Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

… Nije moje, što stekao nisam,
I što pusta podade mi sreća,
Već je moje što sam dohvatio
Trateć svoju od njedara krvcu.
Nije visok tko na visu stoji,
Nit je velik tko se velik rodi,
Već je visok tko u nizu stoji
I visinom nadmaša visine,
A velik je tko se malen rodi,
A kad pane, golem grob mu treba!

 (Javor)

Obljetnica rođenja prava je prigoda da se snažnim stihovima o životnim vrijednostima i prolaznosti života iz pjesme Javor prisjetimo njihova autora, bana pučanina i pjesnika Ivana Mažuranića.

Ivan Mažuranić rodio se u Novome Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. U rodnome gradu polazio je narodnu (pučku) školu, s njemačkim kao nastavnim jezikom. U gimnaziji, koju je polazio u Rijeci, nastavni je jezik bio latinski. U Rijeci je učio talijanski i mađarski, a naknadno je naučio francuski i engleski. U Zagrebu je studirao i završio pravo. Od 1848. godine vrlo je aktivan u političkome životu. Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru, a određeno vrijeme i predsjednik. Godine 1873. postaje prvi hrvatski ban pučanin. Na banskoj dužnosti ostaje do 1880. godine, a nakon toga napušta svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Za vrijeme banovanja provedena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. godine utemeljeno je Sveučilište u Zagrebu, prvo u južnih Slavena.

Ivan Mažuranić smatra se najkreativnijom ličnosti hrvatskoga narodnog preporoda. Od prvih stihova koje piše kao šesnaestogodišnji učenik bio je dug i strm put. Kao jezikoslovac objavio je moderan hrvatski rječnik s Josipom Užarevićem s kojim je sastavio djelo od 40 000 riječi. Kao pjesnik bio je već tada cijenjen, što dokazuje odluka Matice ilirske da za njezino prvo inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva Osmana. U razdoblju od 1835. do 1841. godine bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1846. objavio je svoje najveće i najvrjednije djelo – ep Smrt Smail-age Čengića, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a čiji se izvorni rukopis čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2014. godine bila je organizirana izložba pod nazivom Blago Ivana Mažuranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Hrvatski književnik Ivan Mažuranić preminuo je 4. kolovoza 1890. godine u Zagrebu.

Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 kuna. Mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime, a u zagrebačkome parku Zrinjevac postavljeno mu je i spomen-poprsje.

The post U spomen na Ivana Mažuranića appeared first on .

Mreža CENL (The Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz fonda za potporu projektima posvećenim okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Mreže (Hidden Stories Support Fund) dodijelila je novčana sredstva za izložbu Wealth of color and tradition na kojoj je jedan od partnera i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Voditelj projekta je Nacionalna knjižnica Bugarske, a ostali partneri su  nacionalne knjižnice Gruzije, Crne Gore, Srbije i Rumunjske.

Ukupni iznos dodijeljenih sredstva je 5.000,00 eura, a Nacionalnoj knjižnici Bugarske je dodijeljen temeljem prijave na javni poziv mreže CENL koji je bio otvoren do 25. ožujka 2022. godine.

Svaka knjižnica će za izložbu odabrati iz svog fonda tri do pet digitalnih preslika fotografija, skica ili ilustracija narodnih nošnji i vezova koji na najbolji mogući način ilustriraju bogatstvo i boju ovih tradicionalnih elemenata. Od odabranih preslika pripremit će se virtualna izložba te panoi za fizičku izložbu koja će se u studenome 2022. godine otvoriti u Nacionalnoj knjižnici Bugarske. Osim digitalnim preslikama knjižnice svoju građu na izložbi u Bugarskoj mogu predstaviti i u fizičkome obliku. Na otvaranju izložbe sudjelovat će predstavnici svih uključenih knjižnica te predstavnici njihovih veleposlanstava u Bugarskoj.

Ideja je da fizička izložba dobije putujući karakter, a ova virtualna da se nadopunjuje novim jedinicama digitalizirane građe.

Osim Nacionalne knjižnice Bugarske, potporu mreže CENL dobila je i Nacionalna knjižnica Litve za ostvarenje projekta namijenjenog čitanju djeci od najranije dobi.

The post Projektu na kojemu je NSK partner dodijeljena sredstva iz fonda potpore mreže CENL appeared first on .

1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misal biše početi i svršeni v Senji. Kraljujući tada svitlomu kralju ugarskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina biskupa. od domona Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića Bog nas spasi amen.

(Iz kolofona Senjskoga glagoljskog misala)

Citat iz kolofona svjedoči kako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i portala Glagoljica.hr. Misal je knjiga u kojoj su sakupljeni svi tekstovi koji se govore ili pjevaju tijekom mise cijele liturgijske godine. Jezik je misala hrvatsko-crkvenoslavenski. Sačuvana su tri primjerka Misala, sva tri tiskana na papiru. Najpotpuniji primjerak čuva se u Budimpešti.

Približno pedeset godina nakon izuma tiskarskoga stroja, u Senju se pojavila skupina ljudi koja je shvatila vrijednost toga izuma. Među njima bio je i Blaž Baromić, jedna od najistaknutijih osoba hrvatske kulturne povijesti. On je 1493. godine u Veneciji tiskao brevijar koji nosi njegovo ime. Nakon tiskanja brevijara Baromić se vratio u Senj te već sljedeće godine nabavio sve potrebne strojeve za tiskaru.

Misal je tiskan na 216 listova, dvobojno i dvostupačno. Svaki stupac ima 37 redaka. Sadrži kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, čin mise, zavjetne i mrtvačke mise, zajedničke svetačke mise, vlastite svetačke mise i obredne tekstove, a završava kolofonom.

Misal je prvo djelo tiskare koju je utemeljio Blaž Baromić. Djelo je to koje se slobodno može usporediti sa svim najuspješnijim i najljepšim europskim prvotiscima. Blaž Baromić izučio je zanat u Veneciji, tiskajući pravu ljepoticu među prvotiscima.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se faksimilni pretisak Misala iz 1494. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 528. obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala appeared first on .

U Dublinu u Irskoj, u Međunarodnom kongresnom centru, od 26. do 29. srpnja 2022. održan je 87. Svjetski knjižničarski i informacijski kongres Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova IFLA WLIC 2022 na temu Inspire, Engage, Enable and Connect, usklađenu s IFLA-inom strategijom ciljeva za održivi razvoj. Generalna skupština IFLA-e, koja se redovito priređuje zajedno s Kongresom, ove će se godine održati zasebno, i to u hibridnom izdanju, dana 25. kolovoza 2022. u Haagu.

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na Kongresu su predstavljali: glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva i pomoćnica glavne ravnateljice za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala, voditeljica Odjela nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesna Golubović, knjižničarski savjetnik i koordinator procesa Tekuća nacionalna bibliografija dr. sc. Lobel Machala, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za razvoj digitalnih knjižnica u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Karolina Holub, viša knjižničarka i koordinatorica Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara Antonija Filipeti i viša knjižničarka i redaktorica normativne baze Ana Knežević Cerovski. Predstavnici Knjižnice prisustvovali su godišnjim sastancima pojedinih radnih i stručnih tijela IFLA-e kao i različitim sastancima u organizaciji pojedinih IFLA-inih sekcija. Postersko izlaganje na temu Librarians and Distance Education: Perspectives of the Digital Environment imale su Antonija Filipeti, Marta Matijević i knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović kao i Dunja Maria Gabriel na temu Croatian public libraries in uncertain times: creative and innovative library programs and activities.

U Dublinu je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala i na godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries – CDNL), održanom 27. srpnja 2022. godine.

Kongres okuplja knjižničare, knjižnične i informacijske stručnjake iz cijelog svijeta, kao i stručnjake iz srodnih područja. Nezaobilazan dio susreta bila je i izložba izdavača i nakladnika, a organizaciji cjelokupnog događanja pridonijeli su brojni volonteri.

Na IFLA-inim kongresima redovito se organizira događanje pod nazivom Kulturna večer, namijenjeno svim sudionicima. Ove se godine Kulturna večer održala u Središnjoj knjižnici i kulturnom centru DLR Lexicon, smještenima u lučkom gradu Dún Laoghaireu, nedaleko od Dublina.

Središnji dio svečanosti zatvaranja IFLA-inih kongresa obilježena je dodjelom priznanja i nagrada.

The post Predstavnici Knjižnice na Svjetskom knjižničarskom i informacijskom kongresu u Dublinu appeared first on .

Poetskim druženjem uz prisjećanje na Vesnu Parun, koje se održalo u utorak 2. kolovoza u Ljetnom muzeju KUD-a Koralj, Zlarinjanima i njihovim gostima predstavljena je izložba Žena koralj, žena hrid. Izložbu je u povodu 100. obljetnice rođenja istaknute hrvatske književnice priredila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i predstavila je zagrebačkoj publici u travnju ove godine.

Na svečanom događaju sudjelovali su Zvonko Varošanec, Lucija Alfier i Antonia Čikutović Ljuba, a organizirala ga je Turistička zajednica Zlarin u suradnji s KUD-om Koralj. Gostovanje izložbe dio je proslave 100. obljetnice rođenja istaknute hrvatske književnice rođene na Zlarinu i stoljeća organiziranog bavljenja turizmom na ovom osebujnom otoku šibenskog arhipelaga.

Podsjetimo, izložba Žena koralj, žena hrid održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu obuhvatila je građu iz Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala kao i općeg fonda Knjižnice te recitaciju pjesme Ljubomor koja je dio glazbene knjige Koralj vraćen moru, objavljene u nakladi Menarta. Na izložbi je bio predstavljen i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Odabrane grafike Zdenke Pozaić, notni autografi skladateljice Ivane Lang i fotografije Zlate Vucelić, digitalizirani i ujedinjeni s pjesmama Vesne Parun, na osobit su način zaživjele na 15 plakata koji se na otoku Zlarinu mogu pogledati do 16. kolovoza ove godine.

The post Izložba „Žena koralj, žena hrid“ otvorena na otoku Zlarinu appeared first on .

U četvrtak 4. kolovoza 2022. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati.

U razdoblju od petka 5. kolovoza do nedjelje 7. kolovoza 2022. Knjižnica će biti zatvorena.

U ponedjeljak 8. kolovoza 2022. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema ljetnome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 4. do 8. kolovoza 2022. appeared first on .

Objavljeno je tiskano i elektroničko izdanje 18. broja časopisa Glas NSK. Svjesni činjenice da ljudi žive užurbano i da do informacija žele doći na najbrži mogući način, predstavljamo novi koncept časopisa, koji donosi kraće priloge i prijevod na engleski jezik samo njihovih sažetaka.

Godina 2021. može se smatrati prijelomnom u radu Knjižnice jer je izrađena i objavljena Strategija razvoja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 2026., dokument u skladu s kojim će Knjižnica u sljedećem razdoblju planirati svoje redovite, razvojne i projektne aktivnosti, imajući u vidu tri glavna strateška cilja – dostupnost građe, podataka i knjižničnih usluga svim skupinama korisnika, osnaživanje kapaciteta Knjižnice i suradnju u razvoju i inovacijama.

Rubrika U fokusu donosi pregled svega bitnog što se u Knjižnici događalo tijekom prethodne godine. Osim što je bila proglašena Godinom čitanja, zasigurno je bila i godina zakonodavstva u knjižničarskoj struci. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević izabrana je u Izvršni odbor CENL-a, a predstavljen je i put Knjižnice prema digitalizaciji poslovanja i ulaganju u razvoj računalne infrastrukture kao i u razvoj beskontaktnih usluga. Virtualne izložbe već deset godina pričaju priču o baštini, pa su zaslužile da se i njima u ovome broju posveti više pozornosti.

Brojni su biseri dio riznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U povodu desete obljetnice smrti maestra Dinka Fija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala je koncert u njegovu čast – Fiofest 2021. i predstavila digitalnu zbirku njegove ostavštine Maestro moj.

Samostalno ili u suradnji, Knjižnica pokreće i brojne projekte kojima modernizira postojeće i razvija nove usluge. Kako bi se predstavio barem dio njih, od ovoga broja uvedena je nova rubrika pod nazivom Izdvojeni projekti. Ovaj su put svoje mjesto u njoj pronašli projekti E-praktikum obveznog primjerka, Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja te Riznica riječi Tonka Maroevića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom 2021. godine ostvarila je i brojne suradnje s istaknutim nacionalnim i međunarodnim ustanovama iz područja kulture i znanosti, i to s Francuskim institutom u Hrvatskoj na pohrani 33 sveska Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zatim Večernjim listom na zapaženim programima u 2021., od kojih svakako treba istaknuti organizaciju izložbe u povodu 30. obljetnice pada Vukovara Sloboda se njegovim imenom zove, kao i s Knjižnicom „Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi radi očuvanja hrvatskoga jezika u Crnoj Gori kao jednoga od najznačajnijih sastavnica hrvatskoga identiteta na tome prostoru.

U novome broju može se pročitati razgovor s Darkom Čižmekom, dobitnikom Nagrade za djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu kao i s dr. sc Ljiljanom Sabljak, dobitnicom Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu koja se dodjeljuje fizičkoj osobi.

U sklopu rubrike o najistaknutijim imenima hrvatskoga knjižničarstva, čitamo tekst posvećen prof. dr. sc. Mirni Willer, poticateljici vrijednosti kao što su različitost, uključenost i jednakost, koja je svoju dugogodišnju i bogatu karijeru započela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kao o i dr. Velimiru Deželiću st., vizionaru i predvodniku hrvatskoga knjižničarstva prvih desetljeća 20. stoljeća.

Prethodne godine preminula je dugogodišnja djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sonja Avalon. Bila je svakako jedna od najosebujnijih osoba knjižničarskih krugova u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća, o čemu se može čitati u rubrici Hommage.

Tijekom 2021. godine obilježene su brojne obljetnice, a mjesto za posebno isticanje zaslužuju 500. obljetnica tiskanja Marulićeva spjeva o hrabroj betulijskoj udovici Juditi i 40. obljetnica smrti Miroslava Krleže, središnje ličnosti hrvatskoga književnog stvaralaštva.

Uobičajeno, na kraju časopisa donosimo pregled najvažnijih događanja u prethodnome razdoblju i obavijesti o novim izdanjima Knjižnice.

Svi prijedlozi i komentari mogu se uputiti putem e-adrese glas@nsk.hr.

Pojedinosti o časopisu Glas@NSK.

The post Objavljen novi, 18. broj časopisa Glas@NSK appeared first on .

Ključ promjene je u edukaciji i promjeni navika i to se odnosi na sve nas, bez iznimke.

The post Citat 1. kolovoza 2022. appeared first on .

Bio je jedna od najvažnijih figura umjetnosti 20. stoljeća u nas, kvaliteta i vrijednost.

(Miroslav Gašparović)

Hrvatski slikar i grafički dizajner Ivan Picelj rođen je 28. srpnja 1924. godine u Okučanima. Nakon studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bavio se uređenjem i opremanjem štandova na Zagrebačkome velesajmu u Savskoj, što je bitno utjecalo na njegov daljni rad. Odabrao je tada modernu tendenciju spoja umjetnosti i industrije, a to je i ostala misao vodilja njegova djelovanja.

Bio je jedan od utemeljitelja skupine umjetnika i arhitekata EXAT-51 i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Picelj je organizirao prvu izložbu industrijskoga dizajna u Zagrebu. Razvio je svojevrstan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskome slikarstvu. Njegovo stvaralaštvo ima svoje ishodište u općim načelima konstruktivizma. Bio je uključen u nastanak i širenje međunarodnoga pokreta Nove tendencije, u sklopu kojega je stvorio niz programiranih djela, istražujući vizualnu percepciju, matematičke ritmove i pomake čestica.

Od 1957. godine izlagao je i skulpture, reljefe u drvu i objekte u metalu. Svojim grafičkim dizajnom, plakatima i opremom knjiga, sredinom šezdesetih godina razvijao je vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja. Uređivao je paviljone izložaba u zemlji i inozemstvu.

Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. godine i od tada je sudjelovao u brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta. Surađivao je s galerijom Denis Rene u Parizu. Za svoje radove bio je višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ivan Picelj preminuo je 22. veljače 2011. godine u Zagrebu.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se šesnaest grafika, tri mape te mnogi plakati Ivana Picelja, a dio te vrijedne građe predstavljen je u katalogu izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, koja je bila organizirana 2009. godine u povodu 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Umjetnička djela istaknutoga hrvatskog slikara, dizajnera i grafičara Ivana Picelja bila su izložena od rujna 2016. godine u privatnoj galeriji Cortesi u Luganu, švicarskome Monte Carlu. Vlasnik galerije, poznati kolekcionar Stefano Cortesi ugostio je u svibnju iste godine u svojoj galeriji u Londonu istoimenu izložbu pod nazivom Konkretna utopija: Ivan Picelj i Nove tendencije 1961 – 1973.

… Šezdesetih godina Picelj je bio ona okosnica koja je, zajedno s prijateljima iz EXAT-a, činila hrvatsku umjetnost druge polovice stoljeća integralnim dijelom europske umjetnosti. Njegova mjera originalnosti i vitalnosti služi svima nama na ponos.

(Zvonko Maković)

Autor naslovne fotografije: Keiichi Tahara.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na Ivana Picelja appeared first on .

Sunce služi za sve živo,
a za kišu nebo sivo!

Da mirišeš, služi cvijeće,
za penjanje je drveće!

Lopta služi da je šutaš,
dobra knjiga da je gutaš!

A prijatelj čemu služi?
Da se s tobom igra, druži!

Roditelji služe da te svuda vode,
ali prije svega, ipak da te rode!

I da te vole roditelji služe,
i da su bili djeca, da napokon skuže!

(Čemu služe roditelji)

Čitajući pjesmu Čemu služe roditelji, prisjećamo se pisca našega djetinjstva Paje Kanižaja.

Hrvatski književnik Pavao Pajo Kanižaj rođen je 22. srpnja 1939. godine u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Nakon završene mature budući književnik odlazi iz Koprivnice u Zagreb. U Zagrebu je 1967. godine diplomirao jugoslavistiku na Filozofskome fakultetu, a poslije je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa Paradoks i Žalac. Uređivao je i humorističku rubriku u Studenskome listu, Vjesniku, Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne i humoristične emisije za djecu. Među knjigama za djecu i mladež ističu se Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi, Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao i Ta divna čudovišta. Za književni rad nagrađen je književnim nagradama, uključujući nagrade za dječju književnost Ivana Brlić Mažuranić (Bila jednom jedna plava) i Grigor Vitez (3čave pjesme) te za humoristično-satiričko stvaralaštvo Zlatno Kerempuhovo pero i Zlatna sirena. Autor je scenarija za cjelovečernji animirani film Čudnovate zgode šegrta Milana Blažekovića prema romanu Ivane Brlić Mažuranić.

Osvojio je prvu nagradu na Međunarodnome festivalu humora u Italiji i nagradu za haiku u Japanu. Grad Koprivnica dodijelio mu je 2006. godine nagradu za životno djelo.

Osim toga, podario je hrvatskoj mladeži i odraslima mnoštvo knjiga romana, slikovnica, kazališnih komada, televizijskih emisija, crtanih filmova i dr.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 260 zapisa o njegovim djelima.

Pavao Pajo Kanižaj preminuo je 4. studenoga 2015. godine.

Zahvaljujući limačima, imam veliku povlasticu da sam mlađi od svoje osobne iskaznice. To i djeca vrlo često osjete kad se s njima sretnem. Tako su mi jednom prije podosta godina počela govoriti Pajo i tikati me, na što je direktorica zarežala: „Nije on za tebe Pajo, već drug Kanižaj“, a ja sam joj vratio: ‘Djeco, za vas sam ja i dalje Pajo, a za vas, drugarice, gospodin Kanižaj…’“

(Pajo Kanižaj)

The post Sjećanje na Paju Kanižaja appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 19. srpnja 2022. održana je primopredaja donacije knjiga na ukrajinskome jeziku, knjiga ukrajinskih autora prevedenih na hrvatski jezik te knjiga o Ukrajini na hrvatskome jeziku. Ovu je značajnu donaciju od više od  200 knjiga glavnoj ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc Ivanki Stričević uručio veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasyil Kirilič. Primopredaji nazočila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske ovoj i svim budućim sličnim akcijama.

Darovanje knjiga Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dio je projekta Ukrajinska knjiga na policama knjižnica svijeta koji je prije dvije godine pokrenula supruga ukrajinskoga predsjednika Olena Zelenska, a koji se početkom rata u Ukrajini nastavlja pod nazivom Ukrajinska knjiga za djecu Ukrajine.

Glavna ravnateljica NSK predstavila je sve aktivnosti koje je Knjižnica kao potporu narodu Ukrajine provela od početka rata. Veleposlanik Ukrajine zahvalio je na potpori te istaknuo kako se nada da će se suradnja nastaviti i u budućnosti.

Darovane knjige pronaći će mjesto u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a one s više primjeraka sustavom obveznog primjerka distribuirat će se u ostale sveučilišne knjižnice u Republici Hrvatskoj te u Sveučilišnu knjižnicu u Mostaru u skladu s potrebama.

The post Donacija više od 200 ukrajinskih knjiga Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Crn-bel… crn-bel…
V trsju popeva,
Grozdje dozreva…
Crn-bel…

Dok večer se zmrači,
On pesmo zavlači,
Drago starinsko,
Veselo vinsko:
Crn-bel… crn-bel…

Jesensko to pesmo
Mi čuli vre jesmo
Tri večeri tu…
Crn-bel…

I znamo, da leto
Otišlo je, eto –
Baš kakti vu snu…
Crn-bel… crn-bel…

(Crn-bel)

U 27 godina života, Fran Galović, istaknuti hrvatski pjesnik, pripovjedač, književnik i kazališni kritičar – pripadnik drugoga naraštaja hrvatske moderne, ostvario je vrlo raznolik i sadržajno bogat literarni opus.

Fran Galović rodio se 20. srpnja 1887. godine u Peterancu, selu blizu Koprivnice. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Zagrebu, gdje završava i studij slavistike i klasične filologije. Pripadao je mladohrvatskomu, liberalnopravaškomu pokretu pa je zbog sudjelovanja u đačkome štrajku četvrti semestar studirao u Pragu. Godine 1909. dobrovoljno se javlja u vojsku, a 1913. završava studij klasične filologije i postaje namjesni učitelj II. realne gimnazije u Zagrebu, a u travnju 1914. završava studij hrvatskoga jezika. Bogatu književnu i kritičarsku djelatnost započeo je već za vrijeme studija, kada je pokretač i urednik pravaškoga glasila Mlada Hrvatska (1908. – 1909.). Bio je uvršten i u svojevrsnu Wiesnerovu antologiju suvremenoga pjesništva, danas znamenitu Hrvatsku mladu liriku iz 1914. godine.

Fran Galović mobiliziran je početkom Prvoga svjetskog rata. Iako je počeo kao pjesnik štokavskih stihova, najveću umjetničku razinu dosegao je poetskim kajkavskim, nedovršenim ciklusom Z mojih bregov, koji je objavljen posmrtno 1948. godine. Taj poetski ciklus komponiran je kao četiri godišnja doba. Vraćajući se iskonskim izvorima života, i poistovjećujući s rodnim krajem (Podravinom), Galović se predstavio kao autohtoni pjesnik. Njegova je poezija elegična, sva u zloslutnu osjećaju straha, tjeskobe i smrti. Smirenje, premda i prividno, Galović pronalazi u vjerovanju da smrt nije ništa drugo do ponovno stapanje s prirodom, s rodnim krajolikom. Po širini zanimanja i intelektualnoj radoznalosti Galović podsjeća na Ivana Gorana Kovačića, a od starijih hrvatskih književnika na Šenou i Kumičića. Nekoliko posljednjih godina zrelijega književnog stvaranja pokazalo je kako je riječ o piscu u stvaralačkome traženju, koji je za života objavio tek četiri omanje knjige. Poznate su mu antologijske pjesme Crn-bel, Childe Harold, Jesenski veter i dr. Među njegovim proznim djelima ističe se Začarano ogledalo (1913.) i Ispovijed (1914.). U novelama je prikazivao gradske i seoske sredine te vojnički život. Ostavio je nedovršen roman Mrtva domovina. Kao dramski pisac predstavio se dramama Tamara, Grijeh, Mors regni, Pred smrt, Mati i dr.

Svake godine, njemu u čast, održavaju se u Koprivnici Galovićeve jeseni – festival književnosti u novim medijima, jedan od poznatijih simbola grada Koprivnice koji je izrastao u kulturnu manifestaciju prepoznatu širom države.

Fran Galović bio je autor velikih književnih pretenzija, ali i velikih mogućnosti, koje je prekinula tragična smrt. Poginuo je 26. listopada 1914. godine između 10 i 11 sati iz hica strojne puške kod mjesta Radenkovići u Mačvi. Dan prije javio se prijatelju, književniku Milanu Ogrizoviću, dopisnicom:

„Moj dragi, još jednom Te pozdravljam. Jutro je i u 10 sati imamo navaliti. Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto želio umrijeti u ovako sunčan dan. Reci Sanctissimi da se pomoli za upokoj moje duše ako me više ne bude. Ljubi te tvoj Fran.“
(Napomena: Sanctissima je Ogrizovićeva supruga)

Na temelju toga pisma neki zaključuju da je Galović sam potražio smrt. Drugi to opovrgavaju, pozivajući se na neka njegova druga pisma i dopisnice s bojišta. Tako je Galović u jednome prijašnjem pismu napisao Ogrizoviću: „Želio bih ne poginuti samo radi toga da sve ovo iznesem jer je svaki dojam dragocjen.“

Iz pisama koje je Galović s fronta pisao poznanicima i prijateljima vidljivo je da je imao velike planove za svoj budući književni rad.

Veliki književni talent Fran Galović prerano nas je napustio, a njegov je život ugašen u vihoru rata. Tako je to valjda kada čovjek ima planove veće od svojega vremena – prestigne čak i vlastiti život.

Galovićevo mrtvo tijelo dopremljeno je u Zagreb 31. listopada 1914. godine i pokopano na Mirogoju.

Podatak kako je poginuo s točno 27 godina, svrstava ga se u takozvani Klub 27, odnosno skupinu utjecajnih i poznatih ljudi koji su pod nerazjašnjenim okolnostima umrli sa 27 godina, kao što su Brian Jones, Jimi Hendrix, Janis Joplin, Jim Morrison, Kurt Cobain i dr.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se njegove bilješke, fragmenti, članci, album crteža, notes kao i jedan dio vrijedne književne ostavštine.

The post Uz 135. obljetnicu rođenja Frana Galovića appeared first on .

Prenimo se, braćo mila,
Hrvatska nas vila zove,
Predivno je udesila
Skladne gusle javorove,
Pa nam uz nju pjesmu poje
Snagom dosad nepoznatom:
Neka bude svakom svoje,
Hrvatska Hrvatom!

Trista ljeta već je dosta
Što smo krv za drugog lili,
Te nam jedva duša osta,
Prem smo nekoć divi bili;
Složimo se sin sa sinkom,
Rod sa rodom, brat sa bratom,
Složimo se pod lozinkom:
Hrvatska Hrvatom!…

(Hrvatska Hrvatom)

Mnogo je lijepih domoljubnih stihova ispisano stoljećima. Stihovima pjesme Hrvatska Hrvatom prisjećamo se nekih od njih, kao i svojedobno najpopularnijega rodoljubnog pjesnika Augusta Harambašića.

Pola stoljeća Harambašićeva života ispunjavaju uglavnom tužni događaji, nesporazumi s okolinom, ljubavne patnje i razočaranja, političke trzavice, uhićenja i suđenja, borba za egzistenciju, bolesti i sl. Toliko se toga splelo oko ovoga darovitog pjesnika koji je romantičarski poimao život i literaturu, ne uspjevši se othrvati kolopletu vremena prema kojem nije znao načiniti odmak ni pronaći građansku ni ljudsku ravnotežu. Bio je na određen način tragičan junak hrvatske političke i književne zbilje u sutonu 19. stoljeća i njegovih ideala poistovjećenja umjetnika i javnoga djelatnika.

Hrvatski pisac, pjesnik, publicist, političar, odvjetnik i prevoditelj August Harambašić rođen je 14. srpnja 1861. godine u Donjem Miholjcu. S nepunih 20 godina postao je najpopularniji hrvatski pjesnik druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od četiriju najpoznatijih hrvatskih pjesnika toga doba, uz Šenou, Kovačića i Kranjčevića.
Kao gimnazijalac u Požegi susreće prvu veliku ljubav svojega života, dvanaestogodišnju djevojčicu Tugomilu, sestru svojih prijatelja Vatroslava i Dobroslava Brlića.
Ta strastvena, ali platonska dječačka ljubav probudila je pjesnički talent i tako nastaju prve ljubavne pjesme.
Nažalost, ubrzo dolazi do tragičnoga kraja. Već u ljeto iste godine 1877. kada su se dvoje mladih ugledali u gimnazijskoj kapelici i zaljubili, Tugomila umire od upale mozga, a August svoje stihove počinje objavljivati u omladinskome listu Smilje. Bio je tada učenik 5. razreda gimnazije. Sedmi i osmi razred gimnazije završava u Osijeku, gdje je maturirao 1879. godine.
August Harambašić već je kao gimnazijalac oduševljeno prihvatio nacionalni i politički program Stranke prava. U osmome razredu gimnazije uređuje osječki učenički politički časopis Hrvat, surađuje u zagrebačkome Viencu i postaje stalnim dopisnikom sušačke Slobode, koja je tada objavljena pod pokroviteljstvom Ante Starčevića.
Pravni fakultet pohađa u Zagrebu, no zbog demonstracija dobiva izgon sa Sveučilišta te zbog toga odlazi u Sušak gdje radi na svojem stranačkom časopisu.
Godine 1883. vraća se u Zagreb te iste godine piše zbirke pjesama Ružmarinke i Slobodarke.
Od 1884. do 1885. godine služi kao jednogodišnji dobrovoljac u austrijskoj vojsci. Godine 1886. objavljuje zbirku Bugarske pjesme, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pravne znanosti završava 1892. godine te je promoviran u doktora prava.

Njegove pjesme govore uglavnom o ljubavi prema domovini i ženi. Ekstremnim i buntovnim domoljubnim pjesmama poticao je nacionalne težnje svojih suvremenika. Nacionalnu energiju tražio je i nalazio u slavnoj hrvatskoj prošlosti, a motiv je samo jedan – nacionalna sloboda i spas domovine.
Stihove je bilježio kako su mu izvirali iz srca, ne mareći puno o formi i stilu, a često je njima neuvijeno izražavao pravaški program. U nekim pjesmama Harambašić poziva na oružje kojim se treba suprotstaviti općoj apatiji, priziva slavne uzore iz prošlosti, prije svih bana Petra Zrinskoga u pjesmi Mučenici. Napisao je i nekoliko zbiraka pjesama i priča za djecu, kao što su Mali raj, Smilje i kovilje, Zlatna knjiga za djecu, te libreta koja je uglazbio I. Zajc – Zlatka, Kraljev hir i Armida. Pisao je i satiru, feljtone, libreta te književne i kazališne kritike. Prevodio je s bugarskoga, češkoga, poljskoga, ruskoga, francuskoga, talijanskoga i njemačkoga jezika.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Slobodarke iz 1883. godine.

Hrvatski pjesnik i pravaški političar August Harambašić, čiji su vatreni domoljubni stihovi oduševljavali čitavu hrvatsku naciju, doživljava potpuni slom svojih mladenačkih ideala i pomračenje uma te umire sam i zaboravljen u duševnoj bolnici u Stenjevcu 16. srpnja 1911. godine.

Kad laž ima lijepo ruho,
A istina ružno,
Tad laž svuda dobro prođe,
A istina tužno.

(Pjesma Trnu)

The post Sjećanje na Augusta Harambašića appeared first on .

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 12. srpnja 2022. godine posjetili su zamjenik voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Stoyan Stankuloff u pratnji tajnice Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj  Petje Stoimenove Mršić.

Razlog je posjeta bio sastanak s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević. Osim glavne ravnateljice, sastanku su nazočile i pomoćnica ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec te viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović.

Na sastanku se razgovaralo o mogućem nastavku suradnje na organizaciji izložaba, razmjeni stručnjaka te zajedničkim projektima povezanima sa zaštitom građe, digitalizacijom i glagoljicom.

Ovim se nastavlja dosadašnja uspješna suradnja Knjižnice i Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj intenzivirana 2015. godine u vrijeme tadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Tanyje Dimitrove. Jedan je od rezultata te suradnje i virtualna izložba Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice. Suradnja je nastavljena i dolaskom sadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Genke Georgieve u ožujku 2019. godine.

The post Posjet zamjenika voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu objavila je u tiskanome obliku zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem, a urednice su izdanja Dunja Marija Gabriel i Frida Bišćan.

Jedanaesto savjetovanje za narodne knjižnice održano je u Crikvenici 2017. godine pod nazivom Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti, dok je 12. savjetovanje održano u Nacionalnome parku Plitvička jezera 2019. godine pod nazivom Promjene u narodnom knjižničarstvu – stvarnost, potrebe i suvremeni trendovi.

Zbornik se sastoji od dvije cjeline, od kojih je svaka posvećena jednomu od prethodnih savjetovanja.

Osim članova programskih i organizacijskih odbora dvaju savjetovanja iz Hrvatske, u pripremi su Zbornika sudjelovali i partneri iz Slovenije – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani i Saveza knjižničarskih društava Slovenije. U Zbornik su uvrštena četrdeset i četiri rada hrvatskih, slovenskih i inozemnih autora.

Zbornik se može kupiti i naručiti preko e-adrese marketing@nsk.hr.

The post Objavljen zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Radi kolektivnoga godišnjeg odmora djelatnika Studentskoga centra Restoran NSK bit će zatvoren u razdoblju od 18. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine.

Caffe bar NSK bit će zatvoren u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine.

U četvrtak 1. rujna 2022. godine Restoran i caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja appeared first on .

(…) Tko ste? Odakle? Ne znam, al se grijem
Na vašem svjetlu. Pjevajte. Jer ćutim,
Da sad tek živim, makar možda mrijem.
Svetu Slobodu i Osvetu slutim…
Vaša mi pjesma vraća svjetlo oka,
Ko narod silna, ko sunce visoka.

(Jama)

Pjesnik, novelist, kritičar, esejist i prevoditelj Ivan Goran Kovačić preminuo je 12. srpnja 1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme Moj grob. Zauzimao je značajno mjesto u hrvatskoj književnosti u razdoblju od tridesetih godina prošloga stoljeća do svoje tragične smrti.

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. godine u Lukovdolu u Gorskome kotoru, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine. Od tada se posvetio književnomu i novinarskomu radu. Bio je suradnik i urednik u Hrvatskome dnevniku (1936. – 1940.) i Novostima (1939. – 1941.). Jedno je vrijeme djelovao kao pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči. Potkraj 1942. godine s Nazorom odlazi u partizane.

Unatoč fizičkim naporima, intenzivno se bavi pisanjem. Nakon što se bolestan sklonio u istočno-bosansko selo Vrbnicu, ubili su ga četnici. U književnost je ušao 1929. godine kao srednjoškolac, proznim zapisom Ševina tužaljka, objavljenim u časopisu Omladina. Poslije svoje radove objavljuje u mnoštvu časopisa. Piše na štokavskome i kajkavskome narječju.

U pripovjednome opusu, ovaj je književnik prije svega zaokupljen motivima smrti. Svoju socijalnu osjetljivost izražava okrenutošću slabima i potlačenima, što je osobito vidljivo u zbirci pripovijedaka Dani gnjeva (1936.). U njoj, između ostaloga, obrađuje problematiku svojega užeg zavičaja uz koji je jako vezan (nadimak Goran uzeo je kao znak pripadnosti svomu rodnom kraju). Prikazuje život seljaka, seoske inteligencije i poluinteligencije te prodor kapitalizma u Gorski kotar, odnosno u njegovo rodno mjesto Lukovdol.

Goran je i autor nedovršenih romana Brod na potoku (Hrvatska revija, 1937.i 1939.) i Božji bubanj (Republika, 1946.). Svojevrsni je tematsko-motivski nastavak pripovjednoga ciklusa pjesnička zbirka Ognji i rože (priređena 1943., tiskana posmrtno 1945.), napisana na gorskokotarskoj kajkavštini.

U njegovu štokavskom pjesničkom opusu izdvajaju se programska pjesma Pjesniku i svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob.

No, vrhunac je pjesničkoga opusa Ivana Gorana Kovačića proturatna, vizionarska poema Jama (1943.). Ona je, prema riječima Miroslava Šicela, njegov najveći umjetnički, istodobno i ljudski, duboko humani domet. Jamu mnogi smatraju najznačajnijim književnim ostvarenjem nastalim u tijeku narodnooslobodilačke borbe. U njoj se suprotstavljaju i isprepliću svjetlo i tama, ljepota i zločin, halucinantnost i nadrealističke preciznosti, ljudsko i neljudsko i sl.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2013. godine obilježila je 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića prigodnom izložbom nazvanom Sve Goranove Jame, a iste je godine NSK darovano vrijedno izdanje Goranove Jame na francuskome jeziku.

Godine 1993. izdana je poštanska marka njemu u čast, a svake godine se u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće kako bi se održalo sjećanje na čovjeka koji je dao mnogo svojemu kraju.

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dodje, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.

(Moj grob)

The post Sjećanje na Ivana Gorana Kovačića appeared first on .

Hrvatsko knjižničarsko društvo, u suradnji s Hrvatskim arhivističkim društvom i Hrvatskim muzejskim društvom, i ove godine organizira seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, čije će se 25. izdanje održati od 23. do 25. studenoga 2022. godine u Poreču u Hotelu Valamar Diamant. Jedan od suorganizatora Seminara je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prijave za sudjelovanje su otvorene, a rok je za prijavu sažetaka izlaganja, tema i sinopsisa radionica te posterskih izlaganja 9. rujna 2022. godine.

Teme Skupa

– Budućnost baštinskog područja: teorijski i programatski okvir; zrelost područja; trasiranje programskih odrednica za novo vrijeme.
– Tehnologija baštinskog sektora: pozicioniranje tehnologije kao četvrtog stupa baštinskog sektora, uz bok arhivima, knjižnicama i muzejima; tehnologija kao podrška procesima obrade, korištenja, zaštite, digitalizacije gradiva i građe; tehnologija kao element konkurentnosti i relevantnosti; digitalna transformacija te zelena tranzicija.
– eKultura: digitalizacija kulturne baštine, virtualne izložbe
– Upravljanje gradivom i građom u baštinskim ustanovama: kontrola kvalitete metapodataka (kao zalog budućnosti); kako mjeriti kvalitetu podataka; smjernice i upute za kontrolu kvalitete; do koje mjere se razmišlja o kvaliteti i kontroli metapodataka te njezin utjecaj na svakodnevni rad katalogizatora, arhivista, muzealaca itd.
– Obrazovanje i edukacija u baštinskom području: koje su kompetencije važne budućim baštinskim stručnjacima; redefiniranje jezgre temeljnih znanja; kompetencijski okviri
– Digitalna humanistika i baštinske ustanove: DARIAH, građanska znanost, otvorena znanost
– AKM nakladništvo u novom kontekstu: čitateljska publika i razvoj publike, novi formati i mediji
– Interpretacija baštine: razvoj publike baštinskog sektora, suradnja u području kreativnih industrija, osnaživanje korisničkih zajednica, participacija i korisničko iskustvo, relevantnost u kontekstu aktualnih zahtjeva društvenih zajednica te izazova budućnosti.

Seminar se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više pojedinosti o načinu prijave nalazi se na mrežnoj stranici seminara Arhivi, Knjižnice, Muzeji, a za dodatne upite možete se obratiti na e-adresu hkd@hkdrustvo.hr (Hrvatsko knjižničarsko društvo).

The post Prvi poziv za prijavu izlaganja za 25. seminar „Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“ appeared first on .

U sklopu projekta Erasmus+ Zelena knjižnica za održivu zajednicu – Lib4Green u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 4. do 8. srpnja 2022. godine na stručnome usavršavanju boravilo je jedanaesteročlano izaslanstvo iz Rumunjske predvođeno knjižničarkom Ruralne knjižnice Sirna (Biblioteca Comunală Șirna / Șirna rural library) Iulianom Cameliom Pirvu. Osim nje, u izaslanstvu su bili volonteri knjižnice, među kojima su bili i predstavnici gradske vlasti grada Sirne, predstavnici regionalne vlasti regije Prahove te ravnatelji lokalnih škola.

Voditeljica njihova programa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je koordinatorica Akademskoga centra i stalnoga stručnog usavršavanja Antonija Filipeti. Dio programa bio je i posjet Knjižnici Savica, Knjižnici Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. „Napokon mi se ostvarila želja da se upoznam s prostorom i radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i ostalih hrvatskih knjižnica čije aktivnosti povezane sa zelenim knjižničarstvom i održivim razvojem pratim i neizmjerno cijenim”, istaknula je Iuliana Camelia Pirvu.

Tijekom petodnevnoga programa gosti iz Rumunjske upoznali su se s načinom rada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, posebno onim koji je posvećen zelenomu knjižničarstvu i održivu razvoju.

U području zelenoga knjižničarstva 2019. godine započela je i suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ruralne knjižnice Sirna. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala je izložbu Najbolje zelene knjižnice kako bi predstavila svjetske primjere dobre prakse zelenoga knjižničarstva – šest najboljih projekata knjižnica, dobitnica međunarodnoga priznanja IFLA Green Library Award 2018., među kojima su bile i  Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja je dobila priznanje za projekt Zeleni festival – Let’s Go Green! te Ruralna knjižnica Sirna koja je dobila priznanje za projekt Ruralna knjižnica Sirna potiče uključenost građana.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha izobrazba korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje o temi zaštite okoliša i održiva razvoja, uključivanje u određene programe, popularizacija programa s područja zaštite i očuvanja prirode te predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Od utemeljenja Projekta provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice, a ujedno prate i ciljeve UN AGENDE 2030 za održivi razvoj.

Izvor naslovne fotografije: Ruralna knjižnica Sirna.

The post Stručno usavršavanje u sklopu projekta Erasmus+ „Zelena knjižnica za održivu zajednicu – Lib4Green” appeared first on .

probni tekst

The post test objava appeared first on .