Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 16. prosinca 2022. godine u virtualnome izdanju 6. godišnju otvorenu konferenciju korisnika Integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i specijalnih knjižnica.

Naziv je ovogodišnje Konferencije Sistemsko knjižničarstvo 2022.: Platforme knjižničnih usluga, a namijenjena je informacijskim stručnjacima te knjižničarima iz svih vrsta knjižnica neovisno o knjižničnome programu u upotrebi ili stupnju automatizacije i informatizacije poslovanja knjižnica. Program je dostupan na službenim mrežnim stranicama Konferencije. Svi zainteresirani mogu do 1. prosinca 2022. godine prijaviti svoje sudjelovanje i izlaganje preko registracijskoga obrasca, a sažetke izlaganja potrebno je oblikovati prema priloženome predlošku. Kotizacija za sudjelovanje na Konferenciji se ne naplaćuje.

Tema ovogodišnje Konferencije aktualizira pitanja razvoja sljedećih generacija knjižničnih sustava, interoperabilnosti informacijskih sustava, primjene standarda u informacijskome području, umrežavanja, povezivanja informacijskih sustava, razvojnih aspekata formata za obradu znanja, objave povezanih podataka, razvoja metapodatkovnih standarda i ontologija, razvoja i primjene semantičke infrastrukture te ponovne uporabe podataka. Tema je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina:

– platforme knjižničnih usluga: objedinjeno pretraživanje tiskane, elektroničke i digitalne građe, osobitosti sljedeće generacije integriranih knjižničnih sustava, servisi otkrivanja informacija (discovery service), digitalni repozitoriji, API, distribuirani informacijski sustavi, blockchain tehnologija i web3

– razvoj formata: razvoj i posuvremenjivanje formata, prevođenje metapodataka (metadata crossover), konverzija, povezani podatci, sheme metapodataka, razvoj i primjena ontologija, interoperabilnost i BIBFRAME

– povezivanje, razmjena, dijeljenje i ponovna uporaba podataka: podatkovna pismenost, veliki podatci, istraživački podatci, povezani podatci, otvoreni podatci, digitalna analiza, vizualizacija podataka, strojno učenje i suradnja u području digitalne humanistike

– digitalna transformacija: sistemsko knjižničarstvo, uklopljeno knjižničarstvo, pametne knjižnice i knjižnične usluge, proširena i virtualna stvarnost (AV & VR), Internet stvari (IoT) i baštinske ustanove.

Konferencija Sistemsko knjižničarstvo bavi se područjem razvoja i primjene informacijskih sustava te dijelom digitalne transformacije knjižnica i baštinskih ustanova. Naglašava važnost primjene interdisciplinarnoga i transdisciplinarnoga pristupa obradi tema iz područja razvoja informacijskih sustava, upravljanja znanjem, razvojem i primjenom informacijskih sustava u kontekstu baštinskih ustanova. Svrha je Konferencije usvajanje novih znanja i ideja, razmjena mišljenja i iskustava te predstavljanje znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata i programa, održavanje radionica i predstavljanje programa i usluga iz područja primjene informacijskih sustava i procesa digitalne transformacije u dijelu baštinskih ustanova. Konferencija je namijenjena podjednako stručnjacima praktičarima, ali i znanstvenicima iz područja knjižnične znanosti, informacijskih i komunikacijskih znanosti, informatike te drugih znanstvenih područja, a posebno se vrednuje interdisciplinarni te transdisciplinarni pristup obradi tema te suradnji među predavačima.

Svi radovi i predstavljanja s Konferencije bit će dostupni u otvorenome pristupu ili pod Creative Commons licencijom (CC BY 3.0 HR) te po završetku objavljeni u recenziranome zborniku radova.

Više o Konferenciji.

The post Šesta godišnja otvorena konferencija korisnika Integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i specijalnih knjižnica appeared first on .

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

The post Sjećanje na Antuna Mihanovića appeared first on .

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

Pjesmom Odlazak, koja je obilježila mnoge trenutke nostalgije i čežnje za mjestima koja čuvamo duboko u srcu, prisjećamo se pjesnika i boema Augustina Josipa Ujevića – Tina koji je preminuo 12. studenoga 1955. godine.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu obljetnice njegove smrti, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.“

Noćas se moje čelo žari,
noćas se moje vjeđe pote;
i moje misli san ozari,
umrijet ću noćas od ljepote.

Duša je strasna u dubini,
ona je zublja u dnu noći;
plačimo, plačimo u tišini,
umrimo, umrimo u samoći.

(Notturno)

The post „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu“ – uz obljetnicu smrti Tina Ujevića appeared first on .

U Nacionalnoj knjižnici Bugarske 9. studenoga 2022. godine otvorena je izložba Wealth of color and tradition, nastala kao rezultat istoimenoga projekta na kojemu je jedan od partnera i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Voditelj projekta Wealth of color and tradition je Nacionalna knjižnica Bugarske, a ostali partneri su, uz Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, nacionalne knjižnice Gruzije, Crne Gore, Srbije i Rumunjske. Na otvaranju izložbe sudjelovali su predstavnici svih uključenih knjižnica kao i predstavnici njihovih veleposlanstava u Bugarskoj.

Svaka knjižnica za izložbu je iz svojega fonda odabrala tri do pet fotografija, skica ili ilustracija narodnih nošnji i vezova koji na najbolji mogući način ilustriraju ove tradicionalne elemente. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu za tu je priliku iz fonda Grafičke zbirke odabrala dva crteža i tri litografije iz 19. i 20. stoljeća koji prikazuju bogatstvo i raskoš narodnih nošnji različitih krajeva Hrvatske. Opise odabrane građe iz fonda Grafičke zbirke pripremila je viša kustosica Etnografskoga muzeja u Zagrebu Aida Brenko.

Digitalne preslike odabrane građe predstavljene su na izložbenim panoima, a bit će i dio istoimene virtualne izložbe koja će se, osim ovim, upotpunjavati i novim preslikama narodnih nošnji ne samo zemalja uključenih u projekt nego i svih onih koji za uključivanje pokažu interes. Težnja Nacionalne knjižnice Bugarske je da virtualna izložba preraste u multinacionalnu izložbu koja će pokazati nemjerljivo bogatstvo svjetske etnografske baštine.

Sredstva za realizaciju projekta Nacionalnoj knjižnici Bugarske dodijelila je mreža CENL (The Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz fonda za pomoć knjižnicama pogođenim pandemijom bolesti COVID-19 (Covid-19 Support Fund) te iz fonda za potporu projektima posvećenima okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Mreže (Hidden Stories Support Fund).

Ukupni iznos dodijeljenih sredstva  je 5.000,00 eura, a Nacionalnoj knjižnici Bugarske je dodijeljen temeljem prijave na javni poziv Mreže CENL koji je bio otvoren do 25. ožujka 2022. godine

Osim Nacionalne knjižnice Bugarske, potporu mreže CENL dobila je i Nacionalna knjižnica Litve za ostvarenje projekta namijenjenoga čitanju djeci od najranije dobi.

The post U Nacionalnoj knjižnici Bugarske otvorena izložba Wealth of color and tradition appeared first on .

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se 11. studenoga, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama kojim su postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

Svake se godine na Dan hrvatskih knjižnica najboljoj knjižnici dodjeljuje priznanje Knjižnica godine.

Priznanje Knjižnica godine za 2022. godinu bit će dodijeljeno Gradskoj knjižnici Marka Marulića iz Splita, a ovogodišnji Dan hrvatskih knjižnica bit će svečano obilježen u petak 11. studenoga 2022. godine u Splitu.

Dan hrvatskih knjižnica središnje je događanje Mjeseca hrvatske knjige čije je ovogodišnje geslo Misli na sebe – čitaj!, a na to se nadovezuje i ovogodišnje geslo Dana hrvatskih knjižnica Misli na sebe – dođi u knjižnicu!.

Godišnje priznanje utemeljeno je 2010. godine, a za 2021. godinu priznanje Knjižnica godine dodijeljeno je Gradskoj knjižnici Požega.

Priznanje dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo na temelju procjene izvrsnosti prema mjerilima za vrjednovanje propisanima Pravilnikom o dodjeli priznanja Knjižnica godine.

The post Dan hrvatskih knjižnica 2022. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– konzervator za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte (Proces identifikatori)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– viši restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.
Opis poslova i zadaća oglašenih radnih mjesta.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– konzervator za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu bibliografsko središte (Proces identifikatori)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces čitaonice)
– diplomirani knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– viši restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 9. studenoga 2022. appeared first on .

U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u srijedu 9. studenoga 2022. godine u 12 sati održat će se događanje Mlade sanjalice u suorganizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva, Ureda pravobraniteljice za djecu i Knjižnice.

Predstavljanje manjega dijela školskoga mjuzikla Hej, sanjalice izvest će učenici Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Radnja mjuzikla prati jedan razred tijekom svih četiriju srednjoškolskih godina. U mjuziklu se progovara o važnim društvenim temama poput anksioznosti, perfekcionizma, stresa, ovisnosti te nošenja s teškim obiteljskim situacijama.

U drugome dijelu događanja pod nazivom Idemo se zabaviti glumica Ana Vilenica predstavit će glumačku radionicu s djecom i mladima. Poruka je radionice kako u vremenu izazovnoga odrastanja možemo mladima omogućiti aktivnosti u kojima su kreativni te imaju priliku predstaviti literaturu na osobiti način. Događanje je ostvareno u suradnji s Narodnom čitaonicom i knjižnicom Novi Vinodolski.

Program Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ organiziran je u sklopu manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2022.

The post Događanje „Mlade sanjalice“ u sklopu Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“ u NSK appeared first on .

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u petak 4. studenoga, predstavljena je zbirka poezije „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića, objavljena u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika. Riječ je o četvrtoj zbirci u biblioteci Anđelko Novaković, koja okuplja laureate istoimene pjesničke nagrade.

Okupljene je najprije pozdravila Jasna Kovačević, predsjednica Zakladne uprave i ravnateljica Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. O zbirci su govorili urednica Dobrila Zvonarek, pjesnik i kritičar Ervin Jahić i sam autor.

Nagrada Anđelko Novaković Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljivala se od 2014. do 2017. godine s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih, a u spomen na hrvatskoga književnika, esejista i književnoga kritičara Anđelka Novakovića, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zahvaljujući ovoj nagradi, u Biblioteci Anđelko Novaković objavljene su pjesničke zbirke „Moja pjesma/Mein Gedicht“ Frančeske Liebmann (2015.), „Ptica na ušću smoga“ Marine Katinić (2016.), „Paralaksa“ Ivane Čagalj (2017.) i „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića (2019.).

Posebnu vrijednost pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ čini grafika „Grad“ akademske slikarice i grafičarke Zdenke Pozaić, koja se nalazi u prvih 25 primjeraka knjige, a čiji je detalj pronašao mjesto i na koricama ovoga izdanja.

Predstavljanje ove zbirke dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Grad

apostrofirajuća stvarnost
lebdi nad našim Gradom
gibamo se nesvjesni.
u parkovima. kroz stoljeća.
glupi. ulicama. uporni.
parabolama. bešćutni.
kružnicama. tragični.
ovaj je Grad perpetualna
talionica pokušaja svijesti
(krute ostatke pomno skrivamo)
iz koje netko ne može pobjeći
pluća mu nadima uvijek
svjež holokaust i njegovi su grijesi
počinjeni našim skrštenim rukama

Željko Božić, “Mir utrobe i neki promišljaji”

Ervin Jahić, Željko Božić i Dobrila Zvonarek na predstavljanju zbirke “Mir utrobe i neki promišljaji” u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Fotografije: Sandi Antonac.

The post Predstavljena pjesnička zbirka „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića appeared first on .

U ponedjeljak 14. studenoga 2022. godine u 13 sati u CroAtriumu – novouređenome prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bit će predstavljena vrijedna zbirka pisama Ivana Lučića Trogiranina (1604. – 1679.), oca hrvatske povijesne znanosti, hrvatskoga povjesničara, pravnika i kartografa, koja je sada prvi put okupljena i dostupna u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U povodu predstavljanja novonabavljene zbirke pisama predstavit ćemo i novu programsku djelatnost CroAtriuma usmjerenu na predstavljanje i interpretaciju djela nacionalne zbirke Croatica u suvremenim multimedijalnim, interaktivnim i digitalnim oblicima.

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže predstavljanju Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma, uz obveznu najavu dolaska na e-adresu marketing@nsk.hr do četvrtka 10. studenoga 2022. godine.

The post Predstavljanje novonabavljene Epistolarne zbirke Ivana Lučića Trogiranina i CroAtriuma appeared first on .

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2022. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 10. i 11. studenoga 2022. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2022. appeared first on .

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

Njen pognuti lik i prosjede njene kose
Odavna je već zališe suzama.

Trak lampe s prozora pružen je čitavim dvorištem
Po snijegu što vani pada
U tišini bez kraja, u tišini bez kraja:
Anđeli s neba, nježnim rukama,
Spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju
Pazeć da ne bi zlato moje probudili.

Dugo u noć, u zimsku pustu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

O, majko žalosna! kaži, što sja
U tvojim očima

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć?

(Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 420 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

The post „Sav moj život je u mojim pjesmama“ – uz obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2. studenoga otvorena je izložba pod nazivom Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća koja se može pogledati do 12. studenoga 2022. godine.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te izaslanik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak. Izložbu su potom predstavile izv. prof. dr. sc. Vesna Budinski s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autorica izložbe Kristina Judaš, djelatnica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. U umjetničkome dijelu programa čitanjem odabranih stihova nastupila je dramska umjetnica Mia Anočić Valentić.

Na izložbi su predstavljena djela iz fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja su dio nastavnih programa hrvatskoga jezika i povijesti.

Zbog svoje tematike izložba je posebno zanimljiva učenicima osnovnih i srednjih škola. Izabrana su se djela na 17 izložbenih panoa predstavila kroz književnopovijesna razdoblja od srednjega vijeka do 19. stoljeća, a zaseban dio izložbe posvećen je povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.

Izložba Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i dio je programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

The post Otvorena izložba „Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ u NSK appeared first on .

U petak 4. studenoga u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, bit će predstavljena zbirka poezije „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića, objavljena u izdanju Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika. Riječ je o četvrtoj zbirci u biblioteci Anđelko Novaković, koja okuplja laureate istoimene pjesničke nagrade.

O zbirci će govoriti Ervin Jahić, urednica Dobrila Zvonarek i sam autor, a predstavljanje je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Nagradu Anđelko Novaković Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodjeljivala je od 2014. do 2017. godine s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva mladih, a u spomen na hrvatskoga književnika, esejista i književnoga kritičara Anđelka Novakovića, dugogodišnjega dopredsjednika Društva hrvatskih književnika i djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zahvaljujući ovoj nagradi, u Biblioteci Anđelko Novaković objavljene su pjesničke zbirke „Moja pjesma/Mein Gedicht“ Frančeske Liebmann (2015.), „Ptica na ušću smoga“ Marine Katinić (2016.), „Paralaksa“ Ivane Čagalj (2017.) i „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića (2019.).

Posebnu vrijednost pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ čini grafika „Grad“ akademske slikarice i grafičarke Zdenke Pozaić, koja se nalazi u prvih 25 primjeraka knjige, a čiji je detalj pronašao mjesto i na koricama ovoga izdanja.

The post Predstavljanje pjesničke zbirke „Mir utrobe i neki promišljaji“ Željka Božića appeared first on .

… mladim ljudima vrijedno je ponuditi knjige koje njih kuže…

The post Citat 1. studenog 2022. appeared first on .

Blagdan Svih svetih i Dušni dan uvijek su posebni dani u godini kada usporimo korak i posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljamo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Sjećamo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama. Ovo razmišljanje završit ćemo porukom našega poznatog suvremenika i nobelovca Ive Andrića: „Živite i borite se kako najbolje umijete, molite se Bogu i volite svu prirodu, ali najviše ljubavi, pažnje i sućuti, ostavite za ljude, ubogu braću svoju, čiji je život nestalni pramen svjetla između dviju beskonačnosti.“

Uoči blagdana Svih svetih prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je 30. listopada napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i s češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama – Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva vrijedan dio književne ostavštine Gustava Krkleca.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja ne znam tko si? Čuj me, dobri druže,
kad padne veče ponad tvoga krova,
kroz mrak se javi ćuk i hukne sova,
a oblaci ko jata ptica kruže
nad tornjevima sela i gradova –
izađi u noć… idi… Divlje ruže
opijat će te putem. Trn će cvasti,
otvorit oči lopoči na vodi.
Izađi… idi… Srebrn plašt će pasti
dalekom cestom, kud te srce vodi…

(Srebrna cesta)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 45. obljetnicu smrti Gustava Krkleca appeared first on .

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Bugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

… Svedno mi, samo kad ćutim, da s panja sam iver njena;
Neka me vitla oluja, svedno mi, kuda me tjera.
Počinut i ja ću negdje, na pragu novoga trena
Reći ću: Vjerovah, da spasava vjera! (…)

(U noći mrtvih)

The post U spomen na Silvija Strahimira Kranjčevića appeared first on .

Uoči blagdana na koji se zajedno s našim obiteljima prisjećamo najmilijih koji više nisu s nama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu radit će prema posebnome radnom vremenu.

U ponedjeljak 31. listopada Knjižnica će biti otvorena od 8 do 18 sati.

Na sami Blagdan, u utorak 1. studenoga, Knjižnica će biti zatvorena.

U srijedu 2. studenoga otvaramo svoja vrata prema redovnome radnom vremenu.

Svim našim korisnicima, partnerima i suradnicima želimo da ovaj blagdan provedu u zdravlju, miru i zajedništvu.

The post Radno vrijeme Knjižnice – blagdan Svi sveti appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u četvrtak 10. studenoga u 12 sati u malome predvorju Knjižnice organizira predstavljanje pilot-projekta Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja i poziva knjižničare te svu zainteresiranu javnost na predstavljanje.

Projektom se želi povećati svjesnost o važnosti čitanja i pristupačnosti digitalnih sadržaja osobama s teškoćama u čitanju te ukazati na važnost edukacije knjižničara o potrebi i mogućnostima uvođenja različitih praksi prilagodbe digitalnih sadržaja i usluga svim skupinama korisnika.

U sklopu projekta u koji je uključeno više od 150 narodnih i školskih knjižnica, NSK će omogućiti i jednostavnije korištenje dijela sadržaja Knjižnice iz svoje digitalne zbirke osobama s teškoćama u čitanju.

Prema podatcima Hrvatske udruge za disleksiju, čak 20 posto stanovništva Hrvatske suočava se s nekim od oblika govorno-glasovno-jezičnih teškoća, dok osobe s disleksijom čine 8 – 10 posto stanovništva.

Predstavljanje je dio manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2022.

The post Predstavljanje projekta “Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja” appeared first on .

Dana 23. listopada obilježava se 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javne službe.

Prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku u Saboru održao je Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. godine. U svojem rodoljubno nadahnutom govoru pozvao je i na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskome jeziku.

Četiri godine poslije, 23. listopada 1847. godine, na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počinje primjenjivati od 1848. godine.

Uvođenju hrvatskoga kao službenoga jezika prethodila je polustoljetna politička borba, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati štokavski jezik u narodnome životu. Osobita zasluga u ovim nastojanjima pripada Ljudevitu Gaju koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja iz 1830. godine stvorio prvo jezikoslovno djelo u doba hrvatskoga narodnog preporoda.

Prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom u Danici 1835. godine bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će poslije biti prihvaćena kao hrvatska himna. (Izvor informacija: www.sabor.hr.)

Izložbom građe iz bogata fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na prigodnoj izložbi koja će biti postavljena u prostoru Knjižnice tijekom održavanja Prvoga parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u organizaciji Hrvatskoga sabora i ukrajinskoga parlamenta Verhovne Rade 24. i 25. listopada 2022., podsjećamo na jedan od najvažnijih nadnevaka hrvatske povijesti.

The post 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnu uporabu appeared first on .