U suvremenom poslovnom svijetu poduzetništvo se javlja kao temeljni nositelj proizvodnje i pokretač gospodarstva svake zemlje. Ono ujedno predstavlja spremnost pojedinca da uz određeno ulaganje kapitala preuzme rizik te pokrene poslovni pothvat s ciljem ostvarenja profita. Unatoč sve većem angažiranju žena u poduzetničkim aktivnostima još uvijek je na hrvatskom tržištu prisutna svojevrsna diskriminacija žena. Međutim, uzevši u obzir poduzetničke pothvate koje su pokrenule žene, a koji su značajni u smislu povećanja broja novih radnih mjesta, rasta prodaje i inovacija, može se opravdano govoriti o ženskom poduzetništvu kao instrumentu ekonomskog rasta. U ženskom je poduzetništvu u Hrvatskoj u većini slučajeva riječ o malim poduzetničkim pothvatima koji ulaze u sferu malog i srednjeg poduzetništva. Broj trgovačkih društava ženskog poduzetništva znatno se povećao u razdoblju od 2002. do 2008. godine, a trend laganog rasta nastavljen je i u narednim godinama. Istovremeno postoje dosta velike razlike na području županija, pri čemu prednjači grad Zagreb i Zagrebačka županija, dok žensko poduzetništvo najsporije raste u Panonskoj Hrvatskoj, te je i najsnažnije osjetilo posljedice krize. Nadalje, problem visoke podzastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama, može se objasniti utjecajem rodno uvjetovanim predrasudama. Razlog tome leži u nejednakom položaju u obitelji koji obeshrabruje žene pri natjecanju za određene visoke rukovodeće pozicije koje zahtijevaju ne samo značajnu pažnju, radnu energiju, već i fleksibilnost u pogledu dostupnosti i radnog vremena.