Individualne i socijalne odrednice vjerovanja u teorije zavjere

diplomski rad

• Naslov (engleski): Individual and social determinants of belief in conspiracy theories
• Autor: Valerija Madjar
• Mentor: Martina Lotar Rihtarić (mentor)
• Član povjerenstva: Martina Lotar Rihtarić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dalibor Doležal (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sonja Biglbauer (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-26, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Sažetak

Pandemija virusa COVID-19 preplavila je ljude diljem svijeta brojnim neprovjerenim,
pseudoznanstvenim i uznemirujućim informacijama i potaknula razvoj brojnih specifičnih
teorija zavjera. Utjecajni svjetski događaji predstavljaju plodno tlo za teorije zavjere koje
pojedincima pružaju pojednostavljena objašnjenja kompleksnih situacija. Iako su teorije
zavjere uobičajena pojava među populacijom u različitim kulturama i prisutne su kroz čitavu
povijest čovječanstva, neki pojedinci ipak iskazuju veću sklonost ovakvim uvjerenjima.
Proučavajući različite pristupe i studije u ovom području, generirane su brojne teorije o tome
tko i zašto prihvaća teorije zavjere odnosno definirane su višestruke individualne i socijalne
odrednice vjerovanja u teorije zavjere kako bi se dugoročno stvorila mogućnost upravljanja
prepoznatim čimbenicima. Iako su dokazane brojne kulturne, društvene, kognitivne i
individualne razlike između pojedinaca koji u većoj ili manjoj mjeri podržavaju zavjereničke
narative, sve više se govori o i općem zavjereničkom mentalitetu pojedinaca. Vjerovanje u
teorije zavjere donosi brojne negativne ishode za pojedinca i društvo i povezano je s cijelim
nizom negativnih socijalnih, zdravstvenih i građanskih posljedica, stoga je potrebno integrirano
i cjelovito razumijevanje psihosocijalne osnove i razvoja ovakvih uvjerenja čemu pridonosi i
rastući interdisciplinarni interes za ovu temu. Analizirajući nalaze studija provedenih iz
različitih znanstvenih pristupa, ovaj rad nastoji odgovoriti na bitna istraživačka pitanja: Kojim
teorijama i/ili modelima se pokušava objasniti vjerovanje u teorije zavjere?, Koje su empirijski
utvrđene odrednice vjerovanja u teorije zavjere?, Kakav je odnos vjerovanja u teorije zavjere i
nasilnog ponašanja te kršenja zakona?, te Koje praktične implikacije i preporuke za buduća
istraživanja proizlaze iz analize znanstvene literature u području vjerovanja u teorije zavjere?

Sažetak (engleski)

The COVID-19 virus pandemic has flooded people around the world with a great deal of
unconfirmed, pseudoscientific, and disturbing information, creating fertile ground for the
development of a number of specific conspiracy theories. Influential world events drive
conspiracy theories because they provide people with simple explanations for complex
situations. Although conspiracy theories are a widespread phenomenon among the populations
of different cultures and have been prevalent throughout human history, some people are still
more inclined to hold such beliefs. By studying different approaches and studies in this area,
numerous theories have been generated about who accept conspiracy theories and why, i.e.,
several individual and social determinants of belief in conspiracy theories have been defined to
provide the possibility of managing the identified factors in the long term. Although numerous
cultural, social, cognitive and individual differences have been demonstrated among individuals
who support conspiracy narratives to a greater or lesser degree, there is more and more talk
about the general conspiracy mentality of individuals. Belief in conspiracy theories brings
numerous negative outcomes for the individual and society and is associated with a whole range
of negative social, health, and civic consequences. Therefore an integrated and comprehensive
understanding of the psychosocial basis and development of such beliefs is needed, which is
also contributed to by the growing interdisciplinary interest in this topic. By analyzing the
findings of studies conducted from different scientific approaches, this paper attempts to answer
important research questions: What theories and/or models are used to explain belief in
conspiracy theories?, What are the empirically demonstrate determinants of belief in conspiracy
theories?, What is the relationship between belief in conspiracy theories and violent behavior
and lawbreaking?, and What are the practical implications and recommendations for future
research that emerge from the analysis of the scientific literature in the area of belief in
conspiracy theories?

• Ključne riječi: teorije zavjere; individualne predispozicije; socijalne odrednice; zavjerenički mentalitet; posljedice zavjereničkih vjerovanja
• Ključne riječi (engleski): conspiracy theories; individual predispositions; social determinants; conspiratorial mentality; consequences of conspiratorial beliefs
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:158:356107
• Studijski program: Naziv: Socijalna pedagogija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalne pedagogije (mag. paed. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Repozitorij: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-31 08:51:11