Republika Hrvatska predstavlja malo i otvoreno gospodarstvo koje je značajno euroizirano. Upravo zbog toga, javlja se potreba za obranom tečaja euro – kuna. Gotovo 85% depozita te 75% kredita je u stranim valutama ili je indeksirano u stranim valutama. U usporedbi s ostalim zemljama slične strukture kao Republika Hrvatska vidljiva je najveća euroizacija u Europi, što implicira stabilnost deviznog tečaja kao nužni zadatak Hrvatske narodne banke. No, unatoč silnoj euroizaciji, uvijek se razmatra deprecijacija kao mogućnost Hrvatske narodne banke za poticanjem izvoza i rasta gospodarstva. Deprecijacija ima pozitivne i negativne učinke. Negativni učinci rezultirali bi težom otplatom kredita budući da je veliki broj kredita indeksiran prema euru, a dodatno bi otežana bila i otplata inozemnog duga. Također, visoka ovisnost izvoza o uvozu otežavajuća je okolnost za dopuštanje deprecijacije, a sve se veći broj ekonomista i analitičara slaže da bi deprecijacija za Republiku Hrvatsku donijela isključivo negativne i neželjene posljedice. Prije same deprecijacije trebalo bi napraviti određenu cost benefit analizu svih posljedica koje donosi deprecijacija te uzeti u obzir strukturu gospodarstva i provesti niz reformskih mjera kako bi se ostvario eventualni pozitivni učinak. No, s druge strane, blaga deprecijacija mogla bi potaknuti izvoz i rast te bi gospodarstvenicima i izvoznicima mogla mnogo doprinijeti, a zaduženo je stanovništvo vjerojatno ne bi ni osjetilo. Također, novo prevedena istraživanja na razini razvijenih zemalja i zemalja u razvoju upućuju da deprecijacija u prosjeku ipak donosi rast neto izvoza. U svakom slučaju, tečajna je politika poprilično ograničena radi velike euroizacije te je vrlo nerealno očekivati spas i procvat gospodarstva isključivo tečajnom politikom. U današnjem je kontekstu, sustav upravljano fleksibilnog deviznog režima optimalan uz korištenje implicitnog nominalnog sidra deviznog tečaja kao monetarne strategije. Također, eventualnim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku monetarnu uniju, monetarna bi i tečajna politika gotovo potpuno izgubile na značaju te bi prihvaćanje eura kao vlastite valute donijelo sa sobom određene prednosti i nedostatke. Navedeno implicira da je za gospodarski rast Republike Hrvatske nužna snažna fiskalna prilagodba te promjene u fiskalnom sustavu koje bi privukle investicije te povećale domaću potražnju i stvorile uvjete za gospodarski rast i financijsku stabilnost što je danas primarni cilj Republike Hrvatske.