Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Updated: 15 hours 10 min ago

Posjet zamjenika voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj

Wed, 07/13/2022 - 13:22

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 12. srpnja 2022. godine posjetili su zamjenik voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Stoyan Stankuloff u pratnji tajnice Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj  Petje Stoimenove Mršić.

Razlog je posjeta bio sastanak s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević. Osim glavne ravnateljice, sastanku su nazočile i pomoćnica ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec te viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović.

Na sastanku se razgovaralo o mogućem nastavku suradnje na organizaciji izložaba, razmjeni stručnjaka te zajedničkim projektima povezanima sa zaštitom građe, digitalizacijom i glagoljicom.

Ovim se nastavlja dosadašnja uspješna suradnja Knjižnice i Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj intenzivirana 2015. godine u vrijeme tadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Tanyje Dimitrove. Jedan je od rezultata te suradnje i virtualna izložba Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice. Suradnja je nastavljena i dolaskom sadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Genke Georgieve u ožujku 2019. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Posjet zamjenika voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Objavljen zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

Wed, 07/13/2022 - 09:20

Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu objavila je u tiskanome obliku zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem, a urednice su izdanja Dunja Marija Gabriel i Frida Bišćan.

Jedanaesto savjetovanje za narodne knjižnice održano je u Crikvenici 2017. godine pod nazivom Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti, dok je 12. savjetovanje održano u Nacionalnome parku Plitvička jezera 2019. godine pod nazivom Promjene u narodnom knjižničarstvu – stvarnost, potrebe i suvremeni trendovi.

Zbornik se sastoji od dvije cjeline, od kojih je svaka posvećena jednomu od prethodnih savjetovanja.

Osim članova programskih i organizacijskih odbora dvaju savjetovanja iz Hrvatske, u pripremi su Zbornika sudjelovali i partneri iz Slovenije – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani i Saveza knjižničarskih društava Slovenije. U Zbornik su uvrštena četrdeset i četiri rada hrvatskih, slovenskih i inozemnih autora.

Zbornik se može kupiti i naručiti preko e-adrese marketing@nsk.hr.

 

 

The post Objavljen zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja

Wed, 07/13/2022 - 09:00

Radi kolektivnoga godišnjeg odmora djelatnika Studentskoga centra Restoran NSK bit će zatvoren u razdoblju od 18. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine.

Caffe bar NSK bit će zatvoren u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine.

U četvrtak 1. rujna 2022. godine Restoran i caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja appeared first on .

Sjećanje na Ivana Gorana Kovačića

Tue, 07/12/2022 - 12:45

(…) Tko ste? Odakle? Ne znam, al se grijem
Na vašem svjetlu. Pjevajte. Jer ćutim,
Da sad tek živim, makar možda mrijem.
Svetu Slobodu i Osvetu slutim…
Vaša mi pjesma vraća svjetlo oka,
Ko narod silna, ko sunce visoka.

(Jama)

Pjesnik, novelist, kritičar, esejist i prevoditelj Ivan Goran Kovačić preminuo je 12. srpnja 1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme Moj grob. Zauzimao je značajno mjesto u hrvatskoj književnosti u razdoblju od tridesetih godina prošloga stoljeća do svoje tragične smrti.

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. godine u Lukovdolu u Gorskome kotoru, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine. Od tada se posvetio književnomu i novinarskomu radu. Bio je suradnik i urednik u Hrvatskome dnevniku (1936. – 1940.) i Novostima (1939. – 1941.). Jedno je vrijeme djelovao kao pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči. Potkraj 1942. godine s Nazorom odlazi u partizane.

Unatoč fizičkim naporima, intenzivno se bavi pisanjem. Nakon što se bolestan sklonio u istočno-bosansko selo Vrbnicu, ubili su ga četnici. U književnost je ušao 1929. godine kao srednjoškolac, proznim zapisom Ševina tužaljka, objavljenim u časopisu Omladina. Poslije svoje radove objavljuje u mnoštvu časopisa. Piše na štokavskome i kajkavskome narječju.

U pripovjednome opusu, ovaj je književnik prije svega zaokupljen motivima smrti. Svoju socijalnu osjetljivost izražava okrenutošću slabima i potlačenima, što je osobito vidljivo u zbirci pripovijedaka Dani gnjeva (1936.). U njoj, između ostaloga, obrađuje problematiku svojega užeg zavičaja uz koji je jako vezan (nadimak Goran uzeo je kao znak pripadnosti svomu rodnom kraju). Prikazuje život seljaka, seoske inteligencije i poluinteligencije te prodor kapitalizma u Gorski kotar, odnosno u njegovo rodno mjesto Lukovdol.

Goran je i autor nedovršenih romana Brod na potoku (Hrvatska revija, 1937.i 1939.) i Božji bubanj (Republika, 1946.). Svojevrsni je tematsko-motivski nastavak pripovjednoga ciklusa pjesnička zbirka Ognji i rože (priređena 1943., tiskana posmrtno 1945.), napisana na gorskokotarskoj kajkavštini.

U njegovu štokavskom pjesničkom opusu izdvajaju se programska pjesma Pjesniku i svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob.

No, vrhunac je pjesničkoga opusa Ivana Gorana Kovačića proturatna, vizionarska poema Jama (1943.). Ona je, prema riječima Miroslava Šicela, njegov najveći umjetnički, istodobno i ljudski, duboko humani domet. Jamu mnogi smatraju najznačajnijim književnim ostvarenjem nastalim u tijeku narodnooslobodilačke borbe. U njoj se suprotstavljaju i isprepliću svjetlo i tama, ljepota i zločin, halucinantnost i nadrealističke preciznosti, ljudsko i neljudsko i sl.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2013. godine obilježila je 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića prigodnom izložbom nazvanom Sve Goranove Jame, a iste je godine NSK darovano vrijedno izdanje Goranove Jame na francuskome jeziku.

Godine 1993. izdana je poštanska marka njemu u čast, a svake godine se u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće kako bi se održalo sjećanje na čovjeka koji je dao mnogo svojemu kraju.

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dodje, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.

(Moj grob)

 

The post Sjećanje na Ivana Gorana Kovačića appeared first on .

Prvi poziv za prijavu izlaganja za 25. seminar „Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“

Tue, 07/12/2022 - 10:05

Hrvatsko knjižničarsko društvo, u suradnji s Hrvatskim arhivističkim društvom i Hrvatskim muzejskim društvom, i ove godine organizira seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, čije će se 25. izdanje održati od 23. do 25. studenoga 2022. godine u Poreču u Hotelu Valamar Diamant. Jedan od suorganizatora Seminara je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prijave za sudjelovanje su otvorene, a rok je za prijavu sažetaka izlaganja, tema i sinopsisa radionica te posterskih izlaganja 9. rujna 2022. godine.

Teme Skupa

– Budućnost baštinskog područja: teorijski i programatski okvir; zrelost područja; trasiranje programskih odrednica za novo vrijeme.
– Tehnologija baštinskog sektora: pozicioniranje tehnologije kao četvrtog stupa baštinskog sektora, uz bok arhivima, knjižnicama i muzejima; tehnologija kao podrška procesima obrade, korištenja, zaštite, digitalizacije gradiva i građe; tehnologija kao element konkurentnosti i relevantnosti; digitalna transformacija te zelena tranzicija.
– eKultura: digitalizacija kulturne baštine, virtualne izložbe
– Upravljanje gradivom i građom u baštinskim ustanovama: kontrola kvalitete metapodataka (kao zalog budućnosti); kako mjeriti kvalitetu podataka; smjernice i upute za kontrolu kvalitete; do koje mjere se razmišlja o kvaliteti i kontroli metapodataka te njezin utjecaj na svakodnevni rad katalogizatora, arhivista, muzealaca itd.
– Obrazovanje i edukacija u baštinskom području: koje su kompetencije važne budućim baštinskim stručnjacima; redefiniranje jezgre temeljnih znanja; kompetencijski okviri
– Digitalna humanistika i baštinske ustanove: DARIAH, građanska znanost, otvorena znanost
– AKM nakladništvo u novom kontekstu: čitateljska publika i razvoj publike, novi formati i mediji
– Interpretacija baštine: razvoj publike baštinskog sektora, suradnja u području kreativnih industrija, osnaživanje korisničkih zajednica, participacija i korisničko iskustvo, relevantnost u kontekstu aktualnih zahtjeva društvenih zajednica te izazova budućnosti.

Seminar se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više pojedinosti o načinu prijave nalazi se na mrežnoj stranici seminara Arhivi, Knjižnice, Muzeji, a za dodatne upite možete se obratiti na e-adresu hkd@hkdrustvo.hr (Hrvatsko knjižničarsko društvo).

The post Prvi poziv za prijavu izlaganja za 25. seminar „Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“ appeared first on .

Stručno usavršavanje u sklopu projekta Erasmus+ „Zelena knjižnica za održivu zajednicu – Lib4Green”

Mon, 07/11/2022 - 11:58

U sklopu projekta Erasmus+ Zelena knjižnica za održivu zajednicu Lib4Green u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 4. do 8. srpnja 2022. godine na stručnome usavršavanju boravilo je jedanaesteročlano izaslanstvo iz Rumunjske predvođeno knjižničarkom Ruralne knjižnice Sirna (Biblioteca Comunală Șirna / Șirna rural library) Iulianom Cameliom Pirvu. Osim nje, u izaslanstvu su bili volonteri knjižnice, među kojima su bili i predstavnici gradske vlasti grada Sirne, predstavnici regionalne vlasti regije Prahove te ravnatelji lokalnih škola.

Voditeljica njihova programa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je koordinatorica Akademskoga centra i stalnoga stručnog usavršavanja Antonija Filipeti. Dio programa bio je i posjet Knjižnici Savica, Knjižnici Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. „Napokon mi se ostvarila želja da se upoznam s prostorom i radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i ostalih hrvatskih knjižnica čije aktivnosti povezane sa zelenim knjižničarstvom i održivim razvojem pratim i neizmjerno cijenim”, istaknula je Iuliana Camelia Pirvu.

Tijekom petodnevnoga programa gosti iz Rumunjske upoznali su se s načinom rada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, posebno onim koji je posvećen zelenomu knjižničarstvu i održivu razvoju.

U području zelenoga knjižničarstva 2019. godine započela je i suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ruralne knjižnice Sirna. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala je izložbu Najbolje zelene knjižnice kako bi predstavila svjetske primjere dobre prakse zelenoga knjižničarstva – šest najboljih projekata knjižnica, dobitnica međunarodnoga priznanja IFLA Green Library Award 2018., među kojima su bile i  Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja je dobila priznanje za projekt Zeleni festival Let’s Go Green! te Ruralna knjižnica Sirna koja je dobila priznanje za projekt Ruralna knjižnica Sirna potiče uključenost građana.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha izobrazba korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje o temi zaštite okoliša i održiva razvoja, uključivanje u određene programe, popularizacija programa s područja zaštite i očuvanja prirode te predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Od utemeljenja Projekta provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice, a ujedno prate i ciljeve UN AGENDE 2030 za održivi razvoj.

Izvor naslovne fotografije: Ruralna knjižnica Sirna.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Stručno usavršavanje u sklopu projekta Erasmus+ „Zelena knjižnica za održivu zajednicu – Lib4Green” appeared first on .

test objava

Fri, 07/08/2022 - 12:00

probni tekst

The post test objava appeared first on .

U NSK restauriran vrijedni prvotisak iz samostana sv. Frane u Zadru

Fri, 07/08/2022 - 07:00

U lipnju 2022. godine djelatnici Odjela zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u sklopu programa Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Programi zaštite na pokretnim kulturnim dobrima u 2021. godini priveli su kraju konzervatorsko-restauratorske radove na vrijednome prvotisku iz fonda samostana sv. Frane u Zadru.

Djelo autora Johannesa Noyensa de Turnhouta tiskano u Veneciji krajem 15. stoljeća pod naslovom Casus breves super toto corpore legum, najstarije djelo u fondu Samostana, pristiglo je u Odjel u listopadu 2021. godine. Pregledom 246 ručno izrađenih listova djela uvezanih u kožne korice ukrašene slijepim tiskom i povezane metalnim kopčama utvrđena su značajna mehanička, fizikalno-kemijska i biološka oštećenja.

Po dokumentiranju zatečenoga stanja knjige i izradbi fotodokumentacije oštećeni listovi ručno su restaurirani japanskim papirom. Uslijedila je rekonstrukcija uveza knjižnoga bloka, restauracija i popuna drvenih korica komadićima bukova drva te konzervacija i restauracija nedostajućih dijelova izvorne kožne presvlake novom kožom, a za knjigu je potom izrađena odgovarajuća zaštitna mapa od beskiselinskih materijala arhivske kvalitete.

Dodatna laboratorijska ispitivanja provedena su na Katedri za grafičke materijale i tiskovne forme Grafičkoga fakulteta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Tomislava Cigule s ciljem utvrđivanja optičkih i kvalitativnih svojstava listova i korica prije i nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih postupaka nerazornim metodama.

Višemjesečne konzervatorsko-restauratorske radove i istraživanja na vrijednome djelu proveli su konzervatorica restauratorica Karmen Lečić (konzervacija i restauracija listova), konzervatorica restauratorica Gabriela Aleksić (konzervacija i restauracija uveza i korica), konzervator restaurator Stevo Leskarac (završni retuš) i restaurator tehničar Damjan Kopričanec (izradba zaštitne kutije).

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U NSK restauriran vrijedni prvotisak iz samostana sv. Frane u Zadru appeared first on .

Zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

Thu, 07/07/2022 - 13:55

Urednice: Dunja Marija Gabriel i Frida Bišćan

Nakladnik: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Godina objave: 2022.

Materijalni opis: 634 str. : ilustr., graf. prikazi ; 24 cm

ISBN: 978-953-500-213-0

Cijena: 157,50 kn (PDV 5%)

The post Zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Održano tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu

Wed, 07/06/2022 - 13:39

U utorak 5. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jednodnevnom izložbom je predstavljena odabrana građa iz Krležine rukopisne ostavštine i pojedina tiskana izdanja iz fonda Knjižnice koja prate program 11. Festivala Miroslav Krleža.

Na tematskom susretu uz izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže govorili su istaknuti krležolog Velimir Visković, glavni urednik Krležijane – cjelovite enciklopedije posvećene Krleži, izv. prof. dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku i nositelj kolegija Miroslav Krleža na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Irena Galić-Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Knjižnice okupljene je pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, njezina glavna ravnateljica, a utemeljitelj i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović o Krleži je govorio vješto kompilirajući dijelove razgovora iz njihovih susreta i fragmente Autorovih odabranih tekstova.

Odabrane ulomke iz zbirke Hrvatski bog Mars interpretirali su dramski umjetnici Jelena Miholjević i Siniša Ružić.

Izložba Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže predstavila je, između ostalog, Krležine dnevničke zapise iz 1942. godine, odlomke iz romana Banket u Blitvi i Na rubu pameti, Djetinjstvo u Agramu, fragmente Matvejevićeva razgovora s Krležom, odabir korespondencije Miroslava i Bele Krleže, fragmente iz zbirke Hrvatski bog Mars iz 1922. godine i dr.

Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, dom je njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, ostavštinu je darovao Knjižnici, a ona je otpečaćena po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija 2001. godine. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održano tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića

Tue, 07/05/2022 - 09:32

Kako je teško biti slab,
kako je teško biti sam,
i biti star, a biti mlad!

I biti slab, i nemoćan,
i sam bez igdje ikoga,
i nemiran, i očajan.

I gaziti po cestama,
i biti gažen u blatu,
bez sjaja zvijezde na nebu.

Bez sjaja zvijezde udesa,
što sijaše nad kolijevkom,
sa dugama i varkama.

– O Bože, Bože, sjeti se
svih obećanja blistavih,
što si ih meni zadao.

O Bože, Bože, sjeti se
i ljubavi, i pobjede,
i lovora, i darova.

I znaj da Sin tvoj putuje
dolinom svijeta turobnom
po trnju i po kamenju…

(Svakidašnja jadikovka)

Čitajući pjesmu Svakidašnja jadikovka, prisjećamo se velikoga Tina Ujevića u povodu obljetnice njegova rođenja.

Pjesmom Svakidašnja jadikovka pjesnik je htio poručiti svima onima koji su usamljeni, otuđeni i bez ljubavi kako nisu sami u svojim problemima, nego kako trebaju dijeliti jadikovku čovječanstva. Trebamo težiti idealima i živjeti dok smo mladi, jer kada čovjek ostari, sve postaje manje ostvarivo.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj veliki, neslomivi duh,  krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem …

(Odlazak)

The post Uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on .

Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže”

Fri, 07/01/2022 - 13:31

U utorak 5. srpnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tradicionalnom jednodnevnom izložbom predstavit će odabranu građu iz rukopisne ostavštine Miroslava Krleže i tako popratiti program 11. Festivala Miroslav Krleža. Tematsko druženje započet će u 12 sati u malom predvorju.

Izložba Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže javnosti će, između ostalog, predstaviti Krležine romane Banket u blitvi i Na rubu pameti, zbirku pripovijedaka Hrvatski bog Mars, piščeve dnevničke zapise i dio korespondencije.

Na događanju će govoriti dr. sc. Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ugledni krležolog Velimir Visković i dr. sc. Irena Galić-Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je, prema Krležinoj želji, dom njegove rukopisne ostavštine. Nakon piščeve smrti njegov univerzalni nasljednik prim. dr. Krešimir Vranešić pobrinuo se da njegova rukopisna ostavština bude pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Za njezino popisivanje i obrađivanje pobrinuli su se Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže” appeared first on .

Potpisan Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj

Fri, 07/01/2022 - 09:48

Radi poboljšanja kulturne suradnje i razmjene stručnoga mišljenja francuskih i hrvatskih stručnjaka 30. lipnja 2022. godine potpisan je Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj. Suradnja je pokrenuta 2021. godine tijekom obilježavanja stote obljetnice djelovanja Francuskoga instituta u Hrvatskoj, a Sporazum je posebno usmjeren na provedbu projekta vrjednovanja izvornoga primjerka djela Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Denisa Diderota i Jeana le Ronda d’Alemberta objavljena između 1751. i 1772. godine, u vlasništvu Instituta. Enciklopedija se prije 2021. godine nalazila u  Francuskoj i Njemačkoj te je ovom suradnjom objedinjena i vraćena Francuskomu institutu u Hrvatskoj, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osigurano je mjesto njezine sigurne pohrane.

Sporazum o suradnji potpisale su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi-Dagron. Potpisivanju su nazočile i pomoćnica ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec.

Znamenito djelo Diderota i d’Alemberta u 33 sveska stiglo je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 2021. godine te je u Odjelu zaštita i pohrana NSK proveden prihvat i opsežan pregled, a Enciklopedija je potom smještena u odgovarajuće sigurnosne i mikroklimatske uvjete Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. Planira se i provedba restauracije pojedinih svezaka u sklopu tehničke suradnje restauratora Odjela za arhivu francuskoga Ministarstva Europe i vanjskih poslova te restauratora NSK.

Povratak Enciklopedije u Zagreb omogućit će predstavljanje toga bitnog povijesnog djela hrvatskoj publici te nastavak uspješne suradnje hrvatskih i francuskih suradnika.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Potpisan Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj appeared first on .

Uz 15. obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića

Mon, 06/27/2022 - 07:00

I.

Htio bih pokidat žice na svojoj zlatnoj harfi
I vratiti se u zavičaj, u selo. U Rastušje.

Odbacit prašnjave knjige.
I nasladnost lutanja bez svrhe.

Skinuti masku s lica.
I prezret, kao Gospod, smisao rečenica.

Bit u šumi ptica.

II.

Povratit ću se, povratit ću se doma;
U kući još tinja oganj
Što ga moji pređi zažgaše
U tavnosti prošlih vremena.

Hodit ću u opancima,
Kako i oni iđahu,
I rubine nosit lanene
Što mi ih žena otkala.

Sa rukama prljavim od crnice
Otirat ću s čela znoj
Te kaplje na zemlju.

Ljeti, poslije večere, kad napojim konje,
Na prag ću sa ženom sjesti:
Djeca će već otići na počinak.

U štali će, od sitosti, mukati krava i tele.

III.

O, možda me u Rastušju očekuje sreća i pokoj.
Htio bih pokidat žice na svojoj zlatnoj harfi.

Pa kada miran umrem, seljani da prenesu
Truplo u crnome lijesu preko rodnoga praga.

(Htio bih pokidati žice…)

Dana 27. lipnja 2007. godine naš Tadija napustio je ovozemaljski život… Otišao je tiho i dostojanstveno…

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

 

The post Uz 15. obljetnicu smrti Dragutina Tadijanovića appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 24. lipnja 2022.

Fri, 06/24/2022 - 09:25

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela Zaštita i pohrana
– viši knjižničar za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u odjelu Korisničke službe (proces Čitaonica)
– diplomirani knjižničar u odjelu Korisničke službe (proces Informacijski centar)
– diplomirani knjižničar – za knjižnično-informacijski sustav u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo (zamjena do povratka s mandatnog radnog mjesta)
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranog knjižničnog sustava u odjelu IT
– pomoćni knjižničar u Odjelu Zaštita i pohrana
– namještenik – RM IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 24. lipnja 2022. appeared first on .

Ljetno radno vrijeme Knjižnice

Fri, 06/24/2022 - 07:00

U razdoblju od 18. srpnja do 13. kolovoza 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 15 sati, a srijedom od 12 do 19 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 5. kolovoza i ponedjeljak 15. kolovoza 2022. godine bit će zatvorena.

Od 16. kolovoza 2022. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Ljetno radno vrijeme Knjižnice appeared first on .

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na redovitome godišnjem sastanku CENL-a

Thu, 06/23/2022 - 16:37

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je na redovitome godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL), održanome 19. – 21. lipnja 2022. godine u Ankari u organizaciji Nacionalne knjižnice Turske.

Kao članica Izvršnoga odbora CENL-a, koji je, između ostaloga, pripremao program i dnevni red sastanka, prof. dr. sc. Ivanka Stričević vodila je jednu od četiri radionice za izradu strateškoga plana CENL-a, jednoga od prioritetnih zadataka aktualnoga Izvršnog odbora. Radni dio sastanka održao se u Predsjedničkoj knjižnici Turske, najvećoj turskoj knjižnici.

Godišnji sastanci CENL-a tematski su usmjereni na organizacijsko djelovanje ove organizacije kao i na tekuća događanja u europskim nacionalnim knjižnicama s naglaskom na inovacije u knjižnicama.

Radnome dijelu susreta prethodio je kulturni dan, koji je uključivao posjet Muzeju anatolijskih civilizacija, obilazak Muzeja Rahmi Koç, antičkoga grada Gordion u kojemu je Aleksandar Veliki, prema predaji, rasjekao gordijski čvor kao i čuvene obližnje nekropole s tumulima među kojima se ističe onaj Gordijeva sina, kralja Mide.

CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica iz zemalja Europe te trenutačno broji 46 članova iz 45 europskih zemalja. Njezina je svrha jačanje suradnje te promicanje uloge i poslanja europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju vrijednu kulturnu baštinu. Sudjelovanje glavne ravnateljice NSK na ovogodišnjem sastanku nastavak je dugogodišnjega aktivnog djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u CENL-u.

The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na redovitome godišnjem sastanku CENL-a appeared first on .

„Osjećam živo da sam list na grani…“ – u spomen na Gustava Krkleca

Thu, 06/23/2022 - 07:00

Osjećam živo da sam list na grani
što se iz zemlje tajnim sokom hrani.

Nemir me trza i vjetar još brži
savija, trese. Al’ me korijen drži

i ne da još da kao sjenka žuta
padnem u blato negdje pokraj puta;

još ne da da me na samotnoj stazi
okrutna noga prolaznika zgazi.

Korijen me čuva. Dobra zemlja hrani.
Osjećam se živo da sam list na grani…

(List)

Čitajući pjesmu List Gustava Krkleca, oživjeli smo sjećanje na pjesnika, njegov životni put kao i na bogatstvo njegova poetskog izričaja.

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja pokraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 395 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Osjećam živo da sam list na grani…“ – u spomen na Gustava Krkleca appeared first on .

Citat 1. srpnja 2022.

Mon, 06/20/2022 - 17:06

… Juraj Dalmatinac ima ugledno mjesto među začetnicima velike umjetničke revolucije 15. stoljeća.

The post Citat 1. srpnja 2022. appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu Dana antifašističke borbe

Mon, 06/20/2022 - 12:25

Radi nadolazećega Dana antifašističke borbe, Restoran i Caffe bar SC-NSK bit će zatvoreni u razdoblju od 22. do 25. lipnja 2022. godine.

U ponedjeljak 27. lipnja 2022. godine Restoran i Caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu Dana antifašističke borbe appeared first on .

Pages