Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

… Juraj Dalmatinac ima ugledno mjesto među začetnicima velike umjetničke revolucije 15. stoljeća.

The post Citat 1. srpnja 2022. appeared first on .

Radi nadolazećega Dana antifašističke borbe, Restoran i Caffe bar SC-NSK bit će zatvoreni u razdoblju od 22. do 25. lipnja 2022. godine.

U ponedjeljak 27. lipnja 2022. godine Restoran i Caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu Dana antifašističke borbe appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu privela je kraju natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK, a u sklopu projekta Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Na ovogodišnji Natječaj mogli su se javiti knjižničari i suradnici visokoškolskih i specijalnih knjižnica kao i znanstvenici koji u suradnji s knjižnicama i knjižničarima žele predstaviti kulturnu i znanstvenu baštinu (značajnu osobu, temu, djelo, događaj ili razdoblje) u obliku virtualne izložbe. Prilikom prijave na Natječaj bilo je potrebno dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje i navesti popis građe koja se planira digitalizirati.

Na Natječaj su pristigla 3 prijedloga, od kojih je Povjerenstvo za dodjelu nagrade, u sastavu Sanja Lapiš, dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, Renata Petrušić, Vesna Vlašić, Anita Marin i Dragana Koljenik, jednoglasno odabralo sljedeće radove:

Ostavština skladatelja Blagoja Berse u fondovima Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu (predlagatelj: Hrvatski glazbeni zavod)

Rane studentice prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu (predlagatelj: Knjižnica HAZU).

Odabrani prijedlozi bit će nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna, darovnim bonom u vrijednosti do 2.500,00 kuna kojim će se omogućiti digitalizacija građe iz fonda NSK, tehničkom podrškom za izradu virtualne izložbe, pomoći u izradi metapodataka i diskovnim prostorom za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prilikom odabira, kako je i najavljeno, prednost su imali prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbirki NSK i izložbe koje se bave popularizacijom znanosti. Također, Povjerenstvo se ravnalo kriterijima cjelovitosti prijave, pravne valjanosti u pogledu autorskih prava za uporabu predviđenih djela u izradi izložbe kao i udjelu građe iz zbirki NSK u projektu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica čestita dobitnicima i zahvaljuje svima koji su poslali svoje prijedloge na natječaj, uz poticaj da i dalje prate inicijative kojima se planira koristiti građa NSK kao sredstvo za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku.

The post Rezultati nagradnoga natječaja „Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK” appeared first on .

U Knjižnicama grada Zagreba 14. lipnja 2022. godine predstavljena je akcija otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika i njezina distribucija narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Akciju su predstavili ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasilj Kirilič, članovi Organizacijskoga odbora Noći knjige Mišo Nejašmić i Vanja Štalec Obradović te voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca Knjižnica grada Zagreba Katarina Todorcev Hlača.

„Većina narodnih knjižnica iskazala je zadovoljstvo donacijom te su zainteresirani za formiranje male zbirke knjiga na ukrajinskome jeziku, a mnogi su zatražili podatke o ukrajinskim nakladnicima kako bi i sami nabavili dodatne knjige“, istaknula je na predstavljanju članica Organizacijskoga odbora Noći knjige iz Knjižnica grada Zagreba Vanja Štalec Obradović, dodajući da se najviše traže knjige za pomoć pri učenju hrvatskoga jezika te literatura za djecu – slikovnice, bajke, dječja književnost, dvojezična izdanja te rječnici.

Akciju otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika osmislila je Zaklada AidHub koja je provodi uz pomoć organizatora Noći knjige te potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Osim nabave knjiga za ukrajinske državljane koji su se pred ratnim razaranjima sklonili u Hrvatsku, organizatori Noći knjige s partnerima otisnuli su u povodu održavanja Noći knjige 2022. i hrvatsko-ukrajinsku vježbenicu za pomoć najmlađima u svladavanju osnova hrvatskoga jezika. Nakladnik je ovoga izdanja izdavačka kuća Naša djeca koja je osigurala prava i pripremu, a pokrovitelj mu je Tiskara Vjesnik.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

The post Humanitarna akcija otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika i distribucija narodnim knjižnicama u Hrvatskoj appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ex Libris organiziraju niz mrežnih seminara (webinara) pod nazivom Alma akademija webinari.

Serija od pet mrežnih seminara održat će se preko aplikacije Zoom. Edukacija će se održati na engleskome jeziku te je namijenjena svim knjižničarima neovisno o vrsti knjižnice u kojoj rade i knjižnično-informacijskome sustavu u uporabi.

Za sudjelovanje mogu se prijaviti svi zainteresirani preko online prijavnice.

Mrežni seminari dostupni su bez kotizacije.

Svrha je Alma akademije upoznati knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj s funkcionalnostima knjižnično-informacijskih sustava nove generacije, obavijestiti o novitetima u području bibliografskih oblika i mogućnostima tranzicije u okružje povezanih podataka (linked data), demonstrirati sučelje objedinjenoga upravljanja tiskanom, elektroničkom i digitalnom građom te sučelje koje odgovara novim očekivanjima korisnika te pruža novo digitalno iskustvo.

Više pojedinosti o mrežnim seminarima.

The post Mrežni seminari Alma akademije appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu primila je na dar povijesnu ispravu s imenom Ruđera Boškovića. U ime zaklade The International Trust for Croatian Monuments dar je uručila njezina utemeljiteljica i upraviteljica Lady Jadranka Beresford-Peirse, i to u znak sjećanja na pokojnoga znanstvenika dr. sc. Dušana Ražema.

Ispravu je napisao španjolski velikaš de Fuentes, potvrđujući da mu je Ruđer Bošković kao kapelan bio u pratnji na putu iz Pariza u London. Isprava je nastala u Parizu 17. svibnja 1760., pisana je španjolskim jezikom i proviđena je pečatom s velikaševim grbom. Na temelju datacije saznajemo da je Bošković boravio u Londonu osam mjeseci prije nego što je postao članom Kraljevskoga društva (Royal Society) u Londonu. Godine 1760. u Londonu je objavljeno njegovo djelo O pomrčinama Sunca i Mjeseca (De Solis ac Lunae defectibus) koje je posvetio Kraljevskomu društvu u Londonu.

Zajedno sa zaslužnim znanstvenikom Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Dušanom Ražemom te slijedeći njegove upute, Jadranka Njerš Beresford-Peirse godinama je tragala po arhivima i knjižnicama Londona tražeći portret Ruđera Boškovića koji je 1760. godine naslikao slikar Robert Edge Pine. Ovaj portret prepoznajemo na svim otisnutim likovnim prikazima Ruđera Boškovića. Prema njemu možemo vidjeti kako je izgledao Ruđer Bošković. Iako Lady Beresford-Peirse i dr. sc. Ražem nikada nisu našli portret ni bilo kakav trag o njemu, organizirali su izložbu o Ruđeru Boškoviću u Kraljevskome društvu (Royal Society). Istražujući arhiv Kraljevskoga društva, Lady Beresford-Peirse upoznala je ljude koji su tamo radili. Kako se približavala tristota obljetnica Boškovićeva rođenja i dvjesto pedeseta obljetnica njegova izbora u članstvo Kraljevskoga društva kao i 350. obljetnica utemeljenja Kraljevskoga društva, Lady Beresford-Peirse predložila je održavanje izložbe o njihovu članu Ruđeru Boškoviću. U Kraljevskome društvu rado su na to pristali. Izložba je održana u razdoblju od 24. studenoga 2011. do 15. veljače 2012. godine. Autor izložbe Ruđer Bošković i Kraljevsko društvo bio je prof. dr. Ivica Martinović, a otvorio ju je prof. John Barrow iz Cambridgea.

O pojavi povijesne isprave s Boškovićevim imenom na dražbi 2021. godine Lady Beresford-Peirse obavijestila je povjesničarka umjetnosti Flora Turner. Saznavši za vrijednu povijesnu ispravu, Lady Beresford-Peirse ubrzo ju je kupila, raspitavši se prethodno o njezinoj vrijednosti i vjerodostojnosti.

Darovana isprava bit će pohranjena i obrađena prema odgovarajućim standardima i pravilima, a knjižnični fond u kojem čuvamo vrijednu rukopisnu i kartografsku građu Ruđera Boškovića, prinovljen je vrijednim primjerkom rukopisne isprave s njegovim imenom. Preslik izvorne isprave simbolično će biti uručen Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Vrijedi istaknuti i izvrsnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sa znanstvenim institutom koji nosi ime ovoga velikog osamnaestostoljetnog znanstvenika, polihistora i erudita.

Također, treba spomenuti i izvrsnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sa zakladom The International Trust for Croatian Monuments. Konzervatori Odjela zaštite i pohrane zajedno s dr. sc. Dragicom Krstić uspješno su surađivali sa Zakladom na spašavanju i očuvanju knjižne baštine u Šibeniku.

The post Fond NSK bogatiji za vrijednu ispravu s imenom Ruđera Boškovića appeared first on .

Radi nadolazećega blagdana Tijelovo Restoran i Caffe bar SC-NSK bit će zatvoreni u razdoblju od 16. do 19. lipnja 2022. godine.

U ponedjeljak 20. lipnja 2022. godine Restoran i Caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i Caffe bara SC-NSK u povodu blagdana Tijelovo appeared first on .

Znanje svoga vlastitoga jezika donosi svakomu čoveku dve koristi: jednu, što ga čini izobraženim članom svoje domovine, a drugu, što mu k naučenju inostranih jezikah laglji put otvara.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkada su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kada je riječ o djelima našega istaknutog jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i o autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novome Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo, iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na vrijednost hrvatskoga naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.) u kojem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje kako je to Mažuranićevo djelo koncipirano, ponajprije, kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te je temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskoga zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić tijekom života stekao je mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

Za ravnanje onim, koji-bi morda hotěli ovo dělo javno prosuditi, imam napomenuti, da-je moj nauk o accentu ovoga jezika samo pèrvi pokušaj ove vèrste. Poznato-je pako, koliko-je mučan i koliko vremena ištući posao tumačiti ovako mnogovèrstan i nepostojan naglasak, kao što-je u hèrvatskom jeziku.

(Slovnica Hèrvatska)

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga jezikoslovca i filologa Antuna Mažuranića appeared first on .

U organizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva 23. rujna 2022. godine u dvorani Judita Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se 18. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama pod nazivom Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe – ravnopravni korisnici knjižničnih usluga.

Do 1. srpnja 2022. godine moguće je prijaviti izlaganje i dostaviti sažetke na e-adresu okrugli.stol.oipp@gmail.com, koristeći obrazac dostupan na mrežnoj stranici HKD-a gdje su dostupne i opširnije informacije o podtemama, ciljevima i očekivanim rezultatima Skupa te obrazac za prijavu sudjelovanja koje je otvoreno do popunjenja mjesta, a najkasnije do 16. rujna 2022. godine.

Suorganizatori su ovogodišnjega Okruglog stola Sekcija za narodne knjižnice, Komisija za narodne knjižnice i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Filozofski fakultet Osijek.

The post Otvoren poziv za prijave izlaganja i sudjelovanja na 18. okruglom stolu za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama appeared first on .

Dokučismo, da narodu ništa onako ne treba, kako povjestnica.

The post Citat 1. lipnja 2022. appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničarski savjetnik za razvoj digitalnih knjižnica i zbirki u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar za upisnike i evidencije u knjižničarstvu u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada
– diplomirani knjižničar u Zbirci zemljovida i atlasa
– viši arhivist u Zbirci rukopisa i starih knjiga
– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za planske aktivnosti i pripremu i provedbu projekata u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– specijalist suradnik – vozač u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– stručni suradnik za koordinaciju aktivnosti državnih tijela u NSK u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik za baštinske zbirke u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničarski savjetnik za razvoj digitalnih knjižnica i zbirki u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar za upisnike i evidencije u knjižničarstvu u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar u Odjelu obrada
– diplomirani knjižničar u Zbirci zemljovida i atlasa
– viši arhivist u Zbirci rukopisa i starih knjiga
– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za planske aktivnosti i pripremu i provedbu projekata u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– viši stručni savjetnik za javnu nabavu u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek tajništvo
– specijalist suradnik – vozač u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje
– stručni suradnik za koordinaciju aktivnosti državnih tijela u NSK u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 25. svibnja 2022. appeared first on .

Kad sam bio tri moja brata i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Imao sam glas kao vjetar,
ruke kao hridine,
srce
kao viganj.
Jezera su me slikala.
Dizali su me
jablani.
Rijeka me umivala za sebe.
Peračice su lovile
moju sliku.

Kad sam bio
tri moja brata
i ja,
kad sam bio
četvorica nas.
Livade su me voljele.
Nosile su moj glas
i s njim su sjekle potoke.
Radovao sam se sebi.
Imao sam braću.
(Imao sam uspravan hod.)
To su bila tri moja brata:
moj brat, moj brat, i moj brat.

(Tri moja brata)

Stihovima antologijske pjesme Tri moja brata, prisjećamo se hrvatskoga pjesnika Josipa Pupačića. U pjesništvu Pupačić nije izbjegavao tragičnu obiteljsku sudbinu, a kao da je i prorekao svoju…

Hrvatski pjesnik Josip Bepo Pupačić rođen je 19. rujna 1928. godine u Slimenu pokraj Omiša. Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu, a diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je urednik kultnoga časopisa Krugovi i časopisa Književnik. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta, a u Lyonu i Londonu lektor je  i profesor hrvatskoga jezika. Njegovo je pjesništvo na tragu Kaštelana i Šimića, a u moderan izričaj unosio je elemente folklora hrvatskoga tradicionalnog pjesništva. Iskonska veza sa zavičajem jedan je od temeljnih pokretača poezije Josipa Pupačića. Njegova prva pjesnička zbirka Kiše pjevaju na jablanima sva je u znaku spontanoga, doživljaja rodnoga kraja, nostalgičnoga povratka u djetinjstvo i pokušaja obnove čvrstoće prvotnih emocija. Pjesnikov je doživljaj svijeta panteistički: u gotovo svakome stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost prema njezinim ljepotama i zagonetkama te potpuna stopljenost s njom (Povratak u djetinjstvo, Cetina, Mladoj vrbi, Uspavanka, Vodama Cetine i dr.). Međutim, već u tim ranim pjesmama provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnja koje razaraju idilu krajolika. Takva stanja prevladavaju u sljedećim zbirkama Mladići i Cvijet izvan sebe u kojima se Pupačić predstavlja kao pjesnik egzistencijalističkih preokupacija. Iako i u tim knjigama ima bljeska čistoga lirizma i spontanih doživljaja (poput antologijske pjesme More), lirske reminiscencije i evokacije praćene su u pravilu nemirom, sumnjom, bolnim osjećajima, doživljajem prolaznosti, opsesijom smrti te zapitanošću o smislu života (Tri moja brata, Oporuka, Notturno šumovitog brežuljka).
U daljnjem stvaranju u pjesničkim zbirkama Ustoličenje i Moj križ svejedno gori, Pupačić sve više naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na formalnome planu. Njegov se poetski izraz intelektualizira i hermetizira, ekspresija je grčevita, napeta, isprekidana, daleko od nekadašnje lakoće i spontanosti. U traganjima za mogućnostima poetskoga izraza vraća se ponekad i srednjovjekovnim tekstovima; njima obnavlja vlastitu teksturu i postiže iznenađujuće učinke.

Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Oporuka i Ustoličenje, a posmrtno su mu objavljene zbirke Moj križ svejedno gori i Uspravan hod.

Dobrojutro more tradicionalna je književna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine održava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske književnike Josipa Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Milićevića, kojima je poljički kraj bio zavičaj, i kao takav se odrazio u njihovim književnim djelima. Ime nosi po Pupačićevoj istoimenoj zbirci Dobrojutro more.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 150 zapisa o njegovim djelima.

Josip Pupačić poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.

Nekoliko mjeseci prije tragične nesreće Josip Pupačić napisao je pjesmu Moj križ svejedno gori, za koju njegovi poštovatelji tvrde da je svojevrsna lirska slutnja skorašnje smrti. U toj tragičnoj nesreći poginule su i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Istoimena, posljednja njegova zbirka pjesama, izdana je posmrtno 1971. godine.

Evo me, moj svijete, na raskršću
I tvome i mome.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi…

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Josipa Pupačića appeared first on .

Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj, njegova ekselencija Cristián Edgardo Streeter Nebel boravio je 19. svibnja 2022. godine u nastupnome posjetu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Tom se prilikom susreo s glavnom ravnateljicom Knjižnice prof. dr. sc. Ivankom Stričević.

Na sastanku s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević razgovaralo se o nastavku i mogućnostima suradnje Veleposlanstva Republike Čile u Republici Hrvatskoj i Knjižnice u organizaciji kulturnih događanja kao i o stručnoj suradnji knjižnica i knjižničarskih stručnjaka Čilea i Hrvatske. Posebno je istaknuta tema promidžbe čitanja te je veleposlaniku predstavljena Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine i uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u njezinu provođenju.

Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu primjerke knjiga Encounter Between Three Worlds, 500 Years After the First Circumnavigation of the Earth i Magellan’s Voyage Illustrated. Knjige su objavljene u povodu obilježavanja 500. obljetnice Magellanova putovanja oko svijeta.

Sastanku su nazočile i voditeljica Odjela nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Vesna Golubović, knjižničarska savjetnica u Odjelu nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Željka Lovrenčić, savjetnica za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec te treća tajnica i konzulica u Veleposlanstvu Republike Čile u Republici Hrvatskoj María José Cifuentes González.

The post Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .

U dolu, u dolu
do tri hladna vrela:
Ah, ne mogu zabit
Njena lica bijela…

Lice, oči, usta –
tri riječi malene,
Al se od njih rodiše
pjesni nebrojene.

(Đulabije)

Najveći obožavatelj prelijepe Ljubice (Julijane) bio je ilirac Stanko Vraz koji je u njoj našao svoju pjesničku muzu. Prošla je već 171 godina otkako nema više romantičara Vraza, a ni njegove Ljubice. Njihova velika i sveta ljubav živi i živjet će u nježnim i osjećajnim stihovima – Đulabijama. Stihovi o nesretnoj ljubavi hrvatskoga Petrarce posvećeni Ljubici smatraju se jednima od najljepših u povijesti hrvatske književnosti.

Osebujan romantičarski pjesnik, utjecajan promicatelj ideja hrvatskoga narodnog preporoda, sudionik ilirskoga pokreta te prvi hrvatski profesionalni književnik Stanko Vraz, pravim imenom Jakob Frass, rodio se u slovenskome mjestu Cerovcu 30. lipnja 1810. godine. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, a završne je razrede polazio u Grazu. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od 1839. godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja.

Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti (pjesnik, književni kritičar, putopisac, prevoditelj te pisac članaka o jeziku i narodnim običajima) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca. Godine 1842. s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis Kolo. U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvrjedniji je dio njegova rada ljubavna lirika. Kao pjesnik Đulabija i mnoštva soneta Sanak i istina, unosi u hrvatsku liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot izražajnosti i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.

Đulabije, romantičarski kanconijer pisan poljskim stihom krakovjakom, u kojem se vječna ljubav prema ženi stapa s ljubavlju prema domovini i završava u općeljudskoj ljubavi, posvećen je Vrazovoj velikoj ljubavi – Gajevoj nećakinji, Samoborčanki Ljubici (Julijani) Cantilly, a djelo je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U satirama i epigramima ismijava nedostatke društvenoga i književnoga života, posebno patetične tamburaše i budničare. U težnji da nađe što prikladniji izraz za svoja pjesnička viđenja, Vraz je pronalazio različite forme – od klasičnih soneta do romance i balade te gazele, pa je i tako obogatio našu književnost. Bilo je u tome traženju i lutanja, slabih stihova te mnogo borbe s jezikom, što i ne čudi s obzirom na to da je Vraz Slovenac. No, unatoč svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih trenutaka, od vedrih stihova do sumornih motiva.

Velik dio njegove bogate rukopisne ostavštine, iz koje izdvajamo najpoznatija djela Đulabije, Glase iz dubrave žeravinske i Gusle i tamburu, čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Đulabije su nadahnule i hrvatskoga skladatelja Božidara Širolu, koji ih je uglazbio.

Godine 2010., u povodu 200. obljetnice Vrazova rođenja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je postavljena velika izložba Stanko Vraz u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz koju je objavljen i prigodni katalog.

Među suvremenicima isticao se karizmom, a kulturnu scenu obogaćivao je mišljenjima koja nisu uvijek bila u skladu s vladajućim strujama. Književno mu je stvaralaštvo, premda nemalim dijelom oslonjeno na najrazličitije uzore, jedno od najkvalitetnijih u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.

Stanko Vraz preminuo je 20. svibnja 1851. godine u Zagrebu.

Zapamćen je kao jedan od rijetkih književnika koji je živio književnost i od književnosti.

Dok drugi narodi objelodanjuju kao svetinju dopisivanje svojih velikana, proučavajući u sitnice intimnosti vremena, dok postoje cijele knjižnice o Danteovoj Beatrice, Goetheovim ljubavnicama, Lamartenovoj Elviri i Mussetovoj romansi s G. Sandovom, Ljubici Julijani nigdje ni traga, osim u purpurnom đerdanu tih slatkih Vrazovih jabuka, rumenih kao ruže na pustoši njenog slavnog groba pored župne crkve.

(Antun Gustav Matoš)

The post Uz obljetnicu smrti Stanka Vraza appeared first on .

Nakon niza predstavljanja u gradovima na obali, u utorak 24. svibnja u 19:30 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, monografija Nima vaki testamenta – biografija Ljube Stipišića Delmate bit će predstavljena i zagrebačkoj publici. Autorica izdanja je Herci Ganza, a nakladnik Zaklada Ljubo Stipišić Delmata.

Izdanje posvećeno hrvatskom melografu, skladatelju i dirigentu, ali i slikaru i književniku Ljubi Stipišiću (1938. – 2011.), zamišljeno je kao monografija enciklopedijskog formata na 360 stranica, a podijeljeno je na 8 tematskih cjelina. Osim iscrpnog Delmatina životopisa, donosi i pregled aktivnosti koje su u njegovu čast organizirane poslije njegove smrti, a u posljednjem poglavlju predstavljeno je i njegovo djelovanje po umjetničkim opusima.

Grafičko oblikovanje monografije potpisuje Tanja Stipišić, a bogata je fotografijama i drugim grafičkim sadržajima (dokumenti, memorabilije osobne vrijednosti, artefakti, faksimili notnih zapisa i rukopisa, naslovnice knjiga, omoti nosača zvuka). Tu je i pedesetak reprodukcija Stipišićevih umjetničkih slika.

Na predstavljanju će govoriti upravitelj Zaklade Delmata mr. sc. Ivan Pehar, recenzent knjige izv. prof. dr. sc. Daniel Miščin i autorica monografije Herci Ganza. Moderatorica događanja bit će Rosanda Tometić.

U programu će sudjelovati muška klapa Bošket i glumac Joško Ševo te će se prikazati ulomak iz filma o Ljubi Stipišiću Delmati autora Matka Petrića Tko navija zvizde?.

Knjiga je uravnoteženi narativ, koji iako satkan od mnogoglasja onih koji su poznavali Ljubu Stipišića u različitim razdobljima njegova života, ipak nije razbijena na dijelove od kojih je sastavljena. Ta je dokumentirana priča o Ljubi Stipišiću tako znalački otkana u jednom komadu da se blagonaklonu čitatelju mjestimice može učiniti da je zapravo izašao iz teksta i na njegovim rubovima osluhnuo suptilne vibracije struna ne samo tuđih, već i vlastitih sjećanja na Ljubu Stipišića. (…) Čini se naime da ta knjiga želi biti prije svega mjesto susreta sa samim Ljubom Stipišićem, njegovoj prekopražnosti usprkos. Tom dojmu zasigurno pridonose i naslovi pojedinih odjeljaka koji su protkani prepoznatljivim arhaizmima Ljube Stipišića. Baš ti arhaizmi kao da ga uvijek iznova prizivaju.

Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Daniela Miščina

The post Predstavljanje monografije posvećene Ljubi Stipišiću Delmati appeared first on .

Jedanaesti D-fest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promidžbi digitalizacijskih projekata, održao se 12. i 13. svibnja 2022. godine u virtualnome okružju, u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na svečanome otvorenju Festivala sudionike su pozdravile izaslanica ministrice kulture i medija mr. sc. Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, te glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Ovogodišnji su D-fest otvorila izlaganja posvećena projektu e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine, trenutačno najvećemu nacionalnom projektu usmjerenom razvoju infrastrukture za upravljanje digitalnom kulturnom baštinom i poticanju osnaživanja ustanova u području digitalizacije građe, trajne pohrane, digitalnoga objedinjavanja i razvoja usluga. Projekt i provedene projektne aktivnosti predstavili su predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, koje je ujedno i voditelj Projekta, te predstavnici partnerskih ustanova Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja za umjetnost i obrt, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Hrvatske radiotelevizije.

Prvoga su dana D-festa održana i izlaganja koja su se tematski usko nastavila na uvodni blok, donoseći prikaz europskih politika i projekata u kulturnome sektoru usmjerenih digitalnoj transformaciji baštinskih ustanova, ali i primjeni digitalnih sadržaja u području obrazovanja i e-učenja. Zadnji blok izlaganja i posterskih izlaganja prvoga dana Festivala donio je pregled projekata i prikaz ostvarenja ideja u području digitalizacije i izradbe digitalnih proizvoda i usluga brojnih baštinskih ustanova.

Prikazu ostvarenja ideja i ciljeva koje stoje iza tehničkoga aspekta digitalizacije građe bio je posvećen i drugi dan D-festa. U trima blokovima izlaganja zastupljene su teme koje su i inače najčešće u središtu ovoga ključnog skupa stručnjaka u području digitalizacije građe u Hrvatskoj – od predstavljanja rezultata dugogodišnjih projekata sustavne digitalizacije građe i njezine kontekstualizacije izradbom virtualnih izložaba preko prikaza uključivanja hrvatskih stručnjaka u europske projekte do upoznavanja s novim suradničkim projektima i inovativnim načinima i alatima za predstavljanje baštine u digitalnome okružju.

S rekordnim brojem sudionika, D-fest je i ove godine, u svojem drugom virtualnom izdanju, omogućio uvid u različite aspekte digitalizacije kao i upravljanja i korištenja digitalne građe te pridonio edukaciji i osnaživanju sudionika u njihovu radu u području digitalizacije u baštinskim ustanovama i šire.

Više pojedinosti o temama zastupljenima na ovogodišnjem Festivalu možete pronaći u Programskoj knjižnici te u predstavljanjima ovogodišnjih izlagača koja su dostupna u sklopu Programa D-festa.

The post Održan Jedanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest appeared first on .

U prostoru dvorane Judita u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u razdoblju od 25. do 26. svibnja 2022. godine održat će se 18. državna smotra projekata u području Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske u području predškolskoga odgoja i obrazovanja. Organizator je Smotre Agencija za odgoj i obrazovanje u Zagrebu.

Višegodišnja stručna usavršavanja u području građanskoga odgoja i obrazovanja, sustavno organiziranje regionalnih i državnih smotri projekata te stvaranje mreže kvalitetnih koordinatora u suradnji je s vanjskim suradnicima – procjeniteljima projekata rezultiralo dubljim razumijevanjem i postizanjem više razine kvalitete djelovanja u odgojno-obrazovnoj praksi.

Živeći u pravima i zalažući se za njih, uči se o ljudskim pravima kroz učenje o sebi, drugima, zajednici i svijetu kao cjelini. Operacionalizacija ciljnih vrijednosti koje su temelj učenja o pravima nije moguća bez razvoja kompetencija građanskoga odgoja.

Organizirano je šest regionalnih smotri projekata na kojima je prikazano četrdeset i devet projekata. Zastupljeni su svi stupnjevi razvoja građanskoga odgoja i obrazovanja, što na poseban način ukazuje na kvalitetnija stručna znanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja za rad s djecom, njihovim roditeljima i vanjskim suradnicima u ovome području, ali jednako tako odraz su suvremenih zbivanja i njihovih aktualnih interesa i potreba.

Projekti su na kvalitetan način prikazani te je iskazana viša razina funkcionalne, informatičke, informacijske te drugih pismenosti svih sudionika projekata. Jasno je prikazana usvojenost novih znanja, stavova i vještina te kvalitativno novi oblici ponašanja i komunikacije, primjenjivost u svakodnevnome životu te pozitivno ozračje u kojem su ostvarene pojedine aktivnosti. Za državnu razinu odabrana su dvadeset i dva projekta koji zadovoljavaju više razine postignuća prema postavljenim mjerilima kvalitete.

Tijekom 2021. i 2022. godine ostvareno je niz kvalitetnih projekata u ustanovama ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u području razvijanja socijalnih i građanskih kompetencija kao odraz kvalitetnoga djelovanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.

Program državne smotre projekata u području Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske.

The post Projekti odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u području ranoga i predškolskoga odgoja appeared first on .

U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki 14. svibnja 2022. godine otvorena je izložba Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića. Izložbu je na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić organizirao Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u suradnji  s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Preko 16 kaširanih panoa, odabrane knjige te makete predstavljena su djela hrvatskoga polihistora, leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića te njegov doprinos znanstvenoj, kulturnoj i vjerskoj europskoj baštini. Izložba će biti otvorena do 1. rujna 2022. godine.

Panoi su ilustrirani preslikama najvažnijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao što su Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, Venecija, 1595., i Machinae novae, Venecija, 1615./1616.). Tu je i prikaz odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju također u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga. S razdobljima u životu i radu Fausta Vrančića povezane su i preslike stare i vrijedne građa iz fonda ostalih zbirki građe posebne vrste Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu  kao što su Grafička zbirka i Zbirka zemljovida i atlasa. Osim građe iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na panoima te ostatku izložbe predstavljena je i građa koja je vlasništvo dr. sc. Marijane Borić i obitelji Draganić-Vrančić s otoka Prvića pokraj Šibenika, zatim građa koja je dio fondova Muzeja sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj,  Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu, Antikvarijata Hammelburger, Muzeja povijesti umjetnosti u Beču, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Sveučilišne knjižnice Alessandrina u Rimu te Knjižnice Ambrosiana u Milanu.

Faust Vrančić svojom se visokom učenošću i znanstvenim radom u različitim područjima istaknuo kao svestrani renesansni čovjek, homo universalis u svakome smislu, te je u skladu s time djelovao kao diplomat i biskup. Veći dio života proveo je u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu, Habsburškoj Monarhiji, Mletačkoj Republici i Papinskoj Državi. Djelima namijenjenima ujedinjenu duha onodobne Europe Vrančić je nadišao granice svojega nacionalnog identiteta, a njegov doprinos razvoju europske znanstvene, kulturne i vjerske baštine, ujedinjuje i današnju Europu.

The post U Mađarskoj otvorena izložba posvećena Faustu Vrančiću appeared first on .

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 17. do 20. svibnja 2022. godine održat će se deveti Festival povijesti Kliofest 2022. Festival će biti otvoren u utorak 17. svibnja u 10.45 u predvorju Knjižnice, a cjelokupan program Festivala prenosit će se uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova u svezi s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga, tribine različitih tematika te sajam knjiga u svezi s povijesnom i srodnom tematikom na kojem će se brojne knjige prodavati po sniženim cijenama.

Tijekom Festivala bit će održano nekoliko okruglih stolova – dva će biti posvećana povjesničarima i metodama njihova rada: govorit će se o hrvatskoj historiografiji između tradicionalnosti i modernosti te o mikrohistoriji; jedan će biti posvećen temi koja nas snažno zaokuplja u posljednja dva mjeseca – agresiji Rusije na Ukrajinu, a jedan odnosima Kine i jugoistočne Europe.

Tribine će biti povezane s istraživanjima srednjoeuropske povijesti, upoznavanjem povijesti Slovenaca, problematikom ženskih dnevnika i zapisa u međuraću i dr.

Pedesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz područja povijesti i srodnih znanosti, a pojedinim će knjigama cijene biti znatno snižene. Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su najistaknutije Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj, Kako je operirala UDBA. Operacija Paromlin i sudbina Vinka Markovića, Sedamdeset i prva: uspon i pad hrvatskoga nacionalno-reformnog pokreta, Utvrda Novi Zrin na Muri, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, The End of Ottoman Rule in Bosnia, Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive, Srednji vijek za djecu i dr.

Tijekom Kliofesta bit će postavljeno pet izložaba, i to Raseljena sjećanja: o iseljavanju talijanskog stanovništva tijekom i nakon II. svjetskog rata, Rapalska granica: četvrt stoljeća postojanja i stoljeće baštine i sjećanja, Zavod za hrvatsku povijest 1971.-2021., Mi gradimo pruge, pruge grade nas i Tko su bili ti strašni Hrvati?.

U sklopu Festivala bit će dodijeljene nagrade za doprinos historiografiji.

Na Festivalu će sudjelovati brojni sudionici iz Hrvatske i inozemstva, i to iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kine, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine.

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, a suorganizatori su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikołaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Pojedinosti o Festivalu povijesti Kliofest 2022.

The post Festival povijesti Kliofest 2022. appeared first on .