Arbitraža kao sredstvo mirnog rješavanja sporova s posebnim osvrtom na hrvstko-slovenski granični spor

diplomski rad

• Naslov (engleski): Arbitration as a means of the peacefull settlement of disputes with special focus on the border dispute between Croatia and Slovenia
• Autor: Tena Vuk
• Mentor: Davorin Lapaš (mentor)
• Član povjerenstva: Davorin Lapaš (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Trpimir Mihael Šošić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Rutvica Rusan Novokmet (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Pravni fakultet; (Međunarodno pravo); Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-06-12, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pravo; Međunarodno pravo

Sažetak

Arbitraža je jedno od sredstava mirnog rješavanja sporova. Temelj arbitraže je sporazum među strankama da će svoj spor riješiti arbitražom. Bitne značajke arbitraže su da je presuda primjena pozitivnog prava na konkretni spor te da je obvezna za stranke i mora se izvršiti. Arbitraža je uređena Haaškom konvencijom o mirnom rješavanju sporova iz 1907. te Konvencijom o mirenju i arbitraži Organizacije za europsku sigurnost i suradnju 1992. Postoje dvije vrste arbitraže prigodna ili ad hoc arbitraža te institucionalna arbitraža. Razlika je u tome stvara li se taj sporazum za pojedini već nastali spor ili postoji unaprijed dana obveza da će se sporovi određene vrste ili svi budući sporovi podvrgavati arbitraži.
Prednosti su arbitraže prije svega fleksibilnost postupka, brzina postupka, mogućnost tajnosti postupka te manji utjecaj prijašnjih međunarodnih presuda na odlučivanje arbitražnih vijeća. Stalni arbitražni sud osnovan je Konvencijom o mirnom rješavanju međunarodnih sporova. Ima sjedište u Haagu. Postupak je fleksibilan, za razliku od postupka pred Međunarodnim sudom, koji je striktno uređen odredbama Statuta. Stranke same određuju pravila postupka. Stranke postupka pred Međunarodnim sudom mogu biti samo države, dok stranke arbitražnog postupka mogu biti i međunarodne organizacije, pa i drugi subjekti međunarodnog prava.
Nakon neuspjelih pokušaja rješavanja graničnog pitanja Republika Hrvatska i Republika Slovenija odlučile su to pitanje riješiti arbitražom. Sklopile su Arbitražni sporazum. Uspostavljen je arbitražni sud tim sporazumom čija je zadaća odrediti tijek granice na kopnu i moru između dvije države, vezu Slovenije prema otvorenom moru te režim za uporabu relevantinh morskih područja. Postupak je uredno započet no problem je nastao kad je Slovenija došla do povjerljivih informacija i Hrvatska je s razlogom posumnjala u vjerodostojnost postupka. Rijeć je o ex parte komunikaciji između slovenske agentice Simone Drenik i arbitra Jerneja Sekolca. Iako su nakon toga dali ostavke Hrvatska smatra da su time povrjeđena osnovna načela arbitražnog postupka. Hrvatska traži prestanak primjene sporazuma i suspenziju postupka što Slovenija odbija.

• Ključne riječi: arbitraža; arbitražni sporazum; ex parte komunikacija; Međunarodni sud; odluka Arbitražnog suda; načelo Kompetenz- Kompetenz; suspenzija postupka; granični spor između Hrvatske i Slovenije
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:199:669458
• Studijski program: Naziv: Pravo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra prava (mag. iur.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Repozitorij: Repozitorij Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
• Datum i vrijeme pohrane: 2018-07-04 09:10:20