Interoperabilnost informacijskih sustava i otvorenost podataka

diplomski rad

• Naslov (engleski): Interoperability of information systems and openness of data
• Autor: Marin Hanić
• Mentor: Ognjen Orel (mentor)
• Član povjerenstva: Ognjen Orel (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Goranka Nogo (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Goran Igaly (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zrinka Franušić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Matematički odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-11-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Matematika

Sažetak

Informacijski sustavi su u današnje vrijeme postali središta razmjene novih postignuća u znanosti. Kako bi ta razmjena bila učinkovita, informacijski sustavi se moraju povezati. Jedan takav informacijski sustav koji prikuplja informacije iz svijeta znanosti je Open Access Infrastructure for Research in Europe poznatiji kao OpenAIRE. OpenAIRE je najveći takav sustav u Europi koji okuplja više od trideset zemalja članica. U praktičnom dijelu ovog rada je napravljena aplikacija i opisano je povezivanje OpenAIRE-a i Informacijskog sustava znanosti Republike Hrvatske (CroRIS) koristeći Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH). U prvom poglavlju govorimo o otvorenim podacima i njihovim svojstvima. Potom definiramo otvorene podatke u znanosti i opisujemo FAIR smjernice za dobro upravljanje podacima. FAIR principi također služe i za lakše pronalaženje podataka pa detaljno objašnjavamo svaki od četiri principa: mogućnost pronalaženja (Findability), pristupačnost (Accessibility), interoperabilnost (Interoperability) i mogućnost ponovnog korištenja (Reuse). Drugo poglavlje je posvećeno OpenAIRE-u. Za početak iznosimo pregled razvoja OpenAIRE-a od njegovih početaka do danas. Nakon toga govorimo o podacima koje OpenAIRE prikuplja i detaljno opisujemo izgled svakog elementa CRIS sustava kojeg OpenAIRE sadrži. Upravo ti elementi nam služe kao smjernice za oblikovanje objekata u našoj aplikaciji. U trećem poglavlju govorimo o OAI-PMH protokolu na kojem se bazira rad naše aplikacije. Prvo definiramo osnovne pojmove i njihovu svrhu u protokolu. Potom opisujemo značajke protokola poput izgleda HTTP zahtjeva i odgovora u XML formatu. Za kraj poglavlja navodimo sve zahtjeve koje protokol podržava i opisujemo pripadne odgovore. U zadnjem poglavlju detaljno objašnjavamo rad OAI-PMH-API aplikacije koju smo napravili. Prvo navodimo sve korištene tehnologije, a potom prolazimo kroz tok rada aplikacije. Detaljno opisujemo svaki korak od zaprimanja zahtjeva do vraćanja odgovora. Na kraju prikazujemo sve implementirane zahtjeve i primjere odgovora koje aplikacija vraća.

Sažetak (engleski)

Nowadays, information systems have become centers of exchange of new achievements in science. In order for this exchange to be effective, information systems must be connected. One such information system that collects information from the world of science is Open Access Infrastructure for Research in Europe, better known as OpenAIRE. OpenAIRE is the largest such system in Europe, which gathers more than thirty member countries. In the practical part in this paper, we created an application and described the connection between OpenAIRE and the Research Information System of the Republic of Croatia (CroRIS) using the Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH). In first chapter, we talk about open data and its properties. Then we define open data in science and describe the FAIR guidelines for good data management. The FAIR principles are also used to make data easier to find, so we explain in detail each of the four principles: Findability, Accessibility, Interoperability and Reuse. Second chapter is dedicated to OpenAIRE. To begin with, we present an overview of the development of OpenAIRE from its beginnings until today. After that, we talk about the data that OpenAIRE collects and describe in detail the appearance of each element of the CRIS system that OpenAIRE contains. It is these elements that serve us as guidelines for the design of objects in our application. In third chapter, we talk about the OAI-PMH protocol on which the operation of our application is based. First, we define the basic terms and their purpose in the protocol. We then describe protocol features such as the appearance of HTTP requests and responses in XML format. At the end of the chapter, we list all requests that the protocol supports and describe the corresponding responses. In last chapter, we explain in detail the operation of the OAI-PMH-API application we made. First, we list all technologies used, and then we go through the workflow of the application. We describe every step from receiving a request to returning a response. Finally, we show all implemented requests and example of responses that the application returns.

• Ključne riječi: OpenAIRE; Informacijski sustava znanosti Republike Hrvatske (CroRIS); OAI-PMH; FAIR smjernice; mogućnost pronalaženja (Findability); pristupačnost (Accessibility); interoperabilnost (Interoperability); mogućnost ponovnog korištenja (Reuse); CRIS sustav
• Ključne riječi (engleski): OpenAIRE; Research Information System of the Republic of Croatia (CroRIS); OAI-PMH; FAIR principles; Findability; Accessibility; Interoperability; Reuse; CRIS system
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:602953
• Studijski program: Naziv: Računarstvo i matematika; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra računarstva i matematike (mag. inf. et math.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-12-14 13:50:34