Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2. studenoga otvorena je izložba pod nazivom Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća koja se može pogledati do 12. studenoga 2022. godine.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak. Izložbu su potom predstavile izv. prof. dr. sc. Vesna Budinski s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autorica izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. U umjetničkome dijelu programa čitanjem odabranih stihova nastupila je dramska umjetnica Mia Anočić Valentić.

Na izložbi su predstavljena djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti.

Zbog svoje tematike izložba je posebno zanimljiva učenicima osnovnih i srednjih škola. Izabrana su se djela na 17 izložbenih panoa predstavila kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe posvećen je povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

The post Otvorena izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u NSK appeared first on .

U petak 4. studenoga u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, bit će predstavljena zbirka poezije „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića, objavljena u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika. Riječ je o četvrtoj zbirci u biblioteci Anđelko Novaković, koja okuplja laureate istoimene pjesničke nagrade.

O zbirci će govoriti Ervin Jahić, urednica Dobrila Zvonarek i sam autor, a predstavljanje je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Nagradu Anđelko Novaković Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljivala je od 2014. do 2017. godine s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih, a u spomen na hrvatskoga književnika, esejista i književnoga kritičara Anđelka Novakovića, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zahvaljujući ovoj nagradi, u Biblioteci Anđelko Novaković objavljene su pjesničke zbirke „Moja pjesma/Mein Gedicht“ Frančeske Liebmann (2015.), „Ptica na ušću smoga“ Marine Katinić (2016.), „Paralaksa“ Ivane Čagalj (2017.) i „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića (2019.).

Posebnu vrijednost pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ čini grafika „Grad“ akademske slikarice i grafičarke Zdenke Pozaić, koja se nalazi u prvih 25 primjeraka knjige, a čiji je detalj pronašao mjesto i na koricama ovoga izdanja.

The post Predstavljanje pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića appeared first on .

… mladim ljudima vrijedno je ponuditi knjige koje njih kuže…

The post Citat 1. studenog 2022. appeared first on .

Blagdan Svih svetih i Dušni dan uvijek su posebni dani u godini kada usporimo korak i posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljamo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Sjećamo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama. Ovo razmišljanje završit ćemo porukom našega poznatog suvremenika i nobelovca Ive Andrića: „Živite i borite se kako najbolje umijete, molite se Bogu i volite svu prirodu, ali najviše ljubavi, pažnje i sućuti, ostavite za ljude, ubogu braću svoju, čiji je život nestalni pramen svjetla između dviju beskonačnosti.“

Uoči blagdana Svih svetih prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je 30. listopada napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i s češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama – Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Gustava Krkleca.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi…

(Srebrna cesta)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 45. obljetnicu smrti Gustava Krkleca appeared first on .

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

… Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

The post U spomen na Silvija Strahimira Kranjčevića appeared first on .

Uoči blagdana na koji se zajedno s našim obiteljima prisjećamo najmilijih koji više nisu s nama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu radit će prema posebnome radnom vremenu.

U ponedjeljak 31. listopada Knjižnica će biti otvorena od 8 do 18 sati.

Na sami Blagdan, u utorak 1. studenoga, Knjižnica će biti zatvorena.

U srijedu 2. studenoga otvaramo svoja vrata prema redovnome radnom vremenu.

Svim našim korisnicima, partnerima i suradnicima želimo da ovaj blagdan provedu u zdravlju, miru i zajedništvu.

The post Radno vrijeme Knjižnice – blagdan Svi sveti appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u četvrtak 10. studenoga u 12 sati u malome predvorju Knjižnice organizira predstavljanje pilot-projekta Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja i poziva knjižničare te svu zainteresiranu javnost na predstavljanje.

Projektom se želi povećati svjesnost o važnosti čitanja i pristupačnosti digitalnih sadržaja osobama s teškoćama u čitanju te ukazati na važnost edukacije knjižničara o potrebi i mogućnostima uvođenja različitih praksi prilagodbe digitalnih sadržaja i usluga svim skupinama korisnika.

U sklopu projekta u koji je uključeno više od 150 narodnih i školskih knjižnica, NSK će omogućiti i jednostavnije korištenje dijela sadržaja Knjižnice iz svoje digitalne zbirke osobama s teškoćama u čitanju.

Prema podatcima Hrvatske udruge za disleksiju, čak 20 posto stanovništva Hrvatske suočava se s nekim od oblika govorno-glasovno-jezičnih teškoća, dok osobe s disleksijom čine 8 – 10 posto stanovništva.

Predstavljanje je dio manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2022.

The post Predstavljanje projekta “Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja” appeared first on .

Dana 23. listopada obilježava se 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javne službe.

Prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku u Saboru održao je Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. godine. U svojem rodoljubno nadahnutom govoru pozvao je i na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskome jeziku.

Četiri godine poslije, 23. listopada 1847. godine, na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počinje primjenjivati od 1848. godine.

Uvođenju hrvatskoga kao službenoga jezika prethodila je polustoljetna politička borba, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati štokavski jezik u narodnome životu. Osobita zasluga u ovim nastojanjima pripada Ljudevitu Gaju koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja iz 1830. godine stvorio prvo jezikoslovno djelo u doba hrvatskoga narodnog preporoda.

Prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom u Danici 1835. godine bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će poslije biti prihvaćena kao hrvatska himna. (Izvor informacija: www.sabor.hr.)

Izložbom građe iz bogata fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na prigodnoj izložbi koja će biti postavljena u prostoru Knjižnice tijekom održavanja Prvoga parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u organizaciji Hrvatskoga sabora i ukrajinskoga parlamenta Verhovne Rade 24. i 25. listopada 2022., podsjećamo na jedan od najvažnijih nadnevaka hrvatske povijesti.

The post 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnu uporabu appeared first on .

Mjesec hrvatske knjige ove se godine održava pod motom Misli na sebe – čitaj!, naglašavajući ulogu knjižnica i knjiga u očuvanju mentalnog zdravlja mladih. U tom povodu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira program Samopomoć i dobrobit u akademskom mrežnom okruženju.

Program će, između ostalog, obuhvatiti i sudjelovanje u istraživanju pod vodstvom dr. sc. Ive Žurić Jakovine, profesorice s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i djelatnika NSK. Cilj istraživanja je doznati u kojoj su mjeri teme samopomoći, dobrobiti i biblioterapije prisutne u znanstvenim i stručnim časopisima Republike Hrvatske u otvorenome pristupu, a izvor pretraživanja bit će Hrčak.

Program će se održati u četvrtak 27. listopada 2022. u 17 sati u računalnoj učionici na polukatu NSK.

Pozivamo sve zainteresirane studente da sudjeluju u prikupljanju istraživačkih podataka kako bismo zajedničkim snagama naglasili važnost samopomoći kao i ulogu časopisa i knjiga u njezinu promicanju. Sudjelovanje u programu je besplatno, a planirana je i objava rezultata istraživanja. Poželjno je znanje engleskog jezika.

Zbog ograničenog broja mjesta na događanju, pozivamo sve zainteresirane da se prijave putem online obrasca.

Program je dio međunarodnog Erasmus+ projekta Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs (CeOS_SE).

The post Koliko su nam dostupni stručni i znanstveni radovi o samopomoći i dobrobiti? Pomozite nam istražiti! appeared first on .

Pozivamo vas na online radionicu u ponedjeljak 24. listopada 2022. godine u razdoblju od 10 do 11.30 na kojoj će se predstaviti Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, središnje mrežno mjesto za pristup elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija. Radionica je namijenjena knjižničarima i knjižničarkama na visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, pripadnicima hrvatske znanstvene i akademske zajednice te svima ostalima zainteresiranima.

Teme radionice:

– Što je Portal e-izvori?
– Komu i čemu je namijenjen?
– Kako se služiti Portalom?
– Što su znanstvene baze podataka i zbirke časopisa?
– Opis baza podataka (osvrt na Web of Science i Scopus)
– Tko, gdje i kako može pristupiti e-izvorima?
– Pitanja i odgovori.

Radionica će se održati preko platforme Zoom, a svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca.

The post Poziv na online radionicu za knjižničare i znanstvenu i akademsku zajednicu appeared first on .

Poštovani korisnici,

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 24. listopada i u utorak 25. listopada 2022. godine bit će zatvorena radi održavanja Prvoga parlamentarnog sastanka Međunarodne krimske platforme 2022. u organizaciji Hrvatskoga sabora i Verhovne Rade (ukrajinskoga parlamenta).

Knjižnica je tijekom tih dana pripremila niz prilagođenih beskontaktnih usluga te usluga dostupnih na daljinu kao i edukativne videomaterijale o korištenju izvora informacija dostupnih u Knjižnici. Sve prilagođene usluge i edukativne video materijale potražite na e-adresi: https://padlet.com/usluge_na_daljinu/nsk.

Posebno uspostavljenim rasporedom dežurstava djelatnici Knjižnice osigurat će pružanje svih usluga Knjižnice čija se dostupnost može omogućiti na posredan način – elektroničkom poštom, nekim drugim elektroničkim putem ili telefonom.

Tu su uključene usluge ureda za izradu CIP zapisa, ureda za ISBN, ISSN i ISMN te ureda za DOI. Također, Knjižnica će nastaviti s pružanjem stručne i tehničke potpore knjižnicama članicama Integriranoga knjižničnog sustava preko portala IKS i BUKI kao i stručnu i savjetodavnu potporu u poslovanju školskih, narodnih, sveučilišnih, visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica. Korisnicima i nadalje stoji na raspolaganju usluga Pitajte knjižničara te usluge povezane s pružanjem bibliografsko-referalnih i kataložnih informacija kao i bibliometrijske usluge.

Građa Knjižnice može se pretraživati korištenjem Kataloga NSK te portala NSK s digitaliziranom i izvornom digitalnom građom – Digitalne zbirke NSK, Stare hrvatske novine, Stari hrvatski časopisi, Hrvatski arhiv weba, Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova, Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova, Glagoljica.hr i Virtualne izložbe.

Rok posudbe za sve trenutačno posuđene knjige produljen je do 26. listopada 2022. godine, što znači da se zakasnine za te dane neće obračunavati.

U srijedu 26. listopada 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Obavijest korisnicima o zatvaranju prostora Knjižnice 24. i 25. listopada 2022. i dostupnim uslugama na daljinu appeared first on .

U Gradskoj knjižnici Biograd na Moru u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske 14. listopada 2022. godine pod geslom Misli na sebe – čitaj! svečanim je programom otvoren Mjesec hrvatske knjige 2022. Stavljanjem mladih u središte svojega ovogodišnjeg izdanja Mjesec se pridružio obilježavanju Europske godine mladih, a među više od 240 njegovih sudionika kao i uvijek dosad je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Uz središnje programe Mjeseca, među kojima se ističu Nacionalni kviz za poticanje čitanja Nije lako kad si mlad te obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, ostali od ukupno gotovo 1900 programa odvijat će se širom Hrvatske do 15. studenoga 2022. godine.

Programi NSK u sklopu Mjeseca hrvatske knjige održat će se prema sljedećem rasporedu:

27. listopada 2022.

Predavanje i radionica: Dobrobit i samopomoć u akademskom mrežnom okruženju

2. – 12. studenoga 2022.

Izložba: Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskog jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća

10. studenoga 2022.

Predstavljanja projekta: Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja

10. i 11. studenoga 2022.

Oprost zakasnina: Knjigu vrati, ništa ne plati!

15. studenoga 2022.

Završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja

Okupljajući predstavnike kulturnoga sektora, nacionalni program Mjesec hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba održava se od 1995. godine radi isticanja društvene važnosti knjige i čitanja te u tome kontekstu i važnosti knjižnica, kao nezaobilaznih mjesta u omogućivanju širokoga pristupa knjigama te promidžbi čitanja, pismenosti i svih blagodati koje iz njih proizlaze i za društvo i za pojedinca.

The post „Misli na sebe – čitaj!” – svečano otvoren Mjesec hrvatske knjige 2022. appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 13. listopada otvorena je jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022. na kojoj do 15. listopada 2022. godine možete pogledati više od 200 inovacija i novih tehnologija koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih uspješnih kao i tek utemeljenih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Katara, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Moldavije.

Izložbu je otvorio izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i saborski zastupnik Dražen Srpak, a u programu svečanoga otvorenja izložbe okupljenim uzvanicima prigodnim su se riječima obratili i izaslanik ministrice poljoprivrede i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, izaslanica ministra gospodarstva i održivog razvoja te načelnica sektora za inovacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Diana Krčmar, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i voditeljica Odjela za tehničku kulturu u Gradskome uredu za obrazovanje, sport i mlade Madeleine Wolf, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Ivanka Stričević, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, direktor Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora IFIA Zoran Barišić te predsjednik Hrvatske zajednice inovatora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

U sklopu izložbe održat će se tribina pod nazivom Digitalna transformacija Hrvatske na kojoj će se raspravljati o digitalnoj transformaciji poslovanja i kako ju novčano potpomagati kroz EU fondove kao i tribina o važnosti Nikole Tesle i etičnoga poslovanja. Državni zavod za intelektualno vlasništvo održat će predavanje o temi Zaštita intelektualnog vlasništva, a tijekom triju dana održavanja Izložbe održat će se još niz zanimljivih predavanja za poduzetnike i inovatore kao i radionice STEM za mlade svih uzrasta. Posebna je atrakcija Izložbe i atraktivna muzikalna Teslina zavojnica koja će biti predstavljena danas od 18 sati na platou Knjižnice. Zadnji dan Izložbe bit će dodijeljene i nagrade najuspješnijim izlagačima.

Izložba inovacija ARCA već godinama po uzoru na najutjecajnije svjetske sajmove i izložbe inovacija promiče izumiteljstvo i inovacije i jedno je od najznačajnijih događanja u kalendaru Međunarodnoga saveza nacionalnih udruga izumitelja (International Federation of Inventors’ Associations – IFIA).

Organizator je izložbe Hrvatska zajednica inovatora, a suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Međunarodna federacija nacionalnih saveza inovatora IFIA, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska zajednica tehničke kulture. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede te Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo.

The post 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022. appeared first on .

U studenome posjetite izložbu Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća na kojoj će biti predstavljena djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti.

Svečano otvorenje izložbe održat će se u srijedu 2. studenoga u 12 sati, a izložbu možete pogledati do 12. studenoga 2022. godine u predvorju Knjižnice.

Zbog svoje tematike izložba je posebno zanimljiva učenicima osnovnih i srednjih škola. Izabrana će se djela na 17 izložbenih panoa predstaviti kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe bit će posvećen povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Autorica je izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a uz nju su i autorice tekstova na izložbenim panoima Iva Perinić i Karolina Tumbas, također djelatnice iz Zbirke.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

The post Izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u studenome u NSK appeared first on .

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, kućne glazbe i koncerata? Ni u svijetu niti kod čovjeka ništa se ne događa bez glazbe. Glazba se često doživljava kao dah kojim su bogovi čovjeku udahnuli život. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu te da nije sam.

(Pero Gotovac – sin Jakova Gotovca)

Hrvatski operni dirigent i skladatelj, zapravo samouk umjetnik, Jakov Gotovac, rođen je 11. listopada 1895. u Splitu, a umro je 16. listopada 1982. godine u Zagrebu. Školovao se u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Karijeru je započeo organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskoga društva u Šibeniku. Djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu. Bio je nenadmašan zborovođa akademskoga društva Mladost, a vodio je i pjevačka društva Jug, Pavao Markovac i Vladimir Nazor.

Kao skladatelj Gotovac je pripadnik nacionalnoga glazbenog smjera te je za svoja vokalna djela često uzimao narodne tekstove. U njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenoga folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela ističu se ljubavna lirika i humor. Gotovčeve su najuspjelije skladbe djelo za zbor Koleda, orkestralno Simfonijsko kolo, romantična narodna opera Morana te scenska glazba za Gundulićevu Dubravku.

Ipak, najpoznatije mu je djelo opera Ero s onoga svijeta, koja ga je proslavila izvan granica domovine – izvedena je u više od 80 europskih glazbenih pozornica, čak na devet jezika. Zahvaljujući raskošnoj, raspjevanoj melodici i dopadljivu libretu, svrstala se i među najuspjelije komične opere. Nastala je 1935. godine na tekst Milana Begovića, a praizvedena je 2. studenoga iste godine. U fondu Zbirke muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se rukopis opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, kao i rukopisne i tiskane solo popijevke.

Jakov Gotovac bio je akademik i dobitnik nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade AVNOJ-a. Obogatio je hrvatsku solo popijevku brojnim skladbama nadahnutim hrvatskim glazbenim folklorom.

Smatra se jednim od naših umjetnika koji je nekada živio i stvarao umjetnička djela, a danas svi njegujemo uspomenu na ta vremena.

Oduvijek sam volio glazbu. Kao takav, dobro sam se uklopio u moj rodni grad, Split. Završio sam akademiju dramskih umjetnosti, ali srce me i dalje vuklo glazbi jer, kako je i sam Nietzsche rekao: „U glazbi strasti uživaju u sebi samima.”

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca appeared first on .

… Gle! – Grad predamnom u raskoši spava,
pun blaga i zlata, kano nebo zvijezda! –
Gle! st’ijene slavne i te Crkve svete. –
gle! more sinje, našijeh broda trku, –
i Dvor Knezova gdje Sloboda vladâ, –
sve to u bezdan nek’ se sruši, Vilo,
nek Val proguta, ako slogu zgazi! (…)

(Gundulićev san)

Jedan od najistaknutijih dramskih pisaca moderne Ivo Vojnović, često nazivan i posljednjim dubrovačkim pjesnikom, rođen je 9. listopada 1857. godine u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu polazio je u Splitu i Zagrebu, u kojem je diplomirao pravo. Kao državni službenik boravio je u Križevcima (1884.) i Bjelovaru (1889.). Upravnim činovnikom postao je u Dubrovniku (1892. – 1899.), odakle se uputio u Zadar i Supetar na Braču (1903.). U svibnju 1907. zbog novčane je afere otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu pa je imenovan dramaturgom zagrebačkoga kazališta; tu je dužnost obavljao do lipnja 1911. godine. Austrijske vlasti uhitile su ga u srpnju 1914. godine u Dubrovniku; zatočen je u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Od proljeća 1919. živio je u Francuskoj, najviše u Nici, odakle se 1922. godine vratio u Dubrovnik. Iako mu je vid bio teško oštećen, često je javno nastupao u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Pragu i Beogradu interpretirajući svoja djela, hoteći osigurati sredstva za život. Umire slijep 30. kolovoza 1929. godine u Beogradu, u 72. godini života.

U književnosti se javlja 1880. godine kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac, objavljuje pripovijetku Geranium s naznakama bovarizma i protomodernizma, s dubrovačkim vedutama i ozračjem, nakon koje je napisao pripovijetku Perom i olovkom (1884.) i kraći roman Ksanta (1886.). Prozna komedija Psyche (1889.) Vojnovićev je dramski prvijenac: označuje zaokret u hrvatskome kazalištu i književnosti. U povodu otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu na natječaju raspisanu za dramsku praizvedbu pobjeda Psyche značila je i proglašenjem Vojnovića začetnikom moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. godine nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci – kronika o propasti Dubrovačke Republike, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dubrovačka trilogija u režiji Koste Spaića od 1964. do 1971. godine na tri lokacije, u Kneževu dvoru, Sponzi i gruškome ljetnikovcu, antologijska je predstava Dubrovačkih ljetnih igara, prva izvedba Konteove tročinke u Dubrovniku. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. U siječnju 2012. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu premijerno je izvedena dramska predstava Maškarate ispod kuplja. Prevodio je s talijanskoga, francuskoga i njemačkoga jezika, a sam je prevođen na brojne svjetske jezike. Najviše uspjeha postigao je dramskim tekstovima, posebno onima napisanima na dubrovačkome idiomu hrvatskoga jezika, koji ga obilježuje u svijesti čitatelja i gledatelja. Većina mu je drama izvođena i u inozemstvu. Godine 2009. objavljena su Pisma Iva Vojnovića, a u povodu obilježavanja 80. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Iva Vojnovića, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik predstavili su trosveščano izdanje Pisma Iva Vojnovića. Tom prigodom otvorena je i izložba Jedan po jedan dohodu vlastela koja je popraćena katalogom. Pisma Iva Vojnovića pokazuju da je Ivo Vojnović najviše pisao bratu Luju (418 pisama), mami Mariji (329) i sestri Gjeni (238). Neka od tih pisama (npr. pismo Iva Vojnovića Juliju Benešiću iz 1918.), koja se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, reproducirana su u katalogu, koji donosi i ilustracije ostalih izložaka – faksimila Vojnovićevih rukopisa, preslike naslovnica časopisa ili knjiga, fotografije, plakata uz izvedbe Vojnovićevih drama te planova i karata iz vremena Vojnovićeva života u Dubrovniku.

Hrvatski književnik Ivo Vojnović u svojem je književnome djelu, kao i u životu, stvorio čudesnu mješavinu modernoga i tradicionalnoga, izvornoga talenta i učenosti, aristokratske drskosti i građanske nesigurnosti. Bio je tvorac najboljih hrvatskih drama.

Po Ivu Vojnoviću nazvana je ulica na Lapadu (Vojnović).

Kao suncokret koji više nije imao snage gledati za suncem 30. kolovoza 1929. godine klonuo je plemeniti život mirnoga i umornoga pjesnika Iva Vojnovića. Pokopan je u Dubrovniku, na Mihajlu.

Kada je 30. kolovoza 1929. u beogradskoj bolnici Vojnović izrekao: „Doktore, to je smrt“, izgovorio je u stvari riječi svog Orsata: „To je smrt!“ Život i kazalište postali su jedno. Ivo Vojnović je finalmente stigao među svoje, i sada leži na groblju na Mihajlu, ondje „gdje su navijek spali djedovi mrtvi, kad je Knez još vlado“, nastavljajući živjeti životom svih svojih muških i ženskih likova, trajno zasluživši naziv: pjesnik Dubrovnika.

(Luko Paljetak)

The post Uz 165. obljetnicu rođenja Iva Vojnovića appeared first on .

Čuvajući uspomenu na prostor u određenoj točki vremena ili upućujući na svečanost nekoga blagdana, stare razglednice u suvremenost prenose šarm prošlosti i dašak nostalgije. U želji da ih okupi i učini dostupnima na jednome mjestu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osmislila je Pozdrav iz Hrvatske, projekt kojim starim razglednicama iz našega fonda dajemo novi život – onaj digitalni te one postaju dio Digitalne zbirke razglednica Grafičke zbirke.

Digitalna zbirka razglednica danas broji više od 1000 jedinstvenih, rukom ispisanih razglednica koje bude znatiželju zbog poruka koje su na njima ostavili njihovi pošiljatelji te prekrasnih različitih motiva, gradova, ponajprije Hrvatske, ali i gradova cijeloga svijeta, etnografskih motiva, slavnih i običnih ljudi, životinja i predmeta za svakodnevnu uporabu.

Kako bismo upotpunili i obogatili našu digitalnu zbirku razglednica onima koje nemamo, u povodu Svjetskoga dana razglednice koji se obilježava 1. listopada pokrenuli smo projekt digitalizacije starih razglednica malih mjesta Hrvatske iz privatnih arhiva građana u sklopu projekta Pozdrav iz Hrvatske – i moja razglednica pomaže ga tkati i pozivamo sve zainteresirane građane da se uključe.

Svoje stare razglednice malih mjesta Hrvatske svi zainteresirani moći će nam donijeti već od 17. listopada, svakoga ponedjeljka u mjesecu, od 11 do 16 sati, uz prethodnu najavu na e-adresu razglednice@nsk.hr. Nakon što ih skeniramo, razglednice ćemo vratiti, a nove digitalne razglednice moći će pogledati istraživači i zaljubljenici u razglednice iz svakoga dijela zemlje.

Stoga, zavirite u kutije s uspomenama, u bakin ormar ili obiteljski album i donesite nam razglednicu svojega rodnog mjesta ili omiljene destinacije. Svaka razglednica koja nam nedostaje, a koju uz vašu pomoć digitaliziramo, bit će vrijedan doprinos očuvanju naše zajedničke baštine.

Dotad, u našoj Digitalnoj zbirci virtualno prošetajte hrvatskim mjestima i gradovima, istražite njihovu prošlost, zanimljivosti i zaustavljene trenutke svakodnevice minulih vremena, a zanimljivu priču o povijesti nastanka i razvoja razglednice pročitajte na blogu voditeljice Grafičke zbirke NSK mr. sc. Tamare Ilić-Olujić.

The post Pridružite se „Pozdravu iz Hrvatske“ i donesite nam stare razglednice malih mjesta Hrvatske appeared first on .

Najpopularniji vedutist hrvatske grafike Vladimir Kirin preminuo je 5. listopada 1963. godine u Zagrebu.

Vladimir Kirin bio je istaknuti hrvatski grafičar, slikar i grafički urednik. Vedute, ponajprije Zagreba, ali i Trogira, Splita, Dubrovnika te Zadra, slike Gornjega grada otisnute na brojnim kalendarima kao i ilustracije za slikovnice i knjige za djecu, među kojima posebno vrijedi spomenuti Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, najpoznatiji su dijelovi njegova opusa.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se pojedini crteži i grafike te grafičke mape Vladimira Kirina.

Među ostalima, ističe se izvorni crtež tušem za naslovnicu Zbornika Matice hrvatske o tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva.

Godine 1925. Vladimir Kirin izradio je i grafičku mapu Zagreb koju je od njega naručila Općina slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba, koja je također dostupna u Grafičkoj zbirci. Mapa se sastoji od 24 lista u tehnici bakrotiska, nastalih prema crtežima u olovci i ugljenu. Na listovima su prikazane vizure i barokna arhitektura grada. Predgovor je napisao Artur Schneider, povjesničar umjetnosti i prvi voditelj Grafičke zbirke.

U Zbirci se nalazi i mapa Litografije, nastala 1921. godine. Mapa sadrži listove s prikazima najupečatljivijih motiva Londona, Pariza, Amsterdama, Venecije i Firence, gradova koje je posjećivao ili u njima duže boravio.

Mape Split, Šibenik i Trogir iz ciklusa su dalmatinskih gradova koje su nastale 1922. te 1923. godine u tehnici litografije. Listovi prikazuju monumentalne spomenike dalmatinskih gradova, poput palača, crkava i katedrala, ali i uske, mračne uličice, motive koje je Kirin bilježio u svojim blokovima za skiciranje pa ih potom prenio u grafičke listove.

The post Sjećanje na vedutista hrvatske grafike Vladimira Kirina appeared first on .

Četvrti mrežni seminar Alma akademije pod nazivom Fabulous fulfillment održava se u utorak 4. listopada 2022. godine u 11 sati te u njemu možete doznati kako nadmašivanje očekivanja korisnika postoje novo normalno.

Seminari se održavaju na engleskome jeziku preko platforme Zoom, a sudjelovanje se ne naplaćuje. Svi zainteresirani mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ex Libris organiziraju preko platforme Zoom niz od pet mrežnih seminara pod nazivom Alma akademija webinari. Mrežni seminari namijenjeni su svim knjižničarima neovisno o vrsti knjižnice u kojoj rade kao i o knjižnično-informacijskome sustavu u uporabi.

Svrha je Alma akademije upoznati knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj s funkcionalnostima knjižnično-informacijskih sustava nove generacije, obavijestiti o novostima u području bibliografskih oblika i mogućnostima tranzicije u okružje povezanih podataka (linked data), demonstrirati sučelje objedinjenoga upravljanja tiskanom, elektroničkom i digitalnom građom te sučelje koje odgovara na nova očekivanja korisnika i pruža novo digitalno iskustvo.

The post Četvrti mrežni seminar Alma akademije appeared first on .

Europski dokumentacijski centar NSK organizirao je događanja u povodu Europskoga tjedna sporta u suradnji s Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a uz potporu Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.

Djelatnicima Knjižnice i svim zainteresiranim korisnicima od 26. do 30. rujna 2022. godine održane su vježbe pod vodstvom kineziologa Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kineziolozi Tena Matolić, Tihana Nemčić i Antonio Martinko izvodili su vježbe pogodne za osobe koje su izložene dugotrajnomu sjedenju i radu za računalom. Vježbe su bile usmjerene na kralježnicu, s naglaskom na njezin vratni dio, ruke i noge, a neke od vježbi izvodile su se i u paru. Sudionici su izrazili oduševljenje programom kao i potrebu za ovakvom vrstom organiziranih aktivnosti na radnome mjestu.

Za cjelokupnu javnost 27. rujna održana su predavanja na temu preživljavanja u prirodi. Prvi predavač bio je Nikola Starčević, kineziolog i asistent Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji se osvrnuo na istoimeni kolegij koji se izvodi na spomenutome fakultetu i prikazao kako se preživljavanje u prirodi uklapa u kineziologiju. Posjetiteljima je pokazao kako mogu iskoristiti šatorsko krilo i nož tijekom boravka u prirodi. Drugi predavač bio je Perica Matijević, član Hrvatske gorske službe spašavanja stanice Zagreb, koji je upoznao nazočne s radom HGSS-a, a upozorio je na važnost pravilne pripreme prije polaska u prirodu. Govorio je i o najčešćim opasnostima koje se u prirodi mogu dogoditi, ispravnome ponašanju u nezgodnim i neželjenim situacijama, samospašavanju i spašavanju. Predavanja su okupila 40-ak zainteresiranih slušatelja, zaljubljenika u prirodu, koji su imali priliku čuti nove informacije koje se odnose na boravak u prirodi kao i suočavanja s potencijalnim opasnostima u njoj.

Dobar odaziv djelatnika na vježbanje kao i sudionika na predavanja dodatni je poticaj i motivacija Europskomu dokumentacijskom centru da i sljedeće godine organizira aktivnosti u povodu Europskoga tjedna sporta kako bi promicao zdrav način življenja uz geslo #BeActive.

The post Vježbanjem u NSK i predavanjima o preživljavanju u prirodi obilježen Europski tjedan sporta 2022. appeared first on .