Analiza uginuća kitova u hrvatskom dijelu Jadranskog mora od 1990. do 2016. godine

diplomski rad

• Naslov (engleski): Analysisof cetacean mortality from 1990 until 2016 in the Croatian part of the Adriatic Sea
• Autor: Matea Baburić
• Mentor: Martina Đuras (mentor)
• Mentor: Ana Galov (mentor)
• Član povjerenstva: Ana Galov (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Renata Matoničkin Kepčija (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sandra Radić Brkanac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Domagoj Đikić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Prirodoslovno-matematički fakultet; (Biološki odsjek); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija

Sažetak

Cilj ovoga rada je prikazati razloge uginuća kitova (Cetacea) u hrvatskom dijelu Jadranskog mora gdje će dobiveni rezultati imati značajan doprinos u razumijevanju uginuća kitova te će se moći primijeniti u razvoju mjera za očuvanje ovih zaštićenih životinja radi pravodobnog otkrivanja i uklanjanja čimbenika koji bi ugrozili njihovo preživljavanje. Ovim radom obrađeni su podaci o uginuću 380 kitova pronađenih u hrvatskom dijelu Jadranskog mora od listopada 1990. do prosinca 2016. godine. U ovom vremenskom razdoblju, prijavljeno je najviše dojava o dobrom dupinu (Tursiops truncatus), 283, zatim o plavobijelom dupinu (Stenella coeruleoalba), 30, glavatom dupinu (Grampus griseus), 10, krupnozubom dupinu (Ziphius cavirostris), 4, dok najmanje o velikom sjevernom kitu (Balaenoptera physalus), samo 2 dojave, stoga se može zaključiti da je jedino dobri dupin rezidentni stanovnik Jadranskoga mora a najzastupljeniji nerezidentni kit je plavobijeli dupin. U Jadranskom moru ugibaju pretežno odrasli dobri dupini i plavobijeli dupini, a smrtnost mužjaka i ženki gotovo je podjednaka u obje vrste. Najčešći uzrok uginuća u jedniki kod kojih se uzrok mogao utvrditi je antropogeni utjecaj (54%), što je uključivalo usputni ulov, ozljede od ribolovnog alata, podvodna eksplozija, strijelne rane, udarac. Najčešći ostali uzroci uginuća bili su hernija, zarazna bolest izazvana morbilivirusom i teška parazitoza.

Sažetak (engleski)

The aim of this master thesis is to investigate causes of death of cetaceans in the Croatian part of the Adriatic Sea, where the obtained results will have a significant contribution in understanding of mortality of whales and will be applicable in the development of measures to preserve these endangered species due to revelation and removal of certain factors that would endanger their survival. In this timeframe, 283 bottlenose dolphins (Tursiops truncatus), had been reported, following with 30 striped dolphins (Stenella coeruleoalba), 10 Risso's dolphins (Grampus griseus), 4 Cuvier's beaked whales (Ziphius cavirostris) and 2 fin whales (Balaenoptera physalus), so it can be concluded that bottlenose dolphin is the only resident species in the Adriatic Sea while the most prominent non-resident whale is striped dolphin. In the Adriatic Sea, predominantly died bottlenose dolphin and striped dolphin adults, while gender is equally represented. The mortality of males and females is equal in bottlenose and striped dolphins. The most common cause of death in the species whose cause of death was identified, is anthropogenic activity (54%), including incidental catch, fishing gear injury, underwater explosion, gunshot wounds and bumps. The other most common causes of death were hernia, contagious disease probably caused by morbillivirus and severe parasitosis.

• Ključne riječi: kitovi; uzrok uginuća; dojave; očuvanje
• Ključne riječi (engleski): whales; cause of death; report; preservation
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:217:104163
• Studijski program: Naziv: Ekologija i zaštita prirode; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode (mag. oecol. et prot. nat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup; Datum isteka embarga: 2019-09-25
• Repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-05-16 08:45:33