Sveučilište u Zagrebu

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. Udo Hebel potpisali su 16. ožujka 2023. akt o otvorenju Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu i osnivanju Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu. Centar za njemačke i europske studije zajednička je institucija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu s regionalnim fokusom na jugoistočnu Europu. Planirano je da se Centar razvije u međunarodni Centar za njemačke i europske studije Njemačke službe za akademsku razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst – DAAD). Trenutačno postoji 20 takvih centara u 11 zemalja svijeta. Sveučilište u Zagrebu tako bi bilo dio globalne mreže izvrsnosti vodećih sveučilišta i jedino sveučilište u toj mreži u jugoistočnoj Europi. U drugom je fokusu Centra promicati višejezičnost u znanosti i obrazovanju s fokusom na njemački u jugoistočnoj Europi i hrvatski u Njemačkoj. U sklopu toga fokusa, na Sveučilištu u Regensburgu u zimskom semestru 2023./2024. otvorit će se, radi uspostave Croaticuma, lektorat za hrvatski jezik i kulturu. Lektorat će financirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. To će biti prvi Croaticum u zemljama njemačkoga govornoga područja, a ocjenjuje se kako je to i povijesni iskorak za hrvatski jezik u slavistici na njemačkom govornom području. Sporazum o osnivanju studijskih centara u ta dva sveučilišna grada ima za cilj produbljivanje znanstvenih i akademskih odnosa između Hrvatske i Njemačke te poduprijeti europsku integraciju regije povećanom znanstvenom suradnjom Njemačke, Hrvatske i jugoistočne Europe. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u svom je govoru istaknuo kako je potpisivanje ovoga akta važan trenutak u povijesti Sveučilišta jer se otvara novo poglavlje u suradnji Hrvatske i Njemačke, koje je sada podignuto na višu razinu. Time je i Sveučilište u Zagrebu prepoznato kao dio mreže izvrsnosti vodećih europskih sveučilišta, zaključio je rektor. "Osnivanje Centra imat će važnu ulogu u stvaranju veza hrvatskih i njemačkih studenata i profesora, ali i u jačanju međunarodne suradnje. Cilj je razvijati i provoditi europski orijentirane i interdisciplinarne istraživačke projekte i studijske programe. Osnivanje Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu veliko je priznanje za hrvatsku kulturu i povijesni iskorak za hrvatski jezik", rekao je rektor Lakušić. Kao izaslanik predsjednika Vlade RH potpisivanju je nazočio ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman. "Ovo je veliki dan za širenje akademske ponude obaju sveučilišta, kao i za produbljivanje hrvatsko-njemačke znanstvene suradnje te jačanje akademske suradnje u Europi općenito, a posebno u jugoistočnoj Europi", rekao je. Osvrnuvši se i na stanje rata u Ukrajini naglasio je da su ovakve suradnje od posebnoga značaja danas jer daju "znak da europska ideja ide dalje i da nećemo dozvoliti da mračna strana europske povijesti zavlada našim umom". Prof. dr. Udo Hebel, predsjednik Sveučilišta u Regensburgu izrazio je veliko zadovoljstvo ovim potpisanim aktom. "Iako njemačko Sveučilište surađuje u svojoj mreži s oko 300 sveučilišta, posebno mjesto uvijek čine sveučilišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a pri vrhu zbog duge tijesne povijesne povezanosti - suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu", naglasio je prof. dr. Hebel.  Kraća izlaganja o Centru i zajedničkoj suradnji održali su budući voditelj Centra prof. dr. sc. Siegfried Gehrman, direktor Leibnitz instituta za istočnu i jugoistočnu Europu prof. dr. Ulf Brunnbauer i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić. Uz brojne visoke uzvanike, prorektorice i prorektore, dekanice i dekane oba sveučilišta, svečanom događanju nazočili su i veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Nj. E. dr. Christian Hellbach te predstavnik HAZU akademik Goran Muić.  

U utorak 14. ožujka veleposlanik Arapske Republike Egipat u Republici Hrvatskoj Nj. E. gospodin Ayman Tharwat Amin Abdel Aziz nastupno je posjetio rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. Sastanku je nazočio i prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta.  Razgovaralo se ponajprije o mogućnostima razmjene studenata i nastavnika na različitim razinama te o zajedničkoj suradnji egipatskih i hrvatskih sveučilišta s gospodarskim subjektima, a vezano uz deficitarnu radnu snagu i struku. Dogovoreno je da će se sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu razmotriti potencijali po pitanju istraživačkih projekata, obrazovnih programa i stipendiranja studenata u razmjeni.

Sveučilišni računski centar (Srce) od 28. do 30. ožujka organizira stručnu konferenciju Srce DEI 2023, ujedno i završnu konferenciju projekta "Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)". Konferencija će se održati u prostorima Mozaik Event Centra i  Sveučilišnog računskog centra pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Srce DEI 2023 ujedno je i završna konferencija projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO).  Digitalna transformacija visokog obrazovanja i obrazovnih procesa jedan je od ključnih prioriteta Srca, zbog čega će se ovogodišnja Konferencija temama iz područja visokog obrazovanja baviti u čak pet tematskih blokova. Tematski blokovi na konferenciji su: Katalog usluga HR-ZOO, Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju, Iskoraci u administraciji studenata, e-Sveučilišta, Kvantne komunikacije, Znanstveno izdavaštvo i Hrčak, Informacijska podrška mobilnosti u Europi, Digitalna pristupačnost za bolje iskustvo učenja i CroRIS i Znanstveno tehnologijsko predviđanje. Uz već najavljena dva pozvana predavanja koja će održati dr. sc. Eng Lim Goh i dr. sc. Giorgio Rossi, program ovogodišnje konferencije sadrži 13 radionica koje će se održavati tijekom prvog dana i deset tematskih blokova tijekom kojih će se održati više od 30 predavanja i četiri panela te će biti predstavljeno 28 poster prezentacija.  Kako je konferencija Srce DEI 2023 ujedno i završna konferencija projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak, tijekom prvog dana konferencije bit će organizirano svečano obilježavanje puštanja u rad nove generacije nacionalne e-infrastrukture Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka dok ćemo drugog dana predstaviti usluge izgrađene na resursima HR-ZOO.   Još jedna posebnost ovogodišnje konferencije je i održavanje nacionalnoga tripartitnoga sastanka Europskog oblaka za otvorenu znanost - EOSC-a koji će se održati trećega dana Konferencije.  PROGRAM Konferencije

Prijaviti se možete OVDJE.  Više možete vidjeti OVDJE.

Svečanost potpisivanja akta o otvorenju Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu i osnivanje Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu održat će se u četvrtak 16. ožujka 2023. godine u 15.00 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb. Svečanost će započeti pozdravnim obraćanjima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, predsjednika Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. Ude Hebela, veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Nj. E. dr. Christiana Hellbacha i predstavnika Vlade Republike Hrvatske. Uslijedit će kratko predstavljanje Centra za njemačke i europske studije, tijekom kojega će kraća izlaganja održati budući voditelj Centra prof. dr. sc. Siegfried Gehrman, direktor Leibnitz instituta za istočnu i jugoistočnu Europu prof. dr. Ulf Brunnbauer i prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Jurica Pavičić. Svečanost će završiti potpisivanjem akta o otvorenju Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu. Dokument će u ime svojih institucija potpisati rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednik Sveučilišta u Regensburgu prof. dr. Udo Hebel. Centar za njemačke i europske studije zajednička je institucija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu s regionalnim fokusom na jugoistočnu Europu. Cilj mu je produbiti znanstvene i akademske odnose između Hrvatske i Njemačke, razvijati i provoditi europski orijentirane i interdisciplinarne istraživačke projekte i studijske programe te poduprijeti europsku integraciju regije povećanom znanstvenom suradnjom Njemačke, Hrvatske i jugoistočne Europe. Planirano je da se Centar razvije u međunarodni Centar za njemačke i europske studije Njemačke službe za akademsku razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst – DAAD). Trenutačno postoji 20 takvih centara u 11 zemalja svijeta. Sveučilište u Zagrebu tako bi bilo dio globalne mreže izvrsnosti vodećih sveučilišta i jedino sveučilište u toj mreži u jugoistočnoj Europi. U drugom je fokusu Centra promicati višejezičnost u znanosti i obrazovanju, ovdje s fokusom na njemački u jugoistočnoj Europi i hrvatski u Njemačkoj. U sklopu toga fokusa na Sveučilištu u Regensburgu u zimskom semestru 2023./2024. otvorit će se, radi uspostave Croaticuma, lektorat za hrvatski jezik i kulturu. Lektorat će financirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Bio bi to prvi Croaticum u zemljama njemačkoga govornoga područja i povijesni iskorak za hrvatski jezik u slavistici na njemačkom govornom području. _______________________________________________________________________________ Sažetak akademske suradnje između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu (Universität Regensburg)

Dugogodišnja akademska suradnja dvaju sveučilišta na razini pojedinih nastavnika i istraživača rezultirala je potpisivanjem prvoga Sporazuma o suradnji u 2010. godini i zasebnoga Sporazuma o razmjeni studenata i suradnji u programu Secondos, koji provodi Europaeum, Centar Istok-Zapad (Ost-West-Zentrum) na Sveučilištu u Regensburgu. Program omogućuje studentima iz Regensburga koji imaju hrvatske korijene studirati jednu godinu u Zagrebu na studiju koji se izvodi na hrvatskom jeziku: https://www.uni-regensburg.de/assets/europaeum/secondos/secondos_brosch__re_web2.pdf Nastavno na uspješnost programa per se, Sveučilište u Regensburgu pokrenulo je 2013. godine potpisivanje novoga sporazuma u okviru Secondos-Consortiuma, u kojem je bilo sedam sveučilišta iz sedam europskih država, uključujući Sveučilište u Zagrebu: https://www.uni-regensburg.de/europaeum/studium/secondos/partner/index.html Aktivnu ulogu u Secondos konzorciju Sveučilište u Zagrebu potvrdilo je i suorganizacijom Druge Secondos konferencije Establishing joint courses and exchange programs on the topic of heritage language within the Secondos Consortium, koja se održavala 2016. u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku. Uspješnu suradnju dva sveučilišta zabilježila su i u programu Tandem: https://www.uni-regensburg.de/europaeum/landeskundliche-tandems/index.html, u kojem studenti iz Regensburga, zajedno s studenatima iz Zagreba, u tandemu provode interdisciplinarno istraživanje u Regensburgu, pa potom u Zagrebu. Rezultate istraživanja studenti pišu u obliku eseja, koji se objavljuju u dvojezičnoj knjizi na njemačkom i na hrvatskom jeziku,  u knjižnom i online izdanju: https://www.uni-regensburg.de/europaeum/landeskundliche-tandems/publikationen/index.html Nositelj akademske suradnje u programima Secondos i Tandem na Sveučilištu u Zagrebu je Središnji ured za međunarodnu suradnju, a na Sveučilištu u Regensburgu Europaeum, Centar Istok-Zapad (Ost-West-Zentrum). Zadnjih godina došlo je razvoja nove suradnje unutar programa Erasmus+ mobilnosti nastavnoga i nenastavnoga osoblja te studenata dvaju sveučilišta u područjima: ekonomija, jezici, povijest i arheologija, edukacijske znanosti, političke znanosti, novinarstvo i pravo. Ova dugogodišnja  suradnja, dobar je temelj partnerstva dvaju sveučilišta koja sad u 2023. godini žele ući u novu fazu suradnje osnivanjem Centra za njemačke i europske studije na Sveučilištu u Zagrebu i Croaticuma na Sveučilištu u Regensburgu.  

Izaslanstvo Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu od 6. do 8. ožujka 2023. boravilo je u služenom posjetu Zürichu. Dekanica prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, prodekanica za poslovanje i ljudske potencijale prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, prof. dr. sc. Neven Vrček i prof. dr. sc. Vjeran Strahonja obišli su nekoliko međunarodno važnih institucija u Švicarskoj, s ciljem razmjene znanja i ideja u istraživanju, razvoju i inovacijama te poticanja međunarodne projektne suradnje i jačanja internacionalizacije Fakulteta.

ETH - jedno je od vodećih svjetskih sveučilišta u znanosti i tehnologiji, međunarodno prepoznato po vrhunskom istraživanju i inovacijama, njihov način rada, razvojne projekte i znanstveno-istraživačke aktivnosti prezentirali su našim profesorima prof. dr. sc. Srđan Čapkun, redoviti profesor ETH-a s Katedre za računalnu znanost te prof. Kenny Peterson, voditelj Katedre za računalnu znanost. Službeni posjet nastavio se u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Zürichu, uz domaćina generalnoga konzula mr. sc. Slobodana Mikaca. Konzulat pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje s kulturom, poviješću i gospodarskim prilikama Hrvatske za sve strane državljane, a poslovnom sektoru daje uvid u mogućnosti edukacije i investiranja u Hrvatsku, što je za FOI posebno važno obzirom da Sveučilište u Zagrebu nastoji privući što veći broj stranih studenata i istraživača u Hrvatsku. Sastanku su se pridružili i vodeći svjetski stručnjaci porijeklom iz Hrvatske - prof. dr. sc. Srđan Čapkun (ETH ZH), prof. dr. sc. Nenad Ban (ETH ZH), prof. dr. sc. Bojan Resan (Fachhochschule Nordwestchweiz) te prof. dr. sc. Igor Štagljar (University of Toronto), kao i visoko pozicionirani predstavnici gospodarskog sektora u Švicarskoj - Zvonko Ljutić (NTH Mobile) te Marin Bogdan (Swiss Post Ltd). Drugog dana posjeta generalni konzul mr. sc. Slobodan Mikac organizirao je posjet švicarskom inovacijskom parku u Bielu (SIPBB) i tom je  prilikom uprava FOI-ja razgovarala s voditeljem Swiss Smart Factory-a dr. Dominicom Goreckym o zajedničkoj projektnoj i partnerskoj suradnji, a ujedno se raspravljalo o konceptu inovacijskih parkova i smart factoryja u Švicarskoj, kao i proces predinkubacije, inkubacije i akceleracije. Švicarski inovacijski park Biel privatna je švicarska neprofitna organizacija koja provodi i podržava primijenjena istraživanja i razvoj usmjeren na industriju. Kao dio nacionalne i međunarodne mreže "Švicarske zaklade za inovacije" neki od mnogobrojnih ciljeva Inovacijskog parka su ulaganja u istraživanja u inozemstvu, promocija švicarskih inovacija i startupa te brza implementacija rezultata istraživanja u tržišne proizvode. Sastanak je održan i s menadžerom ključnih kupaca najvećeg inovacijskog parka u Švicarskoj pod nazivom Park Innovaare - Florianom Gegierom, koji je upravi FOI-ja predstavio inovacijski park, način njegova funkcioniranja kao i planove za budućnost. Sastanku je prisustvovao i prof. dr. sc. Bojan Resan, suosnivač i CTO TLD Photonics AG, koji je lociran u parku Innovare. Izaslanstvo je posjetilo i Universität St.Gallen, gdje je održan sastanak s njihovim prorektorom prof. dr. Ulrichom Schmidom te su otvorene teme vezane uz mobilnost studenata i profesora, gostujuća predavanja, radionice i BIP-ove (Blended Intensive Programmes). Osnovano prije više od jednog stoljeća kao "poslovna akademija", Sveučilište St. Gallen usmjereno je na menadžment, pravo, financije te političke i društvene znanosti, a osnovali su i fakultet informatike. Fokus stavljaju na interdisciplinarnost učenja i poučavanja, kao i istraživanja. Sastali su se i s voditeljem Instituta za informatički menadžment prof. dr. Walterom Brennerom s kojima su otvorene mogućnosti suradnje u okviru područja design thinking i digital transformation te s gospodinom Damirom Bogdanom koji će pozvano predavanje održati na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji CECIIS. Kao primjer dobre prakse, iskustvo međunarodnih znanstvenika i stručnjaka iz spomenutih institucija u Švicarskoj bit će od iznimne važnosti FOI-ju u procesima unapređenja nastavnoga i poslovnog procesa, obzirom da su ovi sastanci omogućili razmjenu znanja, resursa i ideja u istraživanju, razvoju i inovacijama. Ovaj posjet će zasigurno pridonijeti daljnjem razvoju međunarodne suradnje, jačanju reputacije FOI-ja izvan granica Hrvatske i unaprjeđenju kvalitete nastavnog programa i istraživačkog rada te internacionalizacije. Posjet FOI-jeve delegacije organiziran u okviru aktivnosti EU projekta „Study4Career: Razvoj cjelovite podrške ranom razvoju karijera studenata Fakulteta organizacije i informatike“, koji nakon tri godine intenzivnog provođenja u sustavu visokog obrazovanja dolazi do završetka u ožujku 2023., ostavljajući zavidne rezultate o kojima više možete pročitati ovdje. Foto: GK RH Zürich

Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 9. ožujka 2023. održana je još jedna alumni priča pod nazivom "Alumni kao snaga Sveučilišta - uspješna priča Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu". Događanje je upriličeno povodom obilježavanja 100 godina stomatološkoga obrazovanja u Hrvatskoj, 60 godina samostalnosti Stomatološkoga fakulteta i 10 godina djelovanja Udruge AMA SFZG (Udruga bivših studenata i prijatelja Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Gosti razgovora bili su istaknuti alumni Fakulteta: prof. dr. sc. Zrinka Tarle, dekanica, prof. dr. sc. Andrija Bošnjak, glavni medicinski direktor Adria Dental Group, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić predsjednik Udruge AMA SFZG i doc. dr. sc. Anja Ivica, poslijedoktorandica. Razgovor je moderirao prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, profesor Stomatološkog fakulteta te ujedno i član Predsjedništva Saveza ALUMNI UNIZG.

Na početku je dekanica Zrinka Tarle pozdravila predsjednika Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Marija Šafrana, bivšu rektoricu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednicu Saveza ALUMNI UNIZG u dva mandata prof. emer. Helenu Jasnu Mencer, prorektora za studente, preddiplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Borisa Brkljačića kao i ostale prisutne alumnuse i alumne, zaželjevši im dobrodošlicu. Potom se predsjednik Saveza prof. dr. sc. Mario Šafran osvrnuo na aktivnosti koje uspješno provode Stomatološki fakultet i Udruga AMA SFZG u vidu privlačenja i okupljanja bivših studenata, čime promoviraju istinsku alumni filozofiju. Prof. dr. sc. Boris Brkljačić je u ime rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, pozdravio okupljene rekavši da Uprava Sveučilišta svesrdno podržava ovakva hvalevrijedna događanja usmjerena na održavanje veza i poticanje suradnje sa bivšim studentima Sveučilišta. Tijekom razgovora prof. dr. sc. Zrinka Tarle govorila je o počecima stomatološkog obrazovanja u Hrvatskoj istaknuvši da je u posljednjih 60 godina na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu diplomiralo preko 6600 doktora dentalne medicine. "Zagrebački Stomatološki fakultet odnjegovao je i sve druge stomatološke fakultete u Hrvatskoj, poglavito u Rijeci i Splitu te je uvelike pomogao i Fakultetu u Mostaru", rekla je prof. Tarle. Naglasila je da bivši studenti Stomatološkog fakulteta sudjeluju u životu, razvoju i obrazovanju doktora dentalne medicine na više načina, a jedan od njih je i studentska stručna praksa kroz koju studentima prenose znanja i iskustvo iz svakodnevnoga rada. "U mojih neprekinutih 36 godina na Stomatološkom fakultetu uvijek s ponosom ističem da sam radosna i počašćena što sam završila upravo Stomatološki fakultet u Zagrebu", istaknula je. Prof. dr. sc. Hrvoje Brkić osvrnuo se na aktivnosti Udruge AMA SFZG koje karakterizira sustavni rad i posvećenost usmjerena privlačenju, povezivanju i okupljanju bivših studenata. "Putem baze koja broji više od 4000 e-adresa bivših studenata iz Hrvatske i svijeta te Glasila Stomatološkog fakulteta izvještavamo naše alumne o aktivnostima i projektima Fakulteta. Svake godine na Fakultetu ugošćujemo po dvije generacije bivših studenata, kada se kroz fotografije i zajedničke uspomene prisjećaju lijepih i bezbrižnih vremena svoga studija", zaključio je. Doc. dr. sc. Anja Ivica kroz zanimljive crtice usporedila je iskustvo studiranja u Hrvatskoj s kasnijim doktorskim usavršavanjem na Sveučilištu u Zürichu. "Odlazak u Švicarsku predstavljao je za mene svojevrsni izazov, ali i dobro iskustvo, ne samo iz znanstvene već i iz osobne perspektive. U početku sam mislila da su studenti u Švicarskoj bolji, ali vrlo brzo sam shvatila da u pogledu stečenih znanja nimalo ne zaostajemo za njima", rekla je. Na pitanje o uspješnosti i prilagodljivosti diplomiranih studenata dentalne medicine na nove radne procese i učenje novih tehnologija prof. dr. sc. Andrija Bošnjak prenio je iskustva iz prakse koja pokazuju da su studenti tijekom studija vrlo dobro pripremljeni za rad u takvom vrlo intenzivnom radnom okruženju. Adria Dental Group zapošljava preko 450 zaposlenika, a većina doktora unutar Grupacije bivši su studenti Stomatološkog fakulteta u Zagrebu. "Neke od klinika unutar naše Grupacije imaju razvijen mentorski sustav koji vrlo dobro imitira studentske vježbe, a budući da dolazim u kontakt s različitim generacijama studenata, zajednička nit koja se provlači je kolegijalnost. U budućnosti planiramo proširiti suradnju s Fakultetom i kroz kontinuiranu edukaciju osigurati jednaki standard usluge pacijentima", istaknuo je. Potom su uslijedili zanimljivi komentari i poticajne poruke iz publike, a druženje se nastavilo uz prigodni domjenak u organizaciji Stomatološkoga fakulteta. Snimka razgovora uskoro će biti dostupna na mrežnoj stranici Saveza ALUMNI UNIZG.  

U petak 10. ožujka 2023. u posjetu rektoru Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću bio je veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Nj. E. gospodin Riza Poda. Susretu je nazočio i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu. Na sastanku je razmatrana dosadašnja i buduća suradnja između Sveučilišta u Zagrebu i javnih sveučilišta u Albaniji te suradnja u okviru transfera tehnologije. Veleposlanik je istaknuo da zajedno s Vladom i akademskom zajednicom u Albaniji radi na čvršćem povezivanju Albanije s Hrvatskom, kako u gospodarskom, tako i u akademskom pogledu, budući da u Republici Hrvatskoj postoji velika albanska zajednica koja djeluje dugi niz godina. Rektor je istaknuo da je Sveučilište u Zagrebu surađivalo i još uvijek surađuje s gospodarskim subjektima u Hrvatskoj na razvoju prometne infrastrukture u Tirani, ponajprije uvođenjem tramvajskoga prometa, što je i veleposlanik istaknuo kao vrlo važnu okosnicu razvoja albanskoga glavnoga grada, u kojem danas živi milijun stanovnika. Važnost izgradnje prometne infrastrukture i povezivanja Hrvatske i Albanije ima uporište u činjenici da Hrvatska ima izrazito velika iskustva u izgradnji prometne infrastrukture te bi produžetkom Jadransko-jonskoga koridora Albanija dobila kvalitetnu povezanost sa zapadnom Europom. Nadalje, na sastanku se razgovaralo i o usklađivanju cjelokupnoga prometnoga sektora, s preporukama EU-a kroz koje je Republika Hrvatska prošla, a u tom je procesu aktivno sudjelovalo i Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice. U cilju uspješnije suradnje između najvećega albanskoga sveučilišta ‒ Sveučilišta u Tirani i Sveučilišta u Zagrebu, dogovoreno je da se održi sastanak rektora potkraj svibnja 2023. kako bi se ta suradnja unaprijedila na konkretnijim projektima. Značajniji iskorak u suradnji bio je pokretanje kolegija na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem se može slušati albanski jezik i na kojem se očekuje i osnivanje lektorata za albanski jezik. Idući korak bio bi otvaranje katedre za hrvatski jezik na Sveučilištu u Tirani s obzirom na to da je jezik najvažnija karika unaprjeđenja gospodarske suradnje.

Radionica pod nazivom "Financijska pismenost i uvod u poduzetništvo za studente i doktorande", u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, održat će se u srijedu 22. ožujka 2023. od 11 do 13 sati u predvorju Kina Studentskoga centra u Zagrebu (Savska 25.)

Radionica je besplatna za sve studente i polaznike doktorskih studija. Prijave su moguće do ponedjeljka 20. ožujka, do ponoći na e-adresu: 
radionica@unizg.hr!

Pozdravni govor i uvod u radionicu održat će prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu.

Vrlo korisne i zanimljive teme predstavit će stručnjaci iz bankarskoga sektora - Zagrebačke banke d.d.:

• 11.15 sati - Moja financijska budućnost: isplati se biti organiziran i dobro informiran
• 11.45 sati - Moje stambeno pitanje: put do subvencioniranih stambenih kredita
• 12.15 sati - Moj poduzetnički start: kako biti mladi poduzetnik i financirati svoje ideje

U 13 sati planirano je neformalno druženje s bankarskim stručnjacima koji će studentima pružiti informacije i individualna savjetovanja o bankarskim uslugama.

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavljuje natječaj za dodjelu godišnje nagrade "Prof. dr. Marijan Hanžeković" za 2023. godinu. Na natječaj se mogu prijaviti teorijski, empirijski i policy usmjereni članci u području ekonomike javnoga sektora.  Pravo prijave radova u kategoriji redovite nagrade imaju hrvatski i strani državljani, a radovi se predaju na hrvatskom ili engleskom jeziku. Redovita nagrada sastoji se od diplome, medalje i bruto iznosa od 6.500 eura (48.974,25 kn). Za studentsku nagradu radove imaju pravo poslati studenti preddiplomskog i diplomskog studija u zemlji i inozemstvu. Studentska nagrada sastoji se od diplome i bruto iznosa od 2.000 eura (15.069,00 kn). U obje kategorije dopušteno je suautorstvo – u tom se slučaju nagrada dijeli. Radovi se predaju pod zaporkom elektroničkim putem do 1. lipnja 2023. Autori moraju kod prijave rada upisati zaporku i kategoriju nagrade za koju se natječu (redovita ili studentska), te priložiti životopis. Svi natjecatelji moraju zadovoljiti propisane uvjete.  Informacije o Zakladi, uvjetima i kriterijima natječaja te online prijava na natječaj dostupni su OVDJE. Prof. dr. Marijan Hanžeković, pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. Rođen je 1915. godine u Požegi, a umro je 1993. u Zagrebu. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu. U povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, a brojni naraštaji studenata ekonomije sjećat će ga se kao izuzetno zanimljivog predavača financijskih predmeta. Opsežna biografija i izbor iz njegovih radova objavljeni su u časopisu Financijska praksa, 18 (3), 1994, 173-358.      

Upravno vijeće Agencije za znanost i visoko obrazovanje odabralo je na svojoj 78. sjednici održanoj 7. ožujka 2023. novu ravnateljicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje – izv. prof. dr. sc. Danijelu Horvatek Tomić. Izv. prof. dr. sc. Horvatek Tomić, koja je na dužnost ravnateljice izabrana na mandat od četiri godine, zaposlena je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirala 2009. godine. U zvanje docentice promaknuta je 2013., a u zvanje izvanrednog profesora 2019. godine. Zahvaljujući dugogodišnjem obrazovanju, usavršavanju i angažmanu, tijekom svoga je profesionalnog rada stekla bogato iskustvo u području osiguravanja kvalitete te je 2014. godine imenovana voditeljicom Ureda za kvalitetu, a dvije godine kasnije i predsjednicom Povjerenstva za upravljanje kvalitetom Veterinarskog fakulteta. Od 2018. do 2022. obnašala je dužnost prodekanice za kontrolu kvalitete Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovala je u radu brojnih znanstvenih i stručnih međunarodnih i nacionalnih projekata, a znanstveno se usavršavala u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Sloveniji. Godine 2010. dobila je stipendiju programa “Za žene u znanosti” koju dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i L’Oréal Adria.

Veleposlanik Narodne Republike Kine u Hrvatskoj NJ. E. Qi Qianjin posjetio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje mu je prezentirana vrijedna oprema kupljena od kineske donacije. Riječ je o financijskoj donaciji od 8.616 eura (65 tisuća kuna) od koje je kupljena oprema, a koju će Katedra za željeznice koristiti u istraživanju vibracija i buke koja nastaje u transportu. Dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Damjanović objasnio je veleposlaniku i njegovim suradnicima kako upravo ovih dana Fakultet iseljava iz zgrade u Kačićevoj 26 (koju dijele s Arhitektonskim fakultetom), zbog radova na obnovi objekta, odnosno sanaciji oštećenja nastalih u potresima. Zahvalio se kineskome veleposlaniku na donaciji, kazavši kako će oprema kupljena od tih sredstava biti podjednako važna i korisna kako za istraživačke, tako i za nastavne djelatnosti Fakulteta.  Rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskoga fakulteta prof. dr. sc. Stjepan Lakušić gostima je predstavio Sveučilište u Zagrebu kao najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Posebno je naglasio istraživački i inovacijski potencijal Sveučilišta, na korist cijeloga društva, a naročito gospodarstva, kojega mogu pokrenuti upravo inovacije i istraživanja naših znanstvenika. Stoga je izrazio nadu za produbljivanjem suradnje između hrvatske i kineske akademske zajednice, odnosno Fakulteta i znanstveno-istraživačkih ustanova dviju zemalja. Izv. prof. dr. sc. Ivo Haladin prezentirao je neke od najznačajnijih projekata Građevinskoga fakulteta, poput monitoringa i analize vibracija od prolaska tramvajskog vozila u svrhu zaštite zgrada od dodatnih oštećenja, koji je proveden nakon potresa koji su pogodili glavni grad i Banovinu. Više o tom projektu pročitajte OVDJE. Sredstvima kineske donacije kupljen je masivni udarni čekić koji se koristi za nanošenje impulsne pobude na konstrukciju odnosno prometnicu. Nabavljeni su također i najsuvremeniji akcelerometri za bilježenje te pobude i mikrofon. Izvor informacija i fotografija: Universitas portal

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić donio je 14. veljače 2023. Odluku o raspisivanju izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentskih zborova sastavnica, koji će se održati 29. i 30. ožujka 2023.


Kandidacijski obrazac 2023.

• Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu
• studentski zborovi sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

Zadaće Izbornog povjerenstva i Povjerenstva za prigovore Sveučilišta u Zagrebu za provođenje studentskih izbora propisane su Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama te Pravilnikom o Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i studentskih zborova sastavnica. Zakon o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama Pravilnik o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu Više možete vidjeti OVDJE.

Svim ženama, posebice bivšim i sadašnjim studenticama, profesoricama, znanstvenicama, djelatnicama i suradnicama Sveučilišta u Zagrebu želimo sretan njihov dan! Ideja za obilježavanjem Međunarodnoga dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Zbog toga su i žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku, a Socijalistička partija SAD-a u znak podrške tim ženama proglasila je Nacionalni dan žena. Na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji koja je održana u Kopenhagenu 1910., na prijedlog Clare Zetkin, ustanovljen je Međunarodni dan žena, a Ujedinjeni narodi su 1975. donijeli odluku da se taj dan obilježava 8. ožujka. Priopćenje za javnost Europske komisije u povodu Međunarodnoga dana žena

Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB) i Federation of European Neuroscience Societies (FENS) od 13. do 17. ožujka 2023. glavni su organizatori Tjedna mozga u Hrvatskoj, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost te Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U obilježavanju Tjedna mozga pridružit će se medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Sveučilište u Zadru te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove. Svih ovih godina cilj je upoznati širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – "Stoljeću uma". Ove godine posebno će biti obrađene sljedeće teme:
- razvoj mozga nakon rođenja
- stupnjevi stanja svijesti
- interakcija živčanog i probavnog sustava Tjedan mozga obilježit će se:

• organiziranjem aktivnosti (radionice, predavanja, tribine, diskusije, izložbe i sl.) koja prate neuroznanost i srodna područja
• organiziranjem samostalnih medijskih nastupa
• posjetom i sudjelovanjem u pripremljenim aktivnostima kako slijedi:
  - radionice za djecu predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi
  - radionica o psihodrami
  - radionica o histološkim metodama u neuroznanosti
  - mini-simpozij: „Neurobiologija, ontogeneza i evolucija svijesti i samosvijesti u čovjeka“

Detaljan opis radionica te upute za prijavu možete pronaći OVDJE.

Sveučilište u Zagrebu i ove je godine predstavilo studije i programe svojih fakulteta i akademija na jednom od najvećih sajmova obrazovanja, obuke i poslova u Europi pod nazivom BeSt3 u Beču. Sajam se održavao od 2. do 5. ožujka 2023. u organizaciji Austrijskoga federalnoga ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja (BMBWF) i Austrijskoga centra za zapošljavanje. Predstavnice Rektorata i Fakulteta hrvatskih studija predstavile su posjetiteljima 34 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje pohađa oko 70 tisuća studenata. Budući studenti iz Austrije, posebice djeca hrvatskih iseljenika, iseljenika iz regije i oni s hrvatskim državljanstvom, iskazali su veliko zanimanje za studiranjem na Sveučilištu u Zagrebu. Najviše upita bilo je za biomedicinsko i društveno-humanističko područje te za uvjete studiranja u Zagrebu i učenje hrvatskoga jezika. U sklopu sajma predstavilo se oko 340 izlagača iz Austrije i inozemstva (sveučilišta, privatne visoke škole, škole stranih jezika, razne tvrtke i drugi), a svake godine posjeti ga oko 75 000 posjetitelja. Sajam je namijenjen budućim i sadašnjim studentima, nastavnicima, roditeljima i svima zainteresiranima za cjeloživotno obrazovanje. U ovom se obliku, i pod ovim nazivom, održava od 1996. godine, iako njegova povijest nastajanja započinje još desetak godina prije. Više o sajmu BeSt3 možete pogledati ovdje. 

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osnovao je Alumni odbor čije je inicijalno okupljanje održano u petak 3. ožujka 2023. na FER-u. Kako je u svome obraćanju pojasnio dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas, cilj Alumni odbora je snažnu, uglednu i uspješnu alumni zajednicu u Hrvatskoj i inozemstvu povezati za zajedničko osnaživanje Fakulteta, s naglaskom na infrastrukturni i kadrovski razvoj te međunarodnu prepoznatljivost. Naime, FER je velikom broju utjecajnih alumna služio kao odskočna daska, a danas njihova znanja i utjecaj mogu stvoriti nove sinergije za nove generacije studenata i studentica Fakulteta. Alumni odbor čini 16 uglednih članica i članova, redom istaknutih imena u svome području rada: Luka Abrus (Five), Davor Baković (Končar - Mjerni transformatori), Mirna Bašić (Erste&Steiermärkische Bank), Tomislav Car (Productive), Josip Ćesić (Gideon), Tomislav Čleković (Rimac Automobili), Boris Drilo (Hrvatski Telekom), Ivana Fazinić (Q agency), Anja Hula (Infobip), Gordan Kreković (Visage Technologies), Goran Mirković (AVL - AST), Mladen Pejković (Atlantic Grupa), Renata Rubeša (Hrvatski operator prijenosnog sustava), Zlatka Tečec Ribarić (KONČAR - Institut za elektrotehniku), Davor Tomašković (Croatia osiguranje) i Igor Strejček (Microblink). Dekan Bilas predstavio je prioritetne inicijative Alumni odbora, podijeljene u četiri područja: Attract, Meet & Transfer, Community i Mentoring, za koje će se formirati pojedinačne radne skupine. ''Ciljevi inicijativa su međunarodno promoviranje brenda FER-a, pronalazak partnera za projekte i povećanje broja stranih studenata. Organizirat ćemo i godišnje druženje alumna iz Hrvatske i inozemstva te raznim aktivnostima privlačiti vrhunske alumne ''povratnike'' na FER. Osnovat ćemo zakladu za potrebite i uspješne studente svih razina studija. Razvijat ćemo programe mentorstva za osobni razvoj studenata i doktoranada, ali i za istraživače'', najavio je dekan Bilas. Za voditelja Odbora izabran je Mladen Pejković, koordinatorom suradnje s alumni zajednicom imenovan je Tomislav Marković (FER), koordinatoricom alumni zajednice u inozemstvu Vana Jeličić (Tridonic, Njemačka), a savjetnikom za komuniciranje Krešimir Macan (Manjgura), također bivši student FER-a. Mladen Pejković istaknuo je da su predložene inicijative adekvatne u usporedbi sa svjetskim sveučilištima FER-ova profila, a alumne je pozvao na prijedlog i novih ideja jer je upravo izbor najboljih inicijativa jedan od ciljeva okupljanja Alumni odbora. ''Misija fakulteta je tehnološki razvoj Hrvatske, u konačnici i Europske unije, kao i stvaranje društva blagostanja. Ne društva u kojemu je STEM svrha, nego društva u kojemu STEM omogućuje da ostale komponente društva i gospodarstva cvjetaju na željeni način“, naglasio je Pejković. Članovi Alumni odbora pojedinačno su se predstavili, složivši se kako je sazrelo vrijeme da sa svojih današnjih pozicija poduzetnika i menadžera vrate svom matičnom fakultetu barem dio onoga što im je pružio. S ponosom su se prisjetili studentskih dana, mahom iskazavši zahvalnost svojim mentorima. Mentorstvo su posebno istaknuli kao važnu kariku u razvoju vrhunskih inženjera koje FER već desetljećima odgaja. Susret je zaključen druženjem s Upravom FER-a koju, uz dekana Bilasa, čine izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, prodekanica za studente, prof. dr. sc. Bojan Trkulja, prodekan za nastavu, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, prodekan za istraživanje i inovacije i prof. dr. sc. Jadranko Matuško, prodekan za poslovanje i digitalizaciju.  

Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizirao je Tjedan dobrodošlice / Welcome Week za strane studente u ljetnom semestru akademske godine 2022./2023. koji su na Sveučilište u Zagrebu došli na studentsku razmjenu. Većina studenata, od njih gotovo 400, na studijski boravak u Zagreb došla je u sklopu europskoga programa Erasmus+ mobilnosti za zemlje Europske unije. Najviše stranih studenata došlo je iz Francuske, potom iz Njemačke, Italije, Poljske i Španjolske. Tjedan dobrodošlice trajao je od 20. do 24. veljače 2023. U Tjednu dobrodošlice u prostorima Akademije dramske umjetnosti održana su akademska predavanja o hrvatskoj kulturi i baštini, o hrvatskoj religijskoj baštini te o kulturološkom šoku i akulturaciji. Uz to, studenti su uživali u orguljaškom koncertu u bazilici sv. Antuna Padovanskog. Stručno vodstvo na engleskom jeziku kulturno-povijesnim središtem grada Zagreba organizirano je u više termina. Cijeli su tjedan studenti imali priliku za posjet i stručno vodstvo Tehničkim muzejom Nikola Tesla, gdje su mogli vidjeti prezentaciju dostignuća Nikole Tesle, obići rudnik i zbirke transformacije energije, obnovljivih izvora energije i stalni muzejski postav. Za sve studente koji dolaze u Zagreb nakon Tjedna dobrodošlice, napose za studente iz država nečlanica EU-a,  organizirana je dodatna vođena tura Zagrebom te posjet muzeju. Tjedan dobrodošlice završio je Danom dobrodošlice, koji se prvi put nakon pandemijskih godina održao uživo u petak 24. veljače 2023. u kinodvorani Studentskoga centra. Glavni pozdravni govor za strane studente održao je prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije profesor dr. sc. Boris Brkljačić. U nastavku programa, studentima je predstavljeno Sveučilište u Zagrebu, mogućnosti studiranja na engleskom jeziku, kao i učenja hrvatskoga jezika za strance na Croaticumu. Hrvatski studenti iz Erasmus Student Networka Zagreb (ESN Zagreb), udruge čiji rad sufinancira Središnji ured za međunarodnu suradnju iz Erasmus+ projekta, održali su prezentaciju o studiranju i životu u Zagrebu te predstavili aktivnosti koje će za strane studente organizirati tijekom ljetnoga semestra. Studentima su podijeljeni darovi dobrodošlice, uključujući i materijal o Sveučilištu u Zagrebu i programu Erasmus+, a sve je završilo neformalnim druženjem i umreživanjem uz piće dobrodošlice. Program Tjedna dobrodošlice i Dana dobrodošlice u cijelosti se financira iz sredstava programa Erasmus+ mobilnosti. Program Erasmus+ mobilnosti program je bilateralne razmjene, pod kojom se podrazumijeva i odlazna mobilnost hrvatskih studenata na studijski boravak na partnerska sveučilišta u Europskoj uniji i izvan EU-a. Tako je Središnji ured za međunarodnu suradnju ispratio gotovo 500 studenata Sveučilišta u Zagrebu koji su otišli na studijski boravak, i dijelom na stručnu praksu, u ljetnom semestru ak. god. 2022./2023. na europska partnerska sveučilišta i kod poslodavaca u EU-u. U najvećem broju studenti će studirati na španjolskim, portugalskim i talijanskim sveučilištima, odnosno odrađivati stručnu praksu kod španjolskih, njemačkih, nizozemskih i talijanskih poslodavaca. Svi hrvatski studenti dobili su Erasmus+ stipendiju. Naime, Središnji ured za međunarodnu suradnju napisao je projektni prijedlog na javni natječaj/poziv Europske komisije u sklopu programa Erasmus+, Ključna aktivnost 1: Mobilnost u svrhu učenja za pojedince, koji je pozitivno ocijenjen, i Sveučilištu u Zagrebu dodijeljeno je 2022. godine 5.245.518 eura sredstava. Iz tih su sredstava hrvatskim studentima dodijeljene temeljne stipendije od 500 do 550 eura mjesečno, uz mogućnost dodatnih 250 eura mjesečno za studente s potporom za uključivanje (eng. inclusion support) i studente s manje mogućnosti (u ak. god. 2022./2023. obje kategorije). Studenti čije je putovanje zeleno (eng. green travel) mogu dobiti još jedan dodatak od 50 eura. 

Dvogodišnji Erasmus+ projekt RAPIDE - Relevant assessment and pedagogies for inclusive digital education kojemu je cilj razvoj, implementacija i razmjena inovativnih pedagogija, bliži se kraju, a završetak je obilježen konferencijom Smislene inovacije u obrazovanju održanom u petak, 24. veljače 2023. na Sveučilištu u Rijeci, uz sudjelovanje svih projektnih partnera: Open University iz Velike Britanije, Delft University of Technology iz Nizozemske, Goethe University iz Njemačke, te iz Hrvatske - Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta te Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.  Projekt, koji koordinira prof. dr. sc. Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, započeo je 1. ožujka 2021., a financiran je u okviru Erasmus+ programa Europske komisije u ukupnom iznosu od 219.085 eura. "Cilj ovog važnog projekta bio je razvoj, implementacija i razmjena inovativnih pedagogija, uključujući vrednovanje i ocjenjivanje te upotreba analitika učenja za podršku studentima i nastavnicima kao usklađenih procesa za relevantno i inkluzivno digitalno obrazovanje kako bi se uspješno suočili s COVID-19 i sličnim krizama te podržali svrsishodnu digitalnu transformaciju visokih učilišta", istaknula je u uvodnom obraćanju prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorica Sveučilišta u Rijeci. Sudionicima Konferencije obratila se i prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike, istaknuvši iznimno zadovoljstvo strateškim RAPIDE partnerstvom koje je omogućilo da se postignuti rezultati već koriste na Fakultetu, omogućavajući dodatni razvoj nastavnoga procesa. Pristupi obrnute učionice te učenje kroz rad sustavno se koriste na Fakultetu te je ovo bio jedan od strateški važnih projekata koji je omogućio dodatno obrazovanje nastavnika, a što će se nastaviti i u okviru novog međunarodnoga Erasmus+ projekta iLed u koordinaciji prof. Divjak koji će u se provoditi sljedeće dvije godine. Konferencija je službeno započela uvodnim predavanjem o inovativnim pristupima učenju i poučavanju, vrednovanju, korištenju analitika učenja te o važnosti strateškog pristupa uvođenja inovativnih pristupa kojima se bavio projekt RAPIDE, a koje je u ime svih partnera održala prof. dr. sc. Blaženka Divjak, koordinatorica projekta. "Projekt RAPIDE izvrsni je primjer kako se suradnjom i intenzivnim radom svih partnera može postići i više nego što se prvotno „obeća“ projektom, ne samo u kvalitativnom i kvantitativnom, već i u smislu stvarne održivosti rezultata", istaknula je između ostaloga prof. Divjak, kao i činjenicu o impozantnom broju znanstvenih publikacija objavljenih u okviru projekta, o činjenici da je u pilotiranje RAPIDE e-tečaja bilo uključeno više od 200 nastavnika te o činjenici da je dodatno više od 100 zainteresiranih sudionika sudjelovalo u radionicama projektnih partnera održanih u okviru različitih događaja krajem 2022. godine. Stoga je Konferencija, osim predstavljanja iskustava projektnih partnera i aktivnosti, omogućila i konkretno upoznavanje i usvajanje inovativnih praksi u učenju, poučavanju, vrednovanju i analitikama učenja kroz radionice temeljene na održivim rezultatima projekta dostupnim u okviru otvorenog online tečaja koji možete vidjeti OVDJE. Dodatno, svim sudionicima Konferencije bio je omogućen rad u inovativnom alatu za dizajn učenja koji su i partneri projekta RAPIDE imali prilike koristiti te tako doprinijeti njegovom razvoju. Alat su na Fakultetu organizacije i informatike razvili članovi Laboratorija za analitiku učenja i akademsku analitiku, na čelu s prof. dr. sc. Blaženkom Divjak, a koji je isto tako za korištenje otvoren svim zainteresiranim nastavnicima i istraživačima preko adrese: https://learninig-design.eu. U prvom dijelu konferencije publici su svoja inspirativna iskustva predstavili i profesor Bart Rienties (The Open University) - o analitikama učenja te izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić (Sveučilište u Rijeci) - o modelu učenja zalaganjem u zajednici. Na završnoj je konferenciji sudjelovalo stotinjak predstavnika svih interesnih skupina – nastavnika s fakulteta, srednjih i osnovnih škola te donosioca odluka u obrazovanju. RAPIDE partneri su kraj projekta obilježili i preglednom knjižicom te video-pričama koje možete pronaći na mrežnim stranicama projekta.

U Velikoj sportskoj dvorani Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u subotu 25. veljače 2023. održan je simpozij pod nazivom "Hrvatska nogometna izvrsnost", na kojemu su sudjelovali uglednici iz sportskoga i nogometnoga svijeta, brojni profesori i studenti.

Na Simpoziju je potpisan važan Sporazum o suradnji te prvi takve vrste u Hrvatskoj, između predstavnika Hrvatskoga nogometnoga saveza i hrvatskih kinezioloških fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić na Simpoziju je uručio priznanje alumnu gospodinu Zlatku Daliću za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnoj razini i promicanje alumni zajednice našega Sveučilišta. „Sveučilište je ponosno na sve svoje alumne, a posebna je čast dati priznanje našem alumnu, treneru Zlatku Daliću koji je učinio puno za prepoznavanje naše zajednice u svijetu“, rekao je rektor Lakušić. "Izvrsnost i znanje čini uspjeh, a iza svakoga uspjeha stoji upornost, trud, zalaganje i podrška. Ne može čovjek sam iscrtati put uspjeha ili vrhunski rezultat već zajedničkim djelovanjem i holističkim pristupom - možemo biti vrhunski. Akademska zajednica je ta koja mora osigurati vrhunsko obrazovanje koje je osnova za velike uspjehe", kazao je rektor Lakušić. Također je istaknuo da svi volimo da nas po nečemu pamte, no pamtit će vas po onome što ste podijelili s ljudima, a naši vrhunski sportaši podijelili su s nama svoje vrhunske rezultate na međunarodnim natjecanjima koje su ostvarili svojom upornošću, srčanošću i nesebičnim davanjem. Sudionike događanja pozdravio je dekan Kineziološkoga fakulteta prof dr. sc. Mario Baić, rekavši da je potpisivanje zajedničkoga sporazuma formalizirani nastavak odličnoga odnosa s nacionalnim savezima, posebice nogometnim. Osvrnuo se i na temu potrebe da nastavu tjelesnoga u osnovnoj školi do četvrtoga razreda izvode magistri kineziologije umjesto razrednih nastavnika, a s obzirom na sve veći problem pretilosti kod djece. Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Marijan Kustić uvodno je također komentirao potpisani ugovor, naglasivši da je važna međusobna podrška i da je to jedan od razloga ovako velikih rezultata jedne zemlje s malim brojem stanovnika. Uvodno je govorio i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak. Izrazio je čestitke na potpisanom ugovoru te naglasio važnost podrške i timskoga rada u nastavku razvijanja izvrsnosti u sportskom i akademskom smislu. Dugim i glasnim pljeskom sudionici Simpozija odali su počast nedavno preminulom treneru Miroslavu Ćiri Blaževiću te se još jednom prisjetili svih njegovih nogometnih uspjeha. Uslijedio je panel pod nazivom „Hrvatski nogometni uspjeh: mudrost, ponos, zajedništvo“ na kojemu su sudjelovali izbornik Zlatko Dalić, predsjednik HNS-a Marijan Kustić i viši savjetnik Zorislav Srebrić i Stipe Pletikosa, tehnički direktor "A" i mlade reprezentacije. Razgovaralo se o funkcioniranju hrvatske nogometne reprezentacije, o sustavu rada Hrvatskoga nogometnog saveza, suradnji s izbornicima, vizijama i budućnosti hrvatskoga nogometa itd. O organizaciji, logistici, osiguranju i komunikaciji s medijima i javnošću te o drugim zanimljivostima vezanima uz hrvatsku reprezentaciju na panelu "Nogometna logistika: tiha voda brege dere" govorili su menadžerica Iva Olivari, voditelj odjela za sigurnost Jurica Jurjević i glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak. O knjizi „Hrvatska škola nogometa“ u izdanju Hrvatskog nogometnog saveza, a koja je nastala uz suradnju nogometnih škola Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka, razgovaralo se u zadnjem panelu. Sugovornici su bili urednici knjige Petar Krpan i doc. dr. sc. Ivan Krakan, Stipe Pletikosa i Vedran Ćorluka, pomoćnik izbornika Dalića. U knjizi je na 400 stranica na temeljit način prezentirana struktura, osnovne ideje i metodika treninga, planiranje i programiranje, tehnika i taktika nogometa te kondicijska priprema. Voditelj nogometnoga simpozija i moderator panela bio je sportski novinar Marko Šapit. Također, u popodnevnim satima održava se i košarkaški simpozij na engleskom jeziku pod nazivom „Congested Competition Schedule: Challenges and Solutions“, a oba simpozija organizirali su: Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme, European Physical Conditioning Association, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski košarkaški savez i Eurolegaue Players Association.
Dan prije, 24. veljače, na Kineziološkom fakultetu održana je 21. konferencija "Kondicijska priprema sportaša 2023.", na kojoj su svoja znanja i iskustva iz kondicijske pripreme predstavili najuspješniji hrvatski i strani stručnjaci i znanstvenici. Konferenciju su posjetili kondicijski i sportski treneri, sportski liječnici i fizioterapeuti, profesori kineziologije, studenti Kineziološkoga fakulteta kao i svi ostali stručni kadrovi u sportu.

Ove godine na Fakultet je upisano 60-tak polaznika studijskoga programa Kondicijska priprema sportaša, a prema riječima dekana prof. dr. sc. Marija Baića, interes mladih, ali i iskusnih trenera sve je veći. Hrvatski sport tako napreduje i sa znanstvenoga aspekta, posebice stoga što je ovogodišnja Konferencija dijelom bila posvećena paraolimpijskom sportu.

Više o održanoj Konferenciji možete pročitati na Universitas portalu.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić ugostio je 24. veljače 2023. veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Josefa Markusa Wuketicha. S veleposlanikom je u pratnji bila i njegova zamjenica gospođa Julia Tiefengraber. Sa Sveučilišta u Zagrebu sastanku su nazočili prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije i prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom. Razgovaralo se o suradnji Sveučilišta u Zagrebu s austrijskim sveučilištima, a naglašena je i želja za suradnjom sa Sveučilištem u Grazu, s kojim se planira ostvariti bilateralna suradnja. Velike su mogućnosti i ostvarivanja združenih zajedničkih studija koji bi iznjedrili kvalitetne projekte, a u prilog ide u činjenica da su dvije države i geografski blizu te je ostvariv i veći razvoj kvalitetne komparativne razmjene studenata. U znanstveno-gospodarskomu smislu, posebice u području inovacije i transfera tehnologije, razgovaralo se o suradnji s austrijskim tvrtkama i sveučilištima uključenih u projekte programa EU Obzor 2020. (Horizon 2020).