| Sažetak | Negativni učinci niskih stopa fertiliteta izazvale su zabrinutost EU-a, koji u posljednje vrijeme stavlja sve veći naglasak na mjere koje će omogućiti ženama usklađivanje poslovnoga i obiteljskog života, stoga je u kreiranju socijalne politike EU-a velik naglasak stavljen upravo na usklađivanje profesionalnoga i obiteljskog života. Problematika usklađivanja posla i obitelji s demografskog je gledišta važna zbog utjecaja na fertilitet i fertilitetne intencije (Akrap, Čipin, 2010 prema Palomba, 2003).
Prema kulturološkom objašnjenju niskoga fertiliteta, samoispunjenje je glavni cilj u životu, a imanje djece postaje biti sve manje važno u životima pojedinaca i parova. Kao rezultat toga, ulazak u brak i imanje djece odgađaju se za kasnije godine života sve dok se ostali ciljevi u životu, poput stjecanja željene razine obrazovanja i stjecanja zadovoljavajuće pozicije na tržištu rada, ne ostvare (Čipin i Strmota, 2012). Činjenica je da imanje djece u razvijenim zemljama, osobito u uvjetima visoke zaposlenosti žena i njihova visokog stupnja školovanja, povlači za sobom određeni oportunitetni trošak vezan uz odgoj i brigu o djetetu, o njegovu zdravlju, školovanju itd. Stoga životni „partneri“, otac i majka, u takvim životnim i radnim uvjetima često smatraju da imanje djece smanjuje ukupni iznos dohotka koji zarađuju, da im ograničava slobodu trošenja dohotka i slobodu u korištenju slobodnog vremena, da im stvara zapreke u napredovanje na poslu i da smanjuje mogućnosti u postizanju karijere. |
