Naslov Sindrom sagorijevanja u studenata medicine Naslov (engleski) Burnout syndrome in medical students Autor Domagoj Caparin Mentor Branka Aukst Margetić (mentor) Član povjerenstva Milena Skočić Hanžek (predsjednik povjerenstva) Član povjerenstva Dražen Begić (član povjerenstva) Član povjerenstva Branka Aukst Margetić (član povjerenstva) Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2024-07-12, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Sindrom sagorijevanja sve je češća pojava u modernom svijetu. Prekomjeran opseg posla, zahtjevni radni uvjeti, osobine ličnosti i privatni razlozi pojedinca utječu na porast prevalencije i incidencije ovoga sindroma. Karakteriziraju ga emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i smanjen osjećaj osobnog postignuća uz ostale psihološke i psihosomatske smetnje te povećanu sklonost infekcijama. Ispituje se brojnim upitnicima od kojih je najčešće korišten Maslachin upitnik za sindrom sagorijevanja. Najčešće obuhvaća zdravstvene djelatnike uključujući i studente medicine, što je i tema ovoga rada. U studenata, pojava ovog sindroma povezana je s organizacijom fakulteta, opsegom gradiva, ličnošću samog studenta, njegovim stilom učenja te njegovim životnim stilom. Studenti s izraženom dimenzijom ličnosti neuroticizma te koji uče površno-dezorganiziranim stilom su češće zahvaćeni sindromom sagorijevanja. Alkohol, pušenje, konzumacija droga, loša prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i spavanja povećavaju šansu za razvoj ovog sindroma. U raznim državama svijeta različita je njegova prevalencija. Razlozi za to su različiti načini ispitivanja sindroma sagorijevanja te različite kulturološke i političke prilike. Ako se ne intervenira na vrijeme, posljedice sindroma sagorijevanja na mentalno zdravlje osobe mogu biti teške i čak dovesti do samoubojstva. Studenti medicine rijetko traže psihološku pomoć, u strahu od stigme ili ne vjerujući u ozbiljnost svog problema. Da bi se prevenirao ovaj sindrom, potrebno je osvještavanje ovog problema kod nastavnika i studenata, promjena u organizaciji nastave i ocjenjivanju, uklanjanje stigme oko traženja psihološke pomoći i redovna provjera mentalnog zdravlja rizičnih skupina.
Sažetak (engleski) Burnout syndrome is becoming an increasingly common phenomenon in the modern world. Excessive workload, demanding working conditions, individual personality traits, and personal reasons contribute to the prevalence and incidence of this syndrome. It is characterized by emotional exhaustion, depersonalization, and a reduced sense of personal accomplishment, along with other psychological and psychosomatic issues, and an increased susceptibility to infections. It is often assessed using various questionnaires, the most used being the Maslach Burnout Inventory. This syndrome primarily affects healthcare professionals, including medical students, which is the focus of this study. Among students, the occurrence of this syndrome is related to the organization of the faculty, the volume of study material, the student's personality, their learning style, and their lifestyle. Students with pronounced personality trait neuroticism and those who study in a surface-disorganized manner are more frequently affected by burnout syndrome. Alcohol consumption, smoking, drug use, poor diet, and lack of physical activity and sleep increase the likelihood of developing this syndrome. The prevalence of this syndrome varies across different countries. The reasons for this include different methods of assessing burnout and varying cultural and political conditions. If timely intervention is not taken, the consequences of burnout syndrome on an individual's mental health can be severe and may even lead to suicide. Medical students rarely seek psychological help due to the fear of stigma or disbelief in the seriousness of their problem. To prevent this syndrome, it is necessary to raise awareness of the issue among teachers and students, implement changes in the organization of classes and assessment methods, eliminate the stigma associated with seeking psychological help, and regularly monitor the mental health of high-risk groups.
Ključne riječi
sindrom sagorijevanja
emocionalna iscrpljenost
depersonalizacija
osjećaj osobnog postignuća
Maslachin upitnik za sindrom sagorijevanja
Ključne riječi (engleski)
burnout syndrome
emotional exhaustion
depersonalization
personal accomplishment
Maslach Burnout Inventory
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:105:782060 Studijski program Naziv: Medicina Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Repozitorij Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Datum i vrijeme pohrane 2024-06-28 15:27:36
