. godine.
 

• Pravilnik natječaja
• Obrazac prijave za dodjeljivanje stipendije

 

Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom za akademsku godinu 2020./2021. Za akademsku godinu 2020./2021. studentima će se dodijeliti najviše 31 Stipendija. Stipendija se dodjeljuje, računajući od 1. listopada 2020., za trajanja statusa redovitog studenta, odnosno najduže za 10 mjeseci, odnosno za 5 mjeseci, ako u tom roku prema nastavnom planu i programu studija za koji je Stipendija odobrena završava nastavni plan i program korisnika Stipendije.
Neto iznos Stipendije utvrđuje se u visini 50% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj-kolovoz 2020. godine. Javni natječaj

Obrazac A1- Prijava na Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom za akademsku godinu 2020./2021.
 
Obrazac A2- Izjava o članovima kućanstva
 
Uputa o pravima ispitanika   Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom poslijediplomskih studija za akademsku godinu 2020./2021. Za akademsku godinu 2020./2021. studentima poslijediplomskih studija će se dodijeliti najviše 3 Stipendije. Stipendija se dodjeljuje, računajući od 1. listopada 2020., najduže za 10 mjeseci. Neto iznos Stipendije utvrđuje se u visini 60% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj-kolovoz 2020. godine. Za studente poslijediplomskih studija koji studiraju s dijelom radnog vremena neto iznos Stipendije utvrđuje se u visini 30% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj - kolovoz godine u kojoj se natječaj za Stipendiju raspisuje. Javni natječaj
  
Obrazac A1- Prijava na Javni natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima s invaliditetom  poslijediplomskih studija za akademsku godinu 2020./2021.
 
Obrazac A2- Izjava o članovima kućanstva
 
Uputa o pravima ispitanika

Dragi studentice i studenti, cijenjeni zaposlenice i zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu U ovoj 2020./2021. akademskoj godini malo je toga slično ranijim proslavama Dana Sveučilišta i počecima neke akademske godine unazad više od sedam desetljeća. Kada bismo se vratili četvrt stoljeća u prošlost, vidjeli bismo da je Grad Zagreb uglavnom bio pošteđen ratnih zbivanja tijekom Domovinskoga rata. Vjerujem da se svi možemo prisjetiti 7. listopada 1991. kada su raketirani Banski dvori. U razdoblju od srpnja do prosinca 1991. u Zagrebu su se odvijali oružani sukobi s JNA, a posljednji napad na Zagreb u Domovinskom ratu dogodio se u svibnju 1995. kad je kazetnim bombama, između ostaloga, pogođena Akademija dramskih umjetnosti. Mnogi su studenti, nastavnici i drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali u tom ratu, puno ih je ranjavano, dok su neki, nažalost, i poginuli. Međutim, Sveučilište u Zagrebu nije prestajalo s radom ni u tom vrlo teškom ratnom vremenu. Fakulteti i akademije bili su otvoreni, a dvorane, seminari, laboratoriji, kabineti, aule i hodnici sastavnica Sveučilišta u Zagrebu bili su puni studenata. U ožujku 2020. godine dvije su nepogode pogodile Sveučilište u Zagrebu. Zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa od 16. ožujka 2020. na Sveučilištu se odvijala nastava na daljinu što je tri mjeseca ostavilo prostore fakulteta i akademija bez studenata. Također je, 22. ožujka 2020. potres ozbiljno oštetio mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i sjedište Sveučilišta u Zagrebu, glavnu sveučilišnu zgradu, u kojoj je smješten i Pravni fakultet. Za usporedbu, u izvješću o zagrebačkom potresu prije 140 godina, davnoga 9. studenoga 1880. godine, akademik, pedagog, fizičar, prirodoslovac, popularizator znanosti i saborski zastupnik Josip Torbar napisao je: „Sveučilišna zgrada uzdrmana je silno u prvom i drugom katu; nutarnji zidovi popucali su mjestimice dijagonalno, najveće su pukotine u žljebah, te su se pojedini zidovi od glavnih odklonili.“ U ovogodišnjem potresu jako su oštećeni neki od najstarijih i najvećih fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu: Pravni fakultet, osnovan 1776. godine, Medicinski fakultet, osnovan 1917. godine te Akademija likovnih umjetnosti, osnovana 1907. godine. Ozbiljno su nastradale i neke druge zgrade Sveučilišta, poput Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, osnovanog 1874. godine, kao i zgrade Biološkog i Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, osnovanog također 1874. godine te Agronomskog i Šumarskog fakulteta koji su osnovani 1919. godine. Jednako tako jako su oštećeni i Ekonomski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Stomatološki fakultet, Veterinarski fakultet, i drugi. Nakon potresa, u aktivnostima procjene štete i planiranja sanacije na objektima Sveučilišta u Zagrebu posebno su se angažirali stručnjaci s Građevinskog, Geodetskog i Arhitektonskog fakulteta, na čemu im iskreno zahvaljujem. Obnova mnogih objekata Sveučilišta u Zagrebu je u tijeku, a za cjelovitu obnovu, koja će potrajati nekoliko godina, bit će nam neophodna pomoć Vlade Republike Hrvatske, kao i sredstva iz europskih fondova. Nadam se da će se radovi na obnovi infrastrukture Sveučilišta znatnije intenzivirati već u ovoj, 2020./2021. akademskoj godini. Nedavno objavljena anketa Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazala je da su nakon prijelaza na nastavu na daljinu 16. ožujka 2020. godine nastavnici i suradnici Sveučilišta bili u velikoj mjeri dodatno opterećeni nastavnim obvezama – zato zahvaljujem svima koji su uspješno odgovorili izazovima tog zahtjevnog načina poučavanja. Obogaćeni iskustvom izvođenja nastave iz prethodoga semestra, u ovom semestru, iako s pogoršanom općom epidemiološkom situacijom, odlučili smo što je moguće više i dulje održavati nastavu uživo, ali u kombinaciji s nastavom na daljinu samo za one koji su bili u kontaktu s oboljelima, odnosno koji imaju potencijalne simptome ili boluju od bolesti COVID-19 i to kroz vrijeme propisano rješenjem nadležne epidemiološke službe. Savjetima i rješavanju nedoumica u kojima se svakodnevno nalaze sastavnice, pogotovo one koje nisu u biomedicinskoj grupaciji, pomaže i naš novoosnovani Ured za zaštitu zdravlja studenata, po mnogočemu jedinstven u odnosu na ostala javna visoka učilišta. Načelo Sveučilišta u Bologni, osnovanog davne 1088. godine, bilo je universitas magistrorum et scholarium, zajednica nastavnika i studenata. Mnoga sveučilišta iz tog vremena djelovala su poput njihovih cehova, ali s privilegijama i pod patronatom ili zaštitom vladara. U ovim pandemijskim uvjetima, s porastom broja oboljelih te otežanim uvjetima poučavanja, ističem važnost ponovnog saveza nastavnika i studenata, ali u obliku odgovornosti za uspješnost u stjecanju znanja, vještina i kompetencija, čemu je sveučilište ponajprije namijenjeno. Međutim, samo zalaganje i odgovornost nastavnika ne može biti dovoljna. Potrebna je i odgovornost studenata da iskoriste ono što im nastavnici svojim poučavanjem, uživo ili na daljinu, čine dostupnim, kao i razumijevanje otežane uloge nastavnika i suradnika u pandemijskim uvjetima te savjesno i etično akademsko ponašanje, posebno u online provjerama znanja. Naime, znanje koje stječu u uvjetima epidemioloških mjera i hibridne nastave namijenjeno je ponajprije njihovom osobnom rastu i razvoju, stjecanju kompetencija za bolju zapošljivost kao i realizaciji poslovnih i društvenih obveza. Ponovo ističem da studenti ne bi trebali težiti napredovanju studirajući uz uporabu različitih prečica ili "snalaženjem" u pristupanju ispitnim obvezama. Vjerujem da u ovom trenutku gotovo svatko od nas osobno poznaje barem jednu osobu koja je u samoizolaciji, oboljela od SARS-CoV-2 virusa, ili ga je preboljela. A jednako su tako neki od studenata, nastavnika i zaposlenika i sami bili u samoizolaciji ili su oboljeli. Očito je za sve nas na Sveučilištu u Zagrebu vrijeme velikih izazova i dalje pred nama. U razdoblju koje je pred nama neki će od nas biti junaci, poput liječnika s našeg Medicinskog fakulteta i studenata volontera koji se bore s pandemijom, nastojeći ujedno sačuvati integritet zdravstvenog sustava. Drugi će uspijevati publicirati znanstvene radove unatoč povećanim nastavnim obvezama i otežanim uvjetima istraživanja zbog epidemioloških mjera i zatvaranja granica. Međutim, svi ćemo mi u ovim novim uvjetima sve većih zdravstvenih i pedagoških izazova učiniti što god možemo da se uspješno nastavi i završi ova 2020./2021. akademska godina. Prije dvanaest mjeseci, 350. godišnjicu Sveučilišta u Zagrebu proslavili smo u dvorani Vatroslav Lisinski uz najviše uzvanike. Međutim, ovaj Dan Sveučilišta, naš Dies Academicus, 3. studenoga 2020. godine, Sveučilište u Zagrebu će zbog posljedica pandemije i epidemioloških preporuka provesti bez ceremonije, bez proslave u Auli Sveučilišta ili u Hrvatskom narodnom kazalištu, bez predstavnika studenata i drugih hrvatskih sveučilišta, a i bez predstavnika javne vlasti i drugih uzvanika. Vjerujem da ćemo se kao društvo u mjesecima koji su pred nama uspješno oduprijeti pandemiji, te da ćemo se na našem Sveučilištu, već tijekom ljetnog semestra ove, 2020./2021. akademske godine, uspjeti vratiti ranijim načinima poučavanja i studiranja. Vjerujem da ćemo vratiti naše živote u stanje bez današnjih rizika, strepnji i neizvjesnosti. Vjerujem da ćemo iz ovih izazovnih vremena izaći iskusniji i kompetentniji za korištenje internetskih tehnologija u obrazovanju. Vjerujem da će se svi zaposlenici Sveučilišta istaknuti i u ovoj novoj zajedničkoj borbi za znanje, za znanost i za zdravlje. Vjerujem i to da će naši studenti na kraju ove 2020./2021. akademske godine biti puno pripremljeniji za intenzivno korištenje informacijskih tehnologija u cjeloživotnom obrazovanju i poslovanju nakon završetka studija. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2018. godini izdvajanje za istraživanje i razvoj (R&D) u Hrvatskoj u odnosnu na prethodnu godinu povećalo se za 17% te dostiglo 0,97% BDP-a. U 2019. godini taj je rast bio malo manji te se ulaganja u istraživanje i razvoj sada kreću oko 1% BDP-a. Dobro je što Vlada Republike Hrvatske, unatoč ekonomskim posljedicama pandemije, u nedavnom rebalansu proračuna nije smanjivala ulaganja u znanost i obrazovanje. Posebno bih naglasio da je Sveučilište u Zagrebu u 2018. i 2019. godini na prestižnoj Šangajskoj listi brojnih svjetskih sveučilišta, ostvarilo rang između 401. i 500. mjesta te je tako opravdalo veća ulaganja u istraživanje i razvoj. Nadam da će i u uvjetima pandemije i dodatnih napora vezanih uz obrazovanje na daljinu naši istraživači i znanstvenici uspjeti naći vremena za publiciranje u prestižnim znanstvenim časopisima. Kao poticaj spomenuo bih da su u 2019. godini istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu ostvarili rekordan ukupan godišnji broj od 7 publikacija u časopisima Nature i Science. Budući da je objavljivanje znanstvenih radova u tim časopisima važno za rang na Šangajskoj listi, vjerujem da ćemo i u 2021. godini ostvariti jednako dobar rang, najbolji od svih sveučilišta u Hrvatskoj. Čestitam istraživačima i znanstvenicima koji su objavili radove u časopisima Nature i Science, te smatram da nam trebaju biti inspiracija i vodilja u ovoj 2020./2021. akademskoj godini. Dragi studentice i studenti, nastavnici i suradnici, istraživači i znanstvenici te drugi zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, čestitam vam i ovogodišnji Dan Sveučilišta u Zagrebu, naš Dies Academicus. Čuvajte se i ustrajte u odgovornosti prema sebi i drugima! Koristite se znanstvenim pristupom u promišljanju o ovoj pandemiji s kojom valja živjeti, kao i u izboru načina na koji ćete joj se suprotstaviti. Poučavajte i učite savjesno i predano. I ostanite zdravi! Vama i vašim obiteljima želim da sretno prebrodite ovo izazovno razdoblje i iz svega izađete iskusniji, jači, bolji i sposobniji!   Vaš Rektor Prof. dr. sc. Damir Boras

S radom je počeo informativno-znanstveni "Universitas portal", zamišljen kao medijsko središte i platforma za prezentaciju svih događanja, uspjeha i projekata nastalih na Sveučilištu u Zagrebu. www.universitas-portal.hr   Portal se naslanja na višegodišnju tradiciju izlaženja sveučilišnoga mjesečnika Universitas, uz dinamičniju nadogradnju sadržaja i medijsku zastupljenost u digitalnome svijetu. Tako je uz sam središnji portal www.universitas-portal.hr pokrenuta i istoimena Facebook stranica te Twitter profil. Javnost će biti upoznata s novostima na fakultetima, akademijama i strukovnim udrugama, predstavljat će se postignuća i uspjesi studenata, projekti profesora i svakodnevna zanimljiva događanja. Pokretanjem "Universitas portala" Sveučilište u Zagrebu otvara svoja vrata cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti jer sustav obrazovanja i znanosti ne čine zgrade, uredi i laboratoriji već ljudi, njihove ideje, prijedlozi i postignuća. Kontakt uredništva: universitas.portal@gmail.com      

Ove se godine Sveučilište u Zagrebu na svoj Dan (Dies Academicus) 3. studenoga, zbog aktualnih epidemioloških mjera, predstavlja u drugačijem obliku. Umjesto uobičajene svečanosti proslave Dana Sveučilišta pripremljena je virtualna izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra. Izložbu o Sveučilištu u Zagrebu možete pogledati OVDJE.

Cilj je izložbe upoznati širu javnost s prošlošću i sadašnjošću te s djelovanjem Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica te promicati vrijednosti njegove kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Izložba je zamišljena kao pregled ključnih točaka u povijesti Sveučilišta i njegovih sastavnica koje su predstavljene na vremenskoj lenti, a unutar svake od njih daje se uvid u najstarije spomene toga događaja, teme ili lokalitete. Virtualna izložba na vremenskoj lenti prikazuje i rektore Sveučilišta od 1874. do današnjega dana. Svaka objava na vremenskoj lenti ima i slikovnu ili tekstovnu poveznicu sa sadašnjošću kako bi se osigurao sadržaj koji je blizak suvremenom posjetitelju. Također, za istraživače su osigurane cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe koje se bave Sveučilištem i njegovim djelovanjem. Kao prilog upoznavanju korisnika s poviješću Sveučilišta, virtualna izložba donosi uvid u stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica Grada Zagreba i iz Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije. Sva događanja koja se već tradicionalno održavaju u okviru proslave, a uključuju i svečanu dodjelu nagrada i priznanja te počasnih zvanja professor emeritus, zbog pogoršane epidemiološke situacije bit će organizirana naknadno, kada se za to steknu potrebni uvjeti. Na temelju odluke Senata, 16 profesora Sveučilišta u Zagrebu u prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta izabrano je u počasno zvanje professor emeritus. Ovogodišnji dobitnik nagrade „Fran Bošnjaković“ je prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a  prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovogodišnji je laureat nagrade „Andrija Mohorovičić“. Nagrada “Andrija Štampar” Sveučilišta u Zagrebu za 2020. godinu, koja se dodjeljuje za ostvarene znanstvene rezultate i promicanje znanstvene discipline i struke te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti, bit će naknadno dodijeljena peterim laureatima: prof. dr. sc. Borisu Brkljačiću i prof. dr. sc. Milošu Judašu s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Grabareviću  s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Asji Čelebić sa Stomatološkoga fakulteta i prof. dr. sc. Branki Zorc s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nagrada Ars summa Universitatis Sveučilišta u Zagrebu, koja se dodjeljuje za promicanje umjetničke discipline i struke, nacionalne kulture i umjetnosti te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u umjetničkom području arhitekture, dodijeljena je dr. art. Nenadu Fabijaniću, redovitom profesoru Arhitektonskoga fakulteta, i art. Ines Krasić, redovitoj profesorici Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke rektora i Rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici Zlatne počasne medalje za 2020. godinu su akademik Zvonko Kusić, Geodetski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet i general-pukovnik Mate Pađen. Također, kao i prethodnih godina, rektor Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o dodjeli posebnih priznanja studentima Sveučilišta u Zagrebu, kao i spomen-medalja profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akademskoj godini 2019./2020. Popis ovogodišnjih dobitnika nagrada i priznanja s detaljnijim obrazloženjima

Dies Academicus, svečanost obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu koja se svake godine održava 3. studenoga, sutra se neće održati u fizičkom obliku. Sva događanja koja se već tradicionalno održavaju u okviru proslave, koji uključuju i svečanu dodjelu nagrada i priznanja te počasnih zvanja professor emeritus, zbog pogoršane epidemiološke situacije bit će organizirana naknadno, kada se za to steknu potrebni uvjeti. Na temelju odluke Senata, 16 profesora Sveučilišta u Zagrebu u prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta izabrano je u počasno zvanje professor emeritus. Ovogodišnji dobitnik nagrade „Fran Bošnjaković“ je prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a  prof. dr. sc. Zoran Vondraček s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovogodišnji je laureat nagrade „Andrija Mohorovičić“. Nagrada “Andrija Štampar” Sveučilišta u Zagrebu za 2020. godinu, koja se dodjeljuje za ostvarene znanstvene rezultate i promicanje znanstvene discipline i struke te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u području biomedicinskih znanosti, bit će naknadno dodijeljena peterim laureatima: prof. dr. sc. Borisu Brkljačiću i prof. dr. sc. Milošu Judašu s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željku Grabareviću  s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Asji Čelebić sa Stomatološkoga fakulteta i prof. dr. sc. Branki Zorc s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nagrada Ars summa Universitatis Sveučilišta u Zagrebu, koja se dodjeljuje za promicanje umjetničke discipline i struke, nacionalne kulture i umjetnosti te za izniman doprinos u prijenosu znanja i u odgoju mladih stručnjaka u umjetničkom području arhitekture, dodijeljena je dr. art. Nenadu Fabijaniću, redovitom profesoru Arhitektonskoga fakulteta, i art. Ines Krasić, redovitoj profesorici Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. U prigodi obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju odluke rektora i Rektorskoga kolegija Sveučilišta u Zagrebu, dobitnici Zlatne počasne medalje za 2020. godinu su akademik Zvonko Kusić, Geodetski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet i general-pukovnik Mato Pađen. Također, kao i prethodnih godina, rektor Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o dodjeli posebnih priznanja studentima Sveučilišta u Zagrebu, kao i spomen-medalja profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akademskoj godini 2019./2020. U okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu pripremljena je i virtualna izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra. Cilj je virtualne izložbe upoznati širu javnost s prošlošću i sadašnjošću te s djelovanjem Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica te promicati vrijednosti njegove kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Izložba je zamišljena kao pregled ključnih točaka u povijesti Sveučilišta i njegovih sastavnica koje su predstavljene na vremenskoj lenti, a unutar svake od njih daje se uvid u najstarije spomene toga događaja, teme ili lokalitete. Virtualna izložba na vremenskoj lenti prikazuje i rektore Sveučilišta od 1874. do današnjega dana. Svaka objava na vremenskoj lenti ima i slikovnu ili tekstovnu poveznicu sa sadašnjošću kako bi se osigurao sadržaj koji je blizak suvremenom posjetitelju. Također, za istraživače su osigurane cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe koje se bave Sveučilištem i njegovim djelovanjem. Kao prilog upoznavanju korisnika s poviješću Sveučilišta, virtualna izložba donosi uvid u stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica Grada Zagreba i iz Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije. Virtualna izložba bit će aktivna na službenoj mrežnoj stranici Sveučilišta od sutra 3. studenoga 2020.   Diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga Kraljevstva dana 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies Academicus). Popis ovogodišnjih dobitnika nagrada i priznanja s detaljnijim obrazloženjima  

Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizira okrugli stol pod nazivom: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti". Teme i predavači Okruglog stola su: Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada - Irena Bačelić i Lana Lukačić, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice - prof. dr. sc. Mislav Grgić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više - prof. dr. sc. Gordan Gledec, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Končara - doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan, KONČAR – elektroindustrija d.d., KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d.
Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla - prof. dr. sc. Darko Huljenić, Ericsson Nikola Tesla
Rimac Automobili – danas i sutra - dr. sc. Antonija Mršić-Radas, Rimac Automobili Moderator Okruglog stola: prof. emer. Nedjeljko Perić, predsjedatelj Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a Okrugli stol održat će se online/hibridno, ovisno o epidemiološkim okolnostima, 4. prosinca 2020. u terminu od 14 do 16.30 sati. Fizički pristup predavanju planiran je u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2 ili Sivoj vijećnici FER-a, o čemu će zainteresirani biti pravovremeno informirani. Sažeci izlaganja i kratki životopisi predavača Irena Bačelić i Lana Lukačić: "Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada" Sažetak Moderno tržište rada zahtjeva stalni razvoj vještina i znanja tijekom cijelog radnog vijeka. Radnici, a i poslodavci u 21. stoljeću, moraju se kontinuirano prilagođavati novim poslovnim procesima i brzom tehnološkom napretku. Razvoj digitalnih tehnologija promijenio je način poslovanja poduzeća, način komunikacije i razmjene informacije među ljudima te način interakcije u javnom i privatnom sektoru. Kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada započela je primjena Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) kojeg je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) sunositelj zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Da bi se dinamiziralo naše tržište rada, MRMSOSP razvija novi "Portal tržišta rada" koji će preko web-sučelja omogućiti korisnicima pristup informacijama o potrebama na tržištu rada. Potrebe za stalnim usklađivanjem i unapređenjem kompetencija u promjenjivim uvjetima tržišta rada i sve veća raznolikost ponude u obrazovanju dovode do povećane potrebe za planiranjem profesionalnog razvoja i upravljanja karijerom. Stoga će MRMSOSP će uskoro započeti projekt "Unaprjeđenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – faza I" kojim će se pružiti podrška uspostaviti sustava profesionalnog usmjeravanja na svim razinama obrazovanja i sustavu rada i zapošljavanja. Kratki životopisi Irena Bačelić je načelnica Sektora za razvoj tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U njezine odgovornosti spadaju i politike, programe i mjere iz područja zapošljavanja, usklađivanje obrazovanja potreba tržišta rada, razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te analiza trendova na tržištu rada u smislu potražnje za radnom snagom. Prije rada u Ministarstvu, radila je kao savjetnik za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za nezaposlene, s posebnim naglaskom na teže zapošljive osobe, s ciljem razvijanja njihovih vještina, osobito u traženju zaposlenja. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je i u provedbu Garancije za mlade u Hrvatskoj, a predsjednica je Foruma za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u RH od 2014. godine. Uz to, radi na uspostavi partnerstva s obrazovnim institucijama i komorama, kako bi se unaprijedilo područje usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada. Također je i članica Odbora za zapošljavanje Vijeća EU (EMCO) i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO). Lana Lukačić je voditeljica Službe za praćenje i usklađivanje potreba tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prije Ministarstva, radila je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na poslovima uspostave Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri kao i savjetovanja osoba s ciljem razvoja vještina upravljanja karijerom. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je u provedbu HKO-a, vrednovanje standarda zanimanja te kao nacionalni koordinator za regulirane profesije sudjeluje u radu grupe koordinatora na EU razini. Članica je i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO).
Prof. dr. sc. Mislav Grgić: "Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice" Sažetak U predavanju će se prikazati primjeri suradnje akademske zajednice i gospodarstva, s naglaskom na iskustva s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Iznijet će se podaci o rezultatima koje postižu maturanti na ispitima Državne mature i njihovoj kvaliteti pri upisu FER-a, kao i trendovima interesa za upisom fakulteta u područjima STEM. Prikazat će se primjeri dobre prakse vezani uz popularizaciju područja STEM, sve s ciljem da se privuku najbolji studenti i kasniji doktorandi i zaposlenici fakulteta koji će raditi i istraživati u suradnji s gospodarstvom. Detaljnije će se iznijeti višegodišnji podaci o projektnoj suradnji FER-a s hrvatskim gospodarstvom, uključujući i istraživačko-razvojne projekte BICRO PoC i sve dosadašnje IRI-projekte. Pojasnit će se na koji način FER potiče svoje istraživače na aktivnije bavljenje znanstvenim radom. Prikazat će se aktivnosti Centra karijera FER-a kao izvrsne spone između Fakulteta i poslovnih subjekata. Posebno će biti istaknuta ustanova Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), čiji je osnivač FER, a koja u Hrvatskoj predstavlja jedinstvenu sponu između znanstvenih istraživanja i inovacija te primjene rezultata istraživanja u hrvatskome gospodarstvu. Kratki životopis Mislav Grgić rođen je u Osijeku. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Na FER-u je magistrirao 1998. godine, a doktorirao 2000. godine. Od 1997. godine zaposlen je u Zavodu za komunikacije i svemirske tehnologije FER-a. Trenutačno radi na FER-u kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2014. do 2018. godine obnašao je dužnost dekana FER-a. Od listopada 2015. godine posebni je savjetnik rektora za područja STEM i međunarodne projekte. Od prosinca 2018. godine voditelj je alumni-zajednice FER-a, koja ima više od 20.000 članova. Bio je voditelj ili istraživač na 15 međunarodnih i 13 domaćih znanstvenih projekata. Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, koji imaju preko 4500 citata prema bazi Google Scholar, što ga svrstava među najcitiranije znanstvenike Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu je najcitiraniji znanstvenik FER-a. Od srpnja 2019. godine primljen je kao redoviti član u Europsku akademiju (Academia Europaea). Od 2012. godine redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za svoj znanstveni, organizacijski i stručni rad.
Prof. dr. sc. Gordan Gledec: "Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više" Sažetak Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) trenutačno je najznačajnija visoko-obrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova u Republici Hrvatskoj iz područja elektrotehnike, računarstva te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. FER ima izniman znanstveno-istraživački rad. S trenutačno aktivna 242 znanstveno-istraživačka kompetitivna projekta, FER je najtraženiji partner za suradnju u istraživanjima i razvoju inovacija. FER njeguje snažnu suradnju s gospodarstvom na lokalnoj i međunarodnoj razini, a u istraživanjima i razvoju pomaže poduzećima i agencijama koje nemaju takve samostalne mogućnosti. FER ima aktivnu društvenu ulogu u razvoju javnih politika, suradnji s udrugama civilnoga društva te suradnji s drugim edukacijskim ustanovama na svim razinama. Studijskim programima na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, FER privlači najbolje studente iz Hrvatske što je izuzetno vidljivo po kriteriju uspjeha iz Matematike i Fizike na Državnoj maturi pri upisu srednjoškolaca na preddiplomske studije. Na tržištu rada je izuzetno velika potraga za studentima svih FER-ovih studijskih programa te trenutačno oko 250 poduzeća putem Centra karijera FER-a traži svoje buduće djelatnike. Od akademske godine 2021./2022., FER započinje izvoditi sve svoje studijske programe (preddiplomske, diplomske i doktorske) na engleskom jeziku. Dugoročni je cilj FER-a pri tome značajno doprinijeti povećanju broj stručnjaka u području STEM, povećati priljev stranih studenata u Hrvatsku i povećati dvosmjernu mobilnost studenata i nastavnika. Novi studijski programi usklađeni s najboljim svjetskim uzorima kreirani su dovoljno fleksibilno da dugoročno zadovoljavaju potrebe studenata, tržišta rada te osoblja visokog Fakulteta. Kratki životopis Gordan Gledec dekan je Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i redoviti profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo. Njegovi znanstveni i nastavni interesi vezani su uz tehnologije interneta i World Wide Weba, sigurnost na internetu, uporabivost weba, interakciju čovjeka i računala te obradu prirodnoga jezika. Nositelj je nekoliko kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima te na poslijediplomskom doktorskom i poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Bio je mentorom preko 120 studenata na svim razinama studija. Objavio je preko 40 stručnih i znanstvenih radova u zbornicima domaćih i međunarodnih konferencija te u časopisima. Surađivao je na desetak međunarodnih projekata i studija i ekspertiza za hrvatska poduzeća. Na FER-u je od 2010. do 2014. godine bio predsjednik Povjerenstva za upravljanje kvalitetom, a od 2014. do 2018. godine prodekan za znanost. Bio je član Radne skupine za izradu strategije informatizacije Sveučilišta u Zagrebu od 2011. do 2013. godine. Godine 2013. bio je član Radne skupine za izradu strategije osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. godine član je Vijeća tehničkoga područja Sveučilišta u Zagrebu, a od prosinca 2018. godine član je Senata Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. godine član je, a od 2011. godine predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom .hr, neovisnog stručnog tijela Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, koje je zaduženo za upravljanje domenskim prostorom Republike Hrvatske.
Doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz KONČARA" Sažetak Društva Grupe KONČAR djeluju u području elektroenergetike, transporta i industrije te zapošljavaju 3448 radnika. Poslovne aktivnosti zasnivaju se na vlastitom znanju i naprednim tehnologijama u okviru manjih serija ili specifičnih proizvoda i usluga. Grupa zapošljava 40 % suradnika s višim i visokim obrazovanjem, pretežno iz STEM područja. Očekuje se kako će buduća radna mjesta zahtijevati kombinaciju tradicionalnih i novih vještina i znanja, odnosno formalni i neformalni obrazovni sustav koji potiče kontinuirano obrazovanje i prilagodbu novim poslovnim izazovima. To će nametati potrebu za stručnjacima koji znaju kombinirati postojeća i buduća specijalistička znanja, ali i stručnjacima koji se istovremeno mogu nositi s multidisciplinarnim složenim tehničkim i društvenim problemima. Zbog toga se uočava potreba za učinkovitijim povezivanjem fakulteta i visokih škola kako međusobno, tako i s gospodarstvom putem fleksibilnijih studijskih programa i povećanjem broja zajedničkih projekata. Kratki životopisi Doc. dr. sc. Ivan Bahun rođen je 16. rujna 1960. godine. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1984., magistrirao 1992. i doktorirao 2005. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je trenutno u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Član je gospodarskog savjeta Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine radio je na poslovima istraživanja i razvoja u Elektrotehničkom institutu Rade Končar. Od 1993. do 2001. godine u Končar - Institutu za elektrotehniku bio je upravitelj Zavoda za elektroniku i rotacijske strojeve. Od 2001. do 2005. godine bio je član Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku, a 2003. godine postaje i direktor konzorcija CROTRAM, koji čine Končar, TŽV-Gredelj i Đuro Đaković, za razvoj i isporuku niskopodnih tramvaja za grad Zagreb. Od 2005. godine predsjednik je Uprave Končar - Električnih vozila gdje su razvijeni moderni niskopodni električni i diesel-električni vlakovi. Trenutno je član Uprave i zamjenik predsjednika Uprave Končar - Elektroindustrije. Dr. sc. Siniša Marijan zaposlen je u KONČAR-u od 1984. godine, a od 2011. obnaša različite dužnosti u upravi Društva. Trenutno je direktor KONČAR – Instituta za elektrotehniku. Sudjelovao je u brojnim razvojno-istraživačkim projektima u području elektroenergetike i transporta s naglaskom na razvoj modularnih sklopovskih i programskih platformi ugradbenih računalnih sustava za rad u stvarnom vremenu. Voditeljstvo i sudjelovanje u razvojno-istraživačkim projektima rezultiralo je uvođenjem novih proizvoda visokih jediničnih cijena u redovitu proizvodnju u Grupi KONČAR. Riječ je, prije svega, o digitalnim regulatorima napona sinkronih strojeva, upravljačkim uređajima tramvaja lokomotiva, vlakova, modularnim ugradbenim rješenjima sustava upravljanja vjetroagregatom, razvoju programske i sklopovske podrške te komunikacijske infrastrukture za upravljačku elektroniku pretvarača glavnih i pomoćnih pogona tramvaja, vlakova i vagonskih pretvarača. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja.
Prof. dr. sc. Darko Huljenić: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla" Sažetak Kontinuirani tehnološki razvoj zasniva se na dinamici promjena koje su potrebne u razvoju i primjeni novih proizvoda. Nositelji svega su ljudi koji su voljni pokretati promjene i osposobljeni snalaziti se u multidisciplinarnoj okolini koja stvara nove proizvode. Sučeljavaju se dva principa kao temelji obrazovanja i poslovnih potreba. Dobra temeljna znanja stečena kroz sustav obrazovanja kao podloga za cjeloživotni razvoj u struci i kratkoročne potrebe trenutnih vještina za ostvarivanje poslovnog poduhvata za novi proizvod. To su suprotstavljeni zahtjevi. Kroz strukturnu analizu mogućnosti jednog i drugog sudionika u zajedničkom procesu razvoja društva, koje se temelji na razvoju novih proizvoda, predstavljaju temelj dugotrajnijeg održivog razvoja za sve sudionike – obrazovnu zajednicu, gospodarstvo i studente. Sustav kontinuiranog razgovora i rada zasnovanog na zajedničkim ciljevima održivog razvoja cjelokupne zajednice može balansirati dinamiku očekivanja i doprinose svih sudionika. Kratki životopis Naslovni prof. dr. sc. Darko Huljenić direktor je istraživačke jedinice u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d., a ujedno je i izabran u naslovno zvanje profesora na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje predaje na dodiplomskoj nastavi i na doktorskom studiju. U svojoj karijeri je radio niz inženjerskih i menadžerskih poslova. U znanstvenom radu ima više od 90 članaka objavljenih na konferencijama i u časopisima. Aktivan je u istraživačkim projektima u međunarodnim i domaćim projektima te je član inženjerskih udruženja IEEE, ACM.
Dr. sc. Antonija Mršić Radas: "Rimac Automobili – danas i sutra" Sažetak Rimac Automobili danas predstavljaju globalni brend, posebice imajući u vidu supersportski potpuno električni automobil C_Two. Zbog vrhunske tehnologije koju tvrtka razvija, postali su dobavljač brojnim proizvođačima automobila i tehnološkim tvrtkama, kao što su Koenigsegg, Aston Martin, Seat, Automobili Pininfarina, Roborace, Hyundai, Porsche, Renault, Jaguar, AMG i drugi. Rimac Automobili imaju dvije ključne poslovne grane koje zajedno izvrsno funkcioniraju: superautomobili i tehnologija. Tvrtka je trenutačno u tranzicijskoj fazi, prelazi s proizvodnje malog broja superautomobila i komponenata za druge proizvođače, na veće projekte koje obuhvaćaju razvoj i proizvodnju većih količina komponenata, što se temelji na preko 800 uposlenika u raznim varijantama uposlenja i ekspanzijskim planovima tvrtke. Realizacija dugoročne strategije tvrtke u značajnoj mjeri ovisi i o obrazovnom sustavu kojega treba unaprijediti, posebice u tehnološkom području, gdje su velika očekivanja od etabliranih hrvatskih tehničkih fakulteta. Kratki životopis Dr. sc. Antonija Mršić Radas trenutno radi u tvrtki Rimac Automobili kao menadžer za projekte financirane iz EU fondova i odnose s vladinim institucijama. Njezin rad uključuje utvrđivanje mogućnosti financiranja, identifikaciju istraživačko-razvojnih projekata te pripremu i provedbu projekata, uključujući strateški projekt izgradnje Rimac Campusa. Gospođa Mršić Radas ima više od 15 godina iskustva u javnom, nevladinom i privatnom sektoru. Prije no što se pridružila tvrtki Rimac Automobili, radila je u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao načelnica Sektora za inovacijsku politiku, a prethodno kao voditeljica Odjela za suradničke projekte istraživanja i razvoja u tadašnjoj Poslovno-inovacijskoj agenciji BICRO. Bila je i direktorica Udruge poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Specijalistica je za hrvatsku i europsku javnu politiku u području istraživanja i inovacija, poduzetništva i konkurentnosti te iskusni voditelj projekata. Gospođa Mršić Radas je doktorirala političke znanosti, u području javnih politika i razvoja na Sveučilištu u Zagrebu.

Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup pod nazivom "Hrvatska kultura i sveti Jeronim" održat će se 3. i 4. studenoga 2020. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (Trg Josipa Jurja Strossmayera 14) pod pokroviteljstvom Razreda za književnost HAZU. Organizatori su Filozofski fakultet i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

PROGRAM

3. studenoga 2020. u 9 sati

Svečano otvaranje 

Prva sesija

Voditelji: Jasenka Gudelj i Vinko Grubišić

Vinko Grubišić (Waterloo, Kanada): Uloga Petra Pavla Vergerija starijeg u približavanju sv. Jeronima renesansnim koncepcijama
Dragutin Feletar (Zagreb): Teze pavlina Josipa Bedekovića o lokaciji rodnog mjesta sv. Jeronima
Marko Rašić (Čakovec): Rodno mjesto sv. Jeronima prema djelu Josipa Bedekovića „Natale solum s. Hieronymi...“
Ivan Bodrožić (Split): Sveti Jeronim – širitelj biblijske kulture i evanđeoskog načina života
Anto Mišić (Zagreb): Jeronimova pisma u hrvatskom prijevodu
Zrinka Jelaska (Zagreb): Jezikoslovne postavke sv. Jeronima u spisu “O vječnomu djevičanstvu Marijinu”
Daniel Miščin (Zagreb): Kontekst Erazmova baselskog izdanja Jeronimovih djela (1516.)
Niko Bilić (Zagreb): Jeronimova Judita
Tonko Maroević (Zagreb): Pod dvostrukim okriljem
Bernard Jan Hendrik Aikema (Verona): San Girolamo nella pittura veneta tra XV e XVI secolo
Jasenka Gudelj (Venecija): Sveti Jeronim i povijesne skjavonske bratovštine u Italiji: lica identitea
Ines Ivić (Budimpešta): Razvoj i formiranje ikonografije sv. Jeronima na istočnoj obali Jadrana u kasnom srednjem vijeku

4. studenoga 2020. u 9 sati

Druga sesija

Voditelji: Cvijeta Pavlović i Daniel Miščin

Trpimir Vedriš (Zagreb): Jeronim kao hrvatski nacionalni svetac u svjetlu recentne historiografije
Vesna Badurina Stipčević (Zagreb): Legende o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskoj književnosti
Mirjana Matijević Sokol (Zagreb): Sveti Jeronim i „Vulgata“ – njihova najranija prisutnost na hrvatskom prostoru
Ružica Pšihistal (Osijek): Jeronimova i Marulićeva “Judita”
Anica Nazor (Zagreb): “Transit sv. Jeronima”, Senj 1508.
Iva Kurelac (Zagreb): Sveti Jeronim i šibenski humanistički krug – primjer transformacije recepcije svetačkog kulta
Doroles Grmača (Zagreb): “Po neutrtoj stazi”: sveti Jeronim od kulta u hrvatskoglagoljskoj tradiciji do lika u “Planinama” Petra Zoranića
Vladimir Rezar (Zagreb): “Topographia diui Hieronymi sacelli” Giliberta Grinea
Andrea Zlatar Violić (Zagreb): Hagiografski i biografski elementi u prikazivanju svetoga Jeronima
Dean Slavić (Zagreb): Sveti Jeronim u Starčevićevim “Pismima Magjarolacah”
Borna Puškarić (Rim – Zagreb): Svetojeronimska baština Zagrebačke nadbiskupije – Hrvatsko književno društvo svetoga Jeronima
Nella Arambašin (Besançon): “Hieronymopolis”: prostor između slika i pisma kao uzor prijevoda
Cvijeta Pavlović (Zagreb): Motiv(i) sv. Jeronima u hrvatskoj postmodernističkoj književnosti na primjeru pjesništva Jakše Fiamenga

Knjižica sažetaka

Međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup novčano su poduprli:
Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Grad Zagreb
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Organizacijski odbor:
prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović, voditeljica projekta, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. emerit. Vinko Grubišić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, University of Waterloo, Kanada
izv. prof. dr. sc. Jasenka Gudelj, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Programski odbor:
prof. dr. sc. Bernard Jan Hendrik Aikema, Università di Verona, Italija
prof. dr. sc. Nella Arambašin, Université de Bourgogne-Franche-Comté, Besançon, Francuska
prof. emerit. Vinko Grubišić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, University of Waterloo, Kanada
izv. prof. dr. sc. Jasenka Gudelj, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Philipp G. Renczes sj., Facoltà di Teologia, Pontificia Università Gregoriana, Roma, Italija
prof. dr. sc. Zrinka Stahuljak, UCLA Center for Medieval and Renaissance Studies, Sjedinjenje Američke Države
prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, o. d. dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu