Mediji današnjice, sa svih strana, informiraju i dezinformiraju, uvjeravaju i manipuliraju, zabavljaju i rastužuju, obrazuju i zatupljuju, promiču i dobro i loše, a ujedno i odgajaju. U takvoj zagađenoj okolini nije jednostavno od šume vidjeti drvo i stvoriti pravu sliku svijeta. Pritom mogu pomoći vještine kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja, koje je potrebno poticati od rane životne dobi uz podršku roditelja, odgajatelja i nastavnika. No nisu svi medijski korisnici (u jednakoj mjeri) dobili takvu vrstu podrške. Posljedično će teže sudjelovati u raznoraznim aktivnostima i donositi ispravne odluke, čime mogu nanijeti štetu sebi i drugima. Stoga se metodom ankete odlučilo saznati posjeduju li te vještine mladi na pragu odraslosti, s novostečenim pravima i potpunom slobodom, između ostalog i u medijskom prostoru. U istraživanju je sudjelovalo 152 maturanata iz četiriju zagrebačkih srednjih škola. Rezultati su pokazali da, prema vlastitu mišljenju, ne razumiju značenja osnovnih pojmova iz područja (kritičke) medijske pismenosti. Ujedno ih ne zanima čije medijske sadržaje koriste, a koriste svakojake sadržaje – neprimjerene, uznemirujuće i zatupljujuće. Medijske informacije pretežito smatraju pouzdanima, pa vjerojatno zato ne provjeravaju izvore niti koriste internetske alate za provjeru činjenica. Ipak, u medijima primjećuju prikrivene oglase i nerealne prikaze stvarnosti. Ako imaju nedoumice u vezi s medijskim informacijama, rado će ih rješavati sami. Može se zaključiti da posjeduju srednju razinu kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja, što svakako ukazuje na potrebu za medijskim opismenjavanjem na svim razinama obrazovanja.