Shema statičke dodjele spektra, koja se dodjeljuje za usluge temeljene na pokretnim, nepokretnim, radiodifuznim, nepokretnim satelitskim i pokretnim satelitskim mrežama u cijelom svijetu obično se koristi na ekskluzivnoj osnovi. Ovi bežični komunikacijski sustavi su predstavnici 2G i 3G sustava sa svim fazama evolucije prema 4G sustavima. Kompleksnost bežičnih mreža zahtijeva pažljivi dizajn, posebno u vezi sa širinom pojasa i energetskom učinkovitosti. Učinkovitost širine pojasa je vrlo važan parametar, jer se odnosi na frekvencijski spektar, koji je zbog svoje prirode ograničeni resurs. Mnoge nove bežične aplikacije ne mogu se primijeniti zbog nedostupnosti slobodnog spektra. Spoznajni radijski sustavi su predloženi kao buduće tehnološko rješenje, kako bi se zadovoljila sve veća potražnja radijskog spektra dodjelom dinamičkog spektra bez uzrokovanja interferencije prema licenciranim korisnicima. Rad opravdava mogućnosti uporabe “televizijskog bijelog spektra” (eng. Television White Space, TVWS) u spoznajnim radijskim mrežama u pojasu 700MHz i regulatorne aspekte u Indiji za primjene spoznajnog radija, kao i specifične slučajeve korištenja televizijskog bijelog spektra, koji ovise o pokretljivosti korisnika i položaju korisnika u odnosu na baznu postaju. U spoznajnim radijskim mrežama, raspoznavanje spektra je osnovni problem. U radu se analizira energetska detekcija bez nesigurnosti šuma, sa nesigurnošću šuma i metodom apsolutne vrijednosti kovarijance osnovane na zemaljskom digitalnom video odašiljanju (engl. Digital Video Broadcast-Terrestrial, skraćeno DVB-T) pod uvijetima različitih vremenski promjenjivih kanala s fedingom. Stoga je predložen novi algoritam hibridne detekcije, koji iskorištava prednosti detekcije energije i metode apsolutne vrijednosti kovarijance. Pokazao se mnogo boljim i od postupka detekcije energije, kao i od metode apsolutne vrijednosti kovarijance u uvjetima Rayleigh-evog vremenski promjenljivog kanala s fedingom. Također je mnogo manje osjetljiv na tip ulaznih podataka. Rad također doprinosi analiziranju raspoznavanja suradne snage prijamnog signala za raspoznavanje spektra, kako bi se detektiralo da li je prijamni signal u naravi signal ili je šum, a temeljeno na poznavanju snage šuma i njegovim značajkama u uvjetima različitih modela kanala. Kooperativno raspoznavanje spektra osnovano na detekciji energije s logičkim 'ILI' pravilom daje bolje rezultate od logičkog 'I' u uvjetima Rayleigh fedinga. Učinkovitost detekcije raste s porastom broja uzoraka i porastom broja kooperativnih korisnika. AWGN kanal s 5 i s 4 surađujuća korisnika ima veću učinkovitost u usporedbi s jednim korisnikom koji nije u mogućnosti detektirati licenciranog korisnika pri SNR od -14 dB. Također, najmanje 10 surađujućih korisnika je potrebno da se u CR sustavu postigne optimalna razina vjerojatnosti detekcije. Konačno, dana je usporedba različitih algoritmima za raspoznavanje smjera dolaska elektromagnetskog vala (eng. Direction-of-Arrival) za uskokutna i širokokutna odvajanja je ustanovljena za primjenu u spoznajnim radijskim mrežama, kao i prijedlog novog algoritma s boljim značajkama. Uspoređeni algoritmi uključuju Bartlett, Capone, MUSIC, ESPRIT i root-MUSIC algoritme. Usporedba je vršena u odnosu na broj presjeka, odnos signala prema šumu, srednu kvadratnu pogrešku te standardna devijaciju dolaznog kuta. Rezultati simulacije pokazuju da se učinkovitost algoritma povećava s brojem elemenata u nizu, s povećanjem broja vremenskih presjeka signala, odnosom signala prema šumu, te većom kutnom razlikom između signala. Analizira se učinkovitost svih algoritama za kutove dolaska oko 900 za široke razlike u kutevima dolaska koji daju krive rezultate uslijed lažnog spektra pri negativnom smjeru od 900 (okrenuti 1800). Rezultati jasno pokazuju da ‘MUSIC’ algoritam daje bolje rezultate jer je pokazao superiorne rezultate u svim kriterijima usporedbe (razina signal prema šumu, broj elemenata, broj vremenskih presjeka) te u svim uvjetima okoliša (uska, široka i kombinirana kutna razdvojenost).