U ovom radu polazi se od pojma najtežih međunarodnih zločina sa ciljem analize njihove težine i međunarodnopravne regulacije. Danas se međunarodnim zločinima, prema stajalištu međunarodne zajednice, a i stručnjaka, smatraju četiri skupine kaznenih djela iz nadležnosti međunarodnih kaznenih sudova, odnosno, zločin genocida, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini te zločin agresije. Navedeni zločini definirani su i kažnjivi prema brojnim konvencijama, čija je implementacija bila potrebna i u nacionalnim zakonodavstvima država stranaka. Međunarodni kazneni sudovi, počevši od Međunarodnih vojnih sudova u Nürnbergu i za Daleki Istok, te ad hoc Međunarodnih kaznenih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu bave se problematikom najtežih međunarodnih zločina i kažnjavanjem njihovih počinitelja. Osim analize pravnog temelja, nadležnosti i prakse spomenutih kaznenih sudova, rad pruža uvid i u stvaranje i donošenje Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, koji kao danas jedini stalni međunarodni sud nadležan za suđenje pojedincima počiniteljima najtežih kaznenih djela, u ovom trenutku predstavlja vrhunac razvoja međunarodnog kaznenog pravosuđa. U završnom dijelu rada iznosi se zaključak o važnosti usvajanja međunarodnopravnog okvira koji definira međunarodne zločine i propisuje sankcije za njihove počinitelje, te se iznose zaključna razmatranja o utjecaju prakse međunarodnih kaznenih sudova na daljnji razvoj međunarodnog kaznenog prava i na prevenciju međunarodnih zločina u budućnosti.