Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je, razmatrajući aktualnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji, ali i u okruženju, donio 7. travnja 2022. niz odluka u svrhu sprječavanja širenja zaraze koronavirusom. Sukladno donesenim odlukama, od 9. travnja 2022. godine se za prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ukida:

– obveza nošenja maske,
– ograničenje broja osoba u dizalima,
– ograničenje broja sudionika na okupljanjima/događanjima,
– zabrana konzumacije hrane i pića u prostoru Knjižnice,
– obveza mjerenja temperature pri ulasku u Knjižnicu te
– ograničenje broja korisnika u čitaonicama.

Na snazi i dalje ostaje obveza brige o sebi i drugima koja prema osobnoj procjeni podrazumijeva međusobnu udaljenost, nošenje maske i dezinfekciju ruku.

Zahvaljujemo svim korisnicima što su dosadašnjim odgovornim ponašanjem spriječili širenje zaraze koronavisurom u prostoru Knjižnice te time spriječili njezino zatvaranje. Pozivamo ih da unatoč ublažavanju mjera i dalje odgovornim ponašanjem omoguće da prostor Knjižnice bude sigurno mjesto kako za njih tako i za sve djelatnike te posjetitelje Knjižnice.

Nove odluke Stožera civilne zaštite za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom.

The post Ukida se niz protuepidemijskih mjera za boravak u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 15. travnja 2022. godine bit će otvorena od 8 do 16 sati.

U subotu 16. travnja (Velika subota) i ponedjeljak 18. travnja 2022. godine (Uskrsni ponedjeljak) Knjižnica će biti zatvorena.

Od utorka 19. travnja 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitom radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom uskrsnih blagdana appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 11. travnja 2022. godine u 14 sati u predvorju Knjižnice organizira poetsko druženje uz izložbu Žena koralj, žena hrid u čast jednoj od najvećih hrvatskih književnica Vesni Parun kojoj ove godine obilježavamo 100. obljetnicu rođenja.

U prigodnome programu sudjelovat će novinar i autor knjige Posljednja volja Vesne Parun Denis Derk, akademska slikarica, grafičarka i dizajnerica Zdenka Pozaić te glumica Marija Sekelez, inače prijatelji i suradnici Vesne Parun, koji će se prisjetiti svojih druženja s njom. U umjetničkome djelu programa Marija Sekelez govorit će i antologijske stihove velike pjesnikinje.

Izložbom o velikoj hrvatskoj poetesi rođenoj 10. travnja ove će godine Knjižnica dati uvid u građu iz Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda Knjižnice – od njezinih rukopisa preko grafičkih mapa do glazbenih rukopisa nastalih na stihove Vesne Parun. Na izložbi će biti zastupljene i fotografije Vesne Parun hrvatske fotografkinje Zlate Vucelić kao i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka te likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije dr. art. Melinde Štefčić.

Izložba će se u predvorju Knjižnice moći pogledati do 23. travnja ove godine.

Dolazak na prigodno tematsko druženje u ponedjeljak 11. travnja u 14 sati potrebno je najaviti na e-adresu marketing@nsk.hr.

Autorica naslovne fotografije: Zlata Vucelić.

The post Poetsko druženje uz izložbu „Žena koralj, žena hrid“ u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun appeared first on .

Prva nacionalna kampanja Čitaj mi! za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja proslavila je svoj deveti rođendan. Središnja proslava održana je prigodno uz Međunarodni dan dječje knjige u petak 1. travnja i u subotu 2. travnja 2022. godine u Pazinu.

Kampanja Čitaj mi! pokrenuta je 2. travnja 2013. godine u povodu Europske godine čitanja naglas, a svrha joj je obuhvatiti sve roditelje i djecu te čitanje učiniti bliskom navikom roditelja i djece za koju je dovoljno izdvojiti već 15 minuta dnevno.

Dosad su organizatori kampanje uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske tiskali više od 120.000 letaka, 3600 B1-plakata, 310 majica za djecu i volontere, 7000 straničnika, 750 bedževa, 3000 primjeraka Metra za čitanje na kojem su uz visinu i dob djeteta otisnute informacije za roditelje o mogućnosti poticanja čitalačkih i jezičnih sposobnosti njihova djeteta, 3000 naljepnica sa sloganom Čitaj mi! kojima knjižničari označuju slikovnice i knjige koje preporučuju za čitanje djeci od rođenja do treće godine života.

Tijekom kampanje organizirana su brojna događanja u kojima je sudjelovalo više od 60 000 djece i roditelja, a u kampanju se uključilo više od 300 narodnih i školskih knjižnica te više od 20 000 volontera. Prikupljeno je gotovo 25 000 slikovnica u akciji Čitam, dam, sretan sam za dječje odjele bolnica, pedijatrijske ordinacije, dječje vrtiće, domove za djecu i druge ustanove.

Istraživanje koje je za UNICEF 2012. godine provela agencija Ipsos Puls pokazalo je da 23 posto roditelja šestomjesečne djece u Hrvatskoj ne čita i ne gleda slikovnice sa svojom djecom te da zajedničko čitanje nije dio svakodnevnih navika devet posto roditelja jednogodišnjaka, sedam posto roditelja trogodišnjaka i 14 posto roditelja šestogodišnjaka. Istraživanje je pokazalo i da svako treće dijete nema niti jednu slikovnicu.

Kampanju Čitaj mi! organiziraju Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti te Hrvatsko logopedsko društvo uz potporu UNICEF-a Hrvatska.

Opširnije obavijesti o kampanji kao i važnosti čitanja djeci naglas od rođenja te mnogi drugi korisni sadržaji poput popisa vrijednih slikovnica za pojedinu dob djeteta dostupni su na mrežnoj stranici kampanje Čitaj mi!.

The post Kampanja „Čitaj mi!“ proslavila deveti rođendan appeared first on .

Ja tjeram dalje svoje krdo riječi…

The post Citat 1. travnja 2022. appeared first on .

Međunarodni stručni ocjenjivački sud tradicionalno se sastao u veljači kako bi odabrao najljepše oblikovane knjige pristigle na natječaj Best Book Design from all over the World.

Među lijepo oblikovanim knjigama nalazilo se i 17 naslova hrvatskih izdavača odabranih na natječaju Hrvatska lijepa knjiga u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u prosincu 2021. godine.

Iako je epidemiološka situacija bila relativno povoljna, pa se Sajam u Leipzigu konačno trebao održati – na veselje sviju onih željnih susreta s knjigom i uz knjigu, zbog otkazivanja sudjelovanja velikog broja nakladnika, organizatori su u zadnji trenutak donijeli odluku o trećoj uzastopnoj odgodi – za proljeće 2023. godine. Knjige odbrane natječajem Best Book Design from all over the World tako se ni ove godine nisu mogle vidjeti na istoimenoj izložbi u sklopu Sajma.

Međunarodni stručni ocjenjivački sud, u čijem su sastavu bili Hans Gremmen iz Nizozemske, Márcia Novais iz Portugala, Sebastian A. Schmitt iz Njemačke, Ozan Akkoyun iz Turske i Gila Kaplan iz Izraela, od 500 pristiglih knjiga iz 30 zemalja izdvojio je 14 naslova.

Na ovogodišnjem natječaju najviše priznanje, zlatnu povelju, dobila je knjiga On the Necessity of Gardening (autorica: Laurie Cluitmans; dizajn: Bart de Baets; izdavač: Valiz, Amsterdam u suradnji s Centraal Museum Utrecht, Nizozemska). Zlatna medalja pripala je knjizi Met Stoelen (autor: Kuan-Ting, Chen; dizajn: Kuan-Ting, Chen; izdavač: ArtEZ University of the Arts, Arnhem, Nizozemska). Srebrna medalja dodijeljena je knjigama: Valentine Schlegel: Je dors, je travaille (autorica: Hélène Bertin; dizajn: Charles Mazé & Coline Sunier; izdavač: future – Le CAC Brétigny, Francuska), Rodin / Arp (autor: Raphaël Bouvier for Foundation Beyeler; dizajn: Bonbon; izdavač: Hatje Cantz Verlag, Berlin, Njemačka), a brončana medalja djelima: Historie naturalne [autori: Iwona Pasińska (koncept) Andrzej Grabowski (fotografija); dizajn: Ryszard Bienert; izdavač: Polski Teatr Tańca (Polish Dance Theatre), Poznań, Poljska], Chrám umění: Rudolfinum [autori: Jakub Bachtík, Lukáš Duchek, Jakub Jareš (ur.); dizajn: 20YY Designers / Petr Bosák, Robert Jansa; izdavač: The Czech Philharmonic u suradnji s The National Heritage Institute i The National Technical Museum, Češka), Portraits, John Berger à vol d’oiseau (autor: John Berger; dizajn: SpMillot; izdavač: L’écarquillé, Paris, Francuska), 100 More Years with Doraemon (autor: Fujiko F. Fujio; dizajn: Naoko Nakui; izdavač: Shōgakukan Inc, Tokyo, Japan) te alles oder nichts wortet (autori: Gerhild Steinbuch, Sandro D. Huber, Sabine Konrath, Greta Pichler, Felicitas Prokopetz, Tizian Natale Rupp; dizajn: studio VIE; izdavač: De Gruyter / Edition Angewandte, Beč, Austrija). Počasna priznanja dodijeljena su izdanjima On the Move (autori: Romana Romanyshyn, Andriy Lesiv; dizajn: Art studio AGRAFKA; izdavač: The Old Lion Publishing House, Lavov, Ukrajina), Migrant Marseille [autori: Marc Angélil, Charlotte Malterre-Barthes u.a. (ur.); dizajn: Something Fantastic Art Department s Fernandom Tellez Velasco; izdavač: Ruby Press, Berlin, Njemačka], A Non-Reader for people who like to look at letters (autor: David Einwaller; dizajn: David Einwaller; izdavač: The Designers Foundry, Austrija), Wright Morris. L’Essence du visible (autorica: Agnès Sire; dizajn: Line Célo; izdavač: Éditions Xavier Barral, Paris, Francuska) i Water: Wang Muyuu Artworks Portfolio (autor: Wang Muyuu; dizajn: QQQQ DESIGN / Qu Minmin, Jiang Qian; izdavač: Phoenix Fine Arts Publishing House; Nanjing, Kina).

U najužem izboru našla se i jedna knjiga hrvatskih izdavača: FIUME FANTASTIKA, autora Vedrana Mimice, Maroja Mrduljaša i Idis Turato. Grafičko oblikovanje priredili su Maša Poljanec i Leo Kirinčić, a nakladnici izdanja su Sveučilište u Rijeci i Oaza Books.

Natječaj Best Book Design from all over the World odvija se neprekidno od 1963. godine, a od 1991. o njegovoj se provedbi brine Zaklada Stiftung Buchkunst iz Frankfurta na Majni. Hrvatska svoje lijepo oblikovane knjige šalje u Njemačku od svojeg osamostaljenja, a o njihovu se odabiru od 1996. godine brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Umjesto na Sajmu u Leipzigu, odabrane knjige predstavljene su po prvi put na Slobodnom sajmu izdavaštva (Independent Publishing Fair) It’s a book u Leipzigu 19. ožujka.

Pojedinosti o nagrađenim knjigama.

The post FIUME FANTASTIKA u najužem izboru za najljepše oblikovane knjige svijeta appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. ožujka 2022. godine održan je stručni skup za pedijatre Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod nazivom Važnost čitanja djeci od najranije dobi.

To je treći susret u ciklusu informativnih susreta za pedijatre koje je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske započelo nakon predstavljanja nacionalnoga programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi pod nazivom Rođeni za čitanje.

Prvi susret za pedijatre Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske te Koprivničko-križevačke županije održan je 2. ožujka 2022.  u Varaždinu u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“, a do srpnja 2022. godine održat će se informativni susreti s pedijatrima iz svih županija Republike Hrvatske.

Susret u NSK posvećen je pedijatrima Grada Zagreba i Zagrebačke županije, no i svim onim pedijatrima koji se nisu uspjeli u svojim gradovima pridružiti prethodnim edukacijama.

O važnosti čitanja djeci od najranije dobi radi razvoja rane pismenosti govorili su stručna suradnica programa Rođeni za čitanje prim. mr. sc. Marija Radonić, dr. med. spec. pedijatar, idejna začetnica programa, i dr. sc. Anita Peti-Stantić, redovita profesorica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebni  gosti Skupa dolaze iz Italije, i to Giorgio Tamburlini, dr. med. spec. pedijatar, predsjednik Centra za zdravlje djece, i Alessandra Sila, direktorica Centra za zdravlje djece, koji su začetnici programa Natti per Leggere. O provedbi nacionalnoga programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi Rođeni za čitanje i nastavku konkretnih aktivnosti započetih u 2021. Godini čitanja govorila je Maja Zrnčić, voditeljica Nacionalne strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Akcijskim planom Nacionalne strategije poticanja čitanja predviđeno je da program Rođeni za čitanje na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske uz potporu Hrvatskoga pedijatrijskog društva i Hrvatskoga društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Program će višegodišnjim aktivnostima na nacionalnoj razini promicati čitanje od najranije dobi i baviti se predškolskom djecom kao čitateljima uz aktivnu ulogu pedijatara.

Jedan je od ciljeva programa razviti nacionalnu mrežu pedijatara koji će uputiti svakoga roditelja/skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece na važnost čitanja djeci, na važnost čitanja iz užitka, općenito na važnost čitanja za razvoj djetetovih čitalačkih navika te na važnost razvoja čitateljskoga mozga u digitalnome svijetu. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske osigurat će 40 000 slikovnica godišnje za svu djecu koje će im pedijatri tijekom pregleda darovati, u skladu s dobi djeteta (za šest mjeseci, godinu i pol, tri i pet godina).

Program Rođeni za čitanje nacionalni je program poticanja čitanja djeci od najranije dobi. Provedba programa započela je u 2021. Godini čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila na prijedlog Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na sjednici 30. prosinca 2020. godine.

Program  se provodi kao mjera Akcijskoga plana provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 2017. godine.

The post Održan stručni skup za pedijatre Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod nazivom „Važnost čitanja djeci od najranije dobi“ appeared first on .

Djelatnici Odjela korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 9. ožujka 2022. godine održali su edukacijsku radionicu pod nazivom Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu.

Geotehnički fakultet u Varaždinu provodi projekt Stjecanje ključnih praktičnih vještina u području inženjerstva okoliša kojemu je jedan od ciljeva i usavršavanje sposobnosti nastavnoga i nenastavnoga osoblja. S obzirom na dobra prethodna iskustva, voditeljica Knjižnice Geotehničkoga fakulteta u Varaždinu Ivančica Rosner uputila je poziv predmetnim stručnjacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da u sklopu spomenuta projekta održe radionicu kako bi se studente treće godine preddiplomskoga i prve godine diplomskoga smjera educiralo o pretraživanju elektroničkih izvora. Radionicu su održali djelatnici NSK Dolores Mumelaš i Hrvoje Špac koji su studentima predstavili vrste elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija te ih uputili gdje ih mogu pronaći, kako im pristupiti i pretraživati ih da bi pronašli upravo one informacije koju su im potrebne. Za potrebe radionice predstavljeni su portali i usluge NSK, a između ostaloga, i Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu,  Hrvatski nacionalni skupni katalog, Hrvatski arhiv weba i Pitajte knjižničara. Veliko zanimanje i odaziv studenata ističu potrebu provođenja ovakvih vrsta radionica koje, osim što utječu na povećanje svijesti o važnosti relevantnih elektroničkih izvora, istodobno promiču usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Radionica „Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija“ na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu.

The post Održana edukacijska radionica o elektroničkim izvorima na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu appeared first on .

… Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j’ ak stranjski “Horvat” mu reče,
Sam proti sebi je l’ ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje. (…)

(Kip domovine vu početku leta 1831)

Ispjevavši „Kip domovine vu početku leta 1831“, Štoos je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Ta pjesma ga je s pravom, ne samo uvela u književnost, nego i smjestila u red legendarnih naših pjesnika. U njoj je, kako reče Matoš „suznim očima gledao Hrvatsku kao kraljicu bez krune“… Ta je pjesma jedini istinski lirski događaj u hrvatskoj književnosti do preporoda. Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi. Primjer, kako se s jednom jedinom pjesmom ulazi u književnost na velika vrata i ostaje u njoj zauvijek!

(Dubravko Jelčić)

Istaknuti hrvatski pjesnik, svećenik, domoljub i narodni preporoditelj Pavao Štoos rođen je 10. prosinca 1806. godine u Dubravici. Pavao Štoos bio je darovito dijete, govorio je mnoge jezike, a posebno je volio crtati. Do svoje petnaeste godine živio je s roditeljima koji ga, usprkos zapaženoj nadarenosti, nisu dali na daljnje školovanje. Zato je Pavao, uz poticaj župnika Jurja Ročića, 1821. godine potajno otišao u Zagreb. Smjestio se u sirotištu, zaslugom svojega dobrotvora Kuševića te upisao gimnaziju.
Za sedam godina završio je osam razreda i bio je jedan od najboljih učenika. Prema pronađenim imenicima, Pavao Štoos bio je odlikaš, marljiv, ustrajan i savjestan, a sve je predmete bio ocijenjen kao izvrstan.

U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskome. U razdoblju od 1838. do 1842. profesor je i propovjednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko i tu ostaje punih 20 godina, sve do prerane smrti 30. ožujka 1862. godine. Sahranjen je u Pokupskome, a zalaganjem rodoljuba 1936. godine njegovi posmrtni ostatci pohranjeni su na Mirogoju, u arkadi hrvatskih preporoditelja.

Kao stihotvorac Pavao Štoos javlja se još u gimnazijskoj dobi. Na početku je pjesme pisao na latinskome, a poslije je počeo pisati i na hrvatskome jeziku. Prvi se put javno istaknuo latinskom odom 1827. godine u povodu smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tijekom boravka u sjemeništu kod njega su se počele nazirati ideje narodnoga preporoda te se počinje dopisivati i sastajati s vođama narodnoga preporoda Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom, Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem.

Kada je Ljudevit Gaj pokrenuo svoje novine Danicza, poslije Danica, Štoos je od početka u njima objavljivao svoje pjesme i članke. Štoosove su pjesme najviše podigle narodnu svijest i probudile rodoljubne osjećaje naroda. Želio je i nastojao da domoljubne ideje prodru u narod i upravo je njegova zasluga bila što je biskup preporučio svećenstvu narodnu književnost i novine.

Pavao Štoos autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 koja je objavljena u trećem broju Danice 1835. godine. Izvornik toga broja Danice čuva se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a digitalizirani primjerak toga broja dostupan je na portalu Stare hrvatske novine.

Osim književnosti, bavio se i glazbom te je 1858. godine objavio pjesmaricu Kitice cerkvenih pjesamah s napjevi koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov doprinos glazbenomu zanosu ilirskoga pokreta i njegov udio u širenju glazbe u najšire slojeve puka, djelatnost u širenju pučke prosvjete te pogledi na jedinstvo jezika i pravopisa svrstavaju ga među velikane hrvatske kulture 19. stoljeća.

Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnoga doba Kip domovine vu početku leta 1831 i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnoga vremena Poziv u kolo ilirsko.

U ilirsko kolo milo
Vratite se srodni puci,
Što su stari gvožđem bili,
Nek su duhom sad unuci!

Slavna braćo, oj Hrvati,
Ki za vašu krv i pleme
Krvlju vašom znaste stati,
Rodu vjerni svako vrijeme! (…)

(Poziv u kolo ilirsko)

The post Uz 160. obljetnicu smrti Pavla Štoosa appeared first on .

Izložba likovnoga umjetnika Tina Samaržije pod nazivom (Ne)red otvorena je 29. ožujka u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a moći će se razgledati do 9. travnja 2022. godine.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić Olujić koja je okupljenima govorila o likovnome opusu Tina Samaržije. Okupljenima se obratio i autor izložbe Tin Samaržija.

Izložbom (Ne)red umjetnik predstavlja svoje crteže tušem i rapidografom koji su nastali kao odgovor na pandemiju i potres.

Tin Samaržija rođen je 11. travnja 1997. godine u Zagrebu. Svoje je grafičko umijeće stjecao na Grafičkome odjelu Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu pod mentorstvom prof. Jure Kokeza, Preddiplomski studij završio je na Grafičkome odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u klasi red. prof. dr. art. Roberta Šimraka s nagradom iz latinske klasifikacije Summa cum laude baccalaureus grafike. Diplomski studij grafike završio je 2022. godine pod mentorstvom izv. prof. art. Josipa Baćea. Član je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika.

Tri grafičke mape koje je dosad objavio su: Memento mori, Unutarnji kaos i Psiha, ono živo u nama koje je darovao Knjižnici zajedno s jedanaest crteža koji se nalaze u fondu Grafičke zbirke NSK.

Svoje radove izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, i to u Zagrebu, Karlovcu, Brseču, Puli, Rijeci, Vukovaru, Ptuju, Beogradu, Londonu, Doncasteru, Madridu, Istanbulu itd., a jedna od njih bila je i izložba radova iz grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću, gdje je zajedno s još tridesetak umjetnika svojim radom odao počast zaslužnomu akademiku. Izložba se održala u prostoru Knjižnice te u Starome Gradu na Hvaru i Brseču.

The post Otvorena izložba „(Ne)red“ u NSK appeared first on .

Hrvatski arhiv weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu započeo je s prikupljanjem hrvatskih mrežnih sadržaja o ratu u Ukrajini radi izgradnje nove tematske zbirke.

Kako bi se prikupio što veći broj internetskoga sadržaja – lokalne i regionalne mrežne stranice, blogovi, članci, društvene mreže i dr. te im se osigurala dugoročna pohrana i pristup, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva Vas na suradnju u prikupljanju mrežnih adresa (URL-ova) koje se odnose na ovu temu, objavljenih na bilo kojoj domeni kao što su .hr, .com, .net, .eu i dr., a svoje prijedloge možete poslati preko mrežnoga obrasca.

The post Prikupljanje sadržaja za tematsku zbirku „Rat u Ukrajini“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu omogućila je ukrajinskim izbjeglicama starijima od 16 godina besplatan upis u Knjižnicu i produženje članstva.

Time izražava solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom te se pridružila naporima cijele knjižničarske zajednice da pruži potporu potrebitim izbjeglim Ukrajincima. Status se dokazuje relevantnim dokumentom, a obveze prema NSK za članove između 16 i 18 godina starosti preuzimaju njihovi roditelji ili skrbnici.

The post NSK omogućila besplatan upis izbjeglicama iz Ukrajine appeared first on .

U zadnje vrijeme raste svijest javnosti o klimatskim promjenama i potrebi da se one spriječe ili barem što više ublaže. Službena nacionalna i lokalna tijela kao i međunarodne organizacije vrlo su aktivne u objavljivanju službenih publikacija o strategijama, planovima i programima koji se odnose na tu tematiku. Jedna je od najpoznatijih UN Agenda 2030 koja donosi 17 ciljeva održiva razvoja, od kojih se trinaesti odnosi samo na klimatske akcije. Knjižnice u svojem djelovanju također trebaju raditi na promidžbi ove i sličnih službenih publikacija kao i mrežnih stranica povezanih s klimatskim sadržajima. U povodu Svjetskoga meteorološkog dana koji se obilježava 23. ožujka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu suradnjom svojih odsjeka, Hrvatskoga arhiva weba i Odjela korisničke službe sa Zbirkom službenih publikacija i Europskim dokumentacijskim centrom, izradila je tematsku zbirku pod nazivom Klimatske promjene.

Zbirka Klimatske promjene sadrži pomno odabran, okupljen i trajno dostupan raznolik izbor mrežnoga sadržaja o toj temi. Sadržaj se odnosi na mrežne stranice, dijelove mrežnih stranica, meteorološki specijalizirane portale kao i pregled aktualnih klimatskih projekata i programa. Uz to, pohranjene su i publikacije službenih državnih i lokalnih tijela u PDF obliku koje se odnose na prijedloge, nacrte i programe očuvanja okoliša s naglaskom na klimatske promjene. Informativni portali također su bitan izvor najnovijih hrvatskih i svjetskih klimatoloških vijesti, pa su tako pohranjeni i njihovi dijelovi povezani s ključnim riječima poput globalnoga zagrijavanja, fosilnih goriva, stakleničkih plinova i dr.

U Zbirci su prikupljena 133 URL-a veličine od 99 GB, a dostupna je na Hrvatskome arhivu weba. Ovo je već treća zbirka nastala u suradnji Hrvatskoga arhiva weba i Odjela korisničke službe. S obzirom na važnost sadržaja te bitnost njegova očuvanja i trajne pohrane, u planu je i daljnja suradnja ovih odjela radi okupljanja tematskih zbirki čiji će sadržaj moći koristiti svi zainteresirani istraživači, znanstvenici i ostali korisnici.

The post Tematska zbirka „Klimatske promjene“ na Hrvatskome arhivu weba appeared first on .

U nakladi Hrvatske sveučilišne naklade objavljen je Rječnik hrvatskoga knjižničarskog nazivlja.

Prof. dr. sc. Senada Dizdar u svojoj recenziji navodi kako je vrijednosno najvažniji dio Rječnika sadržajna i pojmovna rječnička struktura i analiza pojmova koja ne donosi samo značenje pojedinih naziva iz područja bibliotekarstva, već široko obuhvaća pojmovno područje informacijskih znanosti, povijesti knjige i tipografije, te podupire epistemologiju, odnosno teoriju znanja, jer predstavlja relevantan okvir za razumijevanje i spoznavanje fenomena i njihovih odnosa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Autori su Rječnika dr. sc. Sanja Brbora, Rajka Gjurković-Govorčin, viša knjižničarka, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, mr. sc. Jelica Leščić, dr. sc. Maja Lončar, dr. sc. Dijana Machala, dr. sc. Marina Mihalić, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, dr. sc. Maja Živko i prof. dr. sc. Daniela Živković, a urednice su prof. dr. sc. Daniela Živković i prof. dr. sc. Aleksandra Horvat.

The post Rječnik hrvatskoga knjižničarskog nazivlja appeared first on .

„Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.

Napisati, na primjer: „Noć je puna zvijezda,
trepere modre zvijezde u daljini.”

Noćni vjetar kruži nebom i pjeva.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Volio sam je, a katkada je i ona mene voljela.

U noćima kao ova, držao sam je u svom naručju.
Ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom.

Voljela me, a katkad sam i ja nju volio.
Kako da ne ljubim njene velike nepomične oči.

Ove noći mogu napisati najtužnije stihove.
Pomisao da je nema. Osjećaj da sam je izgubio.

Slušati noć beskrajnu, bez nje još beskrajniju.
I stih pada na dušu kao rosa na livadu.

Nije važno što je moja ljubav nije mogla zadržati.
Noć je zvjezdovita i ona nije uz mene.

I to je sve. U daljini netko pjeva. U daljini.
Moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Kao da je hoće približiti, moj pogled je ište.
Moje srce je ište, a ona nije uz mene.

Ista noć odijeva bjelinom ista stabla.
Mi sami, oni od nekada, nismo više isti.

Više je ne volim, ali koliko sam je volio.
Moj glas je iskao vjetar da joj dodirne uho.

Drugome. Pripast će drugome. Kao i prije mojih poljubaca.
Njen glas, njeno sjajno tijelo, njene beskrajne oči.

Više je ne volim, zaista, no možda je ipak volim.
Tako je kratka ljubav, a tako pust je zaborav.

Jer sam je u noćima, poput ove, držao u svom naručju,
moja je duša nespokojna što ju je izgubila.

Iako je ovo posljednja bol koju mi ona zadaje
I ovi stihovi posljednji koje za nju pišem.“

(Pablo Neruda – „Ove noći mogu napisati najtužnije stihove“)

Pisanjem poezije mnogi su pjesnici izražavali svoje osjećaje i misli… Svi znamo kako pjesma u nama budi posebne osjećaje i teško je nekada ne zaljubiti se u neke stihove. Zato danas uzmimo olovku u ruke, iskažimo svoje osjećaje stihovima i pronađimo pjesnika koji se negdje duboko skriva u nama…

Svjetski dan poezije (engl. World Poetry Day) UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine radi promicanja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Istaknuto je kako treba dati priznanje i poticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim pjesničkim nastojanjima.

Prema podatcima koje posjeduje Nacionalni odbor za proslavu Dana poezije koji je od 1990-ih smješten na Floridi (SAD), Svjetski dan poezije slavio se još od 1505. godine. Uglavnom se obilježavao u listopadu, najčešće 15. listopada, na rođendan velikoga rimskog pjesnika Vergilija. Sve do UNESCO-ova službenog proglašenja, praznik je naizmjenično slavljen u listopadu i studenome. Ta tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.

Osim što se na današnji dan slavi Svjetski dan poezije i prvi dan proljeća, on je bitan i zato što se 21. ožujka 1913. godine u Gorskome kotaru rodio hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač i kritičar Ivan Goran Kovačić.

Poezija je ono što se sanja, ono što se zamišlja, ono što se želi, i ono što se često dogodi. Poezija, to je stvarnije i korisnije ime života.

(Jacques Prévert)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Ove noći mogu napisati najtužnije stihove…“ – u povodu Svjetskoga dana poezije appeared first on .

O njemu, da! O čarobnome vrelu,
Što davno ključa iz šikare naše
I snagu svoju razmaho je cijelu
Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,
Kroz zlato njiva, zelenilo paše;
Na vatru nalik lije svjetlost vrelu
U sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,
Il on je nama svoju dušu dao. –
A sada, nov kad mulj i suša prijeti.

U ovom lomu i gaženju svega
Još nikad Hrvat nije bolje znao
Da mu je s njime živjet i umrijeti.

(Vladimir Nazor – O jeziku)

Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njem je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik povezan s ljudskom prošlošću, on je povezan i sa sadašnjošću i budućnošću. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.

(Stjepan Babić)

The post „Još nikad Hrvat nije bolje znao da mu je s njime živjet i umrijeti!“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika appeared first on .

…Ljub’ si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiraj za njega!
Po njemu si sve što jesi:
Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svoga cvijeta
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka.
U pošasti, sjena puka,
Ubuduće niti sjena!

(Rodu o jeziku)

Hrvatski jezik, rodoljublje, vjera i uspjesi nadahnjivali su pjesnika Petra Preradovića. Daleko od rodnoga kraja, od onih kojima se uvijek vraćao, pjesnik je sve više sazrijevao i u njem je rasla ljubav prema jeziku kojem se sve više vraćao i koji ga je snažio. Pjesmom je slavio ljepotu jezika jer je upravo u jeziku vidio i budućnost naroda iz kojega je ponikao…

Petar Preradović, najplodniji i najomiljeniji pjesnik ilirskoga preporodnog doba, rodio se 19. ožujka 1818. godine u Grabrovnici, u đurđevačkoj krajiškoj pukovniji. Zbog rane očeve smrti Preradović je bio prisiljen opredijeliti se za vojničku službu. Školovao se u Vojničkome zavodu u Bjelovaru i Bečkome Novom Mjestu. Službovao je u više mjesta širom Italije i Hrvatske te je postupno napredovao.

Školujući se i službujući u vojsci izvan domovine, u jednome je životnom razdoblju Preradović gotovo zaboravio materinski jezik. Prve pjesme napisao je na njemačkome jeziku. Tematski Preradoviće pjesme mogu se podijeliti na ljubavne, rodoljubne i refleksivne. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim na Preradovića djeluje presudno – počinje pisati na hrvatskome, a rodoljubni ga je zanos toliko ponio da su mu jezik i domovina temeljno poetsko nadahnuće.

U domoljubnim pjesmama Zora puca napisanoj za prvi broj Zore dalmatinske, zatim Putnik, Rodu o jeziku i Jezik roda moga osjeća se oduševljenje što se hrvatski narod nacionalno budi.

Osim budnica, piše i ljubavnu te refleksivnu poeziju. Ipak, u ljubavnome i misaonome pjesništvu pomalo je mračan pjesnik, osamljenik kojega je slomila svakodnevica. Za te tematske preokupacije imao je nesretnih povoda u vlastitome životu – umrli su mu žena i djeca, a ni s drugim brakom nije imao sreće. Najpoznatije su pjesme iz toga razdoblja Mrtva ljubav i Miruj, miruj srce moje, koja je i uglazbljena. Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis popijevke Miruj, miruj srce moje.

Uza sve to, Preradović je autor brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica.

Cjelokupnim opusom Petar Preradović zauzeo je jedno od vodećih mjesta u hrvatskoj književnosti, a svakako je pjesnik koji najbolje izražava hrvatski duhovni, pa i politički život, od 30-ih do 70-ih godina 19. stoljeća.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Petra Preradovića. Na portalu Starih hrvatskih novina dostupni su primjerci digitalizirane Zore dalmatinske, novina s kojima je Petar Preradović plodno surađivao, dok su mu neka djela dostupna i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Petar Preradović umro je kao general 18. kolovoza 1872. u Austriji, bio je pokopan u Beču, ali su mu 14. srpnja 1879. godine posmrtni ostatci preneseni u mirogojske arkade u Zagrebu. Grob krase završni stihovi iz pjesme Putnik.

… U tvom polju daj mu groba,
S tvojim cvijećem grob mu kiti!

The post Uz obljetnicu rođenja Petra Preradovića appeared first on .

Gledao sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu.
U dvorani kobnoj, u idili cvijeća,
Na visokom odru, u agoniji svijeća,
Gotov da ti predam život kao žrtvu.
Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao
U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,
Sumnjajući da su tamne oči jasne
Odakle mi nekad bolji život sjao.
Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke,
Sve što očajanjem htjedoh da oživim
U slijepoj stravi i u strasti muke,
U dvorani kobnoj, mislima u sivim.
Samo kosa tvoja još je bila živa,
Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.

(Utjeha kose)

Uz stihove jedne od najpoznatijih pjesama hrvatske književnosti, prisjećamo se znamenitoga hrvatskog književnika, pjesnika, novelista, putopisca, kritičara, dopisnika hrvatskih listova, feljtonista, polemičara, ali i glazbenoga kritičara Antuna Gustava Matoša. Bez njegova stvaralaštva na prijelazu stoljeća, hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu je danas poznajemo. Smatra se da ju je Matoš pokrenuo iz razdoblja mirovanja i uveo u okruženje svjetske pisane riječi.

Antun Gustav Matoš rođen je 13. lipnja 1873. godine u Tovarniku u zapadnome Srijemu. S dvije godine preselio je s roditeljima u Zagreb gdje je njegov otac radio kao učitelj, a poslije i kao orguljaš u crkvi sv. Marka. U Zagrebu je pohađao pučku školu i Gornjogradsku gimnaziju. Kao zanimljivost vrijedi spomenuti kako je u gimnaziji pao sedmi razred, s negativnim ocjenama iz propedeutike, fizike i hrvatskoga jezika. Uz redovitu školu, pohađao je i satove violončela.

Nakon završene gimnazije u Beču se upisuje na Vojni veterinarski fakultet. Zbog loših rezultata izgubio je novčanu potporu te je morao napustiti studij i vratiti se u Zagreb. U časopisu Vienac 1892. godine objavljuje svoju novelu Moć savjesti, koja se smatra početkom razdoblja moderne. Iste godine odlazi u vojsku, ali već sljedeće bježi iz vojske, prvo u Srbiju (Beograd), a zatim u Pariz, 1899. godine. U Beogradu živi boemski, svira u kazališnome orkestru kao čelist, piše za novine književne kritike i bavi se književnim radom. Ondje započinje svoju feljtonističku, esejističku i kritičarsku djelatnost.

Nakon Beograda i kraćega zadržavanja u Münchenu i Beču odlazi u Ženevu. Iz Ženeve putuje u Pariz, živeći na rubu bijede. Pariz ga je privukao jer je u to doba bio središte europskoga kulturnog života. Tu se susreće s književnim djelima i piscima koji će utjecati na njegov rad. Upoznat će se s djelima Poa, Baudelairea i Gautiera.

Godine 1908. vraća se u Zagreb, nakon što su ga austrougarske vlasti pomilovale. Po povratku polaže ispite za učitelja Više pučke škole, ali nigdje ne uspijeva dobiti stalan posao. Kao 40-godišnjak u Italiji bezuspješno pokušava liječiti rak grla i uha. Preminuo je 17. ožujka 1914. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.

Pripovjedački Matošev opus (Iverje, Novo iverje, Umorne priče) sadrži široku panoramu tema i motiva. Tematski se može podijeliti na novele s nacionalnom tematikom (Kip domovine leta 188*, Nekad bilo sad se spominjalo i dr.) i novele s kozmopolitskim temama i neobičnim likovima (Cvijet s raskršća, Camao, Miš, Balkon, Iglasto čeljade i dr.). Matoš je jedan od najboljih hrvatskih putopisaca. Pišući o svojim putovanjima, služi se uglavnom impresionističko-asocijativnom metodom (Oko Lobora).

Antun Gustav Matoš počeo je pisati i objavljivati pjesme dosta kasno – približno 1906. godine. Napisao ih je osamdesetak, a skupljene su i tiskane u zbirci Pjesme, tek 1923. godine, nakon pjesnikove smrti, a dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bile su prava novost u onodobnoj hrvatskoj književnosti, donoseći pjesničko iskustvo francuskoga simbolizma, posebno u području glazbenosti riječi i stihova. U njima je ostvarena ogledna strogost sonetnoga stiha, ali i začudnost pjesničke riječi oslobođene dotadašnje tradicije. Među sonetima nekoliko ih je antologijske vrijednosti (Utjeha kose, Nokturno, Djevojčici mjesto igračke, 1909). Njegovi pjesnički učenici – Ljubo Wiesner i Tin Ujević – nastavili su, svaki na svoj način, tragom učitelja.

Matoš je tvorac hrvatske impresionističke i stilističke kritike, ističući dojam, impresiju kao temeljno polazište u kritičarskome radu. Pisao je o najznamenitijim ličnostima suvremene hrvatske lirike, i to o Vidriću, Domjaniću, Begoviću i Kranjčeviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu stotu je obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša obilježila brojnim događanjima, uključujući predstavljanje Virtualne zbirke djela Antuna Gustava Matoša i kampanju Matoš i ja za promicanje vrijednosti Matoševih djela, njihovo čitanje te izgradnju virtualne zbirke.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio njegove rukopisne ostavštine, uključujući pjesme Bajaderin sonet, Maćuhica i Živa smrt, dio korespondencije, kritički osvrt Lirska šetnja te feljton Literatura i skandali.

U Knjižnici su pohranjeni i Matoševi Ogledi iz 1905., kao i zbirka Pjesme iz 1923. godine.

Nakon Matoševe smrti brojne novine i časopisi dostupni na Portalu starih novina i časopisa, uključujući Jutarnji list, pisali su o njem i njegovu stvaralaštvu.

Danas njegovo ime nose brojne ulice, škole, knjižnice, knjižare, nakladničke kuće te kulturna društva. Matoš na klupi Ivana Kožarića, nakon Zagreba i Siska, od veljače 2014. godine, poticajem Udruge AMCA (Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta) u Parizu, promatra šetače i život gradića Issy les Moulineaux pokraj Pariza.

Nitko u hrvatskoj prozi nije pisao ljepše, zvučnije, ekspresivnije od njega.

(Ivo Frangeš)

Izvor naslovne fotografije: Darko Čižmek, 2014.

The post Uz obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

• Knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo
• Diplomirani knjižničar u Odjelu Bibliografsko središte
• Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
• Viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
• Stručni savjetnik u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
• Viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
• Diplomirani knjižničar – redaktor integriranog knjižničnog sustava u Odjelu IT
• Specijalist – za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu IT
• Pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Izložba fotografija nazvana Kroz maglu otvorena je u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 11. ožujka 2022. godine, a moći će se razgledati do 25. ožujka 2022. godine.

Izložba je međunarodnog karaktera i žirirana je od strane Zagrebačkog foto kino saveza koji je ujedno i organizator izložbe. Suorganizatori izložbe su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačka zajednica tehničke kulture.

Na fotografski natječaj vezan uz izložbu prijavila su se 43 autora sa ukupno 142 fotografije.

Izložba donosi odabir od pedeset i jedne fotografija 40 autora iz Brazila, Hrvatske, Norveške, Poljske, Švedske i Velike Britanije.

The post Izložba fotografija „Kroz maglu“ appeared first on .