Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Zemlje širom svijeta uključile su se u pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini nakon što je 24. veljače 2022. godine Ruska Federacija započela s masovnom invazijom na tu zemlju. Države, ali i međunarodne organizacije započele su s pružanjem gospodarske pomoći i opskrbe ratnim materijalom, uz primjenu ozbiljnih ekonomskih sankcija protiv Rusije. U tome je smislu na webu objavljen niz publikacija poput odluka, uredaba, rezolucija, mjera kao i izvješća i mišljenja o temi rata u Ukrajini. Također, pojavili su se i mnogi tematski portali u svezi s potporom Ukrajini, portali udruga kao i vijesti o ratu na informativnim portalima.

Kako bi se sadržaj okupio na jednome mjestu, Hrvatski arhiv weba pokrenuo je prikupljanje mrežnih sadržaja o temi rata u Ukrajini, a u izgradnji zbirke mogli su sudjelovati svi zainteresirani građani. Prikupljanju sadržaja priključili su se i Europski dokumentacijski centar NSK i Zbirka službenih publikacija kako bi okupili sadržaje na stanicama EUR-Lexa, Ureda za publikacije Europske unije, Europske komisije, Ujedinjenih naroda, NATO-a kao i važniji hrvatski portali koje su razvila službena tijela Republike Hrvatske poput Hrvatska za Ukrajinu i drugih sličnih stranica.

Tematska zbirka Rat u Ukrajini objavljena je 5. svibnja na portalu Hrvatskoga arhiva weba. Prikupljena su 162 URL-a ukupne veličine 86 GB. S obzirom na to da, nažalost, rat i dalje traje, Hrvatski arhiv weba ponovno će prikupljati sadržaj te će se zbirka uskoro proširiti s novim. Tematska zbirka Rat u Ukrajini trajno pohranjuje te osigurava pristup korisnicima arhiviranim sadržajima te ih upozorava na opasnosti i posljedice rata, ali i pokazuje da se u teškim trenutcima zemlje svijeta mogu zajedno ujediniti, pokazati solidarnost i pružiti potrebnu pomoć tijekom ratnih nevolja.

The post Objavljena tematska zbirka „Rat u Ukrajini“ na Hrvatskome arhivu weba appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. svibnja 2022. godine predstavljena je novoobjavljena knjiga Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Knjigu su predstavili autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dok je program moderirao prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.

Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zahvalivši autoru i svima koji su sudjelovali u ostvarenju vrijednoga novog izdanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

„Iznoseći teze i otkrivajući rezultate svojih istraživanja, profesor Krasić temu je zahvatio u svoj njezinoj širini, navodeći mnoštvo podataka i kurioziteta koji će probuditi zanimanje ne samo nas knjižničara i povjesničara već i svih onih kojima su bliske teme povezane s kulturom. Uvjerena sam kako će knjiga biti često konzultirana literatura među korisnicima hrvatskih knjižnica, pa i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojoj gravitiraju brojni studenti zagrebačkoga sveučilišta, ali i znanstvenici u potrazi za vjerodostojnim referencama“, istaknula je glavna ravnateljica NSK.

Knjigom Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić, kako je i sam rekao na njezinu predstavljanju, iznosi na vidjelo bitnu i dosad potpuno nepoznatu stranicu hrvatske kulturne prošlosti, napisanu na temelju sačuvanih arhivskih i objavljenih podataka, posvećenu prvoj javnoj knjižnici na hrvatskome tlu te trećoj u Europi.

Autora knjige prof. dr. sc. Stjepana Krasića prilikom stvaranja ovoga izdanja nije zanimala samo suha faktografija utemeljivana pojedinih knjižnica, nego i uloga koju je u pojedinome povijesnom razdoblju imala knjiga kao moćni instrument u izobrazbi i preobrazbi – osobito u vrijeme humanizma i renesanse.

„Bilo je to vrijeme – kako netko reče – kada je europski čovjek zahvaljujući knjizi konačno otkrio sebe i svijet oko sebe te jednim okom gledao unazad, na antiku, a drugim okom na budućnost koja je bila pred njim“, rekao je naglasivši bitnu ulogu knjige kao univerzalnoga i nezamjenjivoga prijenosnika znanja.

S drukčijim pristupom hrvatskoj kulturnoj prošlosti, autor naglašava i fenomen „maloga velikog grada“, grada Dubrovnika koji je, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Krasić, sebi i čovječanstvu davao nerazmjerno mnogo više nego što se to od njegove fizičke veličine moglo očekivati.

„Ova knjiga donosi puno više od onoga što možda od nje na prvi pogled očekujete – ona donosi jedan sustavan pregled razvoja ne samo knjige i knjižnica već i cjelokupna društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenoga konteksta toga razvoja do razdoblja novoga vijeka. Autor nam, koristeći nevjerojatnu količinu objavljenih i arhivskih izvora, objašnjava sve povijesne i društvene preduvjete koji su doveli do nastanka knjižnice koja je u središtu njegova zanimanja“, rekla je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dodajući da je ovom knjigom dan novi pogled na ono što smo smatrali da nam je poznato.

 Knjiga Stjepana Krasića izuzetan je doprinos proučavanju ne samo povijesti hrvatskih knjižnica, već cjelokupne hrvatske baštine koja je sačuvana upravo zahvaljujući knjižnicama. Ona može biti korisna lireratura ne samo onima koje zanimaju knjižnice nego i svima koji proučavaju povijest, povijest umjetnosti, povijest znanosti, pa i arhitekturu i druga područja. Stjepan Krasić pravi je „renesansni čovjek“ i jedno je takva osoba mogla napisati ovakvu sveobuhvatnu knjigu, naglasila je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.

Knjigu Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću objavila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u nakladi od 200 primjeraka. Urednica je knjige viša stručna savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

The post Predstavljena knjiga „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu korisničke službe.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu korisničke službe.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 6. svibnja 2022. appeared first on .

Autor: Stjepan Krasić

Nakladnik: Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Godina objave: 2022.

Materijalni opis: 456 str. : ilustr. ; 24 cm

ISBN: 978-953-500-211-6

Cijena: 200,00 kn (PDV 5 %)

The post Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.) : knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću appeared first on .

U sklopu ovogodišnjega Festivala znanosti Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 2. svibnja 2022. godine organizirala je radionicu građanske znanosti za učenike Srednje škole „Ivan Švear“ Ivanić-Grad u suradnji s Gradskom knjižnicom Ivanić-Grad.

Svrha je radionice bila izraditi tematsku zbirku Pčele, život, ljudi u Hrvatskome arhivu weba u sklopu projekta Citizen-enhanced open science in Southeastern Europe Higher Education hubs u kojem je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna od glavnih partnera.

Učenici su se na radionici upoznali s pojmovima građanske znanosti i otvorene znanosti kao i o radu i značaju Hrvatskoga arhiva weba s naglaskom na arhiviranju mrežnoga sadržaja i stvaranju tematskih zbirki.

Tematska zbirka Pčele, život, ljudi posvetit će se ulozi i značaju pčela u ekosustavu s obzirom na to da je poznato kako bez pčela nema života. Zbirka će na jednome mjestu okupljati mrežni sadržaj o pčelama koji će se odnositi na tematske portale, dijelove mrežnih stranica, publikacije u PDF obliku, regionalne i lokalne informativne portale, tematske blogove i sl.

Zbirka Pčele, život, ljudi  bit će trajno dostupna u otvorenome pristupu i na raspolaganju zainteresiranoj javnosti, a očekuje se da će biti objavljenja tijekom svibnja. Ovom je aktivnošću obilježena i Europska godina mladih kojom se želi istaknuti ključna uloga mladih u stvaranju bolje, zelenije i digitalnije europske budućnosti.

The post U sklopu Festivala znanosti u NSK provedena aktivnost građanske znanosti „Pčele, život, ljudi“ appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja 2022. godine u 12 sati održat će se predstavljanje novoobjavljene knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Novo izdanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavit će sam autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić. Program će moderirati prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.

Autor knjige Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić nakon višegodišnjega istraživanja na više od 400 stranica donosi iscrpan i zanimljiv pregled razvoja knjige i knjižnica tijekom povijesti, s naglaskom na povijest knjige i knjižnica na hrvatskome tlu, gdje posebnu pozornost pridaje knjižnici samostana sv. Dominika u Dubrovniku, prema autorovim istraživanjima, prvoj javnoj knjižnici u Hrvatskoj. Ovom vrijednom knjigom autor donosi novi pogled na ulogu knjige i knjižnice u kulturnoj preobrazbi društva, osobito hrvatskoga naroda. Urednica je knjige viša savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

Stjepan Krasić rodio se u Čitluku pokraj Mostara 1938. godine. Član je dominikanskoga reda. Studirao je u Dubrovniku, Zagrebu i Rimu, postigavši dva doktorata, i to iz teologije i povijesti. Punih 35 godina predavao je povijest i metodologiju znanstvenoga rada na Papinskome sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu i obavljao različite akademske službe u inozemstvu i domovini. Nakon povratka u domovinu 2008. godine predavao je povijest na Međunarodnome sveučilištu u Dubrovniku (Dubrovnik International University). Član je više znanstvenih i kulturnih udruga i ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dopisni član) i Međunarodne akademije tehničkih znanosti sa sjedištem u Moskvi.

Dobitnik je 20 nagrada različitih kulturnih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima četiri nagrade za životno djelo, te dviju nagrada koje dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske: Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića „za izuzetne rezultate u istraživanju povijesti Hrvata“ (1998.) i Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2020.) „za izniman doprinos istraživanju, očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i duhovne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu“  kao i počasnoga doktorata Sveučilišta u Zadru (2005.) „za izuzetne doprinose na području humanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.

Stjepan Krasić autor je 32 knjiga i gotovo 300 znanstvenih rasprava objavljenih u različitim časopisima u zemlji i inozemstvu. Njegove znanstvene rasprave beziznimno otkrivaju ne samo nepoznate nego i neslućene podatke iz hrvatske kulturne prošlosti, pomičući znatno u prošlost ono o čem smo mislili da već sve znamo.

Znanstveno istraživanje spada u ona područja ljudske intelektualne djelatnosti koja najviše doprinose borbi protiv neznanja, bez obzira na to o kakvome se neznanju radi. A takvih je područja doista napretek. Jedno takvo, još uvijek nedovoljno istraženo područje, povijest je knjige i knjižničarstva na hrvatskome tlu, koje, kao i mnoga druga, u sebi krije ugodna iznenađenja, sposobna iz temelja promijeniti neka naša davno prihvaćena uvjerenja za koja smo smatrali da su neupitne činjenice. No stvarnost se, na našu sreću, ponekad s nama našali i pokaže da nismo u pravu. Ugodno nas iznenadi kada se možda najmanje nadamo.

(Iz predgovora prof. dr. sc. Stjepana Krasića)

The post Predstavljanje knjige „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK appeared first on .

Proljetje, milo proljetje, koliko donašaš život koliku milinu!

The post Citat 2. svibnja 2022. appeared first on .

Poštovane korisnice i poštovani korisnici Knjižnice,

zanima nas koliko ste zadovoljni radom i boravkom u Knjižnici, a kako bismo znali što poboljšati, trebamo vašu pomoć.
Molimo vas izdvojite nekoliko minuta i popunite online anketu na sljedećoj poveznici https://www.nsk.hr/anketa-o-korisnickim-uslugama-nsk.

Dragocjen nam je svaki vaš prijedlog ili komentar!

Vaša NSK

The post Online anketa o korisničkim uslugama NSK appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u ponedjeljak 25. travnja, predstavljen je projekt BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe, osmišljen kako bi se povećala razina dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala slijepim i drugim osobama s poteškoćama čitanja standardnog tiska.

Okupljene je na predstavljanju pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je ponosni suorganizator Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“. U ime Hrvatskog knjižničarskog društva skupu se obratila dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a, a u ime Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ govorila je njezina voditeljica Željka Miščin. Projekt, njegov značaj i planove za daljnji razvoj predstavili su Mirko Hrkač, upravitelj Zaklade Čujem, vjerujem, vidim i Marjan Povše, predstavnik konzorcija Blinda.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u Europskoj uniji živi 26 350 000 slijepih i slabovidnih osoba. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2019. godini u Hrvatskoj je registrirano 27 000 osoba s oštećenjem vida. Upravo njima trenutno je putem aplikacije BLINDA dostupno više od 6000 audioknjiga na hrvatskom, slovenskom i njemačkom jeziku. Očekuje se da će mobilna aplikacija biti dostupna od kraja travnja 2022. kada će biti moguća registracija za krajnje korisnike.

BLINDA je međunarodni projekt osam partnera iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke, pokrenut u rujnu 2019. godine. Rezultat projekta je razvoj tehnološke platforme koja slijepim i slabovidnim osobama omogućava pristup zvučnim knjigama putem mobilne aplikacije BLINDA, u skladu s Marakeškim ugovorom. Projekt financira Europska unija u okviru programa Erasmus+.

Predstavljanje projekta BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe bio je program Hrvatskog knjižničarskog društva u Noći knjige 2022.

The post Predstavljen Erasmus+ projekt BLINDA – mobilna knjižnica za slijepe i slabovidne osobe appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. travnja svečano je otvorena izložba Andrija Mutnjaković KINETIC ARCHITECTURE 1964–1990 koja će se moći razgledati do 7. svibnja 2022. godine.

Okupljenima se na početku svečanosti obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zatim predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt te autor izložbe i voditelj Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Andrija Mutnjaković. Na kraju svečanosti okupljenima se obratila upraviteljica Hrvatskoga muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec.

Izložba se sastoji od inovativnih arhitektonskih projekata koje je osmislio akademik Andrija Mutnjaković te od umanjena izdanja arhitektonske mape u obliku knjige pod nazivom Kinteičke arhitektonske kreacije.

The post U NSK otvorena izložba „Andrija Mutnjaković KINETIC ARCHITECTURE 1964–1990“ appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 27. travnja 2022. appeared first on .

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora

Podaci o poslovnom prostoru

Lokacija:

– natječajem se daje u zakup poslovni prostor u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji se nalazi na adresi Ulica Hrvatske bratske zajednice 4 u Zagrebu, u nizu lokala na Ulici Hrvatske bratske zajednice.

Površina i namjena poslovnog prostora:

– natječajem se daje u zakup poslovni prostor ukupne površine 210,60 m2, a korisne obračunske površine 186,00 m2. Prostor je u tlocrtu zgrade NSK označen brojem 5
– prostor se daje u zakup za obavljanje djelatnosti iz poglavlja 58, 59, 60, 61, 62 i 63 važeće Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NN 58/2007).

Opremljenost:

– poslovni prostor se nalazi u stanju potpune građevinske dovršenosti i opremljenosti (priključak električne energije, voda, priključak za grijanje, hlađenje i ventilaciju, sanitarni čvor),
– poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju pa je budući zakupnik obvezan predmetni poslovni prostor urediti odnosno po potrebi privesti svrsi o svom trošku. Uložena sredstva nakon isteka roka zakupa se ne vraćaju zakupniku,
– poslovni prostor je moguće razgledati radnim danom od 10:00 do 13:00 sati prema dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 616-4015 ili e-mail vmarinic@nsk.hr.

Zakup:

– poslovni prostor daje se u zakup na razdoblje od 5 (pet) godina,
– minimalna cijena zakupa poslovnog prostora iznosi 6,00 Eura/m2 mjesečno. Navedeni iznos uvećava se za iznos PDV-a.
– iznos se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostavljanja ponude,
– režijske troškove snosi zakupnik u cijelosti, a oni obuhvaćaju sva trenutno važeća i buduća davanja koja utvrđuju i naplaćuju državna tijela i/ili jedinice lokalne uprave i samouprave,
– osim troškova zakupnine i režijskih troškova, zakupnik je dužan snositi troškove svih isprava potrebnih za obavljanje djelatnosti koje zahtijevaju ovlaštena tijela, troškove održavanja poslovnog prostora, namještaja i opreme, troškove nabave novog namještaja i opreme te troškove polica osiguranja.

Uvjeti natječaja

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje su registrirane za obavljanje tražene djelatnosti.

Ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati:

– podatke o podnositelju ponude (naziv pravne osobe, MB, OIB i adresa sjedištu s naznakom   odgovorne osobe, odnosno naziv obrta, ime i prezime, OIB, adresu prebivališta),
–  izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog, ili drugog odgovarajućeg registra, ili rješenje za fizičke osobe, iz kojih mora biti vidljivo da je natjecatelj registriran za obavljanje djelatnosti iz natječaja, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne starije od 6 mjeseci do objave u Narodnim novinama te presliku osobne iskaznice za fizičke osobe,
– bilancu ili račun dobiti i gubitka odnosno odgovarajući financijski izvještaj (bon-1) za posljednje 3 (tri) financijske godine, ukoliko je primjenjivo;
– sol-2 ili bon-2 ne stariji od 30 dana (original ili ovjerena preslika) do dana slanja objave u Oglasnom dijelu Narodnih novina, ukoliko je primjenjivo;
–  potvrdu nadležnog općinskog suda da protiv fizičke osobe ili odgovorne osobe u tvrtki nije podignuta optužnica, niti je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela;
– potvrdu porezne uprave o uplaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja se prilaže u neovjerenoj preslici (neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave), ne stariju od 30 dana do objave oglasa u Narodnim novinama,
– jasno navedenu visinu ponuđene mjesečne zakupnine po m2 površine,
– suglasnost ponuditelja za uplatu jamstva za izvršenje ugovornih obveza koje podrazumijeva uplatu pologa u iznosu 1 mjesečne zakupnine, uvećane za PDV, na IBAN zakupodavca. Dokaz o uplati mora biti vidljiv na računu zakupodavca na dan potpisa ugovora s izabranim ponuditeljem. Iznos zakupnine se izračunava u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan dostave ponuda. Zakupodavac polog može iskoristiti u slučaju da odabrani ponuditelj u dospijeću ne podmiri ispostavljeni račun za zakupninu poslovnog prostora te režijske troškove. Zakupodavac zadržava 50 % uplaćenog pologa ponuditelja koji je izabran kao najpovoljniji, a odbije potpisati Ugovor. Neuplata jamstva za izvršenje ugovornih obveza neotklonjiv je nedostatak za sklapanje ugovora;

Sukladno odredbama čl. 6. st. 11. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15, 112/18), pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Pravo sudjelovanja nemaju osobe odnosno poslovni subjekti koji imaju u zakupu poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje ne ispunjavaju obveze iz ugovora o zakupu ili ih neuredno ispunjavaju zaključno sa danom prijave na natječaj, te imaju prema Republici Hrvatskoj dugovanje po bilo kojoj osnovi, uključujući i ako se prijave na natječaj putem novoosnovanih poslovnih subjekata.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje svih uvjeta javnog natječaja, s priloženom traženom dokumentacijom, sadrži ukupno najviši mjesečni iznos zakupnine po kvadratnom metru površine.

Pisane ponude s dokazima o ispunjavanju uvjeta javnog natječaja dostavljaju se u zatvorenim kuvertama neposredno u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ili preporučenom poštom na adresu:

NACIONALNA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom «Ponuda za zakup poslovnog prostora (PP 5) – ne otvarati»

Rok za dostavu pisanih ponuda je 14 (četrnaest) dana od objave javnog natječaja.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama i internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (www.nsk.hr).

Otvaranje ponuda neće biti javno.

Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

O ishodu javnog natječaja sudionici će biti obaviješteni najkasnije u roku od 14 (četrnaest) dana od proteka roka za predaju ponuda. S odabranim ponuditeljem sklopit će se, najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana obavijesti o prihvaćanju ponude, ugovor o zakupu na određeno vrijeme od 5 (pet) godina kao ovršna (solemnizirana) isprava na trošak ponuditelja-zakupnika. U slučaju da odabrani ponuditelj u tom roku ne pristupi sklapanju ugovora zakupodavac će odabrati sljedećeg najpovoljnijeg ponuditelja, ako je primjenjivo.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i pravo poništenja ovoga natječaja u bilo koje vrijeme prije zaključenja ugovora, bez obveze obrazloženja razloga i bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima, što ponuditelji prihvaćaju prijavom na natječaj.

Sve informacije o oglašenom natječaju mogu se dobiti u Odsjeku održavanja NSK, radnim danom od 10:00 do 13:00 sati ili na telefon broj: 01/616-4015, ili e-adresu vmarinic@nsk.hr.

The post Javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora appeared first on .

Jedan od najvećih svjetskih pisaca trilera Jo Nesbø u subotu 7. svibnja 2022. godine u organizaciji izdavačke kuće Fokus gostovat će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu svojega boravka u Hrvatskoj.

Na gostovanju će se osvrnuti na svoj dosadašnji rad, osobito na zadnje dvije objavljene knjige Stručnjak za ljubomoru i druge priče i Otok štakora i druge priče.

Romani ovoga poznatog pisca osebujne biografije prevedeni su na više od 50 jezika i prodani u više od 50 milijuna primjeraka. Najpoznatiji je po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli svjetsku slavu i brojne nagrade. Prvi je u seriji romana o detektivu Harryju Holeu roman Šišmiš iz 1997. godine za koji je dobio nagradu Riverton za najbolji norveški kriminalistički roman i nagradu Stakleni ključ za najbolji nordijski kriminalistički roman. Osim Šišmiša i ostalih romana o Harryju Holeu – Žohara, Crvendaća, Nemeze, Đavolje zvijezde, Spasitelja, Snjegovića, Leoparda, Fantoma, Policije, Žeđi i Noža, na hrvatskome jeziku objavljeni su i njegovi samostalni romani – Sin, Krv na snijegu, Ponoćno sunce, Lovci na glave, Macbeth i Kraljevstvo te zadnja dva naslova Stručnjak za ljubomoru i druge priče i Otok štakora i druge price koji su žanrovski izlet u obliku zbirke priča.

Pojedinosti o posjetu Joa Nesbøa Hrvatskoj dostupne su na mrežnoj stranici izdavačke kuće Fokus.

The post Jo Nesbø gostuje u svibnju u NSK appeared first on .

U povodu Dana Europe, Europski dokumentacijski centar NSK u suradnji s lokalom Spunk i Predstavništvom Europske komisije u RH organizira pub kviz „Veliki europski kviz“ u Spunku 9. svibnja 2022. godine.

Pitanja će biti podijeljena u nekoliko kategorija, koje će obuhvaćati opće znanje tematski vezano uz Europu. Za sudjelovanje u pub kvizu potrebno je prijaviti ekipu od 3 do 5 članova na adresu e-pošte edc@nsk.hr do 6. svibnja. Tri najbolje ekipe očekuju vrijedne nagrade!

Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine od 1985., kako bi se građane podsjetilo na Schumanovu deklaraciju koja predstavlja temelje nastanka Europske unije.

The post Proslavite s nama Dan Europe na „Velikom europskom kvizu“ appeared first on .

Najmasovnija nacionalna manifestacija koja promiče knjigu i čitanje Noć knjige svečano je otvorena danas 22. travnja u podne u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Okupljene uzvanike prigodnim su riječima pozdravili izaslanik ministrice kulture i medija i državni tajnik Ministarstva Krešimir Partl, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te predstavnik Organizacijskoga odbora Noći knjige i predsjednik Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina, a okupljenima se obratio i suvremeni lakrdijaš Perica, ovogodišnje zaštitno lice Noći knjige kojega je utjelovio glumac Igor Baksa.

Na svečanome otvorenju Noći knjige Vanja Jurilj iz Hrvatske udruge školskih knjižničara proglasila je pobjednike nagradnoga natječaja za osnovne i srednje škole I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom, koji je u suradnji s organizatorima manifestacije organizirala upravo Hrvatska udruga školskih knjižničara. Na Natječaj je od 14. ožujka  do 11. travnja pristiglo 127 literarnih i 40 kreativnih radova iz svih hrvatskih  županija. Najbolji su literarni radovi Neću reć Stipe Bartulovića, učenika 4. razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novoga, Knjige su sloboda Petre Petelin, učenice 8. razreda Osnovne škole Ivana Zajca iz Rijeke i Znam što je sloboda Tereze Klečina, učenice 4. razreda Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru.

Tamara Kraus iz agencije Kvaka – Ured za kreativnu analizu predstavila je najnovije Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj koje je pokazalo da je u prethodnih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo svega 42 posto građana Hrvatske, što je tri posto manje u odnosu na prošlu godinu i čak sedam posto manje u odnosu na 2020. godinu.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene (48 posto), visokoobrazovane osobe (70 posto) te osobe koje žive u Zagrebu ili okolici (52 posto) i čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (61 posto). Najčešće se čita beletristika (58 posto), zatim publicistika (30 posto) i stručne knjige (29 posto), a najmanje knjige iz područja umjetnosti (8 posto) i stripovi (7 posto).

Najveći postotak čitača knjige posuđuje u knjižnicama (43 posto). Knjige kupuje 36 posto građana, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, a 21 posto građana knjigu dobiva na dar.

U posljednja tri mjeseca svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu, pa tako i kupovina knjiga bilježi blagi pad u odnosu na posljednje četiri godine kada je postotak građana koji su kupovali knjige bio iznad 20 posto. Češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe (38 posto), osobe u dobi od 26  do 35 godina (32 posto) te osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (35 posto). Najviše su se kupovali beletristika, stručne knjige te dječja izdanja i publicistika. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama. Blagi trend rasta bilježi kupovina na internetu, a istodobno lagani trend pada bilježi kupovina na kiosku. Online akcije poticaj su za kupovinu knjiga za 14 posto građana.

Pomanjkanje interesa i dalje je glavni razlog nekupovanja knjiga (54 posto). Interes za knjigom najčešće nemaju muškarci (65 posto), mladi u dobi između 16 i 25 godina (61 posto) te osobe s najnižim obrazovanjem (završena osnovna škola – 62 posto). Broj građana koji ne kupuju knjige jer ih ne zanimaju porastao je u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 43 posto. Druga dva najčešća razloga nekupovanja knjiga su posudba u knjižnici (16 posto) te financije (17 posto).

Sadržaje na internetu čita 70 posto građana, najviše osobe u dobi od 26 do 55 godina (više od 88 posto) te visokoobrazovane osobe i osobe s primanjima kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (90 posto). Najčešće se čitaju dnevne novine (54 posto), a slijede portali i blogovi s autorskim i kritičnim sadržajem (25 posto).

Svega osam posto građana čita e-knjige, i to najčešće građani u dobi od 16 do 25 godina, a e-knjigu kupuje dva posto populacije Republike Hrvatske.

Zanimljivo je da i dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a različite manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 21 posto građana, dok njih 13 posto rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Predstavljanja knjiga zanimljiva su pak za 15 posto građana.

Zanimljivi su i podatci koji se odnose na posudbu u knjižnicama. Naime, čak 72 posto članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem, a 74 posto njih smatra i da one uglavnom imaju i sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je u povodu održavanja ovogodišnje Noći knjige na uzorku od tisuću ispitanika te u razdoblju od 1. do 18. ožujka ove godine.

Noć knjige odvijat će se širom Hrvatske do 25. travnja. Tijekom tih četiriju dana u više od 250 gradova i mjesta održava se više od 1200 programa i akcija koji su se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vratili u stvarni. Svi programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije Noći knjige.

Noć knjige jedanaestu se godinu zaredom održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja). Ovogodišnja je tema sloboda i knjiga kao prostor slobode.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Manifestacija se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatske gospodarske komore.

The post Svečano otvorena Noć knjige 2022. appeared first on .

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće kao i sadržaj ove omiljene priče pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i književnosti za mlade, Hans Christian Andersen, poznatu kao Mali Nobel.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK u sklopu projekta Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Natječaj je namijenjen knjižničarima i suradnicima visokoškolskih i specijalnih knjižnica te znanstvenicima koji u suradnji s knjižnicama i knjižničarima žele predstaviti kulturnu i znanstvenu baštinu (značajnu osobu, temu, djelo, događaj ili razdoblje) u obliku virtualne izložbe.

Svrha je ovoga Natječaja poticanje izradbe virtualnih izložbi korištenjem građe NSK kao sredstva za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku te otkrivanje mogućnosti njezina korištenja u obrazovanju.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2012. godine izrađuje virtualne izložbe korištenjem digitalizirane građe i objavljuje ih na portalu Virtualne izložbe. Godine 2018. proveden je i prvi natječaj Baština na mreži radi poticanja knjižnica i ostalih baštinskih ustanova na suradnju u izradbi izložbi, edukaciji i razvoju mreže suradnika i izložbi.

Prilikom prijave na Natječaj potrebno je dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati. Prednost će imati prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbiraka NSK i izložbe koje se bave popularizacijom znanosti.

U Natječaju će se dodijeliti nagrade dvama odabranim prijedlozima, i to:

a) novčane nagrade za izradbu virtualne izložbe
Dva odabrana prijedloga nagradit će se novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna.

b) potpora za skeniranje građe iz fonda NSK
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabranim će prijedlozima omogućiti digitalizaciju građe iz svojega fonda u vrijednosti do 2.500,00 kuna za svaku izložbu, tehničku podršku za izradbu izložbe, pomoć u izradbi metapodataka te diskovni prostor za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijave se primaju elektroničkom poštom na adresu digitalna@nsk.hr do 20. svibnja 2022., a rezultati Natječaja bit će objavljeni 1. lipnja 2022. godine. Na Natječaj se ne mogu prijaviti djelatnici NSK.

Podsjećamo, kao rezultat drugoga provedenog natječaja, godine 2020. objavljene su izložbe Ljekarništvo u Bjelovaru čiji je predlagatelj bila Medicinska škola Bjelovar i Povijest tehničkog dokumentiranja, čiji je predlagatelj bila Knjižnica Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku, Split.

The post Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK appeared first on .

Uz uskrsnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu želimo vam radosne i sretne uskrsne blagdane.

The post Sretan Uskrs! appeared first on .